Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52021AE3601

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o potrošačkim kreditima (COM(2021) 347 final – 2021/0171 (COD))

EESC 2021/03601

SL C 105, 4.3.2022, p. 92–98 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

4.3.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 105/92

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o potrošačkim kreditima

(COM(2021) 347 final – 2021/0171 (COD))

(2022/C 105/14)

Izvjestitelj:

Bogdan PREDA

Zahtjev za savjetovanje:

Europski parlament, 8.7.2021.

Vijeće, 14.7.2021.

Pravna osnova:

članak 114. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

30.9.2021.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

21.10.2021.

Plenarno zasjedanje br.:

564

Rezultat glasanja

(za/protiv/suzdržani):

159/5/16

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

 Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja ovo ažuriranje zakonodavstva o potrošačkom kreditiranju, ali ističe da još ima područja u kojima bi Direktiva trebala biti ambicioznija ili ne osigurava odgovarajuću ravnotežu između ciljeva i predloženih rješenja. Nadalje, EGSO smatra da bi se rješenja predviđena Direktivom trebala više usredotočiti na učinak digitalizacije, povećanu upotrebu digitalnih uređaja i pružanje zelenih potrošačkih kredita kako bi se potrošačima pomoglo u održivijoj kupnji.

1.2.

 EGSO cijeni napore Europske komisije u poticanju kampanja financijskog obrazovanja/digitalne pismenosti jer to može samo pomoći potrošačima i zajmodavcima.

1.3.

 EGSO napominje da, polazeći od dokaza u vezi s izvorima prezaduženosti, određivanje gornjih granica troškova zajma radi izbjegavanja ekstremnih praksi određivanja cijena donosi konkretne koristi ranjivim potrošačima, pod uvjetom da se ta gornja granica ispravno odredi nakon pažljive analize tržišta i mogućeg daljnjeg učinka. EGSO stoga napominje da bi Direktiva o potrošačkim kreditima trebala sadržavati jasnu i usklađenu metodologiju koju bi države članice trebale razmotriti u svrhu primjene takve gornje granice radi sprečavanja i obeshrabrivanja ekstremnih praksi koje bi mogle dovesti do prezaduženosti. Time bi se također osigurali jednaki uvjeti za zajmodavce iz raznih zemalja.

1.4.

 EGSO smatra da bi bilo korisno detaljnije opisati obvezu svih zajmodavaca da provedu temeljitu procjenu kreditne sposobnosti potrošača. U tom kontekstu EGSO podržava pristup Komisije u pogledu vrste podataka koji se upotrebljavaju u procjeni kreditne sposobnosti, uključujući iznimku koja se odnosi na osjetljive osobne podatke kao što su zdravstveni podaci, jer je vrlo važno osigurati uravnotežen pristup u tom procesu. Međutim, iznimno je važno u Direktivi naglasiti da se čak ni temeljitom procjenom kreditne sposobnosti ne može zajamčiti otplata kredita.

1.5.

 EGSO smatra da bi tekst Direktive o potrošačkim kreditima trebalo revidirati kako bi se osiguralo jednako postupanje prema svim zajmodavcima, od postupka odobravanja/licenciranja do operativnih propisa/obveza, kako bi se osigurali jednaki uvjeti za sve konkurente.

1.6.

 EGSO smatra da bi Komisija trebala dodatno analizirati obveze koje se odnose na predugovorne informacije kako bi se pronašla odgovarajuća ravnoteža između potrebe za informacijama i njihove relevantnosti za potrošače te najučinkovitijeg i najfleksibilnijeg načina njihova predstavljanja, istodobno uzimajući u obzir digitalizaciju cijelog procesa.

1.7.

 EGSO preporučuje da Komisija pojasni tekst Direktive o potrošačkim kreditima koji se odnosi na prijevremenu otplatu.

2.   Uvod

2.1.

 Ovo se mišljenje odnosi na prijedlog Europske komisije za Direktivu o potrošačkim kreditima kojom se stavlja izvan snage Direktiva 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1) o ugovorima o potrošačkim kreditima.

2.2.

 Kako je navedeno u obrazloženju, nova je Direktiva potrebna jer je od 2008. digitalizacija uzela maha i stubokom promijenila i navike kreditiranja (npr. novim načinima digitalnog objavljivanja informacija, procjenom kreditne sposobnosti s pomoću automatiziranih sustava donošenja odluka i netradicionalnih podataka) i profil zajmodavaca. U kontekstu krize koju je izazvao COVID-19 postalo je nužno i ponuditi zakonodavne alate za ublažavanje financijskog opterećenja financijski ranjivijih građana i kućanstava.

3.   Opće napomene

3.1.

 EGSO pozdravlja inicijativu Komisije da ažurira pravni okvir za potrošačke kredite s obzirom na to da se tržište doista promijenilo od 2008. i da postojeće odredbe ne obuhvaćaju na odgovarajući način sve vrste aktera/proizvoda, što znači da postoje područja u kojima ne postoji odgovarajuća zaštita potrošača ili u kojima se postojeća pravila mogu poboljšati.

3.2.

 EGSO smatra da su dva glavna cilja u izradi Direktive o potrošačkim kreditima, odnosno i) smanjenje štete za potrošače koji uzimaju kredite na tržištu koje se stalno mijenja i ii) olakšavanje prekograničnog odobravanja potrošačkih kredita i konkurentnosti unutarnjeg tržišta, usko međusobno povezani i ključni za osiguravanje odgovarajuće razine obuhvaćenosti i ujednačene primjene nove Direktive. Na primjer, prijedlog o uvođenju obveznih gornjih granica troškova potrošačkih kredita treba dodatno razraditi i uskladiti u Direktivi o potrošačkim kreditima u okviru jasne metodologije. To je potrebno kako bi se zajamčila ujednačena razina zaštite potrošača, učinkovito spriječile neodgovorne prakse kreditiranja diljem EU-a i razvoj potrošačkih kredita s lihvarskim kamatnim stopama ili prekomjernim troškovima, koji su često usmjereni na najugroženije potrošače i često mogu dovesti do prezaduženosti. Takva usklađena metodologija potrebna je i kako bi se osigurali jednaki uvjeti za zajmodavce iz različitih zemalja.

3.3.

 Proširenjem primjene Direktive i pojašnjavanjem definicija nekoliko pojmova može samo biti korisno za potrošače i zajmodavce te se može pružiti veća jasnoća u pogledu povezanih prava i obveza. Nadalje, EGSO smatra da bi prijedlog o uvođenju obveze država članica da pružaju neovisne usluge savjetovanja o dugu prezaduženim ili drugim ranjivim potrošačima također trebao pomoći potrošačima u teškim situacijama. Nadalje, EGSO predlaže da se Direktivom potiču zajmodavci da usvoje politike kojima se olakšava rano otkrivanje financijskih poteškoća, a koje će uključivati i odredbe o mjerama restrukturiranja. Objema mjerama spriječile bi se situacije prezaduženosti i potaknulo bi se vjerovnike da pronađu rješenja za zajmoprimce u poteškoćama.

3.4.

 EGSO cijeni napore koje Komisija ulaže u poticanje inicijativa financijskog obrazovanja/digitalne pismenosti kako bi se osiguralo da potrošači doista razumiju proizvode kreditiranja i rizike koje preuzimaju pri uzimanju zajma jer je to najučinkovitija metoda za održavanje njihova financijskog zdravlja. U tom pogledu EGSO smatra da bi tekst Direktive o komunikaciji između zajmodavaca i potrošača u svim fazama odnosa trebalo izmijeniti radi prilagodbe digitalnoj tranziciji i većoj upotrebi digitalnih uređaja.

3.5.

 EGSO također cijeni napore Komisije da osigura jasne propise o financijskim savjetodavnim uslugama u pogledu ugovorâ o zajmu, ali bi pozdravio jasnu pravnu perspektivu o tome kako se takve usluge mogu nuditi.

3.6.

 EGSO pozdravlja inicijativu da se dodatno razradi obveza svih zajmodavaca da provedu temeljitu procjenu kreditne sposobnosti potrošača kako bi se provjerilo mogu li si priuštiti predmetne zajmove i jesu li njihove financijske potrebe zaštićene, istodobno sprečavajući neodgovorne prakse kreditiranja i prezaduženost. Međutim, Komisija bi trebala imati na umu da se novim pravilima odgovornost za stvarno plaćanje potrošača ne može i ne smije prebaciti na zajmodavce jer potrošači moraju učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi ispunili svoje obveze otplate duga i oprezno upravljali osobnim izdacima. EGSO poziva Komisiju da dodatno analizira tekst Direktive o potrošačkim kreditima kako bi se pojasnilo da detaljna procjena kreditne sposobnosti nije jamstvo otplate zajma. Nadalje, kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita potrošača, EGSO poziva Komisiju da detaljnije navede situacije u kojima, u posebnim i opravdanim okolnostima, zajmodavci imaju pravo, bez ikakve obveze u tom pogledu, odobriti kredite potrošačima iako ne prođu procjenu kreditne sposobnosti.

4.   Posebne napomene

4.1.

 EGSO poziva Komisiju da dodatno analizira neke od novih definicija kako bi se osigurala jasnoća teksta. Na primjer, definiciju vjerovnika trebalo bi revidirati kako bi se osiguralo da sva poduzeća koja daju zajmove budu obuhvaćena područjem primjene Direktive te da se jednako nadziru/licenciraju kada obavljaju istu vrstu aktivnosti. Nadalje, kako bi se osigurali jednaki uvjeti i potrošačima pružila jednaka razina zaštite, svi zajmodavci, bez obzira na njihov pravni status trgovačkog društva, trebali bi primjenjivati ista pravila i podlijegati istim obvezama, uključujući u pogledu izvješćivanja, osim u slučaju besplatnih kredita pod uvjetom da se poštuju sve odredbe o zaštiti potrošača.

4.2.

 U pogledu obveza koje proizlaze iz aktivnosti potrošačkog kreditiranja, Direktiva bi trebala biti ambicioznija i njome bi se trebalo utvrditi da je za takvu aktivnost posudbe potrebno odobrenje/dozvola nadležnog tijela kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita potrošača, djelotvorno praćenje i jednaki uvjeti za potrošačko kreditiranje. Čini se da je trenutačno predloženi sustav hibrid odobravanja i registracije, iako uopće nije jasan.

4.3.

 Kada je riječ o posebnoj odredbi o konverziji kredita izraženih u eurima u nacionalnu valutu, EGSO poziva Komisiju da dodatno revidira članak 4. Direktive o potrošačkim kreditima kako bi se pojasnila njezina primjenjivost. Osim što nije u skladu s člankom 23. Direktive 2014/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2) o ugovorima o potrošačkim kreditima za stambene nekretnine, predloženo rješenje nije dovoljno jasno u pogledu namjere/primjenjivosti i stvarne predložene metodologije za konverziju.

4.4.

 Što se tiče načela nediskriminacije (članak 6. Direktive o potrošačkim kreditima), EGSO je zabrinut da bi ga moglo biti vrlo teško provesti zbog niza razloga koji se uglavnom odnose na različite zahtjeve na nacionalnoj razini i poteškoće u izvršavanju svih potrebnih provjera u okviru postupka procjene kreditne sposobnosti. Kad je riječ o pristupu bazama podataka, EGSO strahuje da bi u određenim okolnostima moglo biti nepraktično ili neekonomično da vjerovnici imaju izravan pristup bazama podataka iz drugih država članica zbog niza razloga (npr. nedostatak potražnje za prekograničnim kreditima, različiti zahtjevi na nacionalnoj razini i poteškoće pri dobivanju svih provjera u okviru postupka procjene kreditne sposobnosti). Stoga EGSO poziva Komisiju da dodatno analizira to načelo, među ostalim razmatranjem neizravnog pristupa takvim bazama podataka, npr. u slučaju zajmodavaca koji traže dokumentaciju potrebnu za procjenu kreditne sposobnosti putem svoje lokalne baze podataka ili lokalnih poreznih tijela.

4.5.

 Kad je riječ o nacionalnim bazama podataka za izvješćivanje, EGSO napominje da bi postupanje s podacima o kreditima tijekom pandemije COVID-a 19 ili bilo koje slične izvanredne situacije moglo utjecati na integritet sustava izvješćivanja o kreditima i, u konačnici, na odobravanje potrošačkih kredita. Stoga EGSO poziva Komisiju da u Direktivi o potrošačkim kreditima naglasi važnost kontinuirane potpune razmjene kreditnih informacija, uključujući izvješćivanje o podacima o izostalim uplatama/moratorijima tijekom krize, kao i u normalnim vremenima. Nadalje, u skladu sa smjernicama EBA-e o odobravanju kredita, EGSO također preporučuje Komisiji da pojasni da bi baze podataka za izvješćivanje trebale sadržavati barem informacije o tome kako potrošači otplaćuju svoje obveze iz postojećih ugovora o kreditima, uključujući sve dospjele neplaćene obveze.

4.6.

 EGSO cijeni napore Komisije da informacije prije sklapanja ugovora učini dostupnijima potrošačima. Međutim, EGSO smatra da odgovarajuće rješenje ne bi trebalo biti stvaranje dodatnog dokumenta – standardnog pregleda kredita – jer bi to moglo dovesti do dodatnog opterećenja i za potrošače i za vjerovnike te bi potrošače moglo dovesti u zabludu jer bi oni svoju analizu mogli ograničiti samo na informacije navedene u pregledu, bez odgovarajućeg razmatranja svih ostalih informacija navedenih u obrascu standardnih europskih informacija o potrošačkom kreditu (SECCIF). Bolje rješenje bilo bi razmotriti, budući da je potrebno odgovoriti na nove digitalne metode, pojednostavnjenje postupka uspostavljanja (i izvršavanja) odnosa s potrošačima, uključujući posebno osiguravanje digitalnih načina ispunjavanja obveze dostavljanja SECCIF-a.

4.7.

 Što se tiče izuzeća od pravila o vezanju i objedinjavanju usluga koja se odnose na tekuće ili štedne račune, vrlo je upitno je li zapravo u interesu potrošača da se to izuzeće ograniči samo na račune čija je jedina svrha ograničena na zahtjeve kredita. Prema tekstu, zajmodavci bi potrošačima trebali zabraniti korištenje predmetnih računa za osobne potrebe, izvan zahtjeva kredita. EGSO se slaže da potrošač ne bi trebao biti prisiljen otvoriti račun koji nije potreban za ostvarenje/povrat zajma, već bi takav račun, jednom kada bude otvoren, potrošač trebao koristiti na način koji smatra prikladnim.

4.8.

 Kad je riječ o pravima potrošača u slučajevima u kojima procjena kreditne sposobnosti uključuje upotrebu izrade profila ili druge vrste automatizirane obrade osobnih podataka, EGSO smatra da predloženo rješenje predstavlja rizik od ugrožavanja sposobnosti financijskih institucija da uspostave uvjete procjene u skladu s vlastitom sklonosti riziku, čime se smanjuje fleksibilnost postupka. Smatramo da bi cijeli članak 18. stavak 6. trebalo preformulirati u skladu sa zahtjevima Opće uredbe o zaštiti podataka, što znači da potrošač ima prava zajamčena Općom uredbom o zaštiti podataka ako se procjena kreditne sposobnosti provodi isključivo automatski i ima učinke na fizičku osobu.

4.9.

 EGSO smatra da je prijevremena otplata zajmova središnja odredba Direktive jer je usmjerena na promicanje tržišne konkurentnosti i utječe na situacije prezaduženosti te cijeni opće namjere prijedloga. Međutim, EGSO naglašava da je potrebno revidirati tekst Direktive o potrošačkim kreditima kako bi se i) uistinu olakšalo ostvarivanje tog prava i ii) izbjegli sporovi oko definicije „svih troškova”.

4.10.

 EGSO napominje da, polazeći od dokaza u vezi s izvorima prezaduženosti, određivanje gornjih granica troškova zajma radi izbjegavanja ekstremnih praksi određivanja cijena donosi konkretne koristi ranjivim potrošačima, pod uvjetom da se ta gornja granica ispravno odredi nakon pažljive analize tržišta i mogućeg učinka. Takvim bi se pristupom trebalo osigurati da mjere uistinu budu korisne za potrošače i da se pritom izbjegnu suprotni učinci.

4.11.

 U skladu s najnovijom direktivom u području zaštite potrošača, u članku 44. Direktive o potrošačkim kreditima navodi se da države članice u nacionalno pravo moraju uvesti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije za kršenje pravila o prenošenju Direktive. EGSO pozdravlja takve odredbe, ali traži od Komisije da u Direktivi navede i da administrativne sankcije ne utječu na prava potrošača na dobivanje naknade ili povrata, ovisno o slučaju.

Bruxelles, 21. listopada 2021.

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Christa SCHWENG

(1)  Direktiva 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ (SL L 133, 22.5.2008., str. 66.).

(2)  Direktiva 2014/17/ЕU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 60, 28.2.2014., str. 34.).

PRILOG

Sljedeći je tekst mišljenja Stručne skupine odbijen u korist amandmana koji je usvojila Skupština premda je dobio barem četvrtinu glasova:

AMANDMAN 2.

Podnosi:

TEDER Reet

INT/956 – Ugovori o potrošačkim kreditima

Točka 4.1

Izmijeniti kako slijedi:

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

EGSO poziva Komisiju da dodatno analizira neke od novih definicija kako bi se osigurala jasnoća teksta. Na primjer, definiciju vjerovnika trebalo bi revidirati kako bi se osiguralo da sva poduzeća koja daju zajmove budu obuhvaćena područjem primjene Direktive te da se jednako nadziru/licenciraju kada obavljaju istu vrstu aktivnosti. Nadalje, kako bi se osigurali jednaki uvjeti i potrošačima pružila jednaka razina zaštite, svi zajmodavci, bez obzira na njihov pravni status trgovačkog društva, trebali bi primjenjivati ista pravila i podlijegati istim obvezama, uključujući u pogledu izvješćivanja.

EGSO poziva Komisiju da dodatno analizira neke od novih definicija kako bi se osigurala jasnoća teksta. Na primjer, definiciju vjerovnika trebalo bi revidirati kako bi se osiguralo da sva poduzeća koja daju zajmove budu obuhvaćena područjem primjene Direktive te da se jednako nadziru/licenciraju kada obavljaju istu vrstu aktivnosti. Nadalje, kako bi se osigurali jednaki uvjeti i potrošačima pružila jednaka razina zaštite, svi zajmodavci, bez obzira na njihov pravni status trgovačkog društva, trebali bi primjenjivati ista pravila i podlijegati istim obvezama, uključujući u pogledu izvješćivanja , osim u slučaju besplatnih kredita pod uvjetom da se poštuju sve odredbe o zaštiti potrošača .

Rezultat glasanja:

Za:

88

Protiv:

79

Suzdržani:

21

KOMPROMIS O AMANDMANU 3.

Podnosi:

PREDA Bogdan

INT/956 – Ugovori o potrošačkim kreditima

Točka 4.10

Mišljenje Stručne skupine

Kompromis

EGSO napominje da je na temelju dokaza u vezi s izvorima prezaduženosti jasno da gornje granice troškova zajma donose konkretne koristi potrošačima , osobito onim ranjivima .

EGSO napominje da , polazeći od dokaza u vezi s izvorima prezaduženosti , određivanje gornjih granica troškova zajma radi izbjegavanja ekstremnih praksi određivanja cijena donosi konkretne koristi ranjivim potrošačima , pod uvjetom da se te gornje granice ispravno odrede nakon pažljive analize tržišta i mogućeg učinka. Takvim bi se pristupom trebalo osigurati da mjere uistinu budu korisne za potrošače i da se pritom izbjegnu suprotni učinci.

Rezultat glasanja:

Za:

82

Protiv:

79

Suzdržani:

17

KOMPROMIS O AMANDMANU 4.

Podnosi:

PREDA Bogdan

INT/956 – Ugovori o potrošačkim kreditima

Točka 1.3

Mišljenje Stručne skupine

Kompromis

EGSO napominje da je na temelju dokaza u vezi s izvorima prezaduženosti jasno da gornje granice troškova zajma donose konkretne koristi potrošačima , osobito onim ranjivima . Međutim, prijedlog o uvođenju gornjih granica troškova potrošačkih kredita treba u okviru jasne metodologije dodatno razraditi i uskladiti u Direktivi o potrošačkim kreditima kako bi se osigurali jednaki uvjeti za zajmodavce iz raznih zemalja.

EGSO napominje da , polazeći od dokaza u vezi s izvorima prezaduženosti , određivanje gornjih granica troškova zajma radi izbjegavanja ekstremnih praksi određivanja cijena donosi konkretne koristi ranjivim potrošačima , pod uvjetom da se te gornje granice ispravno odrede nakon pažljive analize tržišta i mogućeg učinka. EGSO stoga napominje da bi Direktiva o potrošačkim kreditima trebala sadržavati jasnu i usklađenu metodologiju koju bi države članice trebale razmotriti u svrhu primjene takve gornje granice radi sprečavanja i obeshrabrivanja ekstremnih praksi koje bi mogle dovesti do prezaduženosti . Time bi se također osigurali jednaki uvjeti za zajmodavce iz raznih zemalja.

Rezultat glasanja:

Za:

88

Protiv:

77

Suzdržani:

15
Top