This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52019AP0419
P8_TA(2019)0419 European Cybersecurity Industrial, Technology and Research Competence Centre and Network of National Coordination Centres ***I European Parliament legislative resolution of 17 April 2019 on the proposal for a regulation of the European Parliament and of the Council establishing the European Cybersecurity Industrial, Technology and Research Competence Centre and the Network of National Coordination Centres (COM(2018)0630 — C8-0404/2018 — 2018/0328(COD)) P8_TC1-COD(2018)0328 Position of the European Parliament adopted at first reading on 17 April 2019 with a view to the adoption of Regulation (EU) …/… of the European Parliament and of the Council establishing the European Cybersecurity Industrial, Technology and Research Competence Centre and the Network of National Coordination Centres
P8_TA(2019)0419 Europski centar za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreža nacionalnih koordinacijskih centara ***I Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog centra za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreže nacionalnih koordinacijskih centara (COM(2018)0630 – C8-0404/2018 – 2018/0328(COD)) P8_TC1-COD(2018)0328 Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog centra za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreže nacionalnih koordinacijskih centara
P8_TA(2019)0419 Europski centar za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreža nacionalnih koordinacijskih centara ***I Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog centra za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreže nacionalnih koordinacijskih centara (COM(2018)0630 – C8-0404/2018 – 2018/0328(COD)) P8_TC1-COD(2018)0328 Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog centra za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreže nacionalnih koordinacijskih centara
SL C 158, 30.4.2021, p. 850–883
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
30.4.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 158/850 |
P8_TA(2019)0419
Europski centar za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreža nacionalnih koordinacijskih centara ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog centra za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreže nacionalnih koordinacijskih centara (COM(2018)0630 – C8-0404/2018 – 2018/0328(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 158/66)
Europski parlament,
— |
uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0630), |
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 173. stavak 3. i prvi stavak članka 188. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0404/2018), |
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 23. siječnja 2019. (1), |
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0084/2019), |
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (2); |
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
3. |
nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.
(2) Ovo stajalište odgovara amandmanima usvojenima na sjednici 13. ožujka 2019. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0189).
P8_TC1-COD(2018)0328
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 17. travnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog centra za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreže nacionalnih koordinacijskih centara
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 173. stavak 3. i prvi stavak članka 188.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),
budući da:
(1) |
Naš Više od 80 % stanovništva Unije spojeno je na internet, a svakodnevni život i naša gospodarstva sve više ovise o digitalnim tehnologijama zbog čega su građani sve izloženiji ozbiljnim kiberincidentima. Naša sigurnost u budućnosti ovisi, među ostalim, o doprinosu općoj otpornosti, jačanju tehnološke i industrijske sposobnosti za zaštitu Unije od kiberprijetnji koje se stalno razvijaju jer se civilna infrastruktura i vojni sigurnosni kapaciteti oslanjaju na sigurne digitalne sustave. Takva sigurnost može se postići podizanjem razine osviještenosti o kibersigurnosnim prijetnjama razvojem kompetencija, kapaciteta i sposobnosti diljem Unije, temeljito uzimajući u obzir međuodnos hardverske i softverske infrastrukture, mreža, proizvoda i procesa te društvenih i etičkih posljedica i razloga za zabrinutost. [Am. 1] |
(1a) |
Kiberkriminal postaje sve veća prijetnja Uniji, njezinim građanima i gospodarstvu. 80 % europskih poduzeća susrelo se tijekom 2017. s barem jednim incidentom povezanim s kibersigurnošću. Napadom Wannacry u svibnju 2017. bilo je pogođeno više od 150 zemalja i 230 000 IT sustava te je on imao znatan učinak na ključne infrastrukture kao što su bolnice. Iz toga proizlazi potreba za najvišim standardima i cjelovitim rješenjima za kibersigurnost, kojima su obuhvaćeni ljudi, proizvodi, procesi i tehnologije u Uniji, potreba da Unija bude predvodnik u tom području te potreba za digitalnom autonomijom. [Am. 2] |
(2) |
Unija je nakon donošenja Strategije za kibersigurnost iz 2013. (4) stalno povećavala svoje aktivnosti suočavanja sa sve većim izazovima u području kibersigurnosti u cilju poticanja pouzdanog, sigurnog i otvorenog kiberekosustava. Unija je 2016. donijela prve mjere u području kibersigurnosti donošenjem Direktive (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća (5) o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava. |
(3) |
U rujnu 2017. Komisija i Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavili su Zajedničku komunikaciju (6)„Otpornost, odvraćanje i obrana: jačanje kibersigurnosti EU-a” u cilju daljnjeg jačanja otpornosti Unije, odvraćanja od i njezina odgovora na kibernapade. |
(4) |
Šefovi država i vlada pozvali su Uniju na sastanku na vrhu o digitalnoj budućnosti u Tallinnu u rujnu 2017. da postane „globalna predvodnica u području kibersigurnosti do 2025. kako bismo osigurali povjerenje i zaštitu naših građana, potrošača i poduzeća na internetu te ostvarili slobodan, sigurniji i zakonom uređen internet. i izjavili da će „više koristiti rješenja otvorenog koda i/ili otvorene standarde pri (ponovnoj) izgradnji sustava i rješenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT-a) (među ostalim, da bi se izbjegla ovisnost o prodavaču), uključujući one koji su razvijeni i/ili se promiču u programima EU-a za interoperabilnost i normizaciju, kao što je ISA2” [Am. 3]” |
(4a) |
Europski centar za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja („Centar za stručnost”) trebao bi pridonijeti povećanju otpornosti i pouzdanosti infrastrukture mrežnih i informacijskih sustava, uključujući internet i ostalu infrastrukturu ključnu za funkcioniranje društva, kao što su prometni, zdravstveni i bankovni sustavi. [Am. 4] |
(4b) |
U pogledu Centra za stručnost i njegova djelovanja trebalo bi uzeti u obzir provedbu Uredbe (EU) 2019/XXX [preinaka Uredbe (EZ) br. 428/2009 kako je predloženo u dokumentu COM(2016)0616] (7) [Am. 5 |
(5) |
Znatan poremećaj u radu mrežnih i informacijskih sustava može utjecati na pojedine države članice i cijelu Uniju. Stoga je sigurnost najviša razina sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava u cijeloj Uniji podjednako ključna i za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta društvo i za gospodarstvo . Unija trenutačno ovisi o pružanjima pružateljima usluga kibersigurnosti izvan Europe. Međutim, u strateškom je interesu Unije osigurati da zadrži i razvije bitne tehnološke sposobnosti i kapacitete u području kibersigurnosti u cilju osiguranja zaštite svojeg jedinstvenog digitalnog tržišta, a posebno kako bi zaštitila podataka i ključnih mrežnih i informacijskih sustava europskih građana i poduzeća, uključujući infrastrukture koje su ključne mrežne i informacijske sustave za funkcioniranje društva, kao što su prometni i zdravstveni sustavi te bankarstvo i jedinstveno digitalno tržište te kako bi pružila ključne kibersigurnosne usluge. [Am. 6] |
(6) |
U Uniji postoji bogato stručno znanje i iskustvo u području istraživanja, tehnologije i industrijskog razvoja u području kibersigurnosti, ali istraživačke zajednice su fragmentirane, neusklađene i nedostaje im zajednička misija, što sprečava razvoj konkurentnosti i učinkovitu zaštitu ključnih podataka, mreža i sustava u tom području. Potrebno je udružiti i umrežiti te napore i stručno znanje te ih učinkovito upotrijebiti za jačanje i nadopunu postojećih sposobnosti u području istraživanja, tehnologije i industrije na razini Unije i na nacionalnim razinama. Iako se sektor IKT-a suočava s važnim izazovima, kao što je zadovoljavanje potražnje za kvalificiranim radnicima, može se okoristi zastupljenošću raznih dijelova društva kao cjeline te postizanjem uravnotežene zastupljenosti spolova, etničke raznolikosti i nediskriminacije osoba s invaliditetom, kao i olakšavanjem pristupa znanju i osposobljavanju budućim stručnjacima za kibersigurnost, uključujući njihovo obrazovanje u neformalnim kontekstima, primjerice na projektima koji obuhvaćaju besplatni softver otvorenog koda, projektima u području civilne tehnologije, u novoosnovanim poduzećima i mikropoduzećima. [Am. 7] |
(6a) |
Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) ključni su dionici u Unijinom sektoru kibersigurnosti koji zbog svoje pokretljivosti mogu pružiti najsuvremenija rješenja. Međutim, MSP-ovi koji nisu specijalizirani za kibersigurnost također su više izloženi kiberincidentima jer uspostava učinkovitih rješenja za kibersigurnost zahtijeva veća ulaganja i stručna znanja. Stoga je potrebno da Centar za stručnost i Mreža centara za stručnost u području kibersigurnosti („Mreža”) pruže posebnu potporu MSP-ovima olakšavajući im pristup znanju i osposobljavanju kako bi im se omogućilo da postignu zadovoljavajuću razinu zaštite te kako bi se omogućilo subjektima u području kibersigurnosti da pridonesu vodećem položaju Unije u tom području. [Am. 8] |
(6b) |
Stučno znanje postoji i izvan industrijskog i istraživačkog konteksta. U nekomercijalnim i pretkomercijalnim projektima, koji se nazivaju „projekti u području civilne tehnologije” primjenjuju se otvoreni standardi, sustavi otvorenih podataka i besplatni softver otvorenog koda u interesu društva i za javno dobro. Oni doprinose otpornosti, svijesti i razvoju kompetencije u području kibersigurnosti te igraju važnu ulogu u izgradnji kapaciteta za industriju i istraživanja u tom području. [Am. 9] |
(6c) |
Pojam „dionici”, kad se koristi u kontekstu ove Uredbe, odnosi se između ostalog na industriju, javna tijela i druge subjekte koji se bave operativnim i tehničkim pitanjima u području kibersigurnosti, te na civilno društvo, među ostalima sindikate, udruge potrošača, zajednicu za besplatni softver otvorenog koda te akademsku i istraživačku zajednicu. [Am. 10] |
(7) |
U Zaključcima Vijeća koji su doneseni u studenome 2017. Komisija je pozvana da brzo provede procjenu učinka dostupnih mogućnosti za stvaranje mreže centara za stručnost u području kibersigurnosti i Europskog centra za istraživanje i stručnost te da do sredine 2018. predloži relevantni pravni instrument. |
(8) |
Centar za stručnost trebao bi biti glavni instrument Unije za udruživanje ulaganja u istraživanje, tehnologiju i industrijski razvoj u području kibersigurnosti i za provedbu relevantnih projekata i inicijativa zajedno s Mrežom centara za stručnost u području kibersigurnosti. Oni On bi trebao ostvarivati financijsku potporu za kibersigurnost iz programa Obzor Europa i Digitalna Europa te iz Europskog fonda za obranu za djelovanje i administrativne troškove povezane s obranom i prema potrebi bi trebao biti otvoren prema Europskom fondu za regionalni razvoj i drugim programima. Ovaj pristup trebao bi pridonijeti stvaranju sinergija i koordiniranju financijske potpore za istraživanje, inovacije, tehnologiju i industrijski razvoj inicijative Unije u području istraživanja i razvoja, inovacija, tehnologije i industrijskog razvoja u području kibersigurnosti i izbjegavanju dvostrukog financiranja. [Am. 11] |
(8a) |
„Integrirana sigurnost” kao načelo uspostavljeno u Zajedničkoj komunikaciji Komisije od 13. rujna 2017. pod nazivom „Otpornost, odvraćanje i obrana: jačanje kibersigurnosti EU-a”, uključuje najsuvremenije metode postizanja veće sigurnosti u svim fazama životnog ciklusa proizvoda ili usluge, počevši od sigurnih metoda izrade i razvoja kojima se smanjuje područje podložno napadima i koje uključuju odgovarajuća ispitivanja i revizije sigurnosti. Tijekom rada i održavanja proizvođači ili pružatelji usluga moraju za procijenjeni životni vijek proizvoda i razdoblje nakon njega bez odgode staviti na raspolaganje ažuriranja kojima se uklanjaju nove ranjivosti ili prijetnje. To se može postići i tako da se trećim stranama omogući razvoj i pružanje takvih ažuriranja. Osiguravanje ažuriranja posebno je potrebno u slučaju često primjenjivanih infrastruktura, proizvoda i procesa. [Am. 12] |
(8b) |
U pogledu širine kibersigurnosnih izazova i u pogledu ulaganja u sposobnosti i kapacitete u području sigurnosti u drugim dijelovima svijeta, Unija i države članice trebale bi podići razinu financijske potpore za istraživanje, razvoj i rad u tom području. Kako bi se stvorile ekonomije razmjera i postigla usporediva razina zaštite diljem Unije, države članice trebale bi, prema potrebi, uložiti napore u europski okvir ulaganjem kroz mehanizam Centra za stručnost. [Am. 13] |
(8c) |
Kako bi potaknuli konkurentnost Unije i najviše standarde kibersigurnosti na međunarodnoj razini Centar za stručnost i Zajednica stručnjaka za kibersigurnost trebali bi poticati razmjenu u pogledu kibersigurnosnih proizvoda i procesa, standarda i tehničkih standarda s međunarodnom zajednicom. Tehnički standardi obuhvaćaju izradu referentnih implementacijskih računalnih programa koji se izdaju u okviru otvorenih standardnih licencija. Siguran dizajn, posebno referentnih implementacijskih računalnih programa, ključan je za cjelokupnu pouzdanost i otpornost najčešće upotrebljavane infrastrukture mrežnih i informacijskih sustava kao što su internet i kritične infrastrukture. [Am. 14] |
(9) |
Budući da se ciljevi ove inicijative najbolje mogu postići sudjelovanjem svih država članica ili njihova što većeg broja, te kako bi se države članice potaknule na sudjelovanje doprinos , pravo glasa trebale bi imati samo države članice koje financijski pridonose administrativnim troškovima i troškovima poslovanja Centra za stručnost. [Am. 15] |
(10) |
Financijski doprinos država članica sudionica trebao bi biti razmjeran financijskom doprinosu Unije ovoj inicijativi. |
(11) |
Centar za stručnost trebao bi olakšati rad Mreže centara za stručnost u području kibersigurnosti („Mreža”), koja je sastavljena od nacionalnih koordinacijskih centara svake države članice, i pridonijeti njezinu radu. Nacionalni koordinacijski centri trebali bi primati izravnu financijsku potporu Unije, uključujući bespovratna sredstva koja se dodjeljuju bez poziva na podnošenje prijedloga, u cilju obavljanja aktivnosti povezanih s ovom Uredbom. |
(12) |
Nacionalne koordinacijske centre trebale bi odabrati države članice. Povrh potrebne administrativne sposobnosti Centri bi trebali imati tehnološke stručnjake za područje kibersigurnosti ili imati pristup takvim stručnjacima, posebno u područjima šifriranja, sigurnosnih usluga IKT-a, otkrivanja neovlaštenih pristupa, sigurnosti sustava, mrežne sigurnosti, sigurnosti softvera i aplikacija ili ljudskih, etičkih, i društvenih i okolišnih aspekata sigurnosti i privatnosti. Trebali bi biti sposobni djelotvorno surađivati i koordinirati aktivnosti s industrijom, javnim sektorom, uključujući tijela određena na temelju Direktive (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća (8), te istraživačkom zajednicom radi uspostave trajnog dijaloga između privatnog i javnog sektora u području kibersigurnosti . Usto bi odgovarajućim komunikacijskim sredstvima trebalo osvješćivati širu javnost o kibersigurnosti. [Am. 16]. |
(13) |
Ako se nacionalnim koordinacijskim centrima pruža financijska potpora za podupiranje trećih strana na nacionalnoj razini, ona se prenosi na relevantne dionike na temelju kaskadnih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. |
(14) |
Nove tehnologije, kao što su umjetna inteligencija, internet stvari, računalstvo visokih performansi (HPC) i kvantno računalstvo, ulančani blokovi i te pojmovi kao što su sigurni digitalni identiteti istodobno donose nove izazove za kibersigurnost i rješenja za kibersigurnost nude proizvode i procese . Kako bi se mogla ocijeniti i provjeriti pouzdanost postojećih ili budućih sustava IKT-a, bit će potrebna rješenja za testiranje sigurnosti potrebno testirati sigurnosne proizvode i procese protiv napada na HPC i kvantne strojeve. Centar za stručnost, Mreža , europski digitalnoinovacijski centri i Zajednica stručnjaka za kibersigurnost trebali bi pomoći u razvoju i širenju najnovijih rješenja za kibersigurnost kibersigurnosnih proizvoda i procesa, uključujući dvojnu namjenu, osobito onih kojima se pomaže organizacijama da stalno izgrađuju kapacitete, otpornost i odgovarajuće upravljanje. Centar za stručnost i Mreža trebali bi potaknuti cijeli inovacijski ciklus i pridonijeti premošćenju „doline smrti” između inovacija u području kibersigurnosnih tehnologija i usluga . Centar za stručnost i Mreža Mreža i Zajednica trebali bi istodobno biti na raspolaganju developerima i operaterima u ključnim sektorima kao što su promet, energija, zdravstvo, financije, uprava, telekomunikacije, proizvodnja, obrana i svemir kako bi im pomogli u rješavanju problema u području kibersigurnosti kibersigurnosnih izazova te bi trebali istraživati razne uzroke napada na integritet mreža i informacijskih sustava, kao što su kriminal, industrijska špijunaža, kleveta i dezinformiranje . [Am. 17] |
(14a) |
S obzirom na brze promjene u području kiberprijetnji i kibersigurnosti, Unija mora biti sposobna za brzu i stalnu prilagodbu novim zbivanjima u tom području. Stoga bi Centar za stručnost, Mreža i Zajednica stručnjaka za kibersigurnost trebali biti dovoljno fleksibilni kako bi osigurali potrebnu razinu pripravnosti. Oni bi trebali omogućiti rješenja koja će subjektima pomoći da stalno izgrađuju sposobnost za poboljšanje svoje otpornosti i otpornosti Unije. [Am. 18] |
(14b) |
Ciljevi Centra za stručnost trebali bi biti da Unija stekne stručno znanje i preuzme vodeći položaj u području kibersigurnosti te time osigurati najviše sigurnosne standarde u Uniji, zaštitu podataka, informacijskih sustava, mreža i ključnih infrastruktura u Uniji, otvaranje novih visokokvalitetnih radnih mjesta u tom području, spriječiti odlazak europskih stručnjaka za kibersigurnost u treće zemlje i dodati europsku vrijednost već postojećim nacionalnim mjerama u području kibersigurnosti. [Am. 19] |
(15) |
Centar za stručnost trebao bi imati nekoliko ključnih zadaća. Prvo, Centar za stručnost trebao bi olakšavati rad Europske mreže centara za stručnost u području kibersigurnosti i koordinirati ga te njegovati Zajednicu stručnjaka za kibersigurnost. Centar bi trebao poticati provedbu programa tehnološkog razvoja u području sigurnosti i olakšavati pristup stručnjacima okupljenima kibersigurnosti te objedinjavati i dijeliti stručno znanje prikupljeno u Mreži i Zajednici stručnjaka za kibersigurnost i olakšavati pristup tom znanju i infrastrukturi kibersigurnosti . Drugo, trebao bi provoditi relevantne dijelove programa Digitalna Europa i Obzor Europa dodjelom bespovratnih sredstava, u načelu nakon natječajnog postupka na temelju poziva na podnošenje prijedloga. Treće, Centar za stručnost trebao bi olakšavati zajednička ulaganja Unije, država članica i/ili industrije , kao i zajedničke mogućnosti za osposobljavanje i programe podizanja razine osviještenosti u skladu s programom Digitalna Europa za građane i poduzeća kako bi riješili problem manjka vještina. Posebnu pozornost treba posvetiti osposobljavanju MSP-ova u području kibersigurnosti. [Am. 20]. |
(16) |
Centar za stručnost trebao bi poticati i podupirati dugoročnu stratešku suradnju i koordinaciju aktivnosti Zajednice stručnjaka za kibersigurnost, koja bi uključivala veliku, otvorenu interdisciplinarnu i raznoliku skupinu europskih dionika u području kibersigurnosne tehnologije. Ta Zajednica posebno bi trebala uključivati istraživačka tijela, uključujući ona koja rade na etici u području kibersigurnosti, industrije na strani ponude, industrije na strani potražnje , uključujući MSP-ove i javni sektor. Zajednica stručnjaka za kibersigurnost trebala bi pridonijeti aktivnostima i planu rada Centra za stručnost i sudjelovati u aktivnostima jačanja zajedništva Centra za stručnost i Mreže, ali inače ne bi trebala imati prednost kod poziva na podnošenje prijedloga ili natječaja. [Am. 21] |
(16a) |
Centar za stručnost trebao bi pružiti odgovarajuću potporu Agenciji Europske unije za kibersigurnost (ENISA-i) pri izvršenju njezinih zadaća definiranih Direktivom (EU) 2016/1148 („Direktiva NIS”) i Uredbom (EU) 2019/XXX Europskog parlamenta i Vijeća (9) („Akt o kibersigurnosti”). Stoga bi ENISA trebala davati relevantne doprinose Centru za stručnost u njegovoj zadaći definiranja prioriteta u pogledu financiranja. [Am. 22] |
(17) |
Kako bi se mogle zadovoljiti potrebe javnog sektora te industrija na strani ponude i potražnje, zadaća Centra za stručnost koja se odnosi na pružanje javnom sektoru i industrijama znanja i tehničke pomoći u području kibersigurnosti trebala bi se odnositi na proizvode , procese i usluge IKT-a i sve druge industrijske i tehnološke proizvode i rješenja procese u koja koje treba ugraditi kibersigurnost. Konkretno, Centar za stručnost trebao bi olakšati uvođenje dinamičnih rješenja na razini poduzeća, usmjerenih na izgradnju sposobnosti cijelih organizacija, uključujući ljude, procese i tehnologiju, radi učinkovite zaštite organizacija od kiberprijetnji koje se stalno mijenjaju. [Am. 23] |
(17a) |
Centar za stručnost u području kibersigurnosti trebao bi doprinijeti raširenoj primjeni najsuvremenijih proizvoda i rješenja za kibersigurnost, a posebno onih koji su međunarodno priznati. [Am. 24] |
(18) |
Budući da bi Centar za stručnost i Mreža trebali nastojati postići sinergije i koordinaciju između kibersigurnosti u civilnom i obrambenom sektoru, projekti koji se financiraju iz programa Obzor Europa provodit će se u skladu s Uredbom XXX [Uredba o Obzoru Europa], u kojoj je predviđeno da su aktivnosti istraživanja i inovacija koje se provode u okviru Obzora Europa usmjerene su na primjenu u civilnom području. [Am. 25] |
(19) |
Kako bi se osigurala strukturirana i održiva suradnja, odnos između Centra za stručnost i nacionalnih koordinacijskih centara trebao bi se zasnivati na ugovoru koji bi trebao biti usklađen na razini Unije . [Am. 26]. |
(20) |
Odgovarajućim odredbama trebalo bi jamčiti odgovornost i transparentnost Centra za stručnost i poduzeća koja primaju financijska sredstva . [Am. 27] |
(20a) |
Provedba projekata uvođenja, posebno onih koji se odnose na infrastrukturu i sposobnosti te se provode na europskoj razini ili u okviru postupka zajedničke nabave, može se podijeliti na različite faze provedbe, kao što su zasebni natječaji za arhitekturu hardvera i softvera, njihovu proizvodnju, rad i održavanje, pri čemu jedno poduzeće može sudjelovati samo u jednoj od faza te se zahtijeva da korisnici u jednoj ili više od tih faza ispunjavaju određene uvjete, odnosno da su ta poduzeća u vlasništvu ili pod kontrolom europskih građana. [Am. 28] |
(20b) |
S obzirom na ulogu ENISA-e kao Agencije Europske unije za kibersigurnost, Centar za stručnost trebao bi težiti najvećoj mogućoj sinergiji s njom, a Upravni odbor trebao bi se savjetovati s ENISA-om zbog njezina praktičnost iskustva u svim pitanjima iz područja kibersigurnosti, a posebno u vezi s projektima koji se odnose na istraživanje. [Am. 29] |
(20c) |
Prilikom imenovanja predstavnika u Upravnom odboru Europski parlament trebao bi obuhvatiti pojedinosti o mandatu, uključujući obvezu redovitog izvješćivanja Europskog parlamenta ili nadležnih odbora. [Am. 30] |
(21) |
Uzimajući u obzir njihovu stručnost u području kibersigurnosti i radi postizanja što veće sinergije , Zajednički istraživački centar Komisije i Europska agencija za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) trebali bi imati aktivnu ulogu u Zajednici stručnjaka za kibersigurnost i u Industrijskom i znanstvenom savjetodavnom odboru. ENISA bi trebala nastaviti ispunjavati svoje strateške ciljeve, osobito u području kibersigurnosne certifikacije, kako je definirano u Uredbi (EU) 2019/XXX [Akt o kibernsigurnosti] (10) , dok bi Centar za stručnost trebao djelovati kao operativno tijelo za kibersigurnost. |
(22) |
Ako dobiju financijski doprinos iz općeg proračuna Unije, nacionalni koordinacijski centri i subjekti koji su dio Zajednice stručnjaka za kibersigurnost trebali bi objaviti činjenicu da se predmetne aktivnosti provode u kontekstu ove inicijative. |
(23) |
Doprinosom Unije Centru za stručnost trebalo bi se financirati pola troškova osnivanja i administrativnih i koordinacijskih aktivnosti Centra za stručnost. Kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje, te aktivnosti ne bi se trebale istodobno financirati iz drugih programa Unije. |
(24) |
Upravni odbor Centra za stručnost sastavljen od država članica i Komisije trebao bi definirati opće usmjerenje rada Centra za stručnost i osigurati da on obavlja svoje zadaće u skladu s ovom Uredbom. Upravnom odboru trebalo bi povjeriti ovlasti potrebne za izradu proračuna, provjeru njegova izvršenja, donošenje odgovarajućih financijskih pravila, uspostavu transparentnih radnih postupaka za donošenje odluka Centra za stručnost, donošenje plana rada Centra i višegodišnjeg strateškog plana u skladu s prioritetima u postizanju ciljeva i izvršavanju zadaća Centra za stručnost, donošenje poslovnika, imenovanje izvršnog direktora i odlučivanje o produljenju ili prestanku mandata izvršnog direktora. Kako bi iskoristila sinergiju, ENISA bi trebala biti stalni promatrač u Upravnom odboru i pridonositi radu Centra za stručnost, uključujući i savjetovanje o višegodišnjem strateškom planu i planu rada te o popisu aktivnosti odabranih za financiranje. [Am. 32] |
(24a) |
Upravni odbor trebao bi nastojati promicati Centar za stručnost na globalnoj razini kako bi povećao njegovu privlačnost i pretvorio ga u vrhunsko tijelo izvrsnosti u području kibersigurnosti. [Am. 33] |
(25) |
Kako bi Centar za stručnost mogao pravilno i djelotvorno funkcionirati, Komisija i države članice trebale bi osigurati da osobe koje će imenovati u Upravni odbor imaju odgovarajuća stručna znanja i iskustvo u područjima njegova djelovanja. Komisija i države članice također bi trebale ograničiti učestalost izmjena njihovih svojih predstavnika u Upravnom odboru kako bi se osigurao kontinuitet njihova njegova rada te bi trebali težiti rodnoj ravnoteži . [Am. 34] |
(25a) |
Težina glasa Komisije u odlukama Upravnog odbora trebala bi biti razmjerna doprinosu proračuna Unije Centru za stručnost, u skladu s odgovornošću Komisije da osigura pravilno upravljanje proračunom Unije u interesu Unije, kako je utvrđeno u Ugovorima. [Am. 35] |
(26) |
Kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje Centra za stručnost, njegov izvršni direktor imenuje se na ransparentan način i na temelju zasluga i dokazanih administrativnih i rukovoditeljskih sposobnosti, kao i sposobnosti i iskustava relevantnih za kibersigurnost, a svoje dužnosti obavlja potpuno neovisno. [Am. 36] |
(27) |
Centar za stručnost trebao bi imati Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor kao savjetodavno tijelo kako bi se osigurao redoviti i dostatno transparentan dijalog s privatnim sektorom, organizacijama potrošača i drugim interesnim skupinama. Također bi trebao izvršnom direktoru i Upravnom odboru pružati neovisne savjete o uvođenju i nabavi . Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor trebao bi se usredotočiti na pitanja koja su važna za dionike i s njima upoznati Upravni odbor Centra za stručnost. Sastavom Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora i njegovim zadaćama, kao što je savjetovanje o planu rada, trebalo bi osigurati dostatnu zastupljenost dionika u radu Centra za stručnost. Dodjeljuje se minimalan broj mjesta svim kategorijama dionika iz industrije, a posebna pozornost pridaje se zastupljenosti MSP-ova. [Am. 37] |
(28) |
Centar za stručnost trebao bi za svoje aktivnosti u okviru svojeg Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora iskoristiti posebno stručno znanje i široku i relevantnu zastupljenost dionika stvorenu ugovornim javno-privatnim partnerstvom za kibersigurnost tijekom trajanja Obzora 2020. , pilot-projekata u okviru Obzora 2020. koji se odnose na Mrežu centara za stručnost u području kibersigurnosti. Centar za stručnost i Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor trebali bi, prema potrebi, razmotriti repliciranje postojećih struktura, primjerice kao radnih skupina. [Am. 38] |
(28a) |
Centar za stručnost i njegova tijela trebali bi iskoristiti iskustvo i doprinose iz prethodnih i sadašnjih inicijativa, kao što su ugovorno javno-privatno partnerstvo za kibersigurnost, Europska organizacija za kibersigurnost (ECSO) te pilot-projekt i pripremno djelovanje za ispitivanja besplatnih računalnih programa otvorenog koda (EU FOSSA). [Am. 39] |
(29) |
Centar za stručnost trebao bi uspostaviti pravila o sprečavanju , utvrđivanju i rješavanju sukoba interesa svojih članova, tijela i zaposlenika, Upravnog odbora te Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora i Zajednice. Države članice trebale bi zajamčiti sprečavanje, utvrđivanje i rješavanje sukoba interesa u pogledu nacionalnih koordinacijskih centara sukoba interesa i upravljanju njime. Centar za stručnost trebao bi primjenjivati mjerodavne odredbe Unije o javnom pristupu dokumentima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (11). Centar za stručnost obrađuje osobne podatke u skladu s Uredbom (EU) br. XXX/2018 Europskog parlamenta i Vijeća. Centar za stručnost trebao bi se pridržavati odredaba primjenljivih na institucije Unije i nacionalnog zakonodavstva u vezi s postupanjem s osjetljivim dokumentima podacima , posebno s osjetljivim neklasificiranim podacima i klasificiranim podacima EU-a. [Am. 40] |
(30) |
Financijske interese Unije i država članica tijekom cijelog ciklusa potrošnje trebalo bi zaštititi proporcionalnim mjerama, uključujući mjerama za sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, nepravilno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te prema potrebi primjenom administrativnih i financijskih sankcija u skladu s Uredbom XXX (EU, Euratom) Europskog parlamenta i Vijeća (12) [Financijska uredba]. |
(31) |
Centar za stručnost trebao bi djelovati otvoreno i transparentno tako da pravodobno i sveobuhvatno dostavlja sve relevantne informacije i da promiče svoje aktivnosti, uključujući aktivnosti informiranja i obavješćivanja šire javnosti. . Trebao bi javnosti i svim zainteresiranim stranama predočiti popis članova Zajednice stručnjaka za kibersigurnost i objaviti njihove izjave o nepostojanju sukoba interesa u skladu s člankom 42. Poslovnici tijela Centra za stručnost trebali bi biti javno dostupni. [Am. 41] |
(31a) |
Preporučljivo je da i Centar za stručnost i nacionalni koordinacijski centri što više nadziru i prate međunarodne standarde kako bi se potaknuo razvoj sukladan najboljim svjetskim praksama. [Am. 42] |
(32) |
Unutarnji revizor Komisije trebao bi u pogledu Centra za stručnost imati jednake ovlasti kakve ima u pogledu Komisije. |
(33) |
Komisija, Centar za stručnost, Revizorski sud i Europski ured za borbu protiv prijevara trebali bi imati pristup svim potrebnim informacijama i prostorijama za provođenje revizija i istraga bespovratnih sredstava, ugovora i sporazuma koje je potpisao Centar za stručnost. |
(33a) |
Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s definiranjem elemenata sporazuma između Centra za stručnost i nacionalnih koordinacijskih centara te u vezi s utvrđivanjem kriterija za procjenjivanje i akreditiranje subjekata kao članova Zajednice stručnjaka za kibersigurnost. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (13) . Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 43] |
(34) |
Budući da ciljeve Ciljeve ove Uredbe, odnosno jačanje konkurentnosti i sposobnosti Unije u području kibersigurnosti te smanjenje njezine digitalne ovisnosti većim korištenjem kibersigurnosnih proizvoda, procesa i usluga razvijenih unutar Unije, zadržavanje i razvoj tehnoloških i industrijskih sposobnosti Unije u području kibersigurnosti, povećanje konkurentnosti Unijine industrije kibersigurnosti i pretvaranje kibersigurnosti u konkurentnu prednost drugih industrija Unije, ne mogu dostatno ostvariti države članice budući da su postojeća, ograničena sredstva raširena te zbog opsega potrebnih ulaganja, već se oni bolje mogu ostvariti na razini Unije kako bi se izbjeglo nepotrebno udvostručavanje napora, lakše postigla kritična masa ulaganja i osigurala najbolja uporaba javnog financiranja. Osim toga, samo se djelovanjima na razini Unije može osigurati najviša razina kibersigurnosti u svim državama članicama i tako premostiti sigurnosni nedostaci u nekim državama članicama zbog kojih dolazi do sigurnosnih nedostataka na razini cijele Unije. Stoga Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi se ono što je potrebno za ostvarenje tog cilja, [Am. 44] |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE I NAČELA CENTRA ZA STRUČNOST I MREŽE
Članak 1.
Predmet
1. Ovom Uredbom osnivaju se Europski centar za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja („Centar za stručnost”) i Mreža nacionalnih koordinacijskih centara („Mreža”) te se utvrđuju pravila za imenovanje nacionalnih koordinacijskih centara i za uspostavu Zajednice stručnjaka za kibersigurnost („Zajednica”) . Centar za stručnost i Mreža doprinose općoj otpornosti i osviještenosti u Uniji o prijetnjama u području kibersigurnosti, pri čemu se detaljno u obzir uzimaju društvene implikacije. [Am. 45].
2. Centar za stručnost pridonosi provedbi programa Digitalna Europa uspostavljenog Uredbom br. XXX u dijelu koji se odnosi na kibersigurnost, a posebno mjera povezanih s člankom 6. Uredbe (EU) br. XXX [Program Digitalna Europa], programa Obzor Europa uspostavljenog Uredbom br. XXX, a posebno odjeljka 2.2.6. stupa II. Priloga I. Odluci br. XXX o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanje i inovacije [referentni broj posebnog programa].
3. Sjedište Centra za stručnost nalazi se u [Bruxellesu, u Belgiji]. [Am. 46]
4. Centar za stručnost ima pravnu osobnost. U svakoj državi članici on ima najširu pravnu sposobnost koja se pravnim subjektima priznaje u skladu sa zakonodavstvom te države članice. On osobito može stjecati pokretnine i nekretnine ili njima raspolagati te biti stranka u sudskom postupku. [Am. 47]
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
(1) |
„kibersigurnost” znači zaštita sve aktivnosti koje su nužne za zaštitu od kiberprijetnji mrežnih i informacijskih sustava, njihovih korisnika i drugih osoba od kiberprijetnji na koje utječu ; [Am. 48] |
(1a) |
„kiberobrana” i „obrambene dimenzije kibersigurnosti” znače isključivo obrambena i reaktivna tehnologija kiberobrane s ciljem zaštite ključne infrastrukture, vojnih mreža i informacijskih sustava, njihovih korisnika i pogođenih osoba od kiberprijetnji koja obuhvaća uvid u stanje, otkrivanje prijetnji i digitalnu forenziku; [Am. 183] |
(2) |
„proizvodi i rješenja za kibersigurnost” procesi” znači komercijalni i nekomercijalni proizvodi, usluge ili postupci IKT-a s posebnom svrhom zaštite od kiberprijetnji podataka mrežnih i informacijskih sustava, njihovih korisnika i drugih uključenih osoba od kibersigurnosnih prijetnji ; [Am. 49] |
(2.a) |
„kiberprijetnja” znači svaka moguća okolnost, događaj ili djelovanje koji bi mogli oštetiti, poremetiti ili na drugi način negativno utjecati na mrežne i informacijske sustave, njihove korisnike i pogođene osobe; [Am. 50] |
(3) |
„tijelo javne vlasti” znači svaka vlast ili druga javna uprava, uključujući javna savjetodavna tijela na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, ili bilo koja fizička ili pravna osoba koja obavlja javne upravne zadaće u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, uključujući posebne dužnosti; [Am. 51] |
(4) |
„država članica sudionica doprinositeljica” ” znači država članica koja dobrovoljno financijski pridonosi administrativnim i upravnim troškovima Centra za stručnost. [Am. 52] |
(4.a) |
„europski digitalnoinovacijski centri” znači pravni subjekt kako je definiran Uredbom (EU) 2019/XXX Europskog parlamenta i Vijeća (14) . [Am. 53] |
Članak 3.
Misija Centra i Mreže
1. Centar za stručnost i Mreža pomažu Uniji da učini sljedeće:
(a) |
zadrži i razvije tehnološke i industrijske razvije tehnološke, industrijske, društvene, akademske i istraživačke stručne kapacitete u području kibersigurnosti i sposobnosti za kibersigurnost koji su nužni za zaštitu njezina jedinstvenog digitalnog tržišta te unaprjeđenje zaštite podataka građana, poduzeća i javnih uprava Unije [Am. 54]; |
(aa) |
poveća otpornost i pouzdanost infrastrukture mrežnih i informacijskih sustava, uključujući ključnu infrastrukturu, internet i najčešće korišten hardver i softver u Uniji; [Am. 55] |
(b) |
poveća konkurentnost industrije kibersigurnosti u Uniji i pretvori kibersigurnost u konkurentnu prednost jednu od konkurentnih prednosti drugih industrija Unije. [Am. 56] |
(ba) |
poveća razinu osviještenosti o prijetnjama kibersigurnosti i povezanim društvenim i etičkim posljedicama i razlozima za zabrinutost te da smanji nedostatak vještina za kibersigurnost u Uniji; [Am. 57] |
bb) |
postigne vodeći položaj Unije u području kibersigurnosti i osigura najviše standarde kibersigurnosti u cijeloj Uniji; [Am. 58] |
(bc) |
ojača konkurentnost i sposobnost Unije te istovremeno smanji njezinu digitalnu ovisnost većim korištenjem kibersigurnosnih proizvoda, procesa i usluga razvijenih unutar Unije; [Am. 59] |
(bd) |
poveća povjerenje građana, potrošača i poduzeća u digitalni svijet i stoga pridonese ciljevima strategije za jedinstveno digitalno tržište; [Am. 60] |
2. Centar za stručnost obavlja svoje zadaće, prema potrebi, u suradnji s Mrežom nacionalnih koordinacijskih centara i Zajednicom stručnjaka za kibersigurnost.
Članak 4.
Ciljevi i zadaće Centra
Centar za stručnost ima sljedeće ciljeve i povezane zadaće:
1. |
olakšavati rad Mreže nacionalnih koordinacijskih centara („Mreža”) stvoriti i voditi Mrežu iz članka 6. i Zajednice stručnjaka za kibersigurnost iz članka 8. te pomagati u koordinaciji njihova rada olakšavati njihov rad ; [Am. 61] |
2. |
pridonositi koordinirati provedbom provedbi programa Digitalna Europa uspostavljenog Uredbom br. XXX (15) u dijelu koji se odnosi na kibersigurnost, a posebno mjera povezanih s člankom 6. Uredbe (EU) br. XXX [Program Digitalna Europa], programa Obzor Europa uspostavljenog Uredbom br. XXX (16), a posebno odjeljka 2.2.6. stupa II. Priloga I. Odluci br. XXX o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanje i inovacije [referentni broj posebnog programa] te drugih programa Unije kada je tako predviđeno u pravnim aktima Unije i doprinijeti provedbi mjera koje se financiraju iz Europskog fonda za obranu uspostavljenog Uredbom (EU) 2019/XXX [Am. 62]; |
3. |
unapređivati otpornost, kapacitete, sposobnosti, znanje i infrastrukture u području kibersigurnosti u službi društva, industrije, javnog sektora i istraživačkih zajednica obavljanjem sljedećih zadaća uzimajući u obzir najsuvremenije industrijske i istraživačke infrastrukture u području kibersigurnosti i povezane usluge : [Am. 63]
|
4. |
pridonijeti raširenoj primjeni najsuvremenijih i održivih proizvoda i rješenja procesa za kibersigurnost u cijelom gospodarstvu cijeloj Uniji , obavljanjem sljedećih zadaća: [Am. 72]
|
5. |
poboljšavati razumijevanje kibersigurnosti i pridonositi smanjenju nedostatka vještina i ojačati razinu vještina u Uniji u području kibersigurnosti obavljanjem sljedećih zadaća: [Am. 77]
|
6. |
pridonositi jačanju istraživanja i razvoja u području kibersigurnosti u Uniji na sljedeće načine:
|
7. |
jačati suradnju između civilnog i obrambenog sektora u pogledu tehnologija za dvojnu uporabu i primjenu u kibersigurnosti, obavljanjem sljedećih zadaća , a to su reaktivna i obrambena tehnologija, primjene i usluge kiberobrane [Am. 184]:
|
8. |
jačati sinergiju između civilne i obrambene dimenzije kibersigurnosti u pogledu Europskog fonda za obranu obavljanjem sljedećih zadaća , a to su reaktivna i obrambena tehnologija, primjene i usluge kiberobrane : [Am. 185]
|
8.a |
doprinositi naporima Unije za poboljšanje međunarodne suradnje u području kibersigurnosti:
|
Članak 5.
Ulaganje u infrastrukture, sposobnosti, proizvode ili rješenja procese i njihova uporaba [Am. 91]
1. Ako Centar za stručnost pruža financijska sredstva za infrastrukture, sposobnosti, proizvode ili rješenja procese u skladu s člankom 4. stavcima 3. i 4. u obliku bespovratnih sredstava ili nagrade, u planu rada Centra za stručnost može se posebno navesti sljedeće: [Am. 92]
(a) |
specifična pravila za rad infrastrukture ili sposobnosti, uključujući, prema potrebi, povjeravanje upravljanja subjektu domaćinu na temelju kriterija koje utvrđuje Centar za stručnost; [Am. 93] |
(b) |
pravila kojima se uređuje pristup infrastrukturi ili sposobnosti i njihova uporaba. |
(ba) |
specifična pravila kojima se uređuju različite faze provedbe; [Am. 94] |
(bb) |
da je zbog doprinosa Unije pristup otvoren koliko je to moguće i zatvoren koliko je potrebno te da je moguća ponovna uporaba. [Am. 95] |
2. Centar za stručnost može biti odgovoran za opće izvršenje relevantnih aktivnosti zajedničke nabave, uključujući pretkomercijalne nabave u ime članova Mreže, članova Zajednice stručnjaka za kibersigurnost ili trećih strana koje predstavljaju korisnike proizvoda i rješenja za kibersigurnost. U tu svrhu, Centru za stručnost može pomagati jedan ili više nacionalnih koordinacijskih centara ili članova Zajednice stručnjaka za kibersigurnost ili relevantnih europskih digitalnoinovacijskih centara . [Am. 96]
Članak 6.
Imenovanje nacionalnih koordinacijskih centara
-1. U svakoj državi članici osniva se jedan nacionalni koordinacijski centar. [Am. 97]
1. Do [datum] svaka država članica imenuje subjekt koji će djelovati kao nacionalni koordinacijski centar za potrebe ove Uredbe i o tome obavješćuje Komisiju.
2. Na temelju procjene ispunjava li taj subjekt kriterije iz stavka 4., Komisija u roku od 6 mjeseci od imenovanja koje joj je dostavila država članica donosi odluku o akreditaciji subjekta kao nacionalnog koordinacijskog centra ili o odbijanju imenovanja. Komisija objavljuje popis nacionalnih koordinacijskih centara.
3. Države članice mogu za potrebe ove Uredbe u bilo kojem trenutku nacionalnim koordinacijskim centrom imenovati novi subjekt. Na imenovanje novog subjekta primjenjuju se stavci 1. i 2.
4. Imenovani nacionalni koordinacijski centar ima sposobnost sposoban je podupirati Centar za stručnost i Mrežu u izvršavanju njihove misije utvrđene u članku 3. ove Uredbe. Oni posjeduju tehnološko stručno znanje u području kibersigurnosti ili imaju pristup tom znanju te mogu djelotvorno surađivati i koordinirati aktivnosti s industrijom, javnim sektorom , akademskom i istraživačkom zajednicom te građanima. Komisija objavljuje smjernice s daljnjim pojedinostima o postupku procjene i objašnjenjem primjene kriterija [Am. 98].
5. Odnos između Centra za stručnost i nacionalnih koordinacijskih centara temelji se na standardnom sporazumu potpisanom između Centra za stručnost i svakog od nacionalnih koordinacijskih centara. U sporazumu su predviđena Sporazum sadržava isti skup usklađenih općih uvjeta koji čine pravila kojima se uređuje odnos između Centra za stručnost i svakog nacionalnog koordinacijskog centra te podjela zadaća te posebne uvjete prilagođene svakom pojedinom nacionalnom koordinacijskom centru [Am. 99].
5.a Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 45.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem usklađenih općih uvjeta sporazuma iz stavka 5. ovog članka, uključujući njihov format. [Am. 100]
6. Mreža nacionalnih koordinacijskih centara sastoji se od svih nacionalnih koordinacijskih centara koje su imenovale države članice.
Članak 7.
Zadaće nacionalnih koordinacijskih centara
1. Nacionalni koordinacijski centri imaju sljedeće zadaće:
(a) |
podupirati Centar za stručnost u ostvarivanju ciljeva, a posebno u uspostavi i koordiniranju Zajednice stručnjaka za kibersigurnost; [Am. 101] |
(b) |
promicati, poticati i olakšavati sudjelovanje civilnog društva, industrije , a posebno novoosnovanih poduzeća i MSP-ova, akademske i istraživačke zajednice i drugih zainteresiranih strana na razini države članice u prekograničnim projektima; [Am. 102] |
(ba) |
u suradnji s drugim subjektima sa sličnim zadaćama, djelovati kao jedinstvena kontaktna točka za proizvode i procese u području kibersigurnosti koji se financiraju s pomoću drugih programa Unije poput programa InvestEU, programa jedinstvenog tržišta, osobito za MSP-ove; [Am. 103] |
(c) |
pridonositi, zajedno s Centrom za stručnost, prepoznavanju i uklanjanju kibersigurnosnih izazova u industriji u pojedinim sektorima; [Am. 104] |
(ca) |
blisko surađivati s nacionalnim organizacijama za normizaciju radi jamčenja prihvaćanja postojećih standarda i uključivanja svih relevantnih dionika, posebno MSP-ova, u postavljanje novih standarda; [Am. 105] |
(d) |
djelovati kao kontaktna točka na nacionalnoj razini za Zajednicu stručnjaka za kibersigurnost i Centar za stručnost; |
(e) |
nastojati uspostaviti s relevantnim aktivnostima na nacionalnoj i regionalnoj i lokalnoj razini; [Am. 106] |
(f) |
provoditi posebne mjere za koje je Centar za stručnost dodijelio bespovratna sredstva, među ostalim pružanjem financijske potpore trećim stranama u skladu s člankom 204. Uredbe XXX [nova Financijska uredba] pod uvjetima navedenima u predmetnim sporazumima o dodjeli bespovratnih sredstava; |
(fa) |
promicati i širiti zajednički minimalni obrazovni program u području kibersigurnosti u suradnji s relevantnim tijelima u državama članicama; [Am. 107] |
(g) |
promovirati promicati i širiti relevantne rezultate rada Mreže, Zajednice stručnjaka za kibersigurnost i Centra za stručnost na nacionalnoj ili regionalnoj ili lokalnoj razini; [Am. 108] |
(h) |
ocjenjivati zahtjeve za članstvo u Zajednici stručnjaka za kibersigurnost subjekata i pojedinaca koji su osnovani u istoj državi članici osnovani kao koordinacijski centar a članstvo u Zajednici stručnjaka za kibersigurnost. [Am. 109]: |
2. Za potrebe točke (f), financijska potpora trećim stranama može se pružati u bilo kojem obliku iz članka 125. Uredbe XXX [nova Financijska uredba], među ostalim u obliku jednokratnih iznosa.
3. Nacionalni koordinacijski centri mogu primiti bespovratna sredstva od Unije u skladu s člankom 195. točkom (d) Uredbe XXX [nova Financijska uredba] za obavljanje zadaća iz ovog članka.
4. Nacionalni koordinacijski centri, prema potrebi, surađuju posredstvom Mreže te s odgovarajućim europskim digitalnoinovacijskim centrima za potrebe provedbe zadaća iz stavka 1. točaka (a), (b), (c), (e) i (g). [Am. 110]
Članak 8.
Zajednica stručnjaka za kibersigurnost
1. Zajednica stručnjaka za kibersigurnost pridonosi misiji Centra za stručnost utvrđenoj u članku 3. te jača , objedinjuje, razmjenjuje i širi stručno znanje u području kibersigurnosti u cijeloj Uniji i pruža tehničko stručno znanje . [Am. 111]
2. Zajednica stručnjaka za kibersigurnost sastoji se civilnog društva, od industrije, akademskih i neprofitnih istraživačkih organizacija i udruga na strani potražnje i ponude , uključujući MSP-ove, akademske i istraživačke zajednice, udruženja korisnika, pojedinačnih stručnjaka, relevantnih europskih te od javnih tijela i drugih subjekata koji se bave operativnim i tehničkim pitanjima u području kibersigurnosti . Ona Okuplja glavne dionike u području tehnoloških, i industrijskih, akademskih i istraživačkih te društvenih kapaciteta i sposobnosti za kibersigurnost u Uniji. U njoj sudjeluju nacionalni koordinacijski centri i institucije , europski digitalnoinovacijski centri te tijela Unije s odgovarajućim stručnim znanjem kako je navedeno u članku 10. ove Uredbe . [Am. 112]
3. Samo subjekti s poslovnim nastanom i pojedinci s boravištem u Uniji, na europskom gospodarskom području (EGP) ili u Europskom udruženju slobodne trgovine (EFTA) u Uniji mogu biti akreditirani članovi Zajednice stručnjaka za kibersigurnost. Oni Kandidati dokazuju da imaju mogu ponuditi stručno znanje u području kibersigurnosti iz barem jednog od sljedećih područja: [Am. 113]
(a) |
djelovanje u okviru akademske zajednice ili istraživanje; [Am. 114] |
(b) |
industrijski razvoj; |
(c) |
osposobljavanje i obrazovanje. |
(ca) |
etika; [Am. 115] |
(cb) |
formalna i tehnička standardizacija i specifikacije. [Am. 116] |
4. Centar za stručnost akreditira subjekte osnovane u skladu s nacionalnim pravom ili pojedince kao članove Zajednice stručnjaka za kibersigurnost nakon usklađene procjene ispunjava li subjekt kriterije iz stavka 3. koju obavlja Centar za stručnost, nacionalni koordinacijski centar države članice u kojoj subjekt ima poslovni nastan ili u kojoj pojedinac ima boravište . Akreditacija nije ograničenog trajanja, ali je Centar za stručnost može u bilo kojem trenutku opozvati ako on ili relevantni nacionalni koordinacijski centar smatraju da subjekt ili pojedinac ne ispunjava kriterije iz stavka 3. ili ako se na njega primjenjuju mjerodavne odredbe iz članka 136. Uredbe XXX [nova Financijska uredba] Nacionalni koordinacijski centri država članica nastoje postići uravnoteženu zastupljenost dionika u Zajednici aktivno potičući sudjelovanje nedovoljno zastupljenih kategorija, osobito MSP-ova, i skupina pojedinaca. [Am. 117].
4.a Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 45.a radi dopune ove Uredbe detaljnim navođenjem kriterija predviđenih u stavku 3. ovog članka prema kojima se biraju kandidati te postupaka za procjenu i akreditiranje subjekata koji ispunjavaju kriterije iz stavka 4. ovog članka. [Am. 118]
5. Centar za stručnost akreditira relevantna tijela, agencije i urede Unije kao članove Zajednice stručnjaka za kibersigurnost nakon procjene ispunjava li subjekt kriterije iz stavka 3. Akreditacija nije ograničenog trajanja, ali je Centar za stručnost može u bilo kojem trenutku opozvati ako smatra da subjekt ne ispunjava kriterije iz stavka 3. ili ako se na njega primjenjuju mjerodavne odredbe iz članka 136. Uredbe XXX [nova Financijska uredba].
6. U radu Zajednice mogu sudjelovati predstavnici Komisije.
Članak 9.
Zadaće članova Zajednice stručnjaka za kibersigurnost
Članovi Zajednice stručnjaka za kibersigurnost obavljaju sljedeće:
(1) |
podupiru Centar za stručnost u ostvarivanju misije i ciljeva iz članaka 3. i 4. i u tu svrhu blisko surađuju s Centrom za stručnost i relevantnim nacionalnim koordinacijskim centrima; |
(2) |
sudjeluju u aktivnostima koje promiču Centar za stručnost i nacionalni koordinacijski centri; |
(3) |
prema potrebi, sudjeluju u radnim skupinama koje je osnovao Upravni odbor Centra za stručnost za obavljanje posebnih aktivnosti, kako je predviđeno u planu rada Centra za stručnost; |
(4) |
prema potrebi, podupiru Centar za stručnost i nacionalne koordinacijske centre u promicanju posebnih projekata; |
(5) |
promiču i objavljuju relevantne rezultate aktivnosti i projekata koji se provode unutar Zajednice. |
(5.a) |
pružaju potporu Centru za stručnost izvješćivanjem o slabostima i njihovim otkrivanjem, pomaganjem da ih se ublaži i pružanjem savjeta o tome kako smanjiti takve slabosti, među ostalim certificiranjem u skladu s programima donesenima u skladu s Uredbom (EU) 2019/XXX [Akt o kibersigurnosti]. [Am. 119] |
Članak 10.
Suradnja Centra za stručnost s institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije
1. Kako bi osigurao usklađenost i komplementarnost, Centar za stručnost surađuje s relevantnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, uključujući s Agencijom Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost ENISA-om, timom za hitne računalne intervencije (CERT-EU), Zajedničkom službom za vanjsko djelovanje, Zajedničkim istraživačkim centrom Komisije, Izvršnom agencijom za istraživanje, Izvršnom agencijom za inovacije i mreže, relevantnim europskim digitalnoinovacijskim centrima, Europskim centrom za kiberkriminal pri Europolu i Europskom obrambenom agencijom u pogledu projekata, usluga i sposobnosti za dvojnu uporabu . [Am. 120]
2. Ta suradnja odvija se u okviru radnih aranžmana. Ti aranžmani podnose se Komisiji na prethodno odobrenje. Te aranžmane usvaja Upravni odbor prije odobrenja Komisije . [Am. 121]
POGLAVLJE II.
USTROJSTVO CENTRA ZA STRUČNOST
Članak 11.
Članstvo i struktura
1. Članovi Centra za stručnost jesu Unija, koju zastupa Komisija, i države članice.
2. Struktura Centra za stručnost sastoji se od sljedećeg:
(a) |
Upravnog odbora koji obavlja zadaće utvrđene u članku 13.; |
(b) |
izvršnog direktora koji obavlja zadaće utvrđene u članku 16.; |
(c) |
Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora koji obavlja zadaće utvrđene u članku 20. |
ODJELJAK I.
UPRAVNI ODBOR
Članak 12.
Sastav Upravnog odbora
1. Upravni odbor sastoji se od jednog predstavnika svake države članice i pet , jednog predstavnika kojeg kao promatrača imenuje Europski parlament, četiri predstavnika Komisije, u ime Unije , pri čemu se nastoji postići rodna ravnoteža među članovima odbora i njihovim zamjenicima . [Am. 122]
2. Svaki član Upravnog odbora ima zamjenika koji ga predstavlja u slučaju njegove odsutnosti.
3. Članovi Upravnog odbora i njihovi zamjenici imenuju se uzimajući u obzir njihovo znanje u području tehnologije kibersigurnosti te relevantne upravljačke i administrativne vještine i vještine upravljanja proračunom. Komisija i države članice nastoje ograničiti fluktuaciju svojih predstavnika u Upravnom odboru kako bi se osigurao kontinuitet njegova rada. Komisija i države članice imaju za cilj postići uravnoteženu zastupljenost muškaraca i žena u Upravnom odboru. [Am. 123]
4. Mandat članova Upravnog odbora i njihovih zamjenika traje četiri godine. Taj mandat može se produljiti.
5. Članovi Upravnog odbora djeluju u interesu Centra za stručnost, zauzimajući se na neovisan i transparentan način za njegove ciljeve, misiju, identitet, autonomnost i usklađenost.
6. Prema potrebi Komisija Upravni odbor može pozvati promatrače, među ostalim zastupnike odgovarajućih tijela, ureda i agencija Unije te članove Zajednice , da sudjeluju na sastancima Upravnog odbora. [Am. 124]
7. Europska agencija za mrežnu i informacijsku sigurnost ENISA i Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor stalni je promatrač su promatrači u Upravnom odboru i imaju savjetodavnu ulogu bez prava glasa . Upravni odbor u najvećoj mogućoj mjeri uvažava stajališta stalnih promatrača. [Am. 125]
Članak 13.
Zadaće Upravnog odbora
1. Upravni odbor u cijelosti je odgovoran za strateško usmjeravanje i djelovanje Centra za stručnost te nadzire provedbu njegovih aktivnosti.
2. Upravni odbor donosi svoj poslovnik. Taj poslovnik uključuje posebne postupke kojima se prepoznaju i izbjegavaju sukobi interesa te osigurava povjerljivost mogućih osjetljivih informacija.
3. Upravni odbor donosi potrebne strateške odluke, a posebno:
(a) |
donosi višegodišnji strateški plan u kojem su navedeni glavni prioriteti i planirane inicijative Centra za stručnost, uključujući procjenu potreba za financiranjem i izvora financiranja , uzimajući u obzir savjete ENISA-e [Am. 126]; |
(b) |
donosi plan rada Centra za stručnost, godišnje financijske izvještaje i bilancu te godišnje izvješće o radu, na temelju prijedloga izvršnog direktora , uzimajući u obzir savjete ENISA-e ; [Am. 127] |
(c) |
donosi posebna financijska pravila Centra za stručnost u skladu s [člankom 70. Financijske uredbe]; |
(d) |
donosi postupak za imenovanje izvršnog direktora; |
(e) |
donosi kriterije i postupke za ocjenjivanje i akreditiranje subjekata kao članova Zajednice stručnjaka za kibersigurnost; [Am. 128] |
(ea) |
donosi radne aranžmane iz članka 10. stavka 2.; [Am. 129] |
(f) |
imenuje i razrješava izvršnog direktora, produljuje njegov mandat, daje mu smjernice i prati njegov rad te imenuje računovodstvenog službenika; |
(g) |
donosi godišnji proračun Centra za stručnost, uključujući odgovarajući plan radnih mjesta u kojem se navodi broj privremenih radnih mjesta prema funkcijskoj skupini i razredu kao i broj ugovornog osoblja te upućenih nacionalnih stručnjaka iskazan u ekvivalentu punog radnog vremena; |
(ga) |
donosi pravila o transparentnosti za Centar za stručnost; [Am. 130] |
(h) |
donosi pravila o sukobu interesa; |
(i) |
osniva radne skupine s članovima Zajednice stručnjaka za kibersigurnost , uzimajući u obzir savjete stalnih promatrača ; [Am. 131] |
(j) |
imenuje članove Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora; |
(k) |
uspostavlja Funkciju unutarnje revizije u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1271/2013 (17); |
(l) |
promiče Centar suradnju Centra za stručnost na globalnoj razini kako bi povećao njegovu privlačnost i pretvorio ga u vrhunsko tijelo izvrsnosti u području kibersigurnosti s globalnim akterima; [Am. 132] |
(m) |
utvrđuje komunikacijsku politiku Centra za stručnost na preporuku izvršnog direktora; |
(n) |
odgovoran je za provođenje odgovarajućih daljnjih mjera na temelju zaključaka naknadnih evaluacija; |
(o) |
prema potrebi utvrđuje provedbena pravila za Pravilnik o osoblju i Uvjete zapošljavanja u skladu s člankom 31. stavkom 3.; |
(p) |
prema potrebi, utvrđuje pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u Centar za stručnost i o uporabi vježbenika u skladu s člankom 32. stavkom 2.; |
(q) |
donosi sigurnosna pravila za Centar za stručnost; |
(r) |
donosi strategiju za suzbijanje prijevara i korupcije koja je razmjerna rizicima od prijevare i korupcije , uzimajući u obzir analizu troškova i koristi mjera koje će se provoditi; te donosi sveobuhvatne mjere za zaštitu osoba koje prijavljuju povrede prava Unije u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom Unije ; [Am. 133] |
(s) |
donosi opsežnu definiciju financijskih doprinosa država članica i metodologiju za izračun financijskog iznosa dobrovoljnih doprinosa država članica koji se prema toj definiciji mogu smatrati financijskim doprinosima, pri čemu se taj izračun vrši na kraju svake financijske godine ; [Am. 134] |
(t) |
odgovoran je za sve zadaće koje nisu posebno dodijeljene određenom tijelu Centra za stručnost; može dodijeliti takve zadaće bilo kome u Centru za stručnost. |
Članak 14.
Predsjednik i sastanci Upravnog odbora
1. Upravni odbor među svojim članovima s pravom glasa bira predsjednika i zamjenika predsjednika, na razdoblje od dvije godine , nastojeći postići rodnu ravnotežu . Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika može se produljiti jednom na temelju odluke Upravnog odbora. Međutim, ako im članstvo u Upravnom odboru prestane u bilo kojem trenutku tijekom njihova mandata, mandat im automatski prestaje na taj datum. Zamjenik predsjednika po službenoj dužnosti zamjenjuje predsjednika ako predsjednik nije u mogućnosti obavljati svoje zadaće. Predsjednik sudjeluje u glasovanju. [Am. 135]
2. Upravni odbor održava redovite sastanke najmanje tri puta godišnje. On pri izvršavanju svojih zadaća može održavati izvanredne sastanke na zahtjev Komisije, na zahtjev jedne trećine svojih članova, na zahtjev predsjednika ili na zahtjev izvršnog direktora.
3. Izvršni direktor sudjeluje u raspravama, osim ako Upravni odbor odluči drukčije, ali nema pravo glasa. Upravni odbor može, ovisno o slučaju, pozvati druge osobe da prisustvuju njegovim sastancima u svojstvu promatrača. [Am. 136]
4. Članovi Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora mogu, na poziv predsjednika, sudjelovati u sastancima Upravnog odbora, bez prava glasa. [Am. 137]
5. Članovima Upravnog odbora i njihovim zamjenicima na sastancima mogu, u skladu s njegovim poslovnikom, pomagati savjetnici ili stručnjaci.
6. Centar za stručnost Upravnom odboru pruža usluge tajništva.
Članak 15.
Pravila Upravnog odbora o glasovanju
1. Unija ima 50 % glasačkih prava. Glasačka prava Unije nedjeljiva su.
2. Svaka država članica sudionica ima jedan glas.
3. Upravni odbor donosi odluke većinom od barem 75 % svih glasova, uključujući glasove odsutnih članova, koji čine barem 75 % ukupnih financijskih doprinosa Centru za stručnost. Financijski doprinos izračunava se na temelju procijenjenih rashoda koje predlažu države članice iz članka 17. stavka 2. točke (c) i temelji se na izvješću o vrijednosti doprinosa država članica sudionica iz članka 22. stavka 5.
4. Pravo glasa imaju samo predstavnici Komisije i predstavnici država članica sudionica.
5. Predsjednik sudjeluje u glasovanju. [Am. 138]
Članak 15.a
Pravila Upravnog odbora o glasovanju
1. Odluke o kojima se glasuje mogu se odnositi na:
(a) |
upravljanje i organizaciju Centra za stručnost i Mreže; |
(b) |
dodjelu proračunskih sredstava Centru za stručnost i Mrežu; |
(c) |
zajedničke mjere nekoliko država članica, koje se mogu nadopunjavati iz proračuna Unije na temelju odluke u skladu s točkom (b). |
2. Upravni odbor donosi odluke na temelju barem 75 % glasova svih članova. Glasačka prava Unije zastupa Komisija i ona su nedjeljiva.
3. Pri donošenju odluka iz stavka 1. točke (a) zastupljena je svaka država članica i ima jednako pravo glasa. Za preostale raspoložive glasove do 100 %, Unija bi trebala imati najmanje 50 % glasačkih prava u skladu sa svojim financijskim doprinosom.
4. Pri donošenju odluka iz stavka 1. točaka (b) ili (c) ili bilo koje druge odluke koja nije obuhvaćena nijednom drugom kategorijom iz stavka 1., Unija ima najmanje 50 % glasačkih prava u skladu sa svojim financijskim doprinosom. Glasačka prava imaju samo države članice doprinositeljice i oni odgovaraju njihovom financijskom doprinosu.
5. Ako je predsjednik izabran iz redova predstavnika država članica, predsjednik sudjeluje u glasovanju kao predstavnik svoje države članice. [Am. 139]
ODJELJAK II.
IZVRŠNI DIREKTOR
Članak 16.
Imenovanje i razrješenje izvršnog direktora ili produljenje njegova mandata
1. Izvršni direktor stručna je i ugledna osoba u područjima djelovanja Centra za stručnost.
2. Izvršni direktor zapošljava se kao član privremenog osoblja Centra za stručnost u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.
3. Izvršnog direktora imenuje Upravni odbor s popisa kandidata koji predlaže Komisija, uključujući nominacije država članica kojima se nastoji postići rodna ravnoteža, nakon otvorenog i transparentnog nediskriminirajućeg postupka odabira. [Am. 140]
4. Centar za stručnost pri sklapanju ugovora s izvršnim direktorom zastupa predsjednik Upravnog odbora.
5. Mandat izvršnoga direktora traje četiri godine pet godina . Do kraja tog razdoblja Komisija provodi procjenu u kojoj se uzimaju u obzir ocjena uspješnosti izvršnog direktora te budući izazovi i zadaće Centra za stručnost. [Am. 141]
6. Upravni odbor na prijedlog Komisije, kojim se uzima u obzir procjena iz stavka 5., može jedanput produljiti mandat izvršnog direktora za razdoblje od najdulje četiri godine pet godina . [Am. 142]
7. Izvršni direktor čiji je mandat produljen ne može sudjelovati u još jednom postupku odabira za isto radno mjesto.
8. Izvršni direktor može biti razriješen dužnosti samo na temelju odluke Upravnog odbora koji djeluje na prijedlog svojih članova ili na prijedlog Komisije. [Am. 143]
Članak 17.
Zadaće izvršnog direktora
1. Izvršni direktor odgovoran je za rad Centra za stručnost i svakodnevno upravljanje njime te je njegov zakonski zastupnik. Izvršni direktor odgovara Upravnom odboru i obavlja svoje dužnosti potpuno samostalno u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene.
2. Izvršni direktor neovisno obavlja prvenstveno sljedeće zadaće:
(a) |
provodi odluke koje je donio Upravni odbor; |
(b) |
pomaže Upravnom odboru u radu, pruža usluge tajništva za njegove sastanke i pruža sve informacije koje su nužne za obavljanje njegovih dužnosti; |
(c) |
nakon savjetovanja s Upravnim odborom , Industrijskim i znanstvenim savjetodavnim odborom, ENISA-om i Komisijom, izrađuje i podnosi Upravnom odboru na donošenje nacrt višegodišnjeg strateškog plana i nacrt godišnjeg plana rada Centra za stručnost, uključujući područje primjene poziva na podnošenje prijedloga, poziva na iskaz interesa i poziva na podnošenje ponuda koji su potrebni za provođenje plana rada i odgovarajuće procjene troškova kako su predložile države članice i Komisija; [Am. 144] |
(d) |
izrađuje i podnosi Upravnom odboru na donošenje nacrt godišnjeg proračuna, uključujući odgovarajući plan radnih mjesta u kojem se navodi broj privremenih radnih mjesta prema svakom platnom razredu i funkcijskoj grupi te broj ugovornog osoblja i upućenih nacionalnih stručnjaka iskazan u ekvivalentima punog radnog vremena; |
(e) |
provodi plan rada i o tome izvješćuje Upravni odbor; |
(f) |
izrađuje nacrt godišnjeg izvješća o radu Centra za stručnost, koji uključuje informacije o odgovarajućim rashodima; |
(g) |
osigurava provedbu djelotvornih postupaka praćenja i evaluacije rada Centra za stručnost; |
(h) |
izrađuje akcijski plan na temelju zaključaka naknadnih evaluacija i svake dvije godine izvješćuje Komisiju i Europski parlament o napretku; [Am. 145] |
(i) |
sastavlja sporazume s nacionalnim koordinacijskim centrom, pregovara o njima i sklapa ih; |
(j) |
odgovoran je za administrativna i financijska pitanja te pitanja povezana s osobljem, uključujući za izvršenje proračuna Centra za stručnost, uzimajući u obzir savjete zaprimljene od Funkcije unutarnje revizije, unutar ograničenja delegiranih ovlasti koje mu je dodijelio Upravni odbor; |
(k) |
odobrava pokretanje poziva na podnošenje prijedloga i upravlja njihovim pokretanjem, u skladu s planom rada, te upravlja sporazumima i odlukama o bespovratnim sredstvima; |
(l) |
nakon savjetovanja s Industrijskim i znanstvenim savjetodavnim odborom i ENISA-om odobrava popis mjera odabranih za financiranje na temelju rang-liste koju je izradila skupina neovisnih stručnjaka; [Am. 146] |
(m) |
odobrava pokretanje poziva na podnošenje ponuda i upravlja njihovim pokretanjem, u skladu s planom rada, te upravlja ugovorima; |
(n) |
odobrava ponude odabrane za financiranje; |
(o) |
podnosi nacrte godišnjih izvještaja i bilance Funkciji unutarnje revizije i nakon toga Upravnom odboru; |
(p) |
osigurava provedbu procjene rizika i upravljanja rizikom; |
(q) |
potpisuje pojedinačne sporazume, odluke i ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava; |
(r) |
potpisuje ugovore o nabavi; |
(s) |
izrađuje akcijski plan na temelju zaključaka iz izvješća o unutarnjoj ili vanjskoj reviziji i istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) i izvješćuje Komisiju i Europski parlament o napretku dva puta godišnje te redovito izvješćuje Upravni odbor; [Am. 147] |
(t) |
izrađuje nacrt financijskih pravila koja se primjenjuju na Centar za stručnost; |
(u) |
uspostavlja djelotvorni i učinkovit sustav unutarnje kontrole i osigurava njegovo funkcioniranje te izvješćuje Upravni odbor o svakoj bitnoj promjeni u njemu; |
(v) |
osigurava učinkovitu komunikaciju s institucijama Unije te na zahtjev podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću ; [Am. 148] |
(w) |
poduzima druge mjere koje su potrebne za ocjenjivanje napretka Centra za stručnost ka ostvarenju njegove misije i ciljeva utvrđenih u člancima 3. i 4. Uredbe; |
(x) |
izvršava sve ostale zadaće koje mu povjeri ili za koje ga ovlasti Upravni odbor. |
ODJELJAK III.
INDUSTRIJSKI I ZNANSTVENI SAVJETODAVNI ODBOR
Članak 18.
Sastav Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora
1. Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor ima najviše 16 25 članova. Članove imenuje Upravni odbor među predstavnicima subjekata Zajednice stručnjaka za kibersigurnost ili njezinim pojedinačnim članovima . Članovi mogu postati samo predstavnici subjekata koji nisu pod kontrolom treće zemlje ili subjekta iz treće zemlje, osim država EGP-a i EFTA-e. Imenovanje se provodi u skladu s otvorenim, transparentnim i nediskriminirajućim postupkom. Sastavom odbora nastoji se postići rodna ravnoteža i uravnotežena zastupljenost interesnih skupina iz industrije, akademske zajednice i civilnog društva. [Am. 149]
2. Članovi Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora stručnjaci su za istraživanje, industrijski razvoj i profesionalne usluge , ponudu, provedbu i uvođenje profesionalnih usluga ili proizvoda u području kibersigurnosti ili za njihovu primjenu. Zahtjeve u pogledu tog stručnog znanja dodatno utvrđuje Upravni odbor. [Am. 150]
3. Postupci imenovanja članova Upravnog odbora i postupci za rad Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora navedeni su u poslovniku Centra za stručnost i objavljuju se.
4. Mandat članova Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora traje tri godine. Taj se mandat može produljiti.
5. Predstavnici Komisije i Europske agencije za mrežnu i informacijsku sigurnost mogu sudjelovati ENISA-e pozvani su da sudjeluju u radu Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora i podupirati podupiru njegov rad. Odbor može prema potrebi na pojedinačnoj osnovi pozvati dodatne predstavnike Zajednice u svojstvu promatrača, savjetnika ili stručnjaka. [Am. 151]
Članak 19.
Funkcioniranje Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora
1. Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor sastaje se barem dvaput triput godišnje. [Am. 152]
2. Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor može savjetovati Upravni odbor daje prijedloge Upravnom odboru o osnivanju radnih skupina o posebnim pitanjima koja su važna za rad Centra za stručnost, kada ta pitanja spadaju u zadaće i područja nadležnosti utvrđena u članku 20. i prema potrebi, čiji a njihov rad koordiniraju jedan ili više članova Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora. [Am. 153]
3. Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor bira svojeg predsjednika.
4. Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor donosi svoj poslovnik, uključujući pravila o imenovanju zastupnika koji, prema potrebi, zastupaju Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor i o trajanju njihova imenovanja.
Članak 20.
Zadaće Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora
Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor savjetuje redovito se savjetuje s Centrom za stručnost o obavljanju svojih aktivnosti te obavlja sljedeće zadaće: [Am. 154]
(1) |
pruža izvršnom direktoru i Upravnom odboru strateške savjete i informacije za korištenje, usmjerenje i djelovanje Centra za stručnost u području industrije i znanosti te izradu plana rada i višegodišnjeg strateškog plana unutar rokova koje je utvrdio Upravni odbor; [Am. 155] |
(1.a) |
savjetuje Upravni odbor o osnivanju radnih skupina za posebna pitanja koja su važna za rad Centra za stručnost; [Am. 156] |
(2) |
organizira javna savjetovanja koja su otvorena za javnost i privatne dionike s interesom u području kibersigurnosti u cilju prikupljanja informacija za strateške savjete iz stavka 1.; |
(3) |
promiče i prikuplja povratne informacije o planu rada i višegodišnjem strateškom planu Centra za stručnost te savjetuje Upravni odbor o tome kako poboljšati strateško usmjerenje i djelovanje Centra za stručnost . [Am. 157] |
POGLAVLJE III.
FINANCIJSKE ODREDBE
Članak 21.
Financijski doprinos Unije
1. Doprinos Unije Centru za stručnost za pokrivanje administrativnih troškova i troškova poslovanja obuhvaća sljedeće:
(a) |
1 981 668 000 EUR 1 780 954 875 EUR u cijenama iz 2018. (1 998 696 000 EUR u tekućim cijenama) iz programa Digitalna Europa, uključujući do 21 385 465 EUR u cijenama iz 2018. ( 23 746 000 EUR u tekućim cijenama) za administrativne troškove; [Am. 158] |
(b) |
iznos iz programa Obzor Europa, uključujući za administrativne troškove, koji se utvrđuje uzimajući u obzir postupak strateškog planiranja koji se obavlja u skladu s člankom 6. stavkom 6. Uredbe XXX [Uredba o Obzoru Europa]. |
(ba) |
iznos iz Europskog fonda za obranu za obrambene aktivnosti Centra za stručnost, uključujući sve povezane administrativne troškove kao što su troškovi koje Centar za stručnost može ostvariti kada djeluje kao voditelj projekta za djelovanja koje se provode u okviru Europskog fonda za obranu. [Am. 159] |
2. Najveći doprinos Unije plaća se iz odobrenih sredstava u općem proračunu Unije dodijeljenih [programu Digitalna Europa] i, posebnom programu za provedbu programa Obzor Europa, koji je uspostavljen Odlukom XXX , Europskom fondu za obranu te drugim programima i projektima koji spadaju u područje djelovanja Centra za stručnost ili Mreže . [Am. 160]
3. Centar za stručnost provodi aktivnosti kibersigurnosti iz [programa Digitalna Europa] i [programa Obzor Europa] u skladu s člankom 62. točkom (c) podtočkom iv. Uredbe (EU, Euratom) XXX (18) [Financijska uredba].
4. Financijski doprinos Unije iz programa Digitalna Europa i programa Obzor Europa ne obuhvaća zadaće iz članka 4. stavka 8. točke (b). One se mogu obuhvatiti financijskim doprinosima iz Europskog fonda za obranu. [Am. 161]
Članak 22.
Doprinosi država članica sudionica
1. Države članice sudionice daju ukupni doprinos troškovima poslovanja i administrativnim troškovima Centra za stručnost u barem jednakim iznosima kao što su oni iz članka 21. stavka 1. ove Uredbe.
2. U svrhu procjene doprinosa iz stavka 1. i članka 23. stavka 3. točke (b) podtočke ii., troškovi se utvrđuju u skladu s uobičajenom praksom troškovnog računovodstva predmetnih država članica, mjerodavnim računovodstvenim standardima države članice i primjenjivim međunarodnim računovodstvenim standardima i međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Troškove ovjerava neovisni vanjski revizor kojeg imenuje predmetna država članica. U slučaju bilo kakve nejasnoće u pogledu certificiranja, Centar za stručnost može provjeriti metodu procjene.
3. Ako bilo koja država članica sudionica ne ispuni svoje obveze u pogledu svojeg financijskog doprinosa, izvršni direktor o tome sastavlja izvješće i određuje razuman rok za ispravljanje tog propusta. Ako propust ne bude ispravljen u danom roku, izvršni direktor saziva sastanak Upravnog odbora kako bi se odlučilo treba li opozvati pravo glasa države članice sudionice koja nije ispunila obveze ili poduzeti druge mjere dok ona ne ispuni svoje obveze. Pravo glasa države članice koja nije ispunila svoje obveze obustavlja se dok ona ne ispuni svoje obveze.
4. Komisija može ukinuti, razmjerno smanjiti ili obustaviti financijski doprinos Unije Centru za stručnost ako države članice sudionice ne plaćaju ili plaćaju samo djelomično ili kasno plaćaju svoje doprinose iz stavka 1. Ukidanje, smanjenje ili obustava financijskog doprinosa Unije moraju biti razmjerni, u pogledu iznosa i vremena, smanjenju, ukidanju ili obustavi doprinosa iz država članica. [Am. 162]
5. Države članice sudionice svake godine izvješćuju Upravni odbor do 31. siječnja o vrijednosti doprinosa iz stavka 1. koji su plaćeni svake prethodne financijske godine.
Članak 23.
Troškovi i sredstva Centra za stručnost
1. Centar za stručnost zajednički financiraju Unija i države članice u obliku financijskih doprinosa koji se plaćaju u obrocima i doprinosa koji se sastoje od troškova nastalih nacionalnim koordinacijskim centrima i korisnicima pri provođenju mjera koje Centar za stručnost ne nadoknađuje.
2. Administrativni troškovi Centra za stručnost ne prekoračuju [broj] EUR i financiraju se financijskim doprinosima koji se na godišnjoj osnovi ravnomjerno dijele između Unije i država članica sudionica. Ako se dio doprinosa za administrativne troškove ne iskoristi, može se namijeniti za financiranje troškova poslovanja Centra za stručnost.
3. Troškovi poslovanja Centra za stručnost pokrivaju se sljedećim:
(a) |
financijskim doprinosom Unije; |
(b) |
doprinosima država članica sudionica u obliku sljedećeg:
|
4. Sredstva Centra za stručnost uključena u njegov proračun sastoje se od sljedećih doprinosa:
(a) |
financijskih doprinosa Unije i država članica sudionica administrativnim troškovima; [Am. 163] |
(b) |
financijskih doprinosa Unije i država članica sudionica troškovima poslovanja; [Am. 164] |
(c) |
svih prihoda Centra za stručnost; |
(d) |
svih drugih financijskih doprinosa, sredstava i prihoda. |
5. Sve kamate obračunane na temelju doprinosa koje su Centru za stručnost uplatile države članice sudionice smatraju se njegovim prihodom.
6. Sredstvima Centra za stručnost i njegovim aktivnostima nastoje se ostvariti ciljevi iz članka 4.
7. Centar za stručnost vlasnik je sve imovine koju je samo stvorilo ili koja mu je prenesena radi ostvarivanja njegovih ciljeva.
8. Osim u slučaju likvidacije Centra za stručnost, članovima Centra za stručnost ne isplaćuje se višak prihoda nad rashodima.
8.a Centar za stručnost blisko surađuje s drugim institucijama, agencijama i tijelima Unije kako bi iskoristio sinergije i tamo gdje je to prikladno smanjio administrativne troškove. [Am. 165]
Članak 24.
Financijske obveze
Financijske obveze Centra za stručnost ne prekoračuju iznos raspoloživih financijskih sredstava ili financijskih sredstava koje članovi uplaćuju u njegov proračun.
Članak 25.
Financijska godina
Financijska godina traje od 1. siječnja do 31. prosinca.
Članak 26.
Utvrđivanje proračuna
1. Izvršni direktor svake godine izrađuje nacrt računa procijenjenih prihoda i i rashoda Centra za stručnost za sljedeću financijsku godinu te ga prosljeđuje Upravnom odboru zajedno s nacrtom plana radnih mjesta. Prihodi i rashodi moraju biti u ravnoteži. Rashodi Centra za stručnost uključuju rashode za osoblje, administrativne i infrastrukturne rashode te rashode za poslovanje. Administrativni rashodi moraju se svesti na najmanju moguću mjeru.
2. Svake godine Upravni odbor, na temelju nacrta računa procijenjenih prihoda i rashoda iz stavka 1., izrađuje račun procijenjenih prihoda i rashoda Centra za stručnost za sljedeću financijsku godinu.
3. Upravni odbor svake godine do 31. siječnja Komisiji šalje račun procijenjenih prihoda i rashoda iz stavka 2., koji je dio nacrta jedinstvenog programskog dokumenta.
4. Na temelju tog računa Komisija one procijenjene iznose koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta i iznos doprinosa na teret općeg proračuna unosi u nacrt proračuna Unije, koji podnosi Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s člancima 313. i 314. UFEU-a.
5. Europski parlament i Vijeće odobravaju dodjelu sredstava za doprinos Centru za stručnost.
6. Europski parlament i Vijeće donose plan radnih mjesta Centra za stručnost.
7. Upravni odbor zajedno s planom rada donosi i proračun Centra za stručnost. Proračun postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije. Upravni odbor, prema potrebi, prilagođava proračun i plan rada Centra za stručnost u skladu s općim proračunom Unije.
Članak 27.
Podnošenje financijskih izvještaja Centra za stručnost i razrješnica
Centar za stručnost podnosi privremene i konačne financijske izvještaje i razrješnicu u skladu s pravilima i rasporedom iz Financijske uredbe i u skladu sa svojim financijskim pravilima donesenima u skladu s člankom 29.
Članak 28.
Operativno i financijsko izvješćivanje
1. Izvršni direktor Upravnom odboru podnosi godišnje izvješće o izvršavanju svojih dužnosti u skladu s financijskim pravilima Centra za stručnost.
2. Izvršni direktor u roku od dva mjeseca nakon zaključenja svake financijske godine podnosi Upravnom odboru na odobrenje godišnje izvješće o radu u kojem izvješćuje o napretku koji je Centar za stručnost ostvario u prethodnoj kalendarskoj godini, osobito u vezi s planom rada za tu godinu. Izvješće među ostalim obuhvaća informacije o sljedećim pitanjima:
(a) |
provedenim operativnim mjerama i odgovarajućim rashodima; |
(b) |
podnesenim mjerama, uključujući pregled prema vrsti sudionika, uključujući MSP-ove, i prema zemlji; |
(c) |
odabranim mjerama za financiranje, uključujući pregled prema vrsti sudionika, uključujući MSP-ove, te prema zemlji, kao i doprinos Centra za stručnost pojedinačnim sudionicima i mjerama; |
(d) |
napretku u postizanju ciljeva utvrđenih člankom 4. i prijedlozima o daljnjim aktivnostima potrebnima za njihovo ostvarenje. |
3. Nakon što Upravni odbor odobri godišnje izvješće o radu, ono se objavljuje.
Članak 29.
Financijska pravila
Centar za stručnost donosi svoja posebna financijska pravila u skladu s člankom 70. Uredbe XXX [nova Financijska uredba].
Članak 30.
Zaštita financijskih interesa
1. Centar za stručnost poduzima odgovarajuće mjere kojima osigurava da su, dok se provode mjere koje se financiraju u okviru ove Uredbe, financijski interesi Unije zaštićeni primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti, redovitim i učinkovitim provjerama i, ako se utvrde nepravilnosti, osiguravanjem povrata pogrešno plaćenih iznosa te, prema potrebi, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim administrativnim sankcijama. [Am. 166]
2. Centar za stručnost omogućava osoblju Komisije i drugim osobama koje Komisija ovlasti te Revizorskom sudu pristup svojim lokacijama i prostorijama te svim informacijama koje su im potrebne za obavljanje revizija, uključujući informacije u elektroničkom obliku.
3. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (19) Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (20), kako bi se utvrdilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije u vezi s ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom koji se, izravno ili neizravno, financira u skladu s ovom Uredbom.
4. Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3. ovog članka., ugovori i sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava koji proizlaze iz provedbe ove Uredbe sadržavaju odredbe kojima se Komisija, Centar za stručnost, Revizorski sud i OLAF izričito ovlašćuju za provođenje takvih revizija i istraga u skladu sa svojim mjerodavnim nadležnostima. Ako se provedba mjere izdvaja ili dalje delegira, u cijelosti ili djelomično, ili ako to zahtijeva sklapanje ugovora o javnoj nabavi ili dodjelu financijske potpore trećoj strani, u ugovoru ili sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava navodi se obveza ugovaratelja ili korisnika da od bilo koje uključene treće strane zahtijeva izričito prihvaćanje tih ovlasti Komisije, Centra za stručnost, Revizorskog suda i OLAF-a.
POGLAVLJE IV.
OSOBLJE CENTRA ZA STRUČNOST
Članak 31.
Osoblje
1. Na osoblje Centra za stručnost primjenjuju se Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica utvrđeni Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (21) („Pravilnik o osoblju” i „Uvjeti zaposlenja”) i pravila koja su zajednički donijele institucije Unije radi primjene Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja.
2. Upravni odbor izvršava u odnosu na osoblje Centra za stručnost ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju dodijeljene tijelu za imenovanje te ovlasti koje su Uvjetima zapošljavanja dodijeljene tijelu nadležnom za sklapanje ugovora o radu („ovlasti tijela za imenovanja”).
3. Upravni odbor u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju donosi odluku, na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja, kojom se odgovarajuće ovlasti tijela za imenovanja delegiraju izvršnom direktoru i kojom se utvrđuju uvjeti pod kojima se to delegiranje ovlasti može suspendirati. Izvršni direktor ovlašten je dalje prenijeti te ovlasti.
4. U izvanrednim okolnostima Upravni odbor može donijeti odluku o privremenoj obustavi delegiranja ovlasti tijela za imenovanja izvršnom direktoru i bilo kakvog daljnjeg delegiranja tih ovlasti od strane izvršnog direktora. U takvim slučajevima Upravni odbor samostalno izvršava ovlasti tijela za imenovanja ili ih delegira jednom od svojih članova ili članu osoblja Centra za stručnost koji nije izvršni direktor.
5. Upravni odbor donosi provedbena pravila za Pravilnik o osoblju i Uvjete zaposlenja, u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju.
6. Broj zaposlenika utvrđuje se u planu radnih mjesta Centra za stručnost, u kojem se navodi broj privremenih radnih mjesta po funkcijskoj grupi i platnom razredu te broj ugovornog osoblja iskazan ekvivalentima punog radnog vremena u skladu s njegovim godišnjim proračunom.
7. Osoblje Centra Centar za stručnost nastoji među svojim osobljem postići rodnu ravnotežu. Osoblje se sastoji se od privremenih i ugovornih djelatnika. [Am. 167]
8. Sve troškove povezane s osobljem snosi Centar za stručnost.
Članak 32.
Upućeni nacionalni stručnjaci i drugo osoblje
1. Centar za stručnost može angažirati upućene nacionalne stručnjake i drugo osoblje koje nije zaposleno u Centru za stručnost.
2. Upravni odbor u dogovoru s Komisijom donosi odluku kojom utvrđuje pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u Centar za stručnost.
Članak 33.
Povlastice i imuniteti
Protokol br.7 o povlasticama i imunitetima Europske unije priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije primjenjuje se na Centar za stručnost i njegovo osoblje.
POGLAVLJE V.
ZAJEDNIČKE ODREDBE
Članak 34.
Sigurnosna pravila
1. Na sudjelovanje u svim mjerama koje financira Centar za stručnost primjenjuje se članak 12. stavak 7. Uredbe (EU) br. XXX [program Digitalna Europa].
2. Sljedeća posebna sigurnosna pravila primjenjuju se na mjere koje se financiraju iz programa Obzor Europa:
(a) |
za potrebe članka 34. stavka 1. [Vlasništvo i zaštita] Uredbe (EU) br. XXX [Obzor Europa], kada je to predviđeno u planu rada, dodjela neisključivih licencija može biti ograničena na treće strane koje imaju poslovni nastan ili za koje se smatra da imaju poslovni nastan u državama članicama i koje su pod kontrolom država članica i/ili državljana država članica; |
(b) |
za potrebe članka 36. stavka 4. točke (b) [Prijenos i licenciranje] Uredbe (EU) br. XXX [Obzor Europa], prijenos licencije na pravnu osobu s poslovnim nastanom u pridruženoj zemlji ili u Uniji, ali pod kontrolom trećih zemalja, također je osnova za prigovor na prijenos vlasništva nad rezultatima ili na dodjelu isključive licencije u pogledu rezultata; |
(c) |
za potrebe članka 37. stavka 3. točke (a) [Prava pristupa] Uredbe (EU) br. XXX [Obzor Europa], kada je to predviđeno u planu rada, odobravanje pristupa rezultatima i postojećem znanju može biti ograničena samo na pravnu osobu koja ima poslovni nastan ili za koju se smatra da ima poslovni nastan u državama članicama i koja je pod kontrolom država članica i/ili državljana država članica. |
(ca) |
članci 22. [Vlasništvo nad rezultatima], 23. [Vlasništvo nad rezultatima] i 30. [Primjena pravila o klasificiranim podacima] Uredbe (EU) 2019/XXX [Europski fond za obranu] primjenjuje se na sudjelovanje u svim obrambenim djelovanjima koja provodi Centar za stručnost, kada je to predviđeno u planu rada, a dodjela neisključivih licencija može biti ograničena na treće strane koje imaju poslovni nastan ili za koje se smatra da imaju poslovni nastan u državama članicama i koje su pod kontrolom država članica i/ili državljana država članica. [Am. 168] |
Članak 35.
Transparentnost
1. Centar za stručnost obavlja svoje zadaće uz visok najviši stupanj transparentnosti. [Am. 169]
2. Centar za stručnost osigurava da javnost se javnosti i sve zainteresirane strane dobiju svim zainteresiranim stranama pravovremeno predočuju sveobuhvatne, odgovarajuće, objektivne, pouzdane i lako dostupne informacije, posebno u pogledu rezultata njegova rada Centra za stručnost, Mreže, Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora te Zajednice . Centar objavljuje i izjave o interesima dane u skladu s člankom 41 42. [Am. 170]
3. Upravni odbor može na prijedlog izvršnog direktora zainteresiranim stranama odobriti da u svojstvu promatrača sudjeluju u određenim aktivnostima Centra za stručnost.
4. Centar za stručnost utvrđuje u svojem poslovniku praktična rješenja za provedbu pravila o transparentnosti iz stavaka 1. i 2. U pogledu mjera koje se financiraju iz Obzora Europa uzet će se u obzir odredbe iz Priloga III. Uredbe o Obzoru Europa.
Članak 36.
Sigurnosna pravila za zaštitu klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka
1. Ne dovodeći u pitanje članak 35., Centar za stručnost trećim stranama ne otkriva informacije koje obrađuje ili prima, a za koje je podnesen opravdan zahtjev da s njima djelomično ili u cijelosti postupa kao s povjerljivim informacijama.
2. Članovi Upravnog odbora, izvršni direktor, članovi Industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora, vanjski stručnjaci koji sudjeluju u radu ad hoc radnih skupina i članovi osoblja Centra, poštuju zahtjeve u pogledu povjerljivosti iz članka 339. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, čak i nakon što prestanu obavljati svoje dužnosti.
3. Upravni odbor Centra za stručnost donosi sigurnosna pravila Centra za stručnost, nakon odobrenja Komisije, na temelju načela i pravila utvrđenih u sigurnosnim pravilima Komisije za zaštitu klasificiranih podataka Europske unije (EUCI) i osjetljivih neklasificiranih podataka, uključujući, među ostalim, odredbe za obradu i pohranu takvih podataka kako je utvrđeno u Odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 (22) i 2015/444 (23).
4. Centar za stručnost može poduzeti sve potrebne mjere kako bi olakšao razmjenu informacija relevantnih za njezine zadaće s Komisijom i državama članicama te prema potrebi s relevantnim agencijama i tijelima Unije. Za svaki administrativni sporazum sklopljen u tu svrhu o razmjeni EUCI-ja ili, ako nema takvog sporazuma, za svako iznimno ad hoc objavljivanje EUCI-ja potrebno je prethodno odobrenje Komisije.
Članak 37.
Pristup dokumentima
1. Na dokumente koje čuva Centar za stručnost primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001.
2. Upravni odbor donosi pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 u roku od šest mjeseci od osnivanja Centra za stručnost.
3. Protiv odluka koje Centar za stručnost donosi u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 može se podnijeti pritužba Europskom ombudsmanu u skladu s člankom 228. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili tužba Sudu Europske unije u skladu s člankom 263. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Članak 38.
Praćenje, evaluacija i preispitivanje
1. Centar za stručnost osigurava trajno i sustavno praćenje i povremenu evaluaciju svojeg rada, uključujući aktivnosti kojima upravljaju nacionalni koordinacijski centri i Mreža. Centar za stručnost osigurava učinkovito, djelotvorno i pravodobno prikupljanje podataka za praćenje provedbe programa i rezultata te se primateljima sredstava Unije i državama članicama određuju razmjerni zahtjevi za izvješćivanje. Rezultati evaluacije objavljuju se.
2. Kada su dostupne dostatne informacije o provedbi ove Uredbe, ali najkasnije tri i pol godine nakon početka provedbe ove Uredbe, Komisija provodi privremenu evaluaciju Centra za stručnost. Komisija izrađuje izvješće o toj evaluaciji i podnosi ga Europskom parlamentu i Vijeću do 31. prosinca 2024. Centar za stručnost i države članice dostavljaju Komisiji sve potrebne informacije za izradu tog izvješća.
3. Evaluacija iz stavka 2. uključuje ocjenu rezultata koje je ostvario Centar za stručnost, uzimajući u obzir njegove ciljeve, mandat i zadaće te učinkovitost i djelotvornost .. Ako Komisija smatra da je daljnje djelovanje Centra za stručnost opravdano s obzirom na dodijeljene ciljeve, mandat i zadaće, ona može predložiti produljenje trajanja mandata Centra za stručnost utvrđenog u članku 46. [Am. 171]
4. Na temelju zaključaka privremene evaluacije iz stavka 2. Komisija može djelovati u skladu s [člankom 22. stavkom 5.] ili poduzeti druge prikladne mjere.
5. Praćenje, evaluacija, postupno smanjivanje i obnova doprinosa iz Obzora Europa provodit će se u skladu s odredbama članaka 8., 45. i 47. Priloga III. Uredbi o Obzoru Europa i s dogovorenim načinima provedbe.
6. Praćenje, izvješćivanje i evaluacija doprinosa iz programa Digitalna Europa provodit će se u skladu s odredbama članaka 24. i 25. programa Digitalna Europa.
7. U slučaju likvidacije Centra za stručnost, Komisija provodi njegovu završnu evaluaciju u roku od šest mjeseci od likvidacije, a najkasnije dvije godine nakon pokretanja likvidacijskog postupka iz članka 46. ove Uredbe. Rezultati te završne evaluacije dostavljaju se Europskom parlamentu i Vijeću.
Članak 38.a
Pravna osobnost Centra za stručnost
1. Centar za stručnost ima pravnu osobnost.
2. U svakoj državi članici Centar za stručnost ima najširu pravnu sposobnost koja se pravnim subjektima priznaje u skladu sa zakonodavstvom te države članice. Osobito može stjecati pokretnine i nekretnine ili njima raspolagati te biti stranka u sudskom postupku. [Am. 172]
Članak 39.
Odgovornost Centra za stručnost
1. Ugovorna odgovornost Centra za stručnost uređena je pravom koje se primjenjuje na predmetni sporazum, odluku ili ugovor.
2. U slučaju izvanugovorne odgovornosti, Centar za stručnost, u skladu s općim načelima koja su zajednička zakonima država članica, nadoknađuje svu štetu koju uzrokuje njegovo osoblje pri obavljanju svojih dužnosti.
3. Sva plaćanja Centra za stručnost u vezi s odgovornostima iz stavaka 1. i 2. te s time povezani troškovi i izdaci smatraju se rashodima Centra za stručnost i pokrivaju se iz njegovih sredstava.
4. Centar za stručnost isključivo je odgovoran za ispunjavanje svojih obveza.
Članak 40.
Nadležnost Suda Europske unije i mjerodavno pravo
1. Sud Europske unije nadležan je:
(1) |
u skladu s odredbom o arbitraži sadržanom u sporazumima, odlukama ili ugovorima koje je sklopio Centar za stručnost; |
(2) |
za sporove povezane s nadoknadama za štete koje je osoblje Centra za stručnost uzrokovalo pri obavljanju svojih dužnosti; |
(3) |
u svim sporovima između Centra za stručnost i njegova osoblja u okvirima i uz uvjete utvrđene u Pravilniku o osoblju. |
2. Na sva pitanja koja nisu obuhvaćena ovom Uredbom ili drugim pravnim aktima Unije primjenjuje se pravo države članice kojoj se nalazi sjedište Centra za stručnost.
Članak 41.
Odgovornost članova i osiguranje
1. Financijska odgovornost članova za dugove Centra za stručnost ograničava se na njihove već dane doprinose za pokrivanje administrativnih troškova.
2. Centar za stručnost ugovara i održava odgovarajuće osiguranje.
Članak 42.
Sukob interesa
Upravni odbor Centra za stručnost donosi pravila za sprečavanje , utvrđivanje i rješavanje sukoba interesa svojih članova, tijela i zaposlenika te za postupanje u slučajevima sukoba interesa. Ta pravila sadržavaju odredbe kojima se nastoji spriječiti sukob interesa u pogledu predstavnika članova koji sudjeluju u Upravnom odboru , uključujući izvršnog direktora, Upravnog odbora te u Industrijskom Industrijskog i znanstvenom savjetodavnom odboru u skladu s Uredbom XXX [nova Financijska uredba] znanstvenog savjetodavnog odbora i Zajednice . [Am. 173]
Države članice jamče sprečavanje, utvrđivanje i rješavanje sukoba interesa u pogledu nacionalnih koordinacijskih centara. [Am. 174]
Pravila iz prvog stavka u skladu su s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046. [Am. 175]
Članak 43.
Zaštita osobnih podataka
1. Centar za stručnost obrađuje osobne podatke u skladu s Uredbom (EU) br. XXX/2018 Europskog parlamenta i Vijeća.
2. Upravni odbor donosi provedbene mjere iz članka xx. stavka 3. Uredbe (EU) br. XXX/2018. Upravni odbor može donijeti dodatne mjere koje su potrebne kako bi Centar za stručnost primjenjivao Uredbu (EZ) br. XXX/2018.
Članak 44.
Sjedište i potpora države članice domaćina [Am. 176]
Sjedište Centra za stručnost utvrđuje se jasnim demokratskim postupkom, uz primjenu transparentnih kriterija i u skladu s pravom Unije. [Am. 177]
Država članica domaćin osigurava najbolje uvjete za jamčenje pravilnog funkcioniranja Centra za stručnost, uključujući jedinstvenu lokaciju, i druge uvjete kao što su dostupnost odgovarajućih obrazovnih objekata za djecu članova osoblja, odgovarajući pristup tržištu rada, socijalno osiguranje i zdravstvena zaštita njihove djece i partnera. [Am. 178]
Može Sklapa se sklopiti administrativni sporazum između Centra za stručnost i države članice [Belgija] domaćina u kojoj se nalazi njegovo sjedište o povlasticama i imunitetima i drugim oblicima potpore koju ta država članica osigurava Centru za stručnost. [Am. 179]
POGLAVLJE VII.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 45.
Početne aktivnosti
1. Komisija je odgovorna za osnivanje i početno djelovanje Centra za stručnost dok on stekne operativnu sposobnost za provedbu svojeg proračuna. U skladu s pravom Unije Komisija provodi sve nužne radnje uz pomoć nadležnih tijela Centra za stručnost.
2. Za potrebe stavka 1., Komisija može imenovati privremenog izvršnog direktora i obavljati dužnosti dodijeljene izvršnom direktoru uz pomoć određenog broja dužnosnika Komisije, sve dok izvršni direktor ne preuzme svoje dužnosti nakon što ga Upravni odbor imenuje u skladu s člankom 16. Komisija može privremeno premjestiti određeni broj svojih službenika.
3. Privremeni izvršni direktor može, nakon odobrenja Upravnog odbora, odobravati sva plaćanja koja su obuhvaćena odobrenim sredstvima iz godišnjeg proračuna Centra za stručnost te sklapati sporazume, odluke i ugovore, uključujući ugovore s osobljem nakon što Centar za stručnost donese plan radnih mjesta.
4. Privremeni izvršni direktor određuje, u dogovoru s izvršnim direktorom Centra za stručnost i uz suglasnost Upravnog odbora, datum od kojeg će Centar za stručnost imati sposobnost za provedbu vlastitog proračuna. Od tog datuma nadalje Komisija više ne preuzima obveze i ne izvršava plaćanja za aktivnosti Centra za stručnost.
Članak 45.a
Izvršavanje delegiranja ovlasti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 5.a i članka 8. stavka 4.b dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od… [datum stupanja na snagu ove Uredbe].
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 5.a i članka 8. stavka 4.b. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 5.a i članka 8. stavka 4.b stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću ne njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 46.
Trajanje
1. Centar za stručnost osniva se na razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2029.
2. Na kraju tog razdoblja, osim ako se nakon revizije ove Uredbe donese drugačija odluka, pokreće se likvidacijski postupak. Likvidacijski postupak pokreće se automatski ako se Unija ili sve države članice sudionice povuku iz Centra za stručnost.
3. Za potrebe provedbe postupka likvidacije Centra za stručnost, Upravni odbor imenuje jednog ili više likvidatora koji poštuju odluke Upravnog odbora.
4. Pri likvidaciji Centra za stručnost njegova se imovina koristi za podmirivanje njegovih obveza i rashoda povezanih s likvidacijom. Sav višak raspodjeljuje se između Unije i država članica sudionica razmjerno njihovom financijskom doprinosu Centru za stručnost. Svaki višak koji se dodijeli Uniji vraća se u proračun Unije.
Članak 47.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Europski parlament
Predsjednik
Za Vijeće
Predsjednik
(1) SL C, str. .
(2) SL C , , str…
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019.
(4) Zajednička Komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću: Strategija Europske unije za kibersigurnost: otvoren, siguran i zaštićen kibernetički prostor, JOIN(2013)0001 final.
(5) Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (SL L 194, 19.7.2016., str. 1.).
(6) Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću: Otpornost, odvraćanje i obrana: jačanje kibersigurnosti EU-a, JOIN(2017)0450 final.
(7) Uredba (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća od… o uspostavi režima Unije za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa, tehničke pomoći i provoza u pogledu robe s dvojnom namjenom (SL L …, …, str. …).
(8) Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (SL L 194, 19.7.2016., str. 1.).
(9) Uredba (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća od … o ENISA-i (Agenciji Europske unije za kibersigurnost) i kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 526/2013 (Akt o kibersigurnosti) (SL L …)(2017/0225(COD)).
(10) Uredba (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća od … o ENISA-i (Agenciji Europske unije za kibersigurnost) i kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 526/2013 (Akt o kibersigurnosti) (SL L …)(2017/0225(COD)).
(11) Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).
(12) [dodati naslov i upućivanje na SL]
(13) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(14) Uredba (EU) 2019/XXX Europskog parlamenta i Vijeća od … o uspostavi programa Digitalna Europa za razdoblje 2021.–2027., (SL L …) (2018/0227(COD)).
(15) [dodati puni naslov i upućivanje na SL]
(16) [dodati puni naslov i upućivanje na SL]
(17) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013 оd 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 7.12.2013., str. 42.).
(18) [dodati puni naslov i upućivanje na SL]
(19) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(20) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(21) Uredba (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 Vijeća od 29. veljače 1968. kojom se utvrđuje Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica i kojom se uvode posebne mjere koje se privremeno primjenjuju na dužnosnike Komisije (SL L 56, 4.3.1968., str. 1.).
(22) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/443 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosti u Komisiji (SL L 72, 17.3.2015., str. 41.).
(23) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).