(1)

Ovom se Uredbom nastoji osigurati neometano funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta u otvorenom i demokratskom društvu tako što se sprečava suzbija zloupotreba usluga smještaja na poslužitelju u terorističke svrhe i doprinosi javnoj sigurnosti u europskom društvu . Funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta trebalo bi poboljšati jačanjem pravne sigurnosti za pružatelje usluga smještaja na poslužitelju, jačanjem povjerenja korisnika u internetsko okruženje i jačanjem mjera kojima se štite sloboda izražavanja , sloboda primanja i informiranja prenošenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu te sloboda i pluralizam medija . [Am. 2]

(1.a)

Reguliranjem pružatelja usluga smještaja na poslužitelju mogu se samo dopuniti strategije država članica za borbu protiv terorizma, u kojima se moraju istaknuti izvanmrežne mjere kao što su ulaganje u socijalni rad, inicijative za deradikalizaciju i suradnja s predmetnim zajednicama kako bi se postiglo održivo sprečavanje radikalizacije u društvu. [Am. 3]

(1.b)

Teroristički sadržaj dio je šireg problema nezakonitog sadržaja na internetu, koji uključuje i druge oblike sadržaja kao što su seksualno iskorištavanje djece, nezakonite trgovačke prakse i povrede intelektualnog vlasništva. Trgovinom nezakonitim sadržajima često se bave terorističke i druge kriminalne organizacije za pranje i prikupljanje početnog kapitala za financiranje svojih operacija. Za rješavanje tog problema potrebna je kombinacija zakonodavnih, nezakonodavnih i dobrovoljnih mjera koje se temelje na suradnji između nadležnih tijela i pružatelja usluga, uz potpuno poštovanje temeljnih prava. Iako je prijetnja koju predstavlja nezakoniti sadržaj ublažena uspješnim inicijativama pod vodstvom industrije, kao što je Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu i Globalni savez WePROTECT za okončanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu, potrebno je uspostaviti zakonodavni okvir za prekograničnu suradnju između nacionalnih regulatornih tijela radi uklanjanja nezakonitog sadržaja. [Am. 4]

(2)

Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji su aktivni na internetu imaju ključnu ulogu u digitalnom gospodarstvu tako što povezuju poduzeća i građane , pružaju prilike za učenje te olakšavaju javnu raspravu i distribuciju i primanje informacija, mišljenja i ideja, čime znatno doprinose inovacijama, gospodarskom rastu i stvaranju radnih mjesta u Uniji. Međutim, njihove usluge u određenim slučajevima zloupotrebljavaju treće strane za obavljanje ilegalnih aktivnosti na internetu. Posebno je zabrinjavajuće što pružatelje usluga smještaja na poslužitelju zloupotrebljavaju terorističke skupine i njihovi pobornici radi širenja terorističkih sadržaja na internetu, odnosno širenja svojih poruka, radikalizacije i regrutiranja te olakšavanja i usmjeravanja terorističkih aktivnosti. [Am. 5]

(3)

Prisutnost Iako nije jedini čimbenik, prisutnost terorističkih sadržaja na internetu dokazano potiče radikalizaciju pojedinaca koji su počinili teroristička djela te stoga ima ozbiljne negativne posljedice za korisnike, građane i društvo u cjelini, a kao i na pružatelje internetskih usluga na čijim se poslužiteljima nalazi takav sadržaj jer to narušava povjerenje njihovih korisnika i nanosi štetu njihovim poslovnim modelima. Zbog svoje središnje uloge te tehnoloških sredstava u skladu s tehnološkim sredstvima i kapaciteta povezanih kapacitetima povezanim s uslugama koje nude pružatelji internetskih usluga snose posebnu društvenu odgovornost da zaštite svoje usluge od terorističke zloupotrebe te da pomognu nadležnim tijelima u suzbijanju terorističkih širenja terorističkog sadržaja koji se šire putem u okviru njihovih usluga , istodobno uzimajući u obzir temeljnu važnost slobode izražavanja i slobode primanja i prenošenja informacija u otvorenom i demokratskom društvu . [Am. 6]

(4)

Na razini Unije borba protiv terorističkih sadržaja na internetu započela je 2015. putem u sklopu okvira za dobrovoljnu suradnju država članica i pružatelja usluga smještaja na poslužitelju, koji je potrebno dopuniti jasnim zakonodavnim okvirom kako bi se još više smanjila dostupnost terorističkih sadržaja na internetu i primjereno odgovorilo na problem koji uzima sve više maha. Ovaj se zakonodavni okvir temelji na dobrovoljnim nastojanjima, što je naglašeno i Preporukom Komisije (EU) 2018/334 (3), te se njime odgovara na traženje Europskog parlamenta da se ojačaju mjere za suzbijanje nezakonitih i štetnih sadržaja u skladu s horizontalnim okvirom utvrđenim Direktivom 2000/31/EZ i na traženje Europskog vijeća da se poboljša automatsko otkrivanje i uklanjanje sadržaja koji potiču na teroristička djela. [Am. 7]

(5)

Primjena ove Uredbe ne bi trebala utjecati na primjenu članka 14. Direktive 2000/31/EZ (4). Konkretno, sve mjere koje poduzme pružatelj usluga smještaja na poslužitelju u skladu s ovom Uredbom, uključujući sve proaktivne mjere, ne bi same po sebi trebale dovesti do toga da taj pružatelj usluga izgubi koristi od izuzeća od odgovornosti predviđenog tom odredbom. Ova Uredba ne utječe na ovlasti nacionalnih tijela i sudova za utvrđivanje odgovornosti pružatelja usluga smještaja na poslužitelju u konkretnim posebnim slučajevima u kojima nisu ispunjeni uvjeti iz članka 14. Direktive 2000/31/EZ za izuzeće od odgovornosti. [Am. 8]

(6)

Ovom su Uredbom utvrđena pravila za sprečavanje suzbijanje zloupotrebe usluga smještaja na poslužitelju za širenje terorističkih sadržaja na internetu radi jamčenja neometanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, uz puno poštovanje temeljnih te bi se njima trebali u potpunosti poštovati temeljna prava zaštićenih zaštićena pravnim poretkom Unije, posebno prava zajamčenih zajamčena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima Europske unije. [Am. 9]

(7)

Ovom se Uredbom doprinosi želi doprinijeti zaštiti javne sigurnosti te bi se utvrđuju njom trebale utvrditi odgovarajuće i pouzdane zaštitne snažne mjere za zaštitu relevantnih temeljnih prava. Ona obuhvaćaju prava na poštovanje privatnog života i na zaštitu osobnih podataka, pravo na djelotvornu sudsku zaštitu, pravo na slobodu izražavanja, uključujući slobodu primanja i prenošenja informacija, slobodu poduzetništva, i načelo nediskriminacije. Nadležna tijela i pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi isključivo donositi mjere koje su potrebne, primjerene i razmjerne u demokratskom društvu, uzimajući u obzir posebnu važnost slobode izražavanja , slobode primanja i informiranja, koja predstavlja jednu od važnih temelja prenošenja informacija i ideja , prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života te na zaštitu osobnih podataka, koji su važan temelj pluralističkog, demokratskog društva i jedna je od vrijednosti na kojima počiva Unija. Mjere kojima Nijednom se zadire mjerom ne bi smjelo zadirati u slobodu izražavanja i informiranja trebale te bi biti strogo usmjerene, odnosno njima se mora spriječiti se njima , koliko je to moguće, moralo suzbiti širenje terorističkih sadržaja strogo ciljanim pristupom , ali se pri tom ne smije ugroziti pravo na zakonito primanje i prenošenje informacija, uzimajući u obzir središnju ulogu koju pružatelji usluga smještaja na poslužitelju imaju u olakšavanju javne rasprave te u primanju i distribuciji činjenica, mišljenja i ideja u skladu sa zakonom. Učinkovite protuterorističke mjere na internetu i zaštita slobode izražavanja nisu suprotstavljeni ciljevi, već se nadopunjuju i međusobno podupiru. [Am. 10]

(8)

Pravo na učinkovit pravni lijek utvrđeno je člankom 19. UEU-a i člankom 47. Povelje o temeljnim pravima Europske unije. Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na djelotvoran pravni lijek pred nadležnim nacionalnim sudom protiv bilo koje od mjera poduzetih u skladu s ovom Uredbom koje mogu negativno utjecati na prava te osobe. Navedeno pravo osobito uključuje mogućnost da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju i pružatelji sadržaja osporavaju naloge za uklanjanje pred sudom države članice čija su tijela izdala te naloge za uklanjanje , kao i mogućnost pružatelja sadržaja da ospore posebne mjere koje su poduzeli pružatelji usluga smještaja na poslužitelju . [Am. 11]

(9)

Kako bi se pružila jasnoća u pogledu mjera koje bi pružatelji usluga smještaja na poslužitelju i nadležna tijela trebali poduzeti radi sprečavanja suzbijanja širenja terorističkih sadržaja na internetu, ovom bi se Uredbom u preventivne svrhe trebala utvrditi definicija terorističkog sadržaja na temelju definicije kaznenih djela terorizma iz Direktive (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća (5). S obzirom na to da je potrebno obuhvatiti najštetniju terorističku propagandu nužno suzbijanje najštetnije terorističke propagande na internetu, definicija bi trebala uključivati materijal i informacije kojima kojim se potiče, ohrabruje ili zagovara ili nagovara na počinjenje ili doprinos počinjenju kaznenih djela terorizma, daju upute za počinjenje ili promiče sudjelovanje u aktivnostima terorističke skupine , čime se stvara opasnost od mogućeg počinjenja jednog ili više takvih kaznenih djela. ili promiče sudjelovanje u aktivnostima terorističke skupine. Ta definicija trebala bi obuhvaćati i sadržaj kojim se pružaju smjernice za izradu i uporabu eksploziva, vatrenog oružja ili drugog oružja, štetnih ili opasnih tvari te kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih tvari te sve smjernice o ostalim metodama i tehnikama čija je svrha počinjenja terorističkih kaznenih djela, uključujući izbor meta. Takve informacije prvenstveno uključuju tekst, slike, zvučne zapise i videozapise. Kad nadležna tijela i pružatelji usluga smještaja na poslužitelju procjenjuju ima li sadržaj obilježja terorističkog sadržaja u smislu ove Uredbe, trebali bi uzeti u obzir čimbenike kao što su priroda i tekst izjava, kontekst u kojem su izjave iznesene i mogućnost da prouzroče štetne posljedice i time utječu na zaštitu i sigurnost osoba. Ako je neki materijal proizvela teroristička organizacija ili terorist s EU-ova popisa EU-a , ako se taj materijal može pripisati takvoj organizaciji ili teroristu ili ako se taj materijal širi u ime takve organizacije ili terorista, to je važan čimbenik u procjeni. Sadržaj koji se širi u obrazovne, novinarske ili istraživačke svrhe ili u svrhu podizanja razine osviještenosti o terorističkim aktivnostima trebalo bi primjereno zaštititi. Svakom odlukom o uklanjanju distribuiranog materijala trebali bi se uzeti u obzir novinarski standardi uspostavljeni regulacijom tiska ili medija u skladu s pravom Unije i Poveljom o temeljnim pravima , osobito u slučajevima u kojima pružatelj sadržaja ima uredničku odgovornost. Nadalje, izražavanje radikalnih, polemičkih ili kontroverznih stajališta u okviru javne rasprave o osjetljivim političkim pitanjima ne bi trebalo smatrati terorističkim sadržajem. [Am. 12]

(10)

Kako bi obuhvaćala usluge smještaja na internetskom poslužitelju putem kojih kojima se šire teroristički sadržaji, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na usluge informacijskog društva u okviru kojih se, na zahtjev primatelja usluge, pohranjuju informacije koje je pružio te se te pohranjene informacije stavljaju na raspolaganje trećim stranama javnosti , neovisno o tome je li ta aktivnost samo tehničke, automatske i pasivne naravi. Na primjer, takvi pružatelji usluga informacijskog društva uključuju platforme društvenih medija, usluge videoprijenosa, usluge razmjene videozapisa, zvučnih zapisa i slika, usluge razmjene datoteka i druge usluge u oblaku u mjeri u kojoj ti pružatelji informacije stavljaju na raspolaganje trećim stranama javnosti te internetske stranice na kojima korisnici mogu ostavljati komentare ili objavljivati recenzije. Uredba bi se trebala primjenjivati i na pružatelje usluga smještaja na poslužitelju koji imaju poslovni nastan izvan Unije ali pružaju usluge unutar Unije jer velik udio pružatelja usluga smještaja na poslužitelju koji su preko svojih usluga izloženi terorističkim sadržajima ima poslovni nastan u trećim zemljama. Tako bi se trebalo osigurati da sva poduzeća koja djeluju na jedinstvenom digitalnom tržištu ispunjavaju iste zahtjeve, neovisno o zemlji poslovnog nastana. Kako bi se utvrdilo pruža li pružatelj usluga svoje usluge u Uniji, potrebno je procijeniti omogućuje li pružatelj usluga korištenje tih usluga pravnim ili fizičkim osobama u jednoj državi članici ili više država članica. Ipak, dostupnost internetskih stranica pružatelja usluga ili adrese elektroničke pošte ili drugih kontaktnih podataka u jednoj državi članici ili više država članica sama po sebi ne bi trebala biti dovoljan uvjet za primjenu ove Uredbe. Ona se ne bi trebala primjenjivati na usluge u oblaku, uključujući usluge u oblaku između poduzeća, u vezi s kojima pružatelj usluga nema ugovorna prava povezana s vrstom sadržaja koji se pohranjuje ili kako se taj sadržaj obrađuje ili kako ga klijenti ili krajnji korisnici klijenata javno objavljuju te kad pružatelj usluga nema tehničke sposobnosti za uklanjanje određenog sadržaja koji su pohranili njihovi klijenti ili krajnji korisnici njihovih usluga. [Am. 13]

(11)

Za utvrđivanje područja primjene ove Uredbe trebalo bi biti važno postoji li bitna veza s Unijom. Trebalo bi smatrati da takva bitna veza s Unijom postoji ako pružatelj usluga ima poslovni nastan u Uniji ili, ako to nije slučaj, na temelju postojanja znatnog broja korisnika u najmanje jednoj državi članici ili usmjeravanju usmjeravanja aktivnosti prema najmanje jednoj državi članici. Usmjeravanje aktivnosti prema nekoj državi članici jednoj ili više država članica može se utvrditi na temelju svih relevantnih okolnosti, uključujući čimbenike kao što su upotreba jezika ili valute koja se uobičajeno koristi u toj državi članici, ili mogućnost naručivanja robe ili usluga. Usmjeravanje aktivnosti prema državi članici može se utvrditi i na temelju dostupnosti aplikacije u odgovarajućoj nacionalnoj trgovini aplikacija, na temelju oglašavanja na lokalnoj razini ili na jeziku te države članice ili na temelju odnosa s korisnicima kao što su pružanje korisničkih usluga na jeziku koji se obično upotrebljava u državi članici. Bitnu vezu trebalo bi pretpostaviti i kad pružatelj usluga svoje aktivnosti usmjeri prema jednoj državi članici ili više država članica, kako je utvrđeno u članku 17. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (6). S druge strane, pružanje usluge isključivo s  isključivim ciljem poštovanja zabrane diskriminacije utvrđene u Uredbi Uredbom (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća (7) ne može se , na osnovu samo zbog toga tog razloga, smatrati usmjeravanjem ili ciljanjem na aktivnosti prema određenom državnom području u Uniji. [Am. 14]

(12)

Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi primjenjivati obvezu dužne pažnje kako bi spriječili suzbili širenje terorističkih sadržaja preko svojih poslužitelja u okviru usluga koje pružaju javnosti . Ta obveza dužne pažnje ne bi trebala rezultirati općom obvezom praćenja pružatelja usluga smještaja na poslužitelju da prate informacije koje pohranjuju ni općom obvezom da aktivno traže činjenice ili okolnosti koje bi ukazivale na protuzakonite aktivnosti . Obveza dužne pažnje, kad se primjenjuje na ovu Uredbu, trebala bi uključivati transparentno, savjesno, razmjerno i nediskriminirajuće postupanje pružatelja usluga smještaja na poslužitelju sa sadržajima koje pohranjuju, posebno kad primjenjuju svoje uvjete, kako bi se izbjeglo uklanjanje sadržaja koji nije terorističke naravi. Uklanjanje odnosno onemogućavanje pristupa mora se obaviti u skladu s poštovanjem slobode izražavanja , slobode primanja i informiranja prenošenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu te slobode i pluralizma medija . [Am. 15]

(13)

Trebalo bi uskladiti postupke i obveze koji proizlaze iz pravnih naloga naloga za uklanjanje kojima se od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju zahtijeva da, nakon procjene nadležnih tijela, uklone teroristički sadržaj ili da mu onemoguće pristup. Države članice trebale bi i dalje imati slobodu izbora nadležnih tijela, koja im omogućuje da za taj zadatak odrede upravna tijela, tijela za izvršavanje zakonodavstva sudsko tijelo ili funkcionalno neovisno upravno tijelo ili pravosudna tijela tijelo za izvršavanje zakonodavstva . S obzirom na brzinu širenja terorističkih sadržaja preko internetskih usluga, ovom se odredbom pružateljima usluga smještaja na poslužitelju nameće obveza prema kojoj moraju osigurati da se teroristički sadržaj identificiran u nalogu za uklanjanje ukloni odnosno da se tom sadržaju onemogući pristup u roku od jednog sata od primanja naloga za uklanjanje. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju odlučuju hoće li predmetni sadržaj ukloniti ili hoće li korisnicima u Uniji onemogućiti pristup tom sadržaju. [Am. 16]

(14)

Nadležno tijelo trebalo bi nalog za uklanjanje proslijediti izravno adresatu i točki za kontakt pružatelja usluga smještaja na poslužitelju, a ako je glavni poslovni nastan pružatelja usluga smještaja na poslužitelju u drugoj državi članici, nadležnom tijelu te države članice bilo kojim elektroničkim putem koji omogućuje pisani zapis pod uvjetima koji pružatelju usluga omogućuju da utvrdi njegovu vjerodostojnost, uključujući točnost datuma i vremena slanja i primitka naloga, na primjer putem zaštićene e-poruke i sigurnom elektroničkom porukom, u okviru sigurnih platformi ili drugih sigurnih kanala, uključujući one koje je na raspolaganje stavio pružatelj usluga, u skladu s pravilima o zaštiti osobnih podataka. Taj se zahtjev može ispuniti putem kvalificirane usluge elektroničke preporučene dostave, kako je predviđeno Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (8). [Am. 17]

(15)

Prijave nadležnih tijela ili Europola djelotvoran su i brz način da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju saznaju za određeni sadržaj na svojim poslužiteljima. Taj bi mehanizam, kojim se pružatelja usluga smještaja na poslužitelju upozorava na informacije koje se mogu smatrati terorističkim sadržajem kako bi pružatelj usluga na dobrovoljnoj osnovi razmotrio jesu li te informacije u skladu s njegovim uvjetima, trebao i dalje biti dostupan uz naloge za uklanjanje. Važno je da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju što prije procijene takve prijave i daju brze povratne informacije u vezi s poduzetim mjerama. Pružatelju usluga smještaja na poslužitelju prepušta se konačna odluka o tome hoće li ukloniti sadržaj koji nije u skladu s njegovim uvjetima. Za provedbu ove Uredbe u vezi s prijavama i dalje je nadležan Europol, kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2016/794 (9). [Am. 18]

(16)

S obzirom na razmjere i brzinu koji su potrebni za uspješno identificiranje i uklanjanje terorističkih sadržaja, razmjerne proaktivne posebne mjere, uključujući korištenje automatiziranih sredstava u određenim slučajevima, nužan ključan su element za suzbijanje terorističkih sadržaja na internetu. U cilju smanjenja dostupnosti terorističkih sadržaja na svojim poslužiteljima u okviru svojih usluga pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi procijeniti je li primjereno poduzeti proaktivne posebne mjere ovisno o rizicima i razini izloženosti terorističkim sadržajima, kao i o učincima na prava trećih strana, te na primanje i informiranje prenošenje informacija koje je od javnog interesa, Slijedom toga, , posebno kod značajne razine izloženosti terorističkom sadržaju i primitka naloga za uklanjanje . Stoga bi pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi odrediti koju bi odgovarajuću opravdanu, ciljanu , djelotvornu i razmjernu proaktivnu posebnu mjeru trebalo uspostaviti uvesti . Taj zahtjev ne bi trebao podrazumijevati opću obvezu praćenja. Takve posebne mjere mogu uključivati redovito izvješćivanje nadležnih tijela, povećanje ljudskih resursa u svrhu primjene mjera zaštite usluga od javnog širenja terorističkog sadržaja i razmjenu najboljih praksi. U kontekstu predmetne procjene izostanak naloga za uklanjanje i prijava upućenih pružatelju usluga znak je niske razine izloženosti terorističkom sadržaju. [Am. 19]

(17)

Pri uspostavi proaktivnih posebnih mjera pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi zajamčiti poštovanje prava korisnika na slobodu izražavanja i informiranja, uključujući pravo na slobodu primanja i prenošenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu . Pored zahtjeva utvrđenih pravom, među ostalim zakonodavstvom o zaštiti osobnih podataka, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi postupati s dužnom pažnjom i provoditi zaštitne mjere, koje uključuju, prema potrebi, ljudski nadzor i provjere, kako bi se izbjegle bilo kakve nenamjerne i pogrešne odluke koje bi dovele do uklanjanja sadržaja koji nije teroristički sadržaj. To je osobito važno kad pružatelji usluga smještaja na poslužitelju upotrebljavaju automatizirana sredstva za otkrivanje terorističkih sadržaja. Sve odluke o upotrebi automatiziranih sredstava, bilo da ih donese sam pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ili da su donesene na temelju zahtjeva nadležnog tijela, trebalo bi procijeniti s obzirom na pouzdanost osnovne tehnologije i posljedični učinak na temeljna prava. [Am. 20]

(18)

Kako bi se osiguralo da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji su izloženi terorističkom sadržaju poduzmu odgovarajuće mjere za sprečavanje zloupotrebe svojih usluga, nadležna tijela trebala nadležno tijelo trebalo bi od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju koji su zaprimili nalog za uklanjanje, a koji je postao konačan značajan broj konačnih naloga za uklanjanje , zatražiti da izvijeste o poduzetim proaktivnim posebnim mjerama. One bi mogle obuhvaćati mjere za sprečavanje ponovnog postavljanja terorističkog sadržaja koji je uklonjen ili kojem je onemogućen pristup na temelju primljenog naloga za uklanjanje ili primljenih prijava, npr. provjerom u javnim ili privatnim alatima koji sadržavaju poznati teroristički sadržaj. Mogu uključivati koristiti i upotrebu pouzdanih tehničkih alata pouzdane tehničke alate za identificiranje novog terorističkog sadržaja, bilo da je riječ o upotrebi alata dostupnih na tržištu ili onih koje je razvio pružatelj usluga smještaja na poslužitelju. Pružatelj usluga trebao bi izvijestiti o uvođenju konkretnih proaktivnih mjera uvedenim posebnim mjerama kako bi nadležno tijelo moglo prosuditi jesu li te mjere nužne, djelotvorne i razmjerne te, ako je riječ o upotrebi automatiziranih sredstava, ima li pružatelj usluga smještaja na poslužitelju potrebne sposobnosti za ljudski nadzor i procjenu. Pri procjeni djelotvornosti , nužnosti i razmjernosti mjera nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir relevantne parametre, među ostalim broj naloga za uklanjanje i broj prijava upućenih pružatelju usluga, njegove njegovu veličinu, ekonomske kapacitete i utjecaj njegove usluge u širenju terorističkog sadržaja (na primjer, uzimajući u obzir broj korisnika u Uniji) te uspostavljene mjere kojima se štiti sloboda izražavanja i informiranja i broj slučajeva uvođenja ograničenja za zakoniti sadržaj . [Am. 21]

(19)

Nakon zahtjeva nadležno tijelo trebalo bi započeti dijalog s pružateljem usluga smještaja na poslužitelju o uspostavi uvođenju potrebnih proaktivnih posebnih mjera. Ako je to potrebno, nadležno tijelo trebalo bi naložiti donošenje odgovarajućih, djelotvornih i razmjernih proaktivnih mjera ako smatra da poduzete mjere nisu dovoljne za prevladavanje rizika. Odluka o nalaganju takvih konkretnih proaktivnih mjera u načelu ne bi trebala dovesti do uvođenja opće obveze praćenja, kako je propisano člankom 15. stavkom 1. Direktive 2001/31/EZ. Imajući u vidu posebno ozbiljne rizike povezane sa širenjem terorističkog sadržaja, odluke koje donesu nadležna tijela ma temelju ove Uredbe mogle bi odstupati od pristupa utvrđenog člankom 15. stavkom 1. Direktive 2000/31/EZ u pogledu određenih posebnih, ciljanih mjera koje je potrebno donijeti iz prevladavajućih razloga javne sigurnosti. Prije donošenja takvih odluka nadležno tijelo trebalo bi postići pravednu ravnotežu između ciljeva od javnog interesa i povezanih temeljnih prava, posebno slobode izražavanja i informiranja i slobode poduzetništva, te dati odgovarajuće obrazloženje zatražiti od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ponovnu ocjenu potrebnih mjera ili zatražiti donošenje odgovarajućih, djelotvornih i razmjernih posebnih mjera ako smatra da se poduzetim mjerama ne pridržava načela nužnosti i proporcionalnosti ili da su nedovoljne za prevladavanje rizika . Nadležno tijelo trebalo bi zatražiti samo one posebne mjere za koje se razumno može očekivati da ih pružatelj usluga smještaja na poslužitelju može provesti, uzimajući u obzir uz ostale čimbenike i financijske i druge resurse pružatelja usluga smještaja na poslužitelju. Zahtjev o provedbi takvih posebnih mjera ne bi trebao dovesti do uvođenja opće obveze praćenja , kako je propisano člankom 15. stavkom 1. Direktive 2000/31/EZ . [Am. 22]

(20)

Obvezu da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju čuvaju sadržaj i povezane podatke trebalo bi uvesti za konkretne posebne svrhe i vremenski ograničiti na ono što je nužno. Zahtjev za čuvanje potrebno je proširiti na povezane podatke u mjeri u kojoj bi takvi podaci u protivnom bili izgubljeni kao posljedica uklanjanja predmetnog sadržaja. Povezani podaci mogu uključivati podatke kao što su „podaci o pretplatniku”, što prvenstveno uključuje posebno podatke koji se odnose na identitet pružatelja sadržaja, te podatke kao što su „podaci „podatke o pristupu”, koji na primjer obuhvaćaju podatke o datumu i vremenu pristupa pružatelja sadržaja ili podatke o prijavi na poslužitelj i odjavi s poslužitelja, zajedno s IP adresom koju je pružatelj usluge pristupa internetu dodijelio pružatelju sadržaja. [Am. 23]

(21)

Obveza čuvanja sadržaja za postupke upravnog ili sudskog preispitivanja ili pravnog lijeka nužna je i opravdana kako bi se osigurale djelotvorne mjere pravne zaštite za pružatelja sadržaja kojemu je sadržaj uklonjen ili čijem je sadržaju onemogućen pristup te kako bi se osiguralo vraćanje tog sadržaja kakav je bio prije uklanjanja, ovisno o ishodu postupka preispitivanja. Obveza čuvanja sadržaja u svrhe istraga i kaznenog progona nužna je i opravdana s obzirom na vrijednost koju bi taj materijal mogao imati za ometanje ili sprečavanje terorističkih aktivnosti. Ako poduzeća uklone materijal ili mu onemoguće pristup, osobito u okviru vlastitih proaktivnih posebnih mjera, te trebali bi o tome ne obavijeste relevantno tijelo jer procijene da to ne ulazi u područje primjene članka 13. stavka 4. ove Uredbe, tijela za izvršavanje zakonodavstva možda ne doznaju za postojanje tog sadržaja. Stoga je opravdano i odmah obavijestiti nadležna tijela za kazneni progon. Opravdano je i čuvanje sadržaja u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i progona kaznenih djela terorizma. U tu svrhu teroristički sadržaj i povezani podaci trebali bi se pohraniti samo na određeno vrijeme , kako bi tijela kaznenog progona mogla provjeriti sadržaj i odlučiti je li potreban u spomenute svrhe . To razdoblje ne smije biti dulje od šest mjeseci. U te se svrhe U svrhu sprečavanja , otkrivanja, istrage i progona terorističkih kaznenih djela terorizma propisano čuvanje podataka ograničava se na podatke koji bi mogli imati vezu s kaznenim djelima terorizma i stoga mogu doprinijeti progonu kaznenih djela terorizma ili sprečavanju ozbiljnih rizika za javnu sigurnost. [Am. 24]

(22)

Radi proporcionalnosti razdoblje čuvanja trebalo bi ograničiti na šest mjeseci kako bi pružatelji sadržaja imali dovoljno vremena za pokretanje postupka preispitivanja te ili kako bi se tijelima za izvršavanje zakonodavstva omogućio pristup relevantnim podacima za istragu i progon kaznenih djela terorizma. Međutim, ako je u tom šestomjesečnom razdoblju postupak preispitivanja ili pravnog lijeka pokrenut, ali nije dovršen, to se razdoblje, na zahtjev tijela koje provodi preispitivanje, može produljiti za razdoblje koje je potrebno. Nadalje, trajanje tog razdoblja trebalo bi biti dovoljno da se tijelima za izvršavanje zakonodavstva omogući čuvanje potrebnih dokaza materijala povezanih s istragama i kaznenim progonom , ali da se pri tom ne ugroze relevantna temeljna prava. [Am. 25]

(23)

Ova Uredba ne utječe na postupovna jamstva i postupovne istražne mjere povezane s pristupom sadržaju i povezanim podacima koji se čuvaju u svrhu istrage i progona kaznenih djela terorizma, kako je uređeno nacionalnim pravom država članica i zakonodavstvom Unije.

(24)

Transparentnost politika pružatelja usluga smještaja na poslužitelju u vezi s terorističkim sadržajem ključna je za povećanje njihove odgovornosti prema svojim korisnicima te za jačanje povjerenja građana u jedinstveno digitalno tržište. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi objavljivati godišnja Obveza objavljivanja godišnjih izvješća za potrebe transparentnosti koja sadržavaju smislene informacije o mjerama poduzetima u vezi s otkrivanjem, identificiranjem i uklanjanjem terorističkog sadržaja trebala bi se primjenjivati samo na pružatelje usluga smještaja na poslužitelju koji su u predmetnoj godini obuhvaćeni nalogom za uklanjanje . [Am. 26]

(24.a)

Tijela nadležna za izdavanje naloga za uklanjanje trebali bi također objavljivati izvješća o transparentnosti s podacima o broju naloga za uklanjanje, broju odbijenih zahtjeva, broju utvrđenih terorističkih sadržaja koji su doveli do istrage i progona kaznenih djela terorizma i broju slučajeva sa sadržajima za koje je pogrešno utvrđeno da su terorističke prirode. [Am. 27]

(25)

Postupci za podnošenje pritužbi neophodna su zaštitna mjera usmjerena protiv pogrešnog uklanjanja sadržaja zaštićenog na temelju u okviru slobode izražavanja i informiranja slobode primanja i prenošenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu . Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi stoga uspostaviti mehanizme za podnošenje pritužbi koji su jednostavni za korištenje i  zajamčiti osigurati da se pritužbe rješavaju brzo i potpuno transparentno u odnosu na pružatelja sadržaja. Zahtjev da pružatelj usluga smještaja na poslužitelju vrati sadržaj koji je bio greškom uklonjen ne utječe na mogućnost da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju postupe u skladu sa svojim uvjetima iz drugih razloga. [Am. 28]

(26)

Djelotvorna pravna zaštita u skladu s člankom 19. UEU-a i člankom 47. Povelje o temeljnim pravima Europske unije predviđa da osobe moraju znati razloge zbog kojih je sadržaj koji su postavile uklonjen ili zbog kojih je tom sadržaju onemogućen pristup. U tu bi svrhu pružatelj usluga smještaja na poslužitelju trebao pružatelju sadržaja na raspolaganje trebao staviti smislene informacije koje bi pružatelju , na primjer razloge za uklanjanje sadržaja omogućile da ospori odluku. Međutim, to ne znači nužno da je potrebno obavijestiti pružatelja sadržaja. ili onemogućavanje pristupa sadržaju te pravnu osnovu za tu radnju, koje bi pružatelju sadržaja omogućile da ospori odluku. Ovisno o okolnostima, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju mogu sadržaj koji se smatra terorističkim sadržajem zamijeniti porukom da je sadržaj uklonjen ili da je sadržaju onemogućen pristup u skladu s ovom Uredbom. Na zahtjev bi trebalo pružiti dodatne informacije o razlozima i načinima na koje pružatelj sadržaja može osporavati odluku. Ako nadležna tijela odluče da se zbog javne sigurnosti, uključujući u kontekstu istrage, izravno obavješćivanje pružatelja sadržaja o uklanjanju sadržaja ili onemogućavanju pristupa tom sadržaju smatra neprimjerenim ili kontraproduktivnim, trebala bi o tome obavijestiti pružatelja usluga smještaja na poslužitelju. [Am. 29]

(27)

Kako bi se izbjeglo udvostručavanje i moguće ometanje istraga, te svelo troškove predmetnih pružatelja usluga na najmanju moguću mjeru, nadležna tijela trebala bi komunicirati, koordinirati se i surađivati jedna s drugim i, prema potrebi, s Europolom kad pružateljima usluga smještaja na poslužitelju izdaju naloge za uklanjanje ili kad im šalju prijave. Europol bi mogao pružiti potporu u provedbi odredaba ove Uredbe u skladu sa svojim nadležnostima i postojećim pravnim okvirom. [Am. 30]

(27.a)

Prijave Europola djelotvoran su i brz način da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju saznaju za određeni sadržaj na svojim poslužiteljima. Taj bi mehanizam, kojim se pružatelja usluga smještaja na poslužitelju upozorava na informacije koje se mogu smatrati terorističkim sadržajem kako bi pružatelj usluga na dobrovoljnoj osnovi razmotrio jesu li te informacije u skladu s njegovim uvjetima, trebao i dalje biti dostupan uz naloge za uklanjanje. Stoga je važno da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju surađuju s Europolom i što prije procijene prijave Europola i daju brze povratne informacije u vezi s poduzetim mjerama. Pružatelju usluga smještaja na poslužitelju prepušta se konačna odluka o tome hoće li ukloniti sadržaj koji nije u skladu s njegovim uvjetima. Za provedbu ove Uredbe i dalje je nadležan Europol, kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2016/794  (10) . [Am. 31]

(28)

Kako bi se osigurala djelotvorna i dovoljno dosljedna provedba proaktivnih mjera od strane pružatelja usluga smještaja na poslužitelju , nadležna tijela u državama članicama trebala bi se međusobno povezati u pogledu rasprava komunicirati o raspravama koje imaju s pružateljima usluga smještaja na poslužitelju u vezi s  nalozima za uklanjanje, utvrđivanjem, provedbom i procjenom posebnih proaktivnih mjera. Usto, Takva je suradnja je potrebna i u pogledu donošenja pravila o kaznama, kao i u pogledu njihove provedbe i izvršavanja. [Am. 32]

(29)

Neophodno je da nadležno tijelo države članice koje je odgovorno za izricanje kazni ima sve informacije o izdavanju naloga za uklanjanje i prijava te o daljnjoj komunikaciji između pružatelja usluga smještaja na poslužitelju i relevantnog nadležnog relevantnih nadležnih tijela u drugim državama članicama . U tu bi svrhu države članice trebale osigurati odgovarajuće i sigurne komunikacijske kanale i mehanizme koji omogućuju pravovremenu razmjenu relevantnih informacija. [Am. 33]

(30)

Kako bi se olakšale brze razmjene među nadležnim tijelima, ali i s pružateljima usluga smještaja na poslužitelju, te kako bi se izbjeglo udvostručavanje rada, države članice mogu upotrebljavati alate koje je razvio Europol, kao što su postojeća aplikacija za upravljanje prijavama neprihvatljivog internetskog sadržaja ili alati koji je naslijede.

(31)

Budući da neki teroristički sadržaji mogu imati posebno teške posljedice, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi odmah obavijestiti tijela u relevantnoj državi članici ili nadležna tijela države u kojoj imaju poslovni nastan ili pravnog zastupnika o postojanju bilo kakvih dokaza kaznenih djela terorizma za koja saznaju. Kako bi se osigurala proporcionalnost, predmetna je obveza ograničena na kaznena djela terorizma kako su definirana člankom 3. stavkom 1. Direktive (EU) 2017/541. Obveza obavješćivanja ne podrazumijeva obvezu da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju aktivno traže takve dokaze. Relevantna država članica je država članica koja je nadležna za istragu i progon kaznenih djela terorizma u skladu s Direktivom (EU) 2017/541 na temelju nacionalnosti počinitelja ili potencijalne žrtve kaznenog djela ili ciljane lokacije terorističkog djela. U slučaju dvojbe, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju informacije mogu prenijeti Europolu, koji bi trebao postupiti u skladu sa svojim nadležnostima i, među ostalim, predmetne informacije proslijediti relevantnim nacionalnim tijelima.

(32)

Nadležnim tijelima država članica trebalo bi dopustiti upotrebu tih informacija za poduzimanje istražnih mjera koje su dostupne na temelju prava države članice ili Unije, uključujući za izdavanje europskog naloga za dostavljanje na temelju Uredbe o europskom nalogu za dostavljanje i europskom nalogu za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim stvarima (11).

(33)

I pružatelji usluga smještaja na poslužitelju i države članice trebali bi uspostaviti točke za kontakt kako bi se olakšalo brzo i učinkovito rješavanje naloga za uklanjanje i prijava. Za razliku od pravnog zastupnika točka za kontakt služi u operativne svrhe. Točka za kontakt pružatelja usluga smještaja na poslužitelju trebala bi raspolagati namjenskim sredstvom za elektroničko primanje naloga za uklanjanje i prijava te tehničkim i ljudskim resursima koji omogućuju njihovu brzu i učinkovitu obradu. Točka za kontakt pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ne mora se nalaziti u Uniji, a pružatelj usluga smještaja na poslužitelju može imenovati postojeću točku za kontakt, pod uvjetom da je ta točka za kontakt u mogućnosti vršiti funkcije predviđene ovom Uredbom. Kako bi teroristički sadržaj bio uklonjen odnosno pristup tom sadržaju onemogućen u roku od sat vremena od primitka naloga za uklanjanje, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi se pobrinuti da je točka za kontakt dostupna u svakom trenutku. Informacije o točki za kontakt trebale bi uključivati informacije o jeziku na kojem se može obratiti točki za kontakt. Radi olakšavanja komunikacije između pružatelja usluga smještaja na poslužitelju i nadležnih tijela, pružatelje usluga smještaja na poslužitelju potiče se da omoguće komunikaciju na jednom od službenih jezika Unije na kojem su dostupni njihovi uvjeti. [Am. 34]

(34)

Budući da ne postoji opći zahtjev prema kojem bi pružatelji usluga morali zajamčiti fizičku prisutnost na području Unije, potrebno je jasno utvrditi u nadležnosti koje je države članice državu članicu u čijoj je nadležnosti pružatelj usluga smještaja na poslužitelju koji pruža usluge u Uniji. U pravilu, pružatelj usluga smještaja na poslužitelju u nadležnosti je države članice u kojoj ima glavni poslovni nastan ili u kojoj je imenovao pravnog zastupnika. Međutim, ako druga država članica izda nalog za uklanjanje, njezina bi tijela trebala biti u mogućnosti izvršiti svoje naloge poduzimanjem mjera prisile koje nisu represivne, kao što su novčane kazne. Kad je riječ o pružatelju usluga smještaja na poslužitelju koji nema poslovni nastan u Uniji i koji nije imenovao pravnog zastupnika, države članice ipak bi trebale imati mogućnost izricanja kazni, pod uvjetom da se poštuje načelo ne bis in idem. [Am. 35]

(35)

Pružatelji usluga smještaja koji nemaju poslovni nastan u Uniji trebali bi imenovati u pisanom obliku pravnog zastupnika kako bi se osiguralo poštovanje i provedba obveza na temelju ove Uredbe. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju mogu se koristiti postojećim pravnim zastupnikom, pod uvjetom da taj pravni zastupnik može vršiti svoje funkcije kako je utvrđeno u ovoj Uredbi. [Am. 36]

(36)

Pravni zastupnik trebao bi biti zakonski ovlašten djelovati u ime pružatelja usluga smještaja na poslužitelju.

(37)

Za potrebe ove Uredbe države članice trebale bi imenovati nadležna tijela. Zahtjev za imenovanje nadležnih tijela ne znači nužno da jedinstveno pravosudno ili funkcionalno neovisno upravno tijelo. Tim zahtjevom ne obvezuje se moraju osnovati nova na osnivanje novog tijela, već se postojeća tijela mogu postojeće tijelo može zadužiti za obavljanje funkcija utvrđenih u ovoj Uredbi. Na temelju ove Uredbe zahtijeva se imenovanje tijela nadležnih nadležnog za izdavanje naloga za uklanjanje, izdavanje prijava, i nadgledanje proaktivnih posebnih mjera i izricanje kazni. Države članice odlučuju trebale bi Komisiju obavijestiti o tome koliko nadležnom tijelu utvrđenom u skladu s ovom Uredbom te bi Komisija trebala na internetu objaviti popis nadležnih tijela žele imenovati za te zadaće po državi članici. Internetski popis trebao bi biti lako dostupan kako bi pružatelji usluga smještaja na poslužitelju mogli brzo provjeriti vjerodostojnost naloga za uklanjanje . [Am. 37]

(38)

Kazne su potrebne kako bi se osiguralo da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju doista ispunjavaju svoje obveze na temelju ove Uredbe. Države članice trebale bi donijeti pravila o kaznama, uključujući, prema potrebi, smjernice za izricanje kazni. Posebno visoke Trebalo bi odrediti kazne odredit će se za slučajeve kad se sustavno ponavlja da određeni pružatelj pružatelji usluga smještaja na poslužitelju ne ukloni teroristički sadržaj ili ne onemogući pristup tom sadržaju u roku od sat vremena od primitka naloga za uklanjanje. Neispunjavanje obveza u pojedinačnim slučajevima moglo bi se kazniti na temelju načela ne bis in idem i načela proporcionalnosti i uz osiguravanje da se u takvim kaznama uzme u obzir sustavno neispunjavanje obveza. Radi jamčenja pravne sigurnosti Uredbom bi trebalo utvrditi u kojoj mjeri relevantne sustavno i kontinuirano ne poštuju svoje obveze mogu podlijegati kaznama iz ove Uredbe . Kazne za neispunjavanje obveza iz članka 6. trebalo bi donijeti samo u odnosu na obveze koje proizlaze iz zahtjeva za izvješćivanje u skladu s člankom 6. stavkom 2. ili odluke kojom se nameću dodatne proaktivne mjere provedbu dodatnih konkretnih mjera u skladu s člankom 6. stavkom 4. U Pri donošenju odluke o tome treba li izreći novčanu kaznu, trebalo bi uzeti u obzir financijska sredstva pružatelja usluga. Nadalje, nadležno tijelo trebalo bi uzeti u obzir je li pružatelj usluga smještaja na poslužitelju novoosnovano poduzeće ili malo i srednje poduzeće te bi na temelju svakog pojedinačnog slučaja trebalo odrediti je li u mogućnosti na odgovarajući način izvršiti izdani nalog. Države članice dužne su se pobrinuti trebale bi zajamčiti da se kaznama ne potiče uklanjanje sadržaja koji nije teroristički sadržaj. [Am. 38]

(39)

Upotreba standardiziranih predložaka olakšava suradnju i razmjenu informacija među nadležnim tijelima i pružateljima usluga jer im omogućuje bržu i djelotvorniju komunikaciju. Osobito je važno osigurati brzu reakciju nakon primitka naloga za uklanjanje. Predlošcima se smanjuju troškovi prevođenja i doprinosi visokom standardu kvalitete. Slično tomu, obrasci za odgovor trebali bi omogućiti standardiziranu razmjenu informacija, što će biti posebno važno u slučajevima u kojima pružatelji usluga ne mogu ispuniti obveze. Autenticiranim kanalima dostave može se jamčiti vjerodostojnost naloga za uklanjanje, uključujući točnost datuma i vremena slanja i primitka naloga.

(40)

Kako bi se prema potrebi omogućila brza izmjena sadržaja predložaka kojima se treba služiti za potrebe ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske radi izmjene priloga I., II. i III. ovoj Uredbi. Kako bi se mogao uzeti u obzir razvoj tehnologije i povezanog pravnog okvira, Komisija bi također trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi dopune ove Uredbe tehničkim zahtjevima za elektronička sredstva kojima se nadležna tijela trebaju služiti za prosljeđivanje naloga za uklanjanje. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (12) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica, a njihovi stručnjaci imaju sustavan pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(41)

Države članice trebale bi prikupljati informacije o provedbi zakonodavstva, uključujući informacije o broju slučajeva uspješnog otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma zahvaljujući ovoj Uredbi . Trebalo bi utvrditi detaljan program za praćenje ishoda, rezultata i učinaka ove Uredbe kako bi se provela evaluacija zakonodavstva. [Am. 39]

(42)

Na temelju nalaza i zaključaka iz izvješća o provedbi i ishoda praćenja Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Uredbe najranije tri godine jednu godinu nakon njezina stupanja na snagu. Evaluacija bi se trebala temeljiti na pet sedam kriterija: učinkovitosti , nužnosti, proporcionalnosti , djelotvornosti, relevantnosti, usklađenosti i dodanoj vrijednosti EU-a. Ocijenit će se Trebalo bi ocijeniti funkcioniranje različitih operativnih i tehničkih mjera predviđenih Uredbom, uključujući djelotvornost mjera za poboljšanje otkrivanja, identificiranja i uklanjanja terorističkih sadržaja, djelotvornost zaštitnih mehanizama te učinci na potencijalno ugrožena temeljna prava , uključujući slobodu izražavanja te slobodu primanja i  prenošenja informacija, slobodu i pluralizam medija, slobodu poduzetništva i prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka. Komisija bi također trebala ocijeniti učinak na potencijalno ugrožene interese trećih strana, uključujući preispitivanje zahtjeva u pogledu obavješćivanja pružatelja sadržaja. [Am. 40]

(43)

Budući da cilj ove Uredbe, odnosno osiguravanje neometanog funkcioniranja jedinstvenoga digitalnog tržišta sprečavanjem širenja terorističkih sadržaja na internetu, ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti države članice i stoga se, zbog opsega i učinka ograničenja, može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tog cilja,