EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52021IE2473

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Ususret sveobuhvatnoj strategiji za održiv urbani i ruralni razvoj” (samoinicijativno mišljenje)

EESC 2021/02473

SL C 105, 4.3.2022, p. 49–55 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

4.3.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 105/49


Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Ususret sveobuhvatnoj strategiji za održiv urbani i ruralni razvoj”

(samoinicijativno mišljenje)

(2022/C 105/08)

Izvjestitelj:

Josep PUXEU ROCAMORA

Suizvjestiteljica:

Piroska KÁLLAY

Odluka Plenarne skupštine:

25.3.2021.

Pravna osnova:

pravilo 32. stavak 2. Poslovnika

 

Samoinicijativno mišljenje

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

4.10.2021.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

21.10.2021.

Plenarno zasjedanje br.:

564

Rezultat glasanja

(za/protiv/suzdržani):

220/0/1

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO je uvjeren da će budućnost Europe ovisiti o našem postupanju prema ruralnim područjima i da je potrebno intenzivirati suradnju s urbanim područjima kako bi se osiguralo da u pravednoj tranziciji prema klimatski neutralnoj, održivoj i prosperitetnoj Europskoj uniji ne bude zapostavljeno nijedno područje ili građanin. To bi bilo u skladu s ciljevima europskog zelenog i socijalnog plana, paketa za oporavak NextGenerationEU, Teritorijalnog programa do 2030., kao i sa 17 ciljeva održivog razvoja.

1.2.

EGSO smatra da bi EU trebao smanjiti razlike među regijama promicanjem politika kojima se osigurava pravedna i održiva tranzicija u svim sferama i jamči dobra kvaliteta života u ruralnim područjima.

1.3.

Imajući u vidu izazove povezane s klimatskim promjenama i pandemijama, EGSO naglašava da je hitno potrebno djelovati odmah i promijeniti paradigmu kako bi se istaknula dodana vrijednost zajedničkog rada i promicanja uzajamnog poštovanja i razumijevanja, i to na korist svih građana.

1.4.

EGSO stoga poziva oblikovatelje politika da razviju i provedu sveobuhvatnu i cjelovitu strategiju EU-a za uravnotežen, usklađen, pravedan i održiv ruralni i urbani razvoj. To se može ostvariti prepoznavanjem uloge lokalnih zajednica, poticanjem tradicionalnih sektora te stvaranjem novih gospodarskih aktivnosti i mogućnosti zapošljavanja u ruralnim područjima, uz istodobno poticanje sinergija s urbanim područjima.

1.5.

EGSO u cilju osiguravanja jednakih uvjeta za ruralne zajednice i urbana područja iznosi sljedeće preporuke:

1.

potrebno je izdvojiti odgovarajuća sredstva za ruralne politike i osigurati tehnološku komunikaciju, prometnu infrastrukturu (i to posebice javni prijevoz, koji je apsolutno neophodan za svakodnevni život i rad) te kvalitetne i učinkovite sustave obrazovanja i pružanja zdravstvene skrbi. Ti bi sustavi trebali biti u potpunosti usklađeni s relevantnim gradskim uslugama (eng. equal health);

2.

ponuda radnih mjesta, osposobljavanja i stanovanja trebala bi odražavati i iskorištavati prirodne resurse ruralnih područja, uz istodobno stvaranje inovativnih poslovnih prilika;

3.

ruralni parlamenti i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD), kao modeli participativne demokracije, trebali bi imati podršku političkih čelnika i uključivati sve građane iz ruralnih područja, među ostalima socijalne partnere, žene, osobe starije životne dobi, osobe s invaliditetom, manjine te posebno mlade;

4.

kulturnu baštinu bi trebalo zaštititi i promicati (1).

1.6.

EGSO u kontekstu ruralnog i urbanog razvoja iznosi sljedeće preporuke:

1.

vlade moraju biti transparentne i pravedne u pružanju usluga građanima u svim područjima;

2.

organizacije civilnog društva, uključujući inicijativu LEADER i lokalne akcijske grupe, trebale bi razviti lokalna ruralna i urbana partnerstva radi stvaranja gospodarskih, socijalnih i okolišnih prilika te poticati bolje razumijevanje međuovisnosti;

3.

model upravljanja vijećâ za prehrambenu politiku mogao bi poslužiti kao nadahnuće za djelotvornu suradnju među svim dionicima na lokalnoj razini. Mogućnosti rada na daljinu, potreba za stambenim objektima u ruralnim područjima i pristup korištenju zemljišta narušeni su novim okolišnim izazovima i pandemijom;

4.

treba poticati i podupirati razmjenu dobrih praksi i rizika među regijama;

5.

pristup visokokvalitetnom obrazovanju u ruralnim područjima može biti jedan od čimbenika koji doprinosi lokalnom gospodarskom razvoju i može pomoći ruralnim zajednicama da se prilagode okruženju koje se brzo mijenja.

1.7.

Konkretno, EGSO Europskoj komisiji te nacionalnim i regionalnim vladama daje sljedeće preporuke:

1.

potrebno je dodatno razviti nedavno usvojenu dugoročnu viziju Komisije za ruralna područja (2) kako bi se osigurala predanost ruralnih i urbanih područja pravednom pristupu. Važno je pokazati dodanu vrijednost koja proizlazi iz suradnje ruralnih i urbanih organizacija, kao što je to slučaj s inicijativom „od polja do stola” i socijalno uključivim zelenim planom;

2.

Europska komisija trebala bi na temelju inicijative pametnih sela osnovati skupinu ruralnih i urbanih dionika kako bi se u partnerskim modelima razvile dobre prakse;

3.

kako bi se podržao angažman dionika, trebalo bi ulagati u lokalne pilot-projekte i u cijeloj Europi uvesti poticaje, uvjetovanosti i nagrade za progresivne primjere uključivih sporazuma.

1.8.

EGSO se nadalje obvezuje da će surađivati s Europskim parlamentom i Odborom regija istraživanjem, savjetovanjem s organiziranim civilnim društvom i promicanjem Europske povelje o pravima i odgovornostima u ruralnim i urbanim područjima.

1.9.

EGSO će uključiti sveobuhvatnu viziju u svoja buduća mišljenja o teritorijalnim, urbanim i ruralnim politikama. Primjerice, ovo je mišljenje predstavljeno i o njemu se raspravljalo u raznim stručnim skupinama EGSO-a prije njegova usvajanja.

2.   Uvod

2.1.

U skladu s preporukama iz mišljenja EGSO-a „Integrirani pristup ugroženim regijama EU-a”, usvojenog u rujnu 2020. (3), i savjetovanja organiziranog 18. lipnja 2021. (4), EGSO nastoji osmisliti cjelovitu strategiju EU-a za održivi ruralni i urbani razvoj analiziranjem općeg okvira kojim se ruralna politika povezuje sa svim drugim relevantnim politikama, utvrđivanjem izazova i prepreka te isticanjem uloge civilnog društva, poduzeća i lokalnih zajednica u razvoju pristupa „odozdo prema gore”. EGSO će aktivno doprinijeti osiguravanju toga da se ta strategija uzme u obzir pri osmišljavanju politika EU-a.

2.2.

Ključno je djelotvornije upravljati raznolikošću u ruralnim područjima na temelju mogućnosti koje se u svakom od njih nude. Postoje neka ruralna područja koja zbog svoje blizine urbanim područjima mogu imati koristi od „učinka aglomeracije” kroz ruralno-urbanu interakciju, dok druga udaljenija ovise mnogo više o samo jednom sektoru, često o poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu ili rudarstvu, pri čemu je interakcija s gradovima manje vidljiva.

2.3.

Iako su ruralna i urbana područja različite vrste područja s vlastitim posebnim značajkama i nejednakim stupnjem razvoja, stvarnost pokazuje da su međusobno usko povezana. Te međuovisnosti istodobno su sve složenije i dinamičnije te uključuju strukturne i funkcionalne tokove ljudi i kapitalnih dobara, informacija, tehnologije i načina života. Stoga je ključno uspostaviti ravnotežu između ruralnih i urbanih područja, dvaju područja koja su jedno drugom potrebna i koja jedno bez drugog ne bi postojala.

2.4.

Ideal ruralnog načina života kao stanja dobrobiti i kvalitete života građana mora biti cilj kojem se teži, čak i u udaljenim područjima ili područjima u nepovoljnom položaju. U strategiji se mora pronaći formula za postizanje potrebne ravnoteže između tih dvaju aspekata i načina njihova nadopunjavanja kako bi se postigla održivost u budućnosti.

2.5.

Izazovima s kojima se suočavaju ruralna područja (demografske promjene, depopulacija, digitalni jaz, niski prihodi, ograničen pristup određenim uslugama, potreba za boljim izgledima za zapošljavanje ili specifični učinci klimatskih promjena) može se pristupiti samo iz sveobuhvatne i obnovljene lokalizirane perspektive u okviru koje se teži uzajamnom razvojnom odnosu.

2.6.

Taj novi kontekst, koji nadilazi tradicionalnu vezu među ruralnim područjima, usmjerenima na poljoprivredni sektor i izoliranima od urbanog okruženja, zahtijeva da mjere ruralnog razvoja budu utemeljene na višesektorskom i integriranom pristupu u svim regijama, iskorištavajući sinergije i nadopunjujući se s ruralnim, urbanim i prijelaznim područjima.

3.   Izazovi i prijedlozi za djelovanje

3.1.

Tradicionalno gledište, u kojem se ruralna i urbana područja jasno razlikuju, iziskuje nove koncepte, tumačenja i pristupe, a pri definiranju predmetne regije mora se u obzir uzeti lokalna stvarnost.

3.2.

Budući razvoj europskih teritorija trebao bi se temeljiti na komplementarnosti ruralnih i urbanih područja i na koordinaciji relevantnih politika, s krajnjim ciljem postizanja socijalne i ekonomske kohezije i okolišne održivosti tih područja.

3.3.

EGSO smatra da je u strateškim pristupima ruralnom i urbanom razvoju potrebna veća dosljednost kako bi se izbjegla preklapanja i razlike među strategijama (npr. strategija lokalnih akcijskih grupa, strategija integriranog teritorijalnog ulaganja, strategija lokalnog razvoja, strategija regionalnog razvoja) i kako bi se lokalnim akterima olakšala njihova provedba u razvojnim procesima i ulaganjima.

3.4.

Ruralnim i urbanim razvojem mora se upravljati u skladu s načelima utvrđenima u Teritorijalnom programu EU-a do 2030., Povelji iz Leipziga, UN-ovom Programu za gradove, Planu EU-a za gradove, Amsterdamskom paktu, Deklaraciji iz Corka 2.0 o boljem životu u ruralnim područjima i načelima OECD-a o urbanoj i ruralnoj politici, u kojima se razmatraju tematska partnerstva i upravljanje koje dijele urbana i ruralna područja.

3.5.

Gradovi srednje veličine igraju ključnu ulogu u povezivanju urbanih metropolskih područja s ruralnim područjima i stoga zaslužuju posebnu pozornost kako u planiranju uporabe zemljišta tako i u raspodjeli resursa i usluga. Mnogi europski gradovi (uključujući Toulouse u Francuskoj, Manresu u Španjolskoj, Torino u Italiji i Aalborg u Danskoj) već su primijenili vrlo uspješne pristupe. Mreže gradova kao što su ICLEI (5), Eurotowns (6) i Eurocities (7) ključni su akteri u razmjeni iskustava i promicanju najboljih praksi.

3.6.

Interakciju između sela i grada treba uvrstiti u politički program, a političkim čelnicima i oblikovateljima politika pomoći da to shvate i potaknuti ih na promicanje organiziranja na lokalnoj razini.

3.7.

U sklopu istraživanja koja financira EU također treba nastaviti ispitivati oblike promicanja pravednog i održivog ruralnog/urbanog razvoja te revitalizacije gospodarskog razvoja ruralnih područja. Projekte kao što su ROBUST (8), RUBIZMO (9) i LIVERUR (10) treba dodatno razvijati kako bi postali pokretači konkretnih promjena.

3.8.

Za postizanje gospodarske, socijalne i okolišne održivosti tih područja, kako ruralnih tako i urbanih, potrebna je sveobuhvatna politika koja je povezana sa socioekonomskom, kulturnom i etnografskom stvarnošću svakog područja i kojom se promiču suradnja između ruralnih i urbanih područja, suradnja među različitim socijalnim i gospodarskim akterima, kao i odgovarajući mehanizmi upravljanja u suradnji s lokalnim vlastima.

3.9.

Udaljena ruralna područja još su izloženija izazovima s kojima se suočavaju ruralna područja i stoga iziskuju posebne politike i tretman. Pored rješavanja problema koji se odnose na poteškoće u pristupu javnim uslugama, uključujući zdravstvo i obrazovanje, EGSO predlaže osmišljavanje programâ za obnovu lokalnog gospodarskog ekosustava u suradnji sa susjednim naseljima.

3.10.

Mnogi izazovi s kojima se suočavaju ruralna područja nisu obuhvaćeni područjem primjene i sredstvima zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), kako je istaknuto u našem nedavnom informativnom izvješću o utjecaju ZPP-a na teritorijalni razvoj ruralnih područja (11), te je stoga potrebno prijeći na integrirani pristup djelovanju i financiranju u raznim politikama koje utječu na ruralna područja. Sredstva ZPP-a za ruralni razvoj trebalo bi nadopuniti sredstvima iz nacionalnih politika.

3.11.

Poljoprivredna, prehrambena i ruralna politika moraju biti u skladu s politikama u području klime i biološke raznolikosti, politikama usmjerenima na smanjenje siromaštva, politikama infrastrukture i prometa, politikama obrazovanja i osposobljavanja, politikama koje se odnose na pružanje osnovnih usluga od općeg interesa (zdravstvo, stanovanje itd.), politikama usmjerenima na razvoj novih aktivnosti koje se temelje na kružnom gospodarstvu i biogospodarstvu, kao i onima u području digitalizacije ili borbe protiv depopulacije.

3.12.

Te politike ujedno moraju biti usklađene i komplementarne s europskim strategijama kao što su zeleni plan (12) i strategija „od polja do stola” (13), a posebno s novom industrijskom strategijom (14) u kojoj se poljoprivredno-prehrambeni sektor definira kao jedan od ključnih strateških ekosustava EU-a, kao i s politikama kojima se jamči sigurnost opskrbe hranom. Isprobavanje novih oblika urbano-ruralne suradnje u kontekstu europskog zelenog plana nije samo preduvjet, već i prilika za pravednu tranziciju i teritorijalno uravnotežen održivi razvoj.

3.13.

Trebalo bi poboljšati upravljanje europskim, nacionalnim i podnacionalnim fondovima i njihovu usklađenost kako bi se bolje pristupilo održivom razvoju učinkovitijim rješavanjem međusektorskih pitanja, pri čemu uvijek treba zadovoljiti potrebe svakog područja.

3.14.

EGSO skreće pozornost na potrebu da se osigura pristup održivom financiranju i razvoj prilagođenih financijskih instrumenata za ruralni i urbani razvoj, uzimajući u obzir strukturu rizika i značajke mješavine ekonomskih modela. Nadalje, u taksonomiji i fiskalnom pristupu ruralnim područjima treba voditi računa o potrebama u pogledu razvoja i ulaganja.

3.15.

Taj integrirani pristup iziskuje koordinaciju među različitim upravama i upravljačkim tijelima, uključujući brojne uprave Europske komisije koje se bave međusektorskim politikama. Ta međusektorska koordinacija podrazumijeva pristup kojim oblikovatelji politika uključuju ruralna pitanja u sve politike kako bi se osiguralo da potrebe ruralnih područja budu uzete u obzir.

3.16.

U kontekstu uspješne koordinacije među upravama trebalo bi uzeti u obzir sljedeće aspekte:

i)

utvrđivanje točnog opsega intervencije;

ii)

uspostavljanje jasne vodeće uloge u koordinaciji politika;

iii)

jačanje sporazuma o suradnji između regija ili općina;

iv)

promicanje partnerstva između ruralnih i urbanih područja kako bi se iskoristile funkcionalne veze;

v)

poboljšanje vertikalne koordinacije među razinama vlasti.

3.17.

Izravnu vezu s ruralnim područjima treba održavati putem aktivne uloge regija EU-a, koje imaju ključnu ulogu u osmišljavanju i provedbi politika ruralnog razvoja na lokalnoj razini. Sudjelovanje više dionika i pristup „odozdo prema gore” ključni su elementi za jamčenje održivosti i preuzimanje odgovornosti za ruralne politike na lokalnoj razini. EGSO poziva na to da se u obzir uzme uloga koju mogu imati lokalne akcijske grupe i model lokalnog razvoja kojim upravlja zajednica.

3.18.

EGSO također predlaže da se model upravljanja vijećâ za prehrambenu politiku koristi kao nadahnuće za djelotvornu suradnju među svim dionicima na lokalnoj razini.

3.19.

Potrebno je ostvariti napredak u pogledu lokaliziranih ugovora podržanih politikama djelovanja, koje podrazumijevaju utvrđivanje ciljeva, udruživanje snaga, pružanje lokaliziranih poticaja za javne i privatne obveze, razvijanje mehanizama za međuinstitucijsku i međusektorsku suradnju, stvaranje nove institucionalne strukture za promicanje održivog razvoja, prepoznavanje raznolikosti ruralnih područja i promicanje urbano-ruralnih veza. U tom pogledu poduzeća i organizacije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru sada imaju priliku potpisati kodeks postupanja u pogledu odgovornih poslovnih i marketinških praksi (15) koji je Komisija pokrenula u okviru strategije „od polja do stola”.

3.20.

Lokalizirani ugovori trebali bi se temeljiti na pravednosti i poštovanju. U Engleskoj, Walesu i Škotskoj na snazi su ruralni kodeksi ponašanja kako bi se posjetiteljima ruralnih krajeva pomoglo da im pristupe s poštovanjem. To bi moglo prerasti u Europsku povelju prava i odgovornosti (16) za pravedne i održive ruralno-urbane odnose. Navedena bi povelja trebala biti uključena u građansko obrazovanje za sve.

3.21.

EGSO uviđa da ne postoje standardne formule primjenjive na različite regije te da bi se svaka podnacionalna jedinica trebala, poštujući svoju jedinstvenost, raznolikost i multifunkcionalnost upotreba, usredotočiti na i specijalizirati za pronalaženje rješenja koja se temelje na vlastitom potencijalu, potrebama, sposobnostima i težnjama. Upotrebu postojeće infrastrukture i promišljanje o razvoju nove treba razmotriti na globalnoj razini, vodeći pritom računa o trendovima kako bi se ulagalo u odgovarajuća područja.

3.22.

Potreba za poboljšanjem mogućnosti zapošljavanja:

i)

pandemija COVID-a 19 ubrzala je procese digitalizacije i ozelenjivanja u koje je potrebno uložiti napore da bi se održali;

ii)

potrebno je stvarati i održavati nove mogućnosti zapošljavanja u ruralnim područjima, uključujući one koje se odnose na pružanje usluga u ruralnim područjima, rad na daljinu, nove tehnologije ili obnovljive izvore energije;

iii)

jačanjem multifunkcionalnih aspekata poljoprivrede, poticanjem nepoljoprivrednih aktivnosti, osnivanjem poduzeća u sektoru usluga čiste energije i industrijskom sektoru u ruralnim područjima mogu se stvoriti brojne mogućnosti zapošljavanja;

iv)

promicanje poduzetništva, osiguravanje pravila poštenog tržišnog natjecanja za MSP-ove i obraćanje pozornosti na potrebe mlađih generacija (npr. rad na daljinu);

v)

osigurati da radna mjesta i trgovine budu u blizini stanovništva. Ruralno-urbana vizija nudi mogućnosti za razvoj kružnog gospodarstva;

vi)

promicati dostojanstveni rad i poboljšati radne uvjete u ruralnim područjima, a istodobno osigurati da sve uključene strane budu dio tog postupka poboljšanja;

vii)

povezati potražnju potrošača s regionalnim i ruralnim tržištima stavljanjem na tržište lokalnih proizvoda i oznaka kvalitete;

viii)

u velikoj mjeri promicati stvaranje kulturnih mogućnosti u ruralnim područjima, uključujući promicanje kulturnih događanja te zaštitu povijesnih i vjerskih građevina ruralnih područja (crkve, dvorci itd.);

ix)

procesi digitalizacije otvaraju nove mogućnosti koje bi mogle stvoriti očekivanja i biti privlačne građanima, osobito mladima, te dovesti do promjene u trendovima depopulacije i kvalitete života u ruralnim područjima. U tu je svrhu ruralnim područjima potrebna odgovarajuća infrastruktura kako bi se osigurala povezanost. Strategije povezivanja i digitalne platforme nude rješenja za to, dok bi akt o digitalizaciji u ruralnim područjima olakšao razvoj digitalnih tehnologija u poljoprivredi i ruralnim područjima;

x)

treba podržati održivu poljoprivredu i akvakulturu (17) u ruralnim i prigradskim područjima, zajedno s ekoturizmom, rekreacijskim i obrazovnim aktivnostima u području održivosti, koje bi trebale biti u skladu sa zaštitom biološke raznolikosti kako bi se stanovništvu osigurala kvaliteta života;

xi)

Kvalitetno i pristupačno obrazovanje u ruralnim područjima, počevši od rane dobi, može pomoći u poboljšanju rezultata u obrazovanju, dok je pristup javnim uslugama, kao što su skrb o djeci i škole, čimbenik koji ovisi o lokaciji i utječe na privlačnost ruralnih područja, među ostalim i za visokokvalificirane radnike.

3.23.

Gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta važni su, ali ih treba nadopuniti dostatnim pružanjem kvalitetnih usluga, stanovanja, energije, razonode, obrazovanja i osposobljavanja, cjeloživotnog učenja i kvalitetnih zdravstvenih sustava kako bi se osiguralo da ruralna područja budu ne samo održiva nego i privlačna za život. EU hitno mora razviti temelje održive i uključive ekonomije dobrobiti koja odgovara svima. (18)

3.24.

Konkretno, kontinuirani razvoj cjenovno pristupačnog javnog prijevoza trebao bi biti prioritet za razvoj ruralnih područja, a time i za povezanost s urbanim područjima. Pružanje cjenovno pristupačnih usluga javnog prijevoza apsolutno je nužno za svakodnevni život i zapošljavanje, što je povezano s dostupnošću osnovnih javnih usluga poput škola, ustanova za skrb o djeci, liječnika ili ljekarni te s putovanjem na posao i s posla.

3.25.

Za to su potrebni novi načini pružanja usluga u ruralnim područjima:

i)

pružanje integriranih usluga (zajednički radni prostor za više različitih službi, suradnja među pružateljima usluga, suradnja među timovima stručnjaka, zajedničko stvaralaštvo javnih i privatnih organizacija te organizacija koje djeluju u zajednici);

ii)

pristup utemeljen na pružanju alternativnih i fleksibilnijih usluga (mobilne usluge, kojima se usluge isporučuju građanima, modeli radijalnih sustava u sklopu kojih se usluge redovito pružaju sa središnje lokacije, usluge bolje prilagođene lokalnim potrebama);

iii)

tehnološka i digitalna rješenja, među ostalim u obrazovnom i zdravstvenom sektoru.

3.26.

Sveobuhvatna strategija, kojom se određuju pragovi usluga u raznim područjima, i razmjena usluga među dijelovima tih područja ključni su elementi za osmišljavanje održivih urbanih i ruralnih područja.

3.27.

Treba osmisliti strategiju koja će poboljšanjem usluga u ruralnim područjima i stvaranjem novih mogućnosti zapošljavanja potaknuti naseljavanje stanovništva, ali prije svega osigurati nužnu generacijsku obnovu.

Bruxelles, 21. listopada 2021.

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Christa SCHWENG


(1)  Mišljenje EGSO-a „Doprinos europskih ruralnih područja Godini kulturne baštine 2018. radi osiguravanja održivosti i urbane/ruralne kohezije” (SL C 440, 6.12.2018., str. 22.).

(2)  COM(2021) 345 final.

(3)  SL C 429, 11.12.2020., str. 60.

(4)  Ususret sveobuhvatnoj strategiji za održiv i pravedan ruralni i urbani razvoj | Europski gospodarski i socijalni odbor.

(5)  https://www.iclei.org

(6)  https://www.eurotowns.org

(7)  https://eurocities.eu

(8)  https://rural-urban/eu

(9)  https://rubizmo.eu

(10)  https://liverur.eu/

(11)  https://www.eesc.europa.eu/hr/our-work/opinions-information-reports/information-reports/evaluation-caps-impact-territorial-development-rural-areas-information-report

(12)  Europski zeleni plan | Europska komisija.

(13)  Strategija „od polja do stola”.

(14)  Ažurirana Komunikacija o industrijskoj strategiji (europa.eu).

(15)  Kodeks postupanja (europa.eu).

(16)  The Countryside Code: advice for countryside visitors gov.uk (Ruralni kodeks ponašanja za posjetitelje ruralnih krajeva).

(17)  Vidjeti mišljenje „Strateške smjernice za održivi razvoj akvakulture EU-a” – NAT/816 (SL C 517, 22.12.2021., str. 103.) i „Novi pristup održivom plavom gospodarstvu u EU-u” – NAT/817 (SL C 517, 22.12.2021., str. 108.).

(18)  Mišljenje EGSO-a „Održivo gospodarstvo kakvo trebamo” (SL C 106, 31.3.2020., str. 1.).


Top