Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Usklađivanje ambicioznih održivih i socijalnih ciljeva s okruženjem povoljnim za mikropoduzeća i MSP-ove”

(samoinicijativno mišljenje)

(2022/C 105/01)

Izvjestitelj:

Bruno CHOIX

Odluka Plenarne skupštine:	25.3.2021.
Pravna osnova:	pravilo 32. stavak 2. Poslovnika
	samoinicijativno mišljenje
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	30.9.2021.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	20.10.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	564
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	227/0/9

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) čine 99,8 % europskih poduzeća i zapošljavaju 82,4 milijuna ljudi. Ona su glavni akteri gospodarskog oporavka i ostvarivanja socijalnih i okolišnih ciljeva EU-a. Zahvaljujući svojim osnovnim karakteristikama – ta su poduzeća veličinom po mjeri čovjeka i posluju lokalno – lakše se i prirodnije prihvaćaju tih pitanja, u kojima čak i u kriznim vremenima postižu dobre rezultate.

1.2.

Zato je mikropoduzećima i MSP-ovima potrebno regulatorno okruženje prilagođeno njihovim posebnostima. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poziva na istinsku primjenu Akta o malom poduzetništvu, načela „počnimo od malih” i strategije za MSP-ove. Administrativna opterećenja, naročito u pogledu transparentnosti i izvješćivanja, moraju biti strogo ograničena jer svaka obveza za sobom povlači troškove.

1.3.

EGSO podržava inicijativu za bolju regulativu i preporučuje sustavno uključivanje socijalnih partnera, sektorskih udruga i gospodarskih komora u svim fazama izrade zakonodavstva (javna savjetovanja, procjene učinka, zakonodavne izmjene). Traži od Komisije da na primjeren način uzme u obzir rezultate procjena učinka. Načelo „jedan za jedan” (eng. one in, one out) mora se primjenjivati na brz, djelotvoran i uravnotežen način kako bi se postiglo ambiciozno okolišno i socijalno zakonodavstvo. Naposljetku, EGSO predlaže jačanje koordinacije izaslanika za MSP-ove, i na nacionalnoj i na europskoj razini.

1.4.

EGSO poziva europske institucije da sustavno istraže alternativna rješenja za zahtjeve u pogledu transparentnosti i izvješćivanja kad oni podrazumijevaju preveliko opterećenje.

1.5.

Nacionalne i regionalne inicijative socijalnog dijaloga u mikropoduzećima, obrtničkim poduzećima i slobodnim zanimanjima olakšavaju preuzimanje odgovornosti za socijalna pitanja, dijalog između rukovodstva poduzeća i zaposlenika te sprečavanje sukoba, pa ih je potrebno poticati.

1.6.

EGSO smatra da je potrebno bolje iskoristiti potencijal sektorskih i strukovnih udruga i gospodarskih komora za širenje socijalnih, okolišnih i upravljačkih inovacija i potporu mikropoduzećima i MSP-ovima. Komisiji i državama članicama preporučuje da se oslanjaju na svoje stručno znanje i postojeće mreže, a ne da donose nove opterećujuće i obvezujuće odredbe.

1.7.

EGSO se zalaže za to da se poduzetnicima osigura pristup cjeloživotnom učenju, počevši od trenutka pokretanja ili preuzimanja poduzeća, kako bi im se omogućilo stjecanje vještina potrebnih za dobro poslovno upravljanje i uvođenje socijalnog dijaloga te za ekološku i digitalnu tranziciju.

2.   Kontekst i opće napomene

2.1.

Mikropoduzeća i MSP-ovi imaju važnu ulogu u europskom gospodarstvu i, zahvaljujući svojoj rasprostranjenosti po cijelom teritoriju, bitan su element u podupiranju lokalnih zajednica koje se suočavaju s ekonomskim slabostima te povećavaju otpornost cjelokupnog sustava.

2.2.

Oporavak je jedini način da se spriječi depopulacija: on omogućuje održavanje stope zaposlenosti i raspodjelu bogatstva, pogotovo s obzirom na to da se u Europi temelji na ciljevima održivosti.

2.3.

Mikropoduzeća i MSP-ovi usmjereni su na zeleno i digitalno gospodarstvo. Kružno gospodarstvo, održivi razvoj i socijalni dijalog prirodne su sastavnice mikropoduzeća, obrtničkih poduzeća i slobodnih zanimanja. EGSO poziva europske institucije da imaju povjerenja u njihovu sposobnost za razvoj, da podupiru njihovu pokretačku ulogu u dvostrukoj tranziciji (ciljanim programima financiranja, tehničke i stručne pomoći te prilagođenim politikama) i da ne koče njihov elan.

2.4.

EGSO napominje da brojna javna poduzeća i javna tijela uvode inovacije kako bi mikropoduzećima i MSP-ovima pomogla da u svoj poslovni model integriraju kružno gospodarstvo (izbjegavanjem stvaranja otpada i neprodanih proizvoda te promicanjem popravaka, ponovne uporabe i recikliranja), u skladu s ciljevima EU-a.

2.5.

Unatoč Aktu o malom poduzetništvu iz 2008., u posljednjih 13 godina pokazalo se da se zakonodavci – umjesto da donose zakonodavstvo kojim se uvažavaju administrativni i financijski kapaciteti mikropoduzeća i MSP-ova – najčešće opredjeljuju za pravila koja se odnose na sva poduzeća, a potom ih prilagođavaju manjima, čime im stvaraju nova opterećenja i smanjuju konkurentnost, inovativnost i sposobnost za otvaranje radnih mjesta. Kad je posrijedi uzimanje u obzir rezultata testova utjecaja zakonodavstva na MSP-ove, ima prostora za poboljšanje. Povećanje broja mjera koje se odnose na transparentnost i izvješćivanje moglo bi biti štetno. Na primjer, Općom uredbom o zaštiti podataka (1) uvedeni su nejasni postupci zbog kojih su mikropoduzeća i MSP-ovi prisiljeni konzultirati smjernice ili vanjske stručnjake, što za sobom povlači troškove. U Uredbi o strojarskim proizvodima utvrđuju se slične obveze jer se zahtijevaju postupci ocjenjivanja na temelju potvrde treće strane. Direktivom o pranju novca (2) uvodi se obveza prijavljivanja stvarnih vlasnika za sva poduzeća, a to je postupak koji se u nekoliko država članica naplaćuje.

2.6.

U izvješću Odbora za nadzor regulative za 2020. navedeno je da učinak zakonodavnih prijedloga na MSP-ove nije dovoljno procijenjen.

2.7.

EGSO je pozdravio strategiju za MSP-ove koju je Komisija objavila 2020. Podržava rezoluciju (3) Parlamenta u kojoj se navodi da se moraju uspostaviti dobri administrativni, regulatorni i tehnički uvjeti kako bi se mikropoduzećima i MSP-ovima pomoglo da poboljšaju svoju uspješnost, osobito ekološku učinkovitost, te da prekomjerno administrativno i regulatorno opterećenje koči njihov razvoj.

2.8.

EGSO je pozdravio Komunikaciju o boljoj regulativi u kojoj se naglašava da je bolja regulativa ključna za održivi razvoj. Regulativa se ne može temeljiti samo na gospodarskom rastu, već iziskuje ravnotežu između ekonomskog, održivog i socijalnog pristupa.

2.9.

Unatoč tome, u nekoliko zakonodavnih prijedloga i rasprava naziru se nove obveze u pogledu izvješćivanja za mikropoduzeća i MSP-ove (korporativno izvješćivanje o održivosti (4), transparentnost plaća (5) i dužna pažnja). Te obveze mogu se odnositi na mikropoduzeća i MSP-ove izravno ili neizravno, kao rezultat zahtjeva velikih poduzeća u vrijednosnom lancu, te predstavljaju trošak, a budući da mikropoduzeća i MSP-ovi nemaju ljudske i financijske resurse da ih ispune, to ugrožava njihovo poslovanje i poslovni model, a time i opstanak, i to pogotovo u kriznim vremenima.

2.10.

S druge strane, mikropoduzeća i MSP-ovi uspijevaju postići ohrabrujuće rezultate, pa čak i bolje od nacionalnog prosjeka, i to bez spomenutih obaveza. EGSO traži da zakonodavstvo bude osmišljeno za 21 milijun europskih mikropoduzeća i MSP-ova (a ne za 0,2 % većih poduzeća, pri čemu se zatim nastoji načela tog zakonodavstva primjenjivati na druga poduzeća) kako bi se zadovoljile potrebe ne samo poduzetnika nego i njihovih brojnih zaposlenika. Povrh toga, EGSO bi želio da se sustavno predlažu rješenja koja mogu zamijeniti izvješćivanje.

3.   Troškovi i koristi mjera za izvješćivanje

3.1.

Procjena troškova i administrativnog opterećenja od strane Komisije često nije transparentna i nepovoljna je za mikropoduzeća i MSP-ove. Tome treba pridodati neizravne učinke koji proizlaze iz obveza povezanih s vrijednosnim lancem, koje Komisija jedva da kvantificira. Kako je navedeno u Komunikaciji o boljoj regulativi, za amandmane koje podnose Parlament i Vijeće rijetko se provode procjene učinka i test utjecaja zakonodavstva na MSP-ove. Naposljetku, prilikom prenošenja mjera u nacionalno zakonodavstvo ponekad se uvode dodatni troškovi.

3.2.

Kako bi osigurali da se pridržavaju tih sve brojnijih obveza, poduzetnici se njima moraju baviti sami u vremenu koje bi trebali posvetiti svom poslu ili se moraju obratiti vanjskim stručnjacima. Oba pristupa utječu na poslovanje poduzeća i nameću dodatne troškove, koji su u mikropoduzećima razmjerno veći nego u velikim poduzećima. Povrh toga, EGSO upozorava na opasnost od povećanja broja mjera za izvješćivanje, koje se svaka zasebno mogu činiti minimalnima, ali sveukupno imaju znatan kumulativni učinak.

3.3.

S druge strane, u područjima u kojima ne postoje obveze u pogledu izvješćivanja uočavaju se dobri rezultati: na poticaj svojih strukovnih udruga i gospodarskih komora brojna mikropoduzeća i MSP-ovi ulažu u kružno gospodarstvo jer smatraju da je to u interesu njihovog razvoja i ugleda (6); veličina mikropoduzeća i MSP-ova koja je po mjeri čovjeka olakšava komunikaciju između poslodavca i zaposlenika, zbog čega su razlike u plaćama žena i muškaraca često manje nego na nacionalnoj razini (7) itd. U zemljama koje su za određeno socijalno zakonodavstvo uvele pragove za MSP-ove nema mnogo tužbi, što pokazuje da MSP-ovi mogu djelovati na uzoran način i bez opterećujućih mjera. U skladu s mišljenjima EGSO-a (8), potrebno je razmotriti definiciju MSP-a.

3.4.

Mikropoduzeća i MSP-ovi, uključujući i poduzeća socijalne ekonomije, u potpunosti su uključena u kružno gospodarstvo jer pružaju usluge na lokalnoj razini kojima se jača socijalna povezanost, stvaraju radna mjesta koja se ne mogu izmjestiti i bogatstvo u područjima u kojima nema industrije i određenih javnih usluga te nude poslovne mogućnosti i mogućnosti zapošljavanja ranjivim društvenim skupinama. Više od polovine polaznika dvojnog obrazovanja osposobljava se u mikropoduzećima i MSP-ovima, što omogućuje aktivni doprinos zapošljavanju mladih. Zahvaljujući njihovom poslovnom modelu i veličini po mjeri čovjeka u tim se poduzećima više koristi umjetna inteligencija nad kojom kontrolu imaju ljudi, a naglasak se stavlja na kvalitetu života na radnom mjestu i participativno upravljanje.

3.5.

Dodavanje mjera za izvješćivanje često se smatra nepravednim opterećenjem koje negativno utječe na poslovanje tih poduzeća i prijeti im mogućim uskraćivanjem pristupa javnoj nabavi ili financiranju, a da pritom ne pridonosi na značajan način politikama koje su ta poduzeća često sama pokrenula. To gomilanje mjera pobuđuje negativne osjećaje prema Europi, koju se smatra pretjerano birokratskom i distanciranom.

3.6.

Povrh toga, EGSO smatra da će se socijalni i okolišni ciljevi postići samo usredotočivanjem na uzroke neravnoteža, a ne povećanjem obaveznih zahtjeva.

3.7.

Kako bi se potaknulo okruženje povoljno za MSP-ove, posebnu pozornost treba posvetiti demografskim promjenama koje znatno smanjuju dostupnost kvalificiranih radnika, pa time i produktivnost MSP-ova. Strukovno obrazovanje i osposobljavanje, naukovanje i razvoj vještina, uključujući i zelene i digitalne vještine, moraju biti prioritet.

4.   Bolja regulativa

4.1.

Za bolju regulativu potrebna je dobra ravnoteža između ekonomskog, održivog i socijalnog pristupa. EGSO preporučuje Komisiji da se pri procjeni učinka propisa više oslanja na socijalne partnere, sektorske udruge i gospodarske komore na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

4.2.

Svaka mjera transparentnosti za sobom povlači određen trošak. EGSO podsjeća Komisiju da u skladu s obvezama koje je preuzela treba provesti Akt o malom poduzetništvu i načelo „počnimo od malih”. U skladu s Komunikacijom o boljoj regulativi EGSO poziva na to da se svako novo izravno ili neizravno administrativno opterećenje ograniči na ono što je nužno potrebno.

4.3.

EGSO poziva Komisiju da se tijekom pripreme savjetovanja konzultira s EGSO-om kako bi se nepristranim pitanjima prilagođenima svim vrstama poduzeća na primjereniji način uzele u obzir posebnosti MSP-ova. Insistira na tome da je potrebno dati prednost kratkim savjetovanjima na svim jezicima EU-a kako bi se olakšao doprinos MSP-ova.

4.4.

EGSO traži od Komisije da ojača mrežu i koordinaciju izaslanika za MSP-ove na nacionalnoj razini, kao i njihovu komunikaciju s Komisijom.

4.5.

EGSO prima na znanje načelo „jedan za jedan” koje se Komisija obvezala primjenjivati. Smanjenje administrativnog opterećenja trebalo bi razmotriti u suradnji sa socijalnim partnerima kako se time ne bi ugrozili ciljevi politike ili snizili visoki ekonomski, socijalni i okolišni standardi EU-a. U tu svrhu EGSO poziva Komisiju da pruži operativne i metodološke detalje kako bi se utvrdila nepotrebna opterećenja. Čini se da rok za primjenu tog načela nije u skladu s programom rada Komisije, u kojem se u predstojećim mjesecima predviđa objavljivanje nekoliko ključnih dokumenata. EGSO poziva Komisiju da brzo identificira administrativna opterećenja koja se mogu ukloniti. Povrh toga, EGSO poziva Komisiju da nakon povlačenja svakog opterećenja pazi na to da se ono smanji i u nacionalnom zakonodavstvu kako bi se osigurala djelotvornost načela i jednako postupanje.

4.6.

EGSO traži da se za svaki novi prijedlog, naročito ako podrazumijeva izravne ili neizravne mjere u pogledu transparentnosti i izvješćivanja, provede istinska procjena učinka. Sve institucije moraju provoditi test utjecaja zakonodavstva na MSP-ove, koji mora obuhvaćati ekonomsku i pravnu analizu, uz objavljivanje izvora. Taj se test mora provesti u svakoj novoj verziji dokumenta, od faze prijedloga i tijekom pregovora. EGSO preporučuje da se pri svakoj procjeni učinka savjetuje sa socijalnim partnerima, a naročito organizacijama poslodavaca, kako bi se doprinijelo analizi odredbi koje se tiču mikropoduzeća i MSP-ova. U utvrđivanju opcije politike koju će odabrati Komisija mora na odgovarajući način uzeti u obzir rezultate procjena učinka. U skladu s prijedlozima iz Komunikacije o boljoj regulativi, EGSO poziva Vijeće te zastupnike i zastupnice Europskog parlamenta da dokumentiraju učinak svojih amandmana na mikropoduzeća i MSP-ove.

4.7.

Izvješće Odbora za nadzor regulative pokazuje da se broj prijedloga koji sadrže odredbe prilagođene MSP-ovima znatno smanjio (s 22 % u razdoblju 2017. – 2019. na 15 % u 2020.). U slučaju uvođenja mjera za transparentnost, EGSO traži od institucija da uvedu pragove kako bi se smanjilo opterećenje za mikropoduzeća i MSP-ove. EGSO poziva na ubrzavanje uvođenja jedinstvenog digitalnog portala, koje je predviđeno za 2023. godinu.

5.   Alternativna rješenja za izvješćivanje

5.1.

Kako bi se izbjeglo opće uvođenje postupaka koji bi se mogli smatrati pretjeranima, EGSO potiče Komisiju da u svaki prijedlog uključi alternative za obveze u pogledu izvješćivanja za mikropoduzeća i MSP-ove.

5.2.

U mnogim državama članicama postoje posebne gospodarske komore u kojima socijalni partneri mogu raspravljati o socijalnim i gospodarskim mjerama i njihovoj konkretnoj organizaciji. Mnoge nacionalne organizacije zastupaju interese MSP-ova. EGSO preporučuje Komisiji da se više oslanja na udruge MSP-ova, socijalne partnere, sektorske udruge i gospodarske komore na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Zahvaljujući svom iskustvu, stručnosti i aktivnoj mreži oni su u najboljem položaju da podupiru i potiču mikropoduzeća i MSP-ove te da osmišljavaju alate koji odgovaraju socijalnim i okolišnim ciljevima. Važno je da im se osiguraju financijski i ljudski resursi potrebni za razvijanje mjera potpore.

5.3.

EGSO primjećuje da je Komisija razvila određen broj alata koji bi mogli biti korisni za mikropoduzeća i MSP-ove, ali koji ne dopiru do ciljne publike. EGSO preporučuje da se bolje iskoristi mreža izaslanika za MSP-ove kako bi se ti alati prilagodili potrebama mikropoduzeća i MSP-ova te kako bi se među njima proširilo znanje o tim alatima i njihova upotreba.

5.4.

EGSO predlaže da se promiču i kao osnova koriste nacionalne i regionalne mjere kojima se olakšava socijalni dijalog u mikropoduzećima, obrtničkim poduzećima i slobodnim zanimanjima (9). To se može postići tako da se zaposlenicima i poslodavcima pružaju sve informacije i savjeti o zakonskim ili ugovornim odredbama koje se na njih primjenjuju, da se razmatraju i predstavljaju sva korisna mišljenja o pitanjima specifičnima za poduzeća i njihove zaposlenike te da se doprinosi sprečavanju sukoba pružanjem informacija i preporuka zaposlenicima i poslodavcima.

5.5.

EGSO potiče države članice da pruže potporu strukovnim udrugama u poduzimanju mjera u području osposobljavanja, savjetovanja i potpore za mikropoduzeća i MSP-ove kako bi oni ispunili društvene i okolišne zahtjeve. Tim mjerama treba dati prednost u odnosu na obvezujuće odredbe.

5.6.

U skladu sa samoinicijativnim mišljenjem Odbora „Ususret kružnoj javnoj nabavi” (10), EGSO poziva javne vlasti da pomognu mikropoduzećima i MSP-ovima da shvate značenje održivije javne nabave, naročito na lokalnoj razini, te da se pobrinu za to da se u specifikacijama poštuje ravnoteža između kvalitativnih i kvantitativnih kriterija.

5.7.

Poduzetnicima koji vode mikropoduzeća i MSP-ove osposobljavanje treba biti dostupno tijekom cijelog života, kao i zaposlenicima, a to znači i prilikom osnivanja i preuzimanja poduzeća. Kako bi se stvorila baza poduzetnika koji vode i preuzimaju poduzeća i koji su sposobni suočiti se sa socijalnim, okolišnim i gospodarskim izazovima, EGSO smatra da je od presudne važnosti ponuditi osposobljavanje prilagođeno novim vještinama i poticati sudjelovanje u njemu.

5.8.

EGSO predlaže da se poticaji za smanjenje emisija ugljika u mikropoduzećima i MSP-ovima podrže financijskom potporom, a da to ne predstavlja ni prepreku razvoju poduzeća ni dodatno opterećenje.

5.9.

EGSO preporučuje da se potiču inicijative za označivanje poduzeća na dobrovoljnoj osnovi, besplatno i uz sudjelovanje treće strane kako bi se povećao kredibilitet inicijative (11) te da se pritom osigura da takvi sustavi ne predstavljaju prepreku pristupu tržištu i pazi da ih se ne stvori toliko da izazovu pomutnju među potrošačima.

---

(1)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.) .

(2)  Direktiva (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 43.) .

(3)  Rezolucija Europskog parlamenta od 16. prosinca 2020. o novoj strategiji za europske MSP-ove [2020/2131(INI)].

(4)  Prijedlog direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti [2021/0104(COD)].

(5)  Prijedlog direktive o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i provedbenih mehanizama [2021/0050(COD)].

(6)  Primjer obrtničkog poduzeća u Nizozemskoj koje je uvelo mjere kružnog gospodarstva iako ne postoje mjere u pogledu transparentnosti: https://www.deb.nl/ondernemersverhalen/slagerij-van-koppen-dacht-na-over-duurzaamheid/.

(7)  Lokalna poduzeća koja vode žene (ožujak 2019.):

https://u2p-france.fr/sites/default/files/etude_les_entreprises_de_proximite_au_feminin.pdf.

(8)  SL C 345, 13.10.2017., str. 15. i SL C 81, 2.3.2018., str. 1.

(9)  Skupni regionalni međusektorski odbori obrtnika (CPRIA: https://cpria.proximeo-france.fr/) i skupni regionalni odbori za slobodna zanimanja (CPR-PL).

(10)  SL C 341, 24.8.2021, str. 16.

(11)  Primjeri obrtnika koji se bave popravcima: https://www.artisanat.fr/reparacteurs#:~:text=Le%20label%20%C2%AB%20R%C3%A9par’acteurs%20%C2%BB,de%20la%20r%C3%A9duction%20des%20d%C3%A9chets.