52021AE3275

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52021AE3275 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52021AE3275

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strateški okvir EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021.–2027. – Sigurnost i zdravlje na radu u svijetu rada koji se mijenja (COM(2021) 323 final)

EESC 2021/03275

SL C 105, 4.3.2022, p. 114–127 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

HTML

PDF

Official Journal

4.3.2022

Službeni list Europske unije

C 105/114

(COM(2021) 323 final)

(2022/C 105/18)

Izvjestitelj:

Carlos Manuel TRINIDADE

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 10.8.2021.
Pravna osnova:	članak 153. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	6.10.2021.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	20.10.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	564
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	153/25/41

1. Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržava stav da je zaštita radnika od rizika za zdravlje i sigurnost na radu ključna za postizanje održivih dostojnih radnih uvjeta. Riječ je o pravu koje je utvrđeno u Ugovorima i Povelji o temeljnim pravima te je obuhvaćeno desetim načelom europskog stupa socijalnih prava i ključno za postizanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda (1).

1.2.

EGSO u cijelosti podupire tvrdnju Komisije da su „zdravi i sigurni radni uvjeti preduvjet […] za zdravu i produktivnu radnu snagu. Nikoga ne bi smjele pogađati bolesti ili nesreće povezane s poslom. To je i važan aspekt održivosti i konkurentnosti gospodarstva EU-a” (2). EGSO se slaže i s opažanjem da se „dobrim sustavom sigurnosti i zdravlja na radu smanjuju […] i troškovi zdravstvene skrbi i druga društvena opterećenja, dok su, za razliku od toga, troškovi lošeg sustava sigurnosti i zdravlja na radu visoki za pojedince, poduzeća i društvo” (3).

1.3.

Općenito, EGSO podržava stratešku viziju i mjere predviđene strateškim okvirom, neovisno o primjedbama, prijedlozima i preporukama navedenima u ovom mišljenju:

1.3.1.

Odbor osobito ističe namjeru Komisije da krajem 2021. predloži „inicijativu za poboljšanje radnih uvjeta osoba koje rade putem digitalnih platformi” kako bi osigurala „primjerene radne uvjete, među ostalim u pogledu zdravlja i sigurnosti” ako socijalni partneri nisu spremni međusobno pregovarati (4).

1.3.2.

EGSO podržava: i. pristup „vizije nulte stope” smrtnih slučajeva povezanih s radom; ii. mjere predviđene za borbu protiv raka; iii. ratifikaciju Konvencije (br. 190) Međunarodne organizacije rada (MOR) protiv nasilja i uznemiravanja iz 2019. godine; iv. predlaganje zakonodavne inicijative o sprečavanju rodno uvjetovanog nasilja nad ženama i nasilja u obitelji do kraja 2021. i borbi protiv tog nasilja; v. cilj Komisije da se psihosocijalni i ergonomski rizici integriraju u kampanju za zdrava radna mjesta.

1.3.3.

EGSO se, općenito uzevši, osobito slaže: i. da je „iz pandemije bolesti COVID-19 ključno izvući pouke i povećati pripravnost za moguće buduće zdravstvene krize […] i dodatno razviti sinergije između sigurnosti i zdravlja na radu i javnog zdravstva”; ii. da se bolest COVID-19 uvrsti u Preporuku o europskoj listi profesionalnih bolesti (5).

1.3.4.

EGSO se općenito osobito slaže s potrebom: i. da se zaustavi „silazni trend broja inspekcija rada u nekim državama članicama”; ii. da se 2023. organizira sastanak na vrhu o procjeni stanja sigurnosti i zdravlja na radu na kojem će posebno biti govora o napretku postignutom u vezi s pristupom „vizija nulte stope” smrtnih slučajeva povezanih s radom; iii. da se uvede novi pokazatelj nesreća na radu sa smrtnim ishodom, koji je već predložen u akcijskom planu za europski stup socijalnih prava; iv. da se poboljšaju aktivnosti inspektora rada pomoću smjernica i osposobljavanja na razini EU-a i na nacionalnoj razini; v. da se promiče suradnja na razini EU-a i država članica kako bi se osigurala dosljedna provedba zakonodavstva; vi. da se poslodavcima, posebno mikropoduzećima i malim poduzećima, pruži pomoć kako bi se uskladili sa zakonodavstvom o sigurnosti i zdravlju na radu (6).

1.3.5.

EGSO općenito osobito podržava: i. suradnju EU-a, MOR-a i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u pogledu podataka i znanja; ii. činjenicu da će EU, zajedno s državama članicama, podržati izradu novog pokazatelja smrtnosti od bolesti koje se pripisuju čimbenicima profesionalnog rizika (kao dio ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda); iii. činjenicu da će EU podržati uključivanje prava na sigurne i zdrave uvjete rada u MOR-ov okvir temeljnih načela i prava pri radu; iv. namjeru EU-a da potiče sigurnost i zdravlje na radu u globalnim lancima opskrbe; v. namjeru EU-a da se pobrine za to da se standardi sigurnosti i zdravlja na radu propisno uzimaju u obzir kao dio obveza u pogledu radnih i socijalnih standarda i da promiče pitanje dostojanstvenog rada u budućim trgovinskim sporazumima; vi. potporu zemljama kandidatkinjama kako bi im se omogućilo da u svoje zakonodavstvo uključe pravnu stečevinu EU-a u području sigurnosti i zdravlja na radu (7).

1.4.

EGSO posebno predlaže da Komisija u Strateški okvir EU-a za razdoblje 2021.–2027. integrira sljedeće aktivnosti, mjere ili inicijative:

1.4.1.

Odjeljak 2.1.: i. kad je riječ o kvalificiranim samozaposlenim osobama, na koje se prema strateškom okviru pravila o sigurnosti i zdravlju na radu ne bi trebala primjenjivati, Odbor predlaže da se u primjerenom roku provede studija uz sudjelovanje Komisije, stručnjaka i socijalnih partnera kako bi se pronašlo najbolje rješenje uz poštovanje načela prema kojem bi i sve samozaposlene osobe trebale raditi u sigurnom i zdravom okruženju, te da se nalazi te studije predstave na sastanku na vrhu o sigurnosti i zdravlju na radu 2023.; ii. kad je riječ o nezakonodavnoj inicijativi u vezi s mentalnim zdravljem na radnom mjestu, koju Komisija planira pokrenuti na razini EU-a, Odbor predlaže da se upravo zbog važnosti razloga navedenih u strateškom okviru odabere zakonodavna inicijativa.

1.4.2.

Odjeljak 2.2.: i. Odbor poziva Komisiju da uključi oblike raka povezane s radom u budući europski plan za borbu protiv raka i da proširi područje primjene Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima na reproduktivno toksične tvari i opasne lijekove kako bi se zajamčilo dugoročno praćenje radnika izloženih tim tvarima, među ostalim i nakon što prestanu raditi u tim uvjetima; ii. predlaže da namjera Komisije da procijeni „kako ojačati učinkovitost Direktive o sankcijama za poslodavce (2009/52/EZ)” dovede do izmjene kojom će se predvidjeti strože sankcije za poslodavce koji krše zakon; iii. smatra da je u skladu s nedavno izvučenim poukama iz krize uzrokovane bolešću COVID-19 hitno potrebno pripremiti zakonodavnu inicijativu za prevenciju psihosocijalnih rizika; iv. smatra da stečeno iskustvo i istraživanja o mišićno-koštanim poremećajima opravdavaju potrebu za zakonodavnom inicijativom u tom području.

1.4.3.

Odjeljak 2.3.: i. Odbor preporučuje da se Preporuka o europskoj listi profesionalnih bolesti pretvori u direktivu; ii. Odbor, s obzirom na najnovija iskustva, predlaže poboljšanje Direktive o biološkim agensima; iii. u pogledu nacionalnih inspekcija rada, Odbor predlaže da se postavi cilj da se do kraja razdoblja obuhvaćenog strateškim okvirom države članice pridržavaju omjera utvrđenog standardima MOR-a, odnosno da na svakih 10 000 radnika postoji jedan inspektor rada. Ako se taj cilj ne ostvari u razdoblju obuhvaćenom strateškim okvirom, Komisija bi u tu svrhu trebala predložiti zakonodavnu inicijativu.

1.4.4.

Poglavlje 3.: Odbor predlaže pravilnu integraciju i promicanje inspekcijskih radnji Europskog nadzornog tijela za rad (ELA) u strateškom okviru uzimajući u obzir važnu ulogu koju to tijelo ima u koordinaciji prekograničnih inspekcija.

1.5.

EGSO napominje da, unatoč nekim poboljšanjima posljednjih godina, još uvijek u velikoj mjeri nedostaje podataka i znanja o stvarnom stanju sigurnosti i zdravlja na radu u EU-u i državama članicama. EGSO je uvjeren da je to znanje neophodno za bolje utvrđivanje problema i sprečavanje rizika, razvoj odgovarajućih politika te praćenje provedbe i napretka postignutog na razini EU-a i u pojedinim državama članicama, osobito u pogledu ciljeva i mjera koji proizlaze iz Strateškog okvira za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021.–2027.

1.6.

EGSO naglašava da je u postupku revizije postojećeg zakonodavstva EU-a i država članica o sigurnosti i zdravlju na radu potrebno uzeti u obzir zelenu, digitalnu, demografsku i socijalnu transformaciju europskoga gospodarstva, osobito u svijetu rada, kako bi se zaštitili radnici ili samozaposlene osobe, u ovom slučaju u skladu s točkom 1.4.1. podtočkom i.

1.7.

Države članice dužne su pratiti primjenu zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu te osigurati zdrave i sigurne radne uvjete za sve europske radnike, osobito sezonske radnike i najranjivije skupine, kao što su mladi, starije osobe, žene, osobe s invaliditetom, migranti i prekarni radnici. Jačanje tehničkih i ljudskih resursa inspekcija rada, koji su se posljednjih godina smanjili u brojnim državama članicama, te poboljšanje koordinacije, suradnje i osposobljavanja na europskoj razini ključni su čimbenici za znatno poboljšanje primjene zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu. Jedan od prioriteta za države članice trebale bi biti smjernice i potpore kojima se MSP-ovima, a osobito mikropoduzećima, omogućuje poštovanje zakonodavstva o sigurnosti i zaštiti na radu. Europska komisija je kao jamac Ugovora odgovorna za to da države članice na odgovarajući način provode zakonodavstvo o zdravlju i sigurnosti na radu.

1.8.

EGSO predlaže da Komisija i države članice pri ažuriranju nacionalnih strategija o sigurnosti i zdravlju na radu pokrenu inicijative za promicanje kontinuiranog socijalnog dijaloga među socijalnim partnerima o uvjetima zdravlja i sigurnosti u različitim sektorima, u poduzećima i na radnom mjestu. Sudjelovanje sindikata i predstavnika radnika te kontinuirano savjetovanje s njima o procjeni i prevenciji rizika ključni su za promicanje sigurnog i zdravog radnog okruženja, što ima izravan utjecaj na zdravlje radnika, produktivnost poduzeća i javno zdravstvo.

1.9.

S obzirom na izazove globalizacije i europske napore kako bi se „na globalnoj razini podigli standardi sigurnosti i zdravlja na radu”, EGSO predlaže da Komisija i države članice blisko surađuju s MOR-om i SZO-om radi promicanja uključivanja prava na sigurne i zdrave radne uvjete u okvir MOR-a o temeljnim načelima i pravima na radu, te poštovanja tih načela u globalnim lancima opskrbe.

2. Opći kontekst

2.1.

EGSO napominje da su „gotovo 20 godina strateški okviri EU-a za sigurnost i zdravlje na radu imali […] ključnu ulogu u načinu na koji nacionalna tijela i socijalni partneri odlučuju o ciljevima sigurnosti i zdravlja na radu” (8). Međutim, EGSO naglašava da, iako su nesumnjivo važni u nacionalnim planovima, ti strateški okviri nisu dovoljno vidljivi te da u nekoliko država članica sindikati i organizacije poslodavaca nisu bili dovoljno uključeni u njihovo osmišljavanje i praćenje.

2.2.

EGSO uvažava ocjenu strateškog okvira EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje 2014.–2020., osobito isticanje važnih aspekata kao što su: i. ograničenja resursa u državama članicama; ii. potreba za većim naglaskom na profesionalnim bolestima, demografskim promjenama, psihosocijalnim rizicima i mišićno-koštanim poremećajima; i iii. potreba da se pomogne inspektoratima rada i poduzećima da poboljšaju svoje standarde sigurnosti i zdravlja na radu (9).

2.3.

EGSO primjećuje da je europsko zakonodavstvo smanjilo te rizike i pridonijelo poboljšanju standarda sigurnosti i zdravlja na radu u svim sektorima gospodarske aktivnosti u svim državama članicama. Međutim, izazovi su i dalje prisutni, a zbog pandemije bolesti COVID-19 došlo je do povećanja rizika, što treba uzeti u obzir.

2.4.

EGSO uviđa da je posljednjih godina u EU-u postignut znatan napredak u području sigurnosti i zdravlja na radu, primjerice broj nesreća na radu sa smrtnim ishodom smanjio se između 1994. i 2018. godine za oko 70 %. Iako su tom smanjenju pridonijeli deindustrijalizacija i bolja zdravstvena skrb, važnu je ulogu imao i sustav EU-a za sigurnost i zdravlje na radu (10).

2.5.

EGSO napominje da je unatoč tom napretku 2018. u 27 država članica EU-a i dalje bilo više od 3 300 nesreća sa smrtnim ishodom i 3,1 milijun nesreća bez smrtnih posljedica te da svake godine više od 200 000 radnika umre od bolesti povezanih s radom, To uzrokuje golemu ljudsku patnju pa su stoga održavanje i poboljšanje standarda zaštite radnika trajni izazov i potreba (11).

2.6.

EGSO naglašava da troškovi nesreća i bolesti povezanih s radom za gospodarstvo EU-a iznose više od 3,3 % BDP-a godišnje (oko 460 milijardi EUR 2019. godine) i da procjene pokazuju da je za svaki euro uložen u sigurnost i zdravlje na radu povrat za poslodavca približno dvostruko veći (12).

2.7.

Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je koliko su sigurnost i zdravlje na radu ključni za zaštitu zdravlja radnika, funkcioniranje našeg društva i kontinuitet ključnih gospodarskih aktivnosti. EGSO se slaže sa stajalištem da je pandemija ukazala i na potrebu za strategijom koja se temelji na sigurnosti i zdravlju na radu i na politikama javnog zdravlja, čime se stvara sinergija između te dvije dimenzije, koje imaju izravan utjecaj na „funkcioniranje našeg društva i kontinuitet ključnih gospodarskih i društvenih aktivnosti” (13).

3. Strateški okvir EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021.–2027.

3.1.

Upravo u tom općem kontekstu Komisija predstavlja novi Strateški okvir EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021.–2027. (14) (dalje u tekstu „strateški okvir”), najavljen u europskom stupu socijalnih prava i usmjeren na sljedeća tri ključna cilja:

—	predviđanje promjena u novom svijetu rada prouzročenih zelenom, digitalnom i demografskom tranzicijom i upravljanje tim promjenama,

—	poboljšanje prevencije nesreća i bolesti na radnom mjestu,

—	povećanje pripravnosti za sve potencijalne buduće zdravstvene krize.

3.2.

EGSO se slaže s Europskom komisijom da se provedba tih ciljeva temelji na:

i.	boljem socijalnom dijalogu;

ii.	povećanju kapaciteta za istraživanje i prikupljanje podataka na razini država članica i EU-a;

iii.	boljoj provedbi zakonodavstva;

iv.	informiranju;

v.	povećanju financiranja.

3.3.

EGSO napominje da se strateškim okvirom u obuhvaćenom razdoblju predviđa provedba 36 mjera, od kojih je za 17 odgovorna Komisija, za 16 države članice, a za 3 socijalni partneri.

4. Primjedbe na strateški okvir

4.1. Odjeljak 2.1.: Predviđanje promjena i upravljanje promjenama

4.1.1.

U kontekstu zelene i digitalne tranzicije mijenjaju se priroda radnog mjesta te obrasci i mjesta rada, zbog čega se države članice i poduzeća suočavaju s velikim izazovima u pogledu osiguranja zdravlja i dobrobiti radnika.

4.1.2.

Sve starija radna snaga iziskuje prilagođavanje radnog okruženja i zadataka specifičnim potrebama starijih radnika kako bi se rizici sveli na najmanju mjeru, a sigurnost i zdravlje na radu pritom imaju ključnu ulogu u primjerenom odgovoru na demografske promjene.

4.1.3.

Digitalne tehnologije radnicima, uključujući radnike s invaliditetom ili starije radnike, mogu pružiti nove mogućnosti za poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života i za žene i za muškarce te poduprijeti provedbu mjera povezanih sa sigurnošću i zdravljem na radu pomoću dostupnih alata, informiranja i učinkovitijih inspekcija.

4.1.4.

EGSO smatra da se robotizacijom i upotrebom umjetne inteligencije mogu smanjiti rizici povezani s opasnim zadaćama, kao što su one koje se odvijaju u vrlo zagađenim područjima, primjerice sustavima zbrinjavanja otpadnih voda, odlagalištima otpada ili područjima fumigacije u poljoprivredi. Osim toga, njima se mogu stvoriti i nove mogućnosti za radnike i poduzeća. Međutim, isto tako je istina da nove tehnologije predstavljaju velike poteškoće zbog povećane nestalnosti u odnosu na to kad i gdje se posao obavlja, mogućnosti praćenja radnika i rizika povezanih s novim alatima i strojevima, koji povećavaju psihološki stres, što pak dovodi do sve većeg broja psihosomatskih bolesti. Potrebno je pronaći odgovarajuće mjere protiv pojave tih bolesti.

4.1.5.

Iako su zakonodavstvom EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu već obuhvaćeni brojni rizici koji proizlaze iz promjena u industriji, opremi i radnim mjestima, EGSO se slaže s Komisijom da su zbog tehnološkog razvoja, sve starije radne snage i promjena oblika rada potrebni novi zakonodavni prijedlozi.

4.1.6.

U tom kontekstu, EGSO predlaže Komisiji da revidira Okvirnu direktivu o sigurnosti i zdravlju na radu kako bi je prilagodila stvarnim situacijama u svijetu rada te novim rizicima i izazovima povezanima s klimatskim promjenama (primjerice, činjenicom da se rad obavlja na visokim temperaturama ili na otvorenom), demografskim promjenama i digitalizacijom.

4.1.7.

EGSO smatra da su se psihosocijalni rizici, koji su već bili vrlo visoki i prije pandemije, znatno povećali kao posljedica bolesti COVID-19 i masovnog i neplaniranog uvođenja nedobrovoljnog rada na daljinu, s posljedicama kao što su brisanje granica između poslovnog i privatnog života, stalna povezanost, nedostatak društvene interakcije i povećana upotreba IKT-a.

4.2. Odjeljak 2.2.: Bolja prevencija bolesti i nesreća povezanih s radom

4.2.1.

EGSO podržava Komisijin pristup, a osobito njezin koncept pod nazivom „‚vizija nulte stope’ u pogledu smrtnih slučajeva povezanih s radom” i ideju da se ojača kultura prevencije u EU-u te se slaže s time da će „sprečavanje smrtnih slučajeva povezanih s radom biti moguće samo: i. temeljitim istragama nesreća i smrtnih slučajeva na radnom mjestu; ii. utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka tih nesreća i smrtnih slučajeva; iii. informiranjem o rizicima povezanima s nesrećama i ozljedama na radu te profesionalnim bolestima; i iv. jačanjem provedbe postojećih pravila i smjernica”.

4.2.2.

EGSO smatra neprihvatljivim stotine tisuća smrtnih slučajeva od raka povezanog s radnim mjestom i poziva države članice da brzo provedu strategiju plana djelovanja za karcinogene tvari te primjenjuju granične vrijednosti i druge odredbe donesene na razini EU-a kojima se ograničava izloženost radnika u odnosu na 26 opasnih tvari i time poboljšavaju radni uvjeti za oko 40 milijuna radnika. EGSO smatra da bi popis opasnih tvari trebalo preispitati i dopuniti i na njega uvrstiti nanomaterijale i njihove karcinogene učinke, te preporučuje da se broj karcinogenih tvari na koje se primjenjuju granične vrijednosti izloženosti poveća na 50.

4.2.3.

EGSO poziva Komisiju i države članice da promiču zdravlje na radu i daju prioritet poboljšanju istraživanja i prikupljanja podataka na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Njihove mjere trebale bi se posebno usredotočiti na kardiovaskularne bolesti povezane s radom, mišićno-koštane poremećaje i psihosocijalne rizike.

4.2.4.

EGSO podržava prijedlog da se metodologija za rješavanje pitanja opasnih tvari stalno ažurira kako bi se utvrdilo moguće povećanje učinkovitosti u određivanju graničnih vrijednosti za sigurnost i zdravlje na radu. EGSO naglašava i podupire postupak rješavanja problema opasnih tvari na temelju znanstvene procjene, u skladu s pristupom „jedne procjene po tvari”. Savjetovanje s tripartitnim Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu i bliska uključenost svih dionika mogu se smatrati uspješnima.

4.2.5.

U kontekstu stajališta Europskog parlamenta i relevantnih dionika o potrebi za zaštitom zdravstvenog osoblja koje je izloženo opasnim lijekovima i drugim rizicima, EGSO smatra da bi trebalo nastaviti raditi na tom pitanju, ne samo kroz osposobljavanje, obrazovanje i smjernice, već i donošenjem obvezujućeg zakonodavstva.

4.2.6.

EGSO smatra da je ključno priznati različitosti, uključujući rodne razlike i nejednakosti, i boriti se protiv diskriminacije među radnom snagom kako bi se stvorile pretpostavke za sigurnost i zdravlje žena i muškaraca, osobito pri procjeni rizika na radnom mjestu, te da je potrebno predvidjeti mjere za sprečavanje rodne pristranosti. U svakom slučaju, treba imati na umu da na sposobnost za rad može utjecati i biološko stanje (dojenje, trudnoća).

4.2.7.

Usto valja poboljšati opcije koje su na tržištu rada dostupne osobama s invaliditetom, uključujući u pogledu konkretne primjene odredbi o zdravlju i sigurnosti na radu te programa profesionalne rehabilitacije osoba koje pate od kroničnih bolesti ili su stradale u nesrećama.

4.2.8.

Potrebno je poboljšati zaštitu posebno ranjivih skupina radnika. U tom bi kontekstu sve države članice trebale posebnu pozornost posvetiti tijelima inspekcije rada i ratifikaciji Konvencije protiv nasilja i uznemiravanja iz 2019. godine. EGSO poziva sve države članice da ratificiraju tu Konvenciju tijekom razdoblja provedbe ove strategije.

4.3. Odjeljak 2.3.: Povećanje pripravnosti – brz odgovor na prijetnje

4.3.1.

Kriza uzrokovana pandemijom COVID-a 19 pokazala je da sigurnost i zdravlje na radu imaju ključnu ulogu u pomoći radnicima, poduzećima i državama članicama da zaštite živote i upravljaju rizicima kako bi se osigurao boljitak, kontinuitet poslovanja i održivost poduzeća.

4.3.2.

Jedna od pouka za budućnost odnosi se na važnost sinergije između sigurnosti i zdravlja na radu i javnog zdravstva, koja je omogućila učinkovit odgovor tijekom krize. Tu interakciju treba ojačati u svim državama članicama kako bi EU bio spreman suočiti se s budućim zdravstvenim krizama.

4.3.3.

EGSO uviđa važnost aktivnosti Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) na izradi smjernica u suradnji s državama članicama i socijalnim partnerima, zahvaljujući kojima je poduzećima, osobito MSP-ovima, omogućeno da primjereno reagiraju u različitim fazama pandemije.

4.3.4.

Klasifikacija virusa SARS-CoV-2 u skladu s Direktivom o biološkim agensima pridonijela je zaštiti radnika u objektima za proizvodnju i distribuciju cjepiva odnosno objektima za cijepljenje, u kojima dolazi do doticaja s virusom.

4.3.5.

Pandemija je ukazala na to da su mobilni i prekogranični radnici, uključujući sezonske i prekarne radnike te radnike migrante, izloženiji nezdravim ili nesigurnim životnim i radnim uvjetima kao što su loši ili prenapučeni smještajni kapaciteti ili nedostatak informacija o svojim pravima. EGSO poziva države članice da izvršavaju svoje obveze u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu te da intenziviraju svoje informativne kampanje o potrebi za promicanjem pravednih i sigurnih radnih i životnih uvjeta sezonskih, mobilnih i prekograničnih radnika.

4.3.6.

EGSO napominje da je važno, kao što ističe Komisija, podupirati radnike oboljele od COVID-a 19 i obitelji koje su izgubile članove obitelji zbog izloženosti virusu SARS-CoV-2 na radnom mjestu i ističe činjenicu da je 25 država članica već poduzelo korake u tom smjeru, uključujući priznavanjem bolesti COVID-19 kao profesionalne bolesti (15).

4.4. Poglavlje 3.: Provedba ažuriranog strateškog okvira

4.4.1.

EGSO se slaže s Komisijom u pogledu činjenice da su „socijalni partneri u posebno […] dobrom položaju za iznalaženje rješenja prilagođenih okolnostima određene aktivnosti ili sektora” (16).

4.4.2.

EGSO naglašava da se u pandemiji pokazalo da poduzeća i radna mjesta imaju veliku ulogu u širenju zaraza te je stoga još važnije poduzeti mjere za sigurnost i zdravlje na radu koje su prilagođene svakoj pojedinoj gospodarskoj jedinici.

4.4.3.

EGSO predlaže da u tom pogledu Komisija u sklopu strateškog okvira pokrene inicijative za promicanje kontinuiranog socijalnog dijaloga među socijalnim partnerima o uvjetima zdravlja i sigurnosti u različitim sektorima poslovanja, a osobito u poduzećima. Uključenost sindikata i predstavnika radnika i kontinuirano savjetovanje s njima o situaciji, što mora biti usko koordinirano s kolektivnim pregovaranjem i kolektivnim ugovorima, procjena i prevencija rizika i upravljanje njima, iskorištavanje mogućnosti te stvaranje sigurnog i zdravog radnog okruženja imaju izravan utjecaj na zdravlje radnika, produktivnost i konkurentnost poduzeća i na samo društvo, a osobito na javno zdravstvo.

4.4.4.

EGSO se slaže s Komisijinim mišljenjem da se samo pomoću točnih i ažurnih informacija o stvarnom stanju u području sigurnosti i zdravlja na radu na razini EU-a i na razini država članica mogu utvrditi izazovi i spriječiti rizici, donijeti odgovarajuće politike, pratiti njihova provedba i analizirati njihovi rezultati. Saznanja o znanstvenim i tehnološkim inovacijama i njihovo kontinuirano uključivanje u političke odluke omogućuju daljnji razvoj tih inovacija.

4.4.5.

EGSO se slaže da su na razini EU-a i na razini država članica potrebne ažurirane i primjerene baze podataka o sigurnosti i zdravlju na radu s novim socijalnim pokazateljima koji omogućuju istraživanje, izvješćivanje, analize i studije o sigurnosti i zdravlju na radu u svim njihovim aspektima (17).

4.4.6.

EGSO napominje da „uspjeh ovog strateškog okvira uvelike ovisi o njegovoj provedbi na nacionalnoj i lokalnoj razini” (18). Tim se pristupom državama članicama daje veća odgovornost za poštovanje i provedbu zakonodavstva, promicanje socijalnog dijaloga među socijalnim partnerima i uklanjanje prepreka takvom dijalogu jer su neki od osnovnih uvjeta za uspjeh strateškog okvira intervencije inspekcija rada na razini država članica, djelovanje tehničara i liječnika specijalista medicine rada te uključenost sindikata i predstavnika radnika u području sigurnosti i zdravlja na radu.

4.4.7.

Kako bi se ostvarili ciljevi strateškog okvira, EGSO podsjeća na to da poduzeća imaju opću odgovornost za zdravlje i sigurnost na radu, bilo na radnom mjestu bilo na lokacijama na kojima rade radnici koji rade na daljinu. Međutim, to predstavlja izazov kada radnik radi od kuće ili na nekom drugom mjestu nad kojim poslodavac nema kontrolu ili kojem nema pristup.

4.4.8.

EGSO se slaže s time da je informiranje o rizicima povezanima s nesrećama i ozljedama na radu te profesionalnim bolestima ključno za ostvarivanje ciljeva strateškog okvira, s naglaskom na „viziju nulte stope” smrtnih slučajeva povezanih s nesrećama na radu. EGSO smatra da je informiranje doista jedna od osnovnih mjera za provedbu zakonodavstva, ali da ključ uspjeha leži u prethodnom postojanju zakonodavstva koje se zatim kombinira s uključivanjem i kontrolom. EGSO je uvjeren da je za postizanje ciljeva ove strategije ključno usredotočiti se na prevenciju i poštovanje direktiva o sigurnosti i zdravlju na radu.

4.4.9.

Prema mišljenju EGSO-a, to informiranje uvelike ovisi o aktivnom sudjelovanju socijalnih partnera i svih dionika. EGSO upravo u tom kontekstu cijeni ulogu Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu te predlaže da je Komisija dodatno istakne.

4.4.10.

Iako se svi dionici, odnosno države članice, poduzeća, inspekcije rada i radnici, slažu oko potrebe ostvarivanja tih ciljeva, EGSO smatra da se stupanj odgovornosti razlikuje, da su upravo radnici najranjiviji i imaju najmanju moć te da stoga trebaju imati najveću zaštitu.

4.4.11.

EGSO stoga smatra da bi radnik, kada primijeti opasnost od nesreće ili teške bolesti na svojem radnom mjestu, a posebno smrtnu opasnost, trebao imati mogućnost odbiti raditi i u krajnjem slučaju raskinuti ugovor uz pravo na odštetu ako mu je život ugrožen jer se poduzeće ne pridržava pravila o sigurnosti i zdravlju na radu.

4.4.12.

EGSO navodi da je dostupno ukupno 11 europskih fondova i financijskih mehanizama koji omogućuju financiranje mjera u različitim područjima sigurnosti i zdravlja na radu (19). EGSO naglašava da je financijska potpora za mjere u području sigurnosti i zdravlja na radu jedan od ključeva uspjeha sâmog strateškog okvira. EGSO predlaže da Komisija dostavi detaljnije informacije državama članicama, a osobito socijalnim partnerima, kako bi im olakšala pristup projektima u području sigurnosti i zdravlja na radu i poboljšala njihovu provedbu.

4.5. Poglavlje 4.: Promicanje učinkovitih standarda sigurnosti i zdravlja na radu u svijetu

4.5.1.

EGSO se slaže s tvrdnjom da „u globaliziranom svijetu prijetnje zdravlju i sigurnosti ne poznaju granice” i isto tako smatra da je cilj strateškog okvira „na globalnoj razini podi[ći] standard[e] sigurnosti i zdravlja na radu” (20).

4.5.2.

EGSO također podržava stajalište Komisije da surađuje s MOR-om u provedbi i praćenju provedbe Deklaracije iz 2019. o budućnosti rada povodom stote obljetnice te organizacije tako što će poduprijeti integraciju prava na sigurne i zdrave radne uvjete u MOR-ov okvir o temeljnim načelima i pravima pri radu.

Bruxelles, 20. listopada 2021.

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Christa SCHWENG

(1) Komunikacija Komisije, (COM(2021) 323 final).

(2) Ibid.

(3) Ibid.

(4) Ibid.

(5) Ibid.

(6) Ibid.

(7) Ibid.

(8) Ibid.

(9) Ibid.

(10) Komunikacija Komisije, (COM(2021) 323 final).

(11) Ibid.

(12) Ibid.

(13) Komunikacija Komisije, (COM(2021) 323 final).

(14) Ibid.

(15) Ibid.

(16) Ibid.

(17) Ibid.

(18) Ibid.

(19) Ibid.

(20) Ibid.

PRILOG

Sljedeći su amandmani odbijeni tijekom rasprave premda su dobili barem četvrtinu glasova (pravilo 43. stavak 2. Poslovnika):

AMANDMAN 1.

Podnose:

LE BRETON Marie-Pierre

MINCHEVA Mariya

PILAWSKI Lech

VADÁSZ Borbála

VERNICOS George

SOC/698 – Zdravlje i sigurnost na radu – strateški okvir EU-a (2021.–2027.)

Točka 4.1.5.

Izmijeniti kako slijedi:

Mišljenje Stručne skupine	Amandman
Iako su zakonodavstvom EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu već obuhvaćeni brojni rizici koji proizlaze iz promjena u industriji, opremi i radnim mjestima, EGSO se slaže s Komisijom da su zbog tehnološkog razvoja, sve starije radne snage i promjena oblika rada potrebni novi zakonodavni prijedlozi.	Iako su zakonodavstvom EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu već obuhvaćeni brojni rizici koji proizlaze iz promjena u industriji, opremi i radnim mjestima, EGSO se slaže s Komisijom da bi zbog tehnološkog razvoja, sve starije radne snage i promjena oblika rada mogli biti potrebni novi zakonodavni prijedlozi.

Rezultat glasanja:

Za:	70
Protiv:	118
Suzdržani:	11

AMANDMAN 2.

Podnose:

LE BRETON Marie-Pierre

MINCHEVA Mariya

PILAWSKI Lech

VADÁSZ Borbála

VERNICOS George

SOC/698 – Zdravlje i sigurnost na radu – strateški okvir EU-a (2021.–2027.)

Točka 4.1.6.

Izmijeniti kako slijedi:

Mišljenje Stručne skupine	Amandman
U tom kontekstu, EGSO predlaže Komisiji da revidira Okvirnu direktivu o sigurnosti i zdravlju na radu kako bi je prilagodila stvarnim situacijama u svijetu rada te novim rizicima i izazovima povezanima s klimatskim promjenama (primjerice, činjenicom da se rad obavlja na visokim temperaturama ili na otvorenom), demografskim promjenama i digitalizacijom .	U tom kontekstu, EGSO predlaže Komisiji da i dalje pomno prati provedbu Okvirne direktive o sigurnosti i zdravlju na radu i revidira je ako je to potrebno kako bi osigurala da pokriva i nove rizike i izazove povezane s klimatskim promjenama (primjerice, činjenicom da se rad obavlja na visokim temperaturama ili na otvorenom), demografske promjene i digitalizaciju .

Rezultat glasanja:

Za:	68
Protiv:	124
Suzdržani:	12

AMANDMAN 3.

Podnose:

LE BRETON Marie-Pierre

MINCHEVA Mariya

PILAWSKI Lech

VADÁSZ Borbála

VERNICOS George

SOC/698 – Zdravlje i sigurnost na radu – strateški okvir EU-a (2021.–2027.)

Točka 4.2.2.

Izmijeniti kako slijedi:

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

EGSO smatra neprihvatljivim stotine tisuća smrtnih slučajeva od raka povezanog s radnim mjestom i poziva države članice da brzo provedu strategiju plana djelovanja za karcinogene tvari te primjenjuju granične vrijednosti i druge odredbe donesene na razini EU-a kojima se ograničava izloženost radnika u odnosu na 26 opasnih tvari i time poboljšavaju radni uvjeti za njih oko 40 milijuna. EGSO smatra da bi popis opasnih tvari trebalo preispitati i dopuniti i na njega uvrstiti nanomaterijale i njihove karcinogene učinke , te preporučuje da se broj karcinogenih tvari na koje se primjenjuju granične vrijednosti izloženosti poveća na 50 .

EGSO smatra neprihvatljivim stotine tisuća smrtnih slučajeva od raka povezanog s radnim mjestom i poziva države članice da brzo provedu strategiju plana djelovanja za karcinogene tvari te primjenjuju granične vrijednosti i druge odredbe donesene na razini EU-a kojima se ograničava izloženost radnika u odnosu na 26 opasnih tvari i time poboljšavaju radni uvjeti za njih oko 40 milijuna. EGSO smatra da bi popis opasnih tvari trebalo preispitati i dopuniti i na njega uvrstiti određene nanomaterijale s dokazanim karcinogenim učincima , te preporučuje ulaganje najvećih mogućih napora u to da se poveća broj karcinogenih tvari na koje se primjenjuju granične vrijednosti izloženosti.

Rezultat glasanja:

Za:	68
Protiv:	135
Suzdržani:	6

AMANDMAN 4.

Podnose:

LE BRETON Marie-Pierre

MINCHEVA Mariya

PILAWSKI Lech

VADÁSZ Borbála

VERNICOS George

SOC/698 – Zdravlje i sigurnost na radu – strateški okvir EU-a (2021.–2027.)

Točka 4.2.5.

Izmijeniti kako slijedi:

Mišljenje Stručne skupine	Amandman
U kontekstu stajališta Europskog parlamenta i relevantnih dionika o potrebi za zaštitom zdravstvenog osoblja koje je izloženo opasnim lijekovima i drugim rizicima, EGSO smatra da bi trebalo nastaviti raditi na tom pitanju, ne samo kroz osposobljavanje, obrazovanje i smjernice, već i donošenjem obvezujućeg zakonodavstva.	U kontekstu stajališta Europskog parlamenta i relevantnih dionika o potrebi za zaštitom zdravstvenog osoblja koje je izloženo opasnim lijekovima i drugim rizicima, EGSO smatra da bi trebalo nastaviti raditi na tom pitanju, ne samo kroz osposobljavanje, obrazovanje i smjernice, već i učinkovitom provedbom postojećeg zakonodavstva.

Rezultat glasanja:

Za:	71
Protiv:	133
Suzdržani:	9

AMANDMAN 5.

Podnose:

LE BRETON Marie-Pierre

MINCHEVA Mariya

PILAWSKI Lech

VADÁSZ Borbála

VERNICOS George

SOC/698 – Zdravlje i sigurnost na radu – strateški okvir EU-a (2021.–2027.)

Točka 4.3.5.

Izmijeniti kako slijedi:

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

Pandemija je ukazala na to da bi mobilni i prekogranični radnici, uključujući sezonske radnike te radnike migrante u nestabilnim radnim odnosima , mogli biti izloženiji nezdravim ili nesigurnim životnim i radnim uvjetima kao što su loši ili prenapučeni smještajni kapaciteti ili nedostatak informacija o svojim pravima. EGSO poziva države članice da izvršavaju svoje obveze u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu te da intenziviraju svoje informativne kampanje o potrebi za promicanjem pravednih i sigurnih radnih i životnih uvjeta sezonskih, mobilnih i prekograničnih radnika.

Rezultat glasanja:

Za:	72
Protiv:	125
Suzdržani:	11

AMANDMAN 6.

Podnose:

LE BRETON Marie-Pierre

MINCHEVA Mariya

PILAWSKI Lech

VADÁSZ Borbála

VERNICOS George

SOC/698 – Zdravlje i sigurnost na radu – strateški okvir EU-a (2021.–2027.)

Točka 4.4.11.

Izbrisati točku:

Mišljenje Stručne skupine	Amandman
EGSO stoga smatra da bi radnik, kada primijeti opasnost od nesreće ili teške bolesti na svojem radnom mjestu, a posebno smrtnu opasnost, trebao imati mogućnost odbiti raditi i u krajnjem slučaju raskinuti ugovor uz pravo na odštetu ako mu je život ugrožen jer se poduzeće ne pridržava pravila o sigurnosti i zdravlju na radu.

Rezultat glasanja:

Za:	69
Protiv:	135
Suzdržani:	8

AMANDMAN 7.

Podnose:

LE BRETON Marie-Pierre

MINCHEVA Mariya

PILAWSKI Lech

VADÁSZ Borbála

VERNICOS George

SOC/698 – Zdravlje i sigurnost na radu – strateški okvir EU-a (2021.–2027.)

Točka 1.4.1.

Izmijeniti kako slijedi:

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

Rezultat glasanja:

Za:	66
Protiv:	135
Suzdržani:	8

AMANDMAN 8.

Podnose:

LE BRETON Marie-Pierre

MINCHEVA Mariya

PILAWSKI Lech

VADÁSZ Borbála

VERNICOS George

SOC/698 – Zdravlje i sigurnost na radu – strateški okvir EU-a (2021.–2027.)

Točka 1.4.2.

Izmijeniti kako slijedi:

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

Odjeljak 2.2.: i. Odbor poziva Komisiju da uključi oblike raka povezane s radom u budući europski plan za borbu protiv raka i da proširi područje primjene Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima na reproduktivno toksične tvari i opasne lijekove kako bi se zajamčilo dugoročno praćenje radnika izloženih tim tvarima, među ostalim i nakon što prestanu raditi u tim uvjetima ; ii. predlaže da namjera Komisije da procijeni „kako ojačati učinkovitost Direktive o sankcijama za poslodavce (2009/52/EZ)” dovede do izmjene kojom će se predvidjeti strože sankcije za poslodavce koji krše zakon ; iii. smatra da je u skladu s nedavno izvučenim poukama iz krize uzrokovane bolešću COVID-19 hitno potrebno pripremiti zakonodavnu inicijativu za prevenciju psihosocijalnih rizika ; iv. smatra da stečeno iskustvo i istraživanja o mišićno-koštanim poremećajima opravdavaju potrebu za zakonodavnom inicijativom u tom području .

Odjeljak 2.2.: i. Odbor podržava prijedlog iznesen u strateškom okviru za sigurnost i zdravlje na radu da se utvrdi popis prioriteta za reprotoksine kojima se valja pozabaviti, na temelju mišljenja dogovorenog u Savjetodavnom odboru za sigurnost i zdravlje na radu da se sastavi popis prioritetnih tvari za granične vrijednosti za profesionalnu izloženost i poziva Komisiju da uključi oblike raka povezane s radom u budući europski plan za borbu protiv raka; ii. predlaže da namjera Komisije da procijeni „kako ojačati učinkovitost Direktive o sankcijama za poslodavce (2009/52/EZ)” dovede do učinkovite provedbe i izvršenja ; iii. slaže se s Komisijinim pristupom da u suradnji s državama članicama i socijalnim partnerima izradi nezakonodavnu inicijativu na razini EU-a koja će se odnositi na mentalno zdravlje na radnom mjestu i kojom će se ocijeniti novonastali problemi povezani s mentalnim zdravljem radnika ; iv. podržava Komisijin cilj da psihosocijalni i ergonomski rizici postanu dio kampanja za zdrava radna mjesta .

Rezultat glasanja:

Za:	70
Protiv:	140
Suzdržani:	7

AMANDMAN 9.

Podnose:

LE BRETON Marie-Pierre

MINCHEVA Mariya

PILAWSKI Lech

VADÁSZ Borbála

VERNICOS George

SOC/698 – Zdravlje i sigurnost na radu – strateški okvir EU-a (2021.–2027.)

Točka 1.4.3.

Izmijeniti kako slijedi:

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

Odjeljak 2.3.: i. Odbor preporučuje da se Preporuka o europskoj listi profesionalnih bolesti pretvori u direktivu ; ii. Odbor, s obzirom na najnovija iskustva, predlaže poboljšanje Direktive o biološkim agensima ; iii. u pogledu nacionalnih inspekcija rada, Odbor predlaže da se postavi cilj da se do kraja razdoblja obuhvaćenog strateškim okvirom države članice pridržavaju omjera utvrđenog standardima MOR-a, odnosno da na svakih 10 000 radnika postoji jedan inspektor rada . Ako se taj cilj ne ostvari u razdoblju obuhvaćenom strateškim okvirom, Komisija bi u tu svrhu trebala predložiti zakonodavnu inicijativu.

Odjeljak 2.3.: i. Odbor napominje da se u državama članicama osigura primjereno praćenje u pogledu Preporuke o europskoj listi profesionalnih bolesti pretvori u direktivu; ii. Odbor ističe da je , s obzirom na najnovija iskustva, poboljšana Direktiva o biološkim agensima.

Rezultat glasanja

Za:	70
Protiv:	133
Suzdržani:	7

Top

Choose the experimental features you want to try