(1)

U skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji „Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca”. Isto tako, u članku 3. navodi se da je „cilj Unije promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda” te da među ostalim „poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurava očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe”. Te su vrijednosti potvrđene i izražene u pravima, slobodama i načelima utvrđenima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima (dalje u tekstu „Povelja”).

(2)

Ta se prava i vrijednosti moraju i dalje aktivno kultivirati, štititi, promicati, jačati i razmjenjivati te biti zajedničke građanima i narodima ▌ i okosnica projekta EU-a jer pogoršanje u području zaštite tih prava i vrijednosti u bilo kojoj državi članici može imati štetne posljedice na Uniju kao cjelinu. Stoga se u proračunu EU-a osniva novi Fond za pravosuđe, prava i vrijednosti koji uključuje program Građani, jednakost, prava i vrijednosti i program Pravosuđe. U vremenima kad se europska društva suočavaju s ekstremizmom, radikalizmom i podjelama te sa sve manje prostora za neovisno civilno društvo , važnije je nego ikad promicati, jačati i braniti pravdu, prava i vrijednosti EU-a: poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava. To će imati znatan utjecaj na politički, društveni, kulturni i gospodarski život u EU-u. U ▌ okviru novog Fonda programom Pravosuđe će se i dalje podupirati daljnji razvoj područja pravosuđa EU-a na temelju vladavine prava, neovisnosti i nepristranosti pravosuđa, uzajamnog priznavanja i povjerenja, pristupa pravosuđu i prekogranične suradnje. Programom Građani, jednakost, prava i vrijednosti objedinit će se program o pravima, jednakosti i građanstvu ▌ za razdoblje 2014.–2020. uspostavljen Uredbom (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) i program Europa za građane uspostavljen Uredbom Vijeća (EU) br. 390/2014 (4) ▌ (dalje u tekstu „prethodni programi ”).

(3)

Fond za pravosuđe, prava i vrijednosti i njegova dva temeljna programa financiranja bit će usmjereni ▌na osobe i subjekte koji doprinose našim zajedničkim vrijednostima, ravnopravnosti i pravima te održavanju naše bogate raznolikosti živom i dinamičnom. Krajnji je cilj njegovanje i održavanje ravnopravnog, otvorenog, pluralističkog, uključivog i demokratskog društva utemeljenog na pravima. To uključuje dinamično i osnaženo civilno društvo kao ključnog dionika , koje potiče demokratsko, građansko i društveno sudjelovanje građana i  njeguje bogatu raznolikost europskog društva, ▌koje se temelji na zajedničkim vrijednostima, zajedničkoj povijesti i zajedničkom sjećanju. U članku 11. ▌ Ugovora o Europskoj uniji zahtijeva se da institucije Unije održavaju otvoren, transparentan i redovit dijalog s civilnim društvom te građanima i predstavničkim udrugama na odgovarajući način omogućuju da objave i javno razmijene svoje stavove u svim područjima djelovanja Unije.

(4)

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa se stvaranje područja slobode, sigurnosti i pravde s poštovanjem temeljnih prava i različitih pravnih sustava i tradicija država članica. Poštovanje i promicanje vladavine prava, temeljnih prava i demokracije u Uniji preduvjeti su za poštovanje svih prava i obveza sadržanih u Ugovorima te za izgradnju povjerenja građana u Uniju. Način na koji se vladavina prava provodi u državama članicama ima ključnu ulogu u osiguravanju uzajamnog povjerenja među državama članicama i njihovim pravnim sustavima. U tu svrhu Unija može donijeti mjere za razvoj pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima ▌. U daljnjem razvoju europskog područja pravosuđa, na svim razinama trebalo bi osigurati i poticati poštovanje temeljnih prava i zajedničkih načela i vrijednosti, poput nediskriminacije i jednakog postupanja na bilo kojoj osnovi navedenoj u članku 21. Povelje, solidarnosti , učinkovitog pristupa pravosuđu za sve, vladavine prava, demokracije i neovisnog pravosudnog sustava koji dobro funkcionira.

(5)

Financiranje bi trebalo ostati jedno od važnih sredstava za uspješnu provedbu ambicioznih ciljeva utvrđenih Ugovorima. Te bi ciljeve, među ostalim, trebalo postići uspostavom fleksibilnog i djelotvornog programa Pravosuđe kojim bi trebalo olakšati planiranje i provedbu tih ciljeva. Program bi se trebao provoditi na način koji je prilagođen korisnicima (tj. primjenjujući jednostavan postupak podnošenja prijava i izvješćivanja) i trebao bi nastojati postići uravnoteženu geografsku pokrivenost. Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti tome da Program bude dostupan svim vrstama korisnika.

(6)

Kako bi se postupno uspostavilo područje slobode, sigurnosti i pravde za sve Unija treba donijeti mjere koje se odnose na pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima na temelju načela uzajamnog priznavanja presuda i sudskih odluka, koje je od sastanka Europskog vijeća u Tampereu održanog 15. i 16. listopada 1999. temelj pravosudne suradnje u Uniji. Za uzajamno priznavanje potrebna je visoka razina uzajamnog povjerenja među državama članicama. Donesene su mjere čija je svrha približiti zakone država članica u nekoliko područja radi olakšavanja uzajamnog priznavanja i jačanja uzajamnog povjerenja. Područje pravosuđa koje dobro funkcionira i u kojem su uklonjene prepreke za prekogranične sudske postupke i pristup pravosuđu u prekograničnim slučajevima ključno je i za gospodarski rast te daljnju integraciju . Istodobno je za napredno unutarnje tržište i poštovanje zajedničkih vrijednosti Unije potrebno europsko područje pravosuđa koje funkcionira ispravno te djelotvorni, neovisni i kvalitetni nacionalni pravni sustavi, kao i veće uzajamno povjerenje.

(6.a)

Pristup pravosuđu trebao bi osobito uključivati pristup sudovima, alternativnim načinima rješavanja sporova te državnim službenicima koji su prema zakonu obvezni strankama osigurati neovisan i nepristran pravni savjet.

(7)

Potpuno poštovanje i promicanje vladavine prava važno je za visoku razinu uzajamnog povjerenja u području pravosuđa i unutarnjih poslova, posebice za učinkovitu pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima koja se temelji na uzajamnom priznavanju. Vladavina prava jedna je od zajedničkih vrijednosti utvrđenih u članku 2. UEU-a, a načelo učinkovite pravne zaštite iz članka 19. stavka 1. UEU-a i članka 47. Povelje o temeljnim pravima konkretan je izraz vladavine prava. Promicanje vladavine prava pružanjem potpore nastojanjima da se unaprijedi neovisnost, transparentnost, odgovornost, kvaliteta i učinkovitost nacionalnih pravosudnih sustava pridonosi uzajamnom povjerenju koje je neophodno za pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima. Neovisnost pravosuđa i nepristranost ključni su za pravo na pošteno suđenje i od presudne važnosti za zaštitu europskih vrijednosti. Nadalje, učinkoviti pravosudni sustavi i razumni rokovi za postupke jamče pravnu sigurnost za sve uključene strane.

(8)

U skladu s člankom 81. stavkom 2. točkom (h) i člankom 82. stavkom 1. točkom (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije Unija pruža potporu osposobljavanju sudaca i sudskog osoblja kao alata za poboljšanje pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima na temelju načela uzajamnog priznavanja presuda i sudskih odluka. Osposobljavanje pravosudnog osoblja važan je alat za razvijanje zajedničkog poimanja o tome kako na najbolji način provoditi i osigurati vladavinu prava i temeljnih prava . Time se doprinosi izgradnji europskog područja pravosuđa stvaranjem zajedničke pravosudne kulture među pravosudnim osobljem u svim državama članicama. Kad je riječ o prekograničnim postupcima, neophodno je osigurati nediskriminirajuću , pravilnu i dosljednu primjenu prava u Uniji te uzajamno povjerenje i  razumijevanje među pravosudnim osobljem. Aktivnosti osposobljavanja koje se financiraju iz Programa trebaju se temeljiti na pouzdanim procjenama potreba za osposobljavanjem i najsuvremenijoj metodologiji osposobljavanja, trebaju uključivati prekogranična događanja s pravosudnim osobljem iz različitih država članica, obuhvaćati aktivno učenje i mogućnosti umrežavanja te biti održive. Takve aktivnosti trebale bi uključivati izobrazbu o pravnoj terminologiji, građanskom i kaznenom pravu, temeljnim pravima te o uzajamnom priznavanju i postupovnim jamstvima. Trebale bi uključivati tečajeve osposobljavanja za suce, odvjetnike i tužitelje o izazovima i preprekama s kojima se suočavaju ljudi koji se često suočavaju s diskriminacijom ili se nalaze u ranjivom položaju, kao što su žene, djeca, manjine, pripadnici zajednice LGBTI, osobe s invaliditetom, žrtve rodno uvjetovanog nasilja, nasilja u obitelji ili nasilja u intimnim vezama te drugih oblika međuljudskog nasilja. Ta osposobljavanja trebalo bi organizirati uz izravno sudjelovanje organizacija koje predstavljaju ili pomažu tim osobama i, kada je to moguće, uz sudjelovanje tih osoba. Uzimajući u obzir da je na vodećim sudačkim položajima premalo žena, trebalo bi sutkinje, tužiteljice i druge pravne stručnjakinje poticati da sudjeluju u tim aktivnostima osposobljavanja.

(8.a)

Za potrebe ove Uredbe pojam „sudsko i pravosudno osoblje” trebalo bi široko tumačiti tako da obuhvaća suce, tužitelje, osoblje suda i državnog odvjetništva, kao i sve ostale stručnjake u području pravosuđa koji su povezani s pravosuđem ili na neki drugi način sudjeluju u radu pravosuđa, bez obzira na njihovu nacionalnu definiciju, pravni status i unutarnju organizaciju, kao što su odvjetnici, javni bilježnici, sudski izvršitelji ili ovršitelji, upravitelji u slučaju nesolventnosti, medijatori, sudski tumači i prevoditelji, sudski vještaci, zatvorsko osoblje i probacijski službenici.

(9)

Pravosudno osposobljavanje može uključivati različite sudionike, primjerice pravna, pravosudna i upravna tijela država članica, akademske institucije, nacionalna tijela odgovorna za pravosudno osposobljavanje, organizacije ili mreže za osposobljavanje na europskoj razini ili mreže sudskih koordinatora prava Unije. Tijela i subjekti koji ostvaruju opći europski interes u području osposobljavanja u pravosuđu, poput Europske mreže za pravosudno osposobljavanje (EJTN), Akademije za europsko pravo (ERA), Europske mreže sudbenih vijeća (ENCJ), Udruženja državnih savjeta i najviših upravnih sudova Europske unije (ACA-Europe), Mreže predsjednika vrhovnih sudova Europske unije (RPCSJUE) i Europskog instituta za javnu upravu (EIPA), trebali bi nastaviti igrati ulogu u promicanju programa osposobljavanja za sudsko i pravosudno osoblje s istinskom europskom dimenzijom te bi im se stoga mogla dodijeliti odgovarajuća financijska potpora u skladu s postupcima i kriterijima navedenima u ▌ programima rada koje donosi Komisija u skladu s ovom Uredbom.

(10)

Programom bi se trebala pružiti potpora godišnjem programu rada EJTN-a koji je ključan čimbenik za pravosudno osposobljavanje. EJTN je u posebnom položaju s obzirom na to da je jedina mreža na razini Unije koja okuplja tijela za pravosudno osposobljavanje država članica. Stoga ima jedinstvenu ulogu da može organizirati razmjene za nove i iskusne suce i tužitelje među svim državama članicama te koordinirati rad nacionalnih tijela za pravosudnu izobrazbu u vezi s organizacijom aktivnosti osposobljavanja o pravu Unije i promicanjem dobre prakse u osposobljavanju. EJTN ujedno pruža visokokvalitetne i troškovno učinkovite usluge osposobljavanja na razini Unije. U toj su mreži i tijela za pravosudno osposobljavanje zemalja kandidatkinja u svojstvu promatrača. Godišnje izvješće EJTN-a treba sadržavati informacije o pruženom osposobljavanju koje su razvrstane i po kategorijama osoblja.

(11)

Mjerama u okviru Programa trebalo bi podupirati unaprjeđenje uzajamnog priznavanja sudskih odluka i presuda u građanskim i kaznenim stvarima, međusobno povjerenje među državama članicama kao i nužno usklađivanje zakonodavstva čime će se olakšati suradnja svih relevantnih tijela, uključujući elektroničkim sredstvima. Program bi također trebalo podupirati pravosudnu zaštitu prava pojedinca u građanskim i trgovačkim stvarima. Programom bi se trebalo unaprijediti ▌ usklađivanje građanskog prava kojim će se pridonijeti uklanjanju prepreka za dobro i učinkovito funkcioniranje sudskih i izvansudskih postupaka u korist svih stranaka u građanskom sporu. Konačno, kako bi se poduprla učinkovita provedba i praktična primjena prava Unije o pravosudnoj suradnji u građanskim stvarima, u okviru Programa trebalo bi podupirati rad Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima uspostavljene Odlukom Vijeća 2001/470/EZ. Kada je riječ o kaznenim stvarima, program bi trebao pomoći u poticanju i provedbi pravila i postupaka kojima se jamči priznavanje presuda i odluka u cijeloj Uniji. Trebao bi olakšati suradnju i doprinijeti uklanjanju prepreka za dobru suradnju i uzajamno povjerenje. Program bi također trebao doprinijeti poboljšanju pristupa pravosuđu promicanjem i podupiranjem prava žrtava kaznenih djela, kao i postupovnih prava osumnjičenika i okrivljenika u kaznenom postupku.

(12)

U skladu s člankom 3. stavkom 3. UEU-a, člankom 24. Povelje i Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima djeteta iz 1989. Programom se treba podupirati zaštita prava djece te se promicanje prava djece treba ugraditi u provedbu svih programskih aktivnosti. U tu svrhu posebnu pozornost treba posvetiti mjerama čiji je cilj zaštita prava djece u kontekstu građanskog i kaznenog pravosuđa, uključujući zaštitu djece koja prate roditelje u pritvoru, djece čiji su roditelji u zatvoru i djece koja su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima.

(13)

U okviru programa za razdoblje 2014. – 2020. odvijale su se aktivnosti osposobljavanja u pogledu prava Unije, osobito o području primjene Povelje, usmjerene na suce i druge pravne stručnjake. U zaključcima od 12. listopada 2017. o primjeni Povelje u 2016. godini Vijeće je podsjetilo na važnost podizanja svijesti o primjeni Povelje na nacionalnoj razini i razini EU-a među tvorcima politika, pravnim stručnjacima i samim nositeljima prava. Kako bi se temeljna prava dosljedno integrirala u sve postupke, potrebno je proširiti financijsku potporu za aktivnosti jačanja osviještenosti u drugim javnim tijelima osim pravosudnih tijela i pravnih stručnjaka.

(14)

Prema članku 67. UFEU-a Unija predstavlja područje slobode, sigurnosti i pravde s poštovanjem temeljnih prava, a za to je ključan nediskriminacijski pristup pravosuđu svima . Kako bi se olakšao učinkovit pristup pravosuđu i unaprijedilo uzajamno povjerenje koje je neophodno za dobro funkcioniranje područja slobode, sigurnosti i pravde, potrebno je proširiti financijsku potporu na aktivnosti drugih javnih tijela osim pravosudnih tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini i pravnih stručnjaka te organizacija civilnog društva koje doprinose tim ciljevima. Osobito je potrebno pružiti potporu aktivnostima koje olakšavaju učinkovit i jednak pristup pravosuđu za osobe koje se često suočavaju s diskriminacijom ili se nalaze u ranjivom položaju. Važno je podupirati interesne aktivnosti organizacija civilnog društva kao što su umrežavanje, sudski postupci, kampanje, komunikacija i druge nadzorne aktivnosti. U tom kontekstu, pravosudni stručnjaci koji su povezani sa sudstvom i koji rade za organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu.

15.

U skladu s člancima 8. i 10. UFEU-a Program bi u svim svojim aktivnostima trebao ▌ podržavati rodno osviještenu politiku ▌ i  integriranje ciljeva nediskriminacije ▌. U Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom također se potvrđuje da osobe s invaliditetom imaju pravo na punu pravnu i poslovnu sposobnost i pristup pravosuđu. U privremenoj i konačnoj evaluaciji trebalo bi ocijeniti učinke na rodnu ravnopravnost kako bi se procijenilo u kojoj mjeri Program doprinosi ravnopravnosti spolova te da nema neželjene negativne učinke na rodnu ravnopravnost. U tom kontekstu i uzimajući u obzir različitu prirodu i opseg aktivnosti posebnih ciljeva programa, važno je da se, kad god je to moguće, pojedinačni prikupljeni podaci raščlane po spolu. Također je važno pružiti informacije kojima se podnositeljima zahtjeva daje uvid u to kako uzeti u obzir rodnu ravnopravnost te po potrebi o korištenju rodno osviještenih instrumenata kao što su proračunski postupak kojim se uzima u obzir rodna perspektiva i rodno osviještene procjene učinka. Pri savjetovanju sa stručnjacima i dionicima trebalo bi uzeti u obzir ravnotežu spolova.

(15.a)

Program bi u svim svojim aktivnostima, kada je to potrebno, trebao podupirati i štititi prava žrtava i u građanskim i u kaznenim stvarima. U tu je svrhu potrebno obratiti posebnu pozornost na bolju provedbu i koordinaciju različitih instrumenata Unije za zaštitu žrtava, kao i na aktivnosti usmjerene na razmjenu najboljih praksi između sudova i pravnih stručnjaka koji se bave slučajevima nasilja. Programom bi se također trebalo podupirati povećanje znanja o kolektivnoj pravnoj zaštiti i poboljšanje njezine primjene.

(16)

Djelovanjima obuhvaćenima ovom Uredbom trebalo bi doprinijeti stvaranju europskog područja pravosuđa, jačanju neovisnosti i učinkovitosti pravnoga sustava, poboljšanju prekogranične suradnje i umrežavanja, potpomaganju uzajamnog povjerenja između pravosudnih sustava država članica te postizanju pravilne, usklađene i dosljedne primjene prava Unije. Aktivnosti financiranja trebale bi doprinijeti zajedničkom poimanju vrijednosti Unije, vladavini prava, boljem poznavanju prava i politike Unije, dijeljenju stručnog znanja i najbolje prakse pri upotrebi instrumenata pravosudne suradnje među svim dionicima, razvoju i promicanju interoperabilnih digitalnih rješenja kojima se omogućuje neometana i učinkovita prekogranična suradnja te pružiti dobru analitičku bazu za razvoj, provedbu te pravilno razumijevanje i ispravnu primjenu prava i politika Unije. Intervencijom Unije omogućuje se dosljedno provođenje tih djelovanja diljem Unije te se postiže ekonomija razmjera. Pored toga, Unija je u boljem položaju od država članica za rješavanje prekograničnih pitanja i osiguravanje europske platforme za uzajamno učenje i  razmjenu najboljih praksi .

(16.a)

Program bi trebao doprinijeti i jačanju suradnje među državama članicama kad god pravo Unije ima vanjsku dimenziju te uzimajući u obzir vanjske posljedice, kako bi se poboljšao pristup pravosuđu i olakšalo rješavanje sudskih i proceduralnih izazova.

(17)

Komisija bi trebala osigurati sveobuhvatnu dosljednost, komplementarnost i sinergije s radom tijela, ureda i agencija Unije, kao što je Eurojust, FRA, eu-LISA i Ured europskog javnog tužitelja, te bi trebala uzeti u obzir rad drugih nacionalnih i međunarodnih čimbenika u područjima obuhvaćenima Programom.

(18)

Potrebno je osigurati održivost, vidljivost, temeljno načelo europske dodane vrijednosti i dobro financijsko upravljanje u provedbi svih djelovanja i aktivnosti provedenih u okviru programa Pravosuđe te njihovu komplementarnost s aktivnostima država članica i dosljednost u odnosu na druge aktivnosti Unije. Kako bi se osigurala učinkovita dodjela sredstava iz općeg proračuna Unije koja se temelji na rezultatima , trebalo bi tražiti dosljednost, komplementarnost i sinergije između programa financiranja kojima se podupiru međusobno usko povezana područja politike, posebno u okviru Fonda za pravosuđe, prava i vrijednosti – a time s programom Prava i vrijednosti – te između ovog Programa i programa za jedinstveno tržište, upravljanje granicama i sigurnost, osobito Fonda za azil i migracije (AMIF) i Fonda za unutarnju sigurnost, strateške infrastrukture, osobito programa Digitalna Europa, Europskog socijalnog fonda+, programa Erasmus+, Okvirnog programa za istraživanja i inovacije, Instrumenta pretpristupne pomoći i Uredbe LIFE (5). Provedba programa Pravosuđe ne bi smjela dovesti u pitanje zakonodavstvo i politike Unije koje se odnose na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, već bi njima trebala biti komplementarna .

(19)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za program Pravosuđe koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novim međuinstitucijskim sporazumom: točka 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (6)], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(19.a)

Potrebno je dodatno preraditi mehanizme za osiguranje veze između politika Unije za financiranje i vrijednosti Unije, omogućujući Komisiji da iznese prijedlog Vijeću o prijenosu sredstava dodijeljenih državi članici pod podijeljenim upravljanjem u Program, ako je ta država članica podložna postupcima povezanima s vrijednostima Unije. Sveobuhvatan mehanizam Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava trebao bi jamčiti redovitu i jednaku reviziju svih država članica, pružajući informacije potrebne za aktivaciju mjera povezanih s općim nedostacima vrijednosti Unije u državama članicama. Kako bi se osigurala jedinstvena provedba te uzimajući u obzir važnost financijskih učinaka mjera koje se uvode, trebalo bi dodijeliti provedbene ovlasti Vijeću, koje bi trebale djelovati na temelju prijedloga Komisije. Radi pojednostavnjenja postupka donošenja odluka koje su potrebne kako bi se osigurale djelotvorne mjere trebalo bi primjenjivati glasovanje obrnutom kvalificiranom većinom.

(20)

Uredba (EU, Euratom) br. [nova Financijska uredba] (dalje u tekstu „Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Program. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(21)

Vrste financiranja i načini provedbe predviđeni ovom Uredbom trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje, kapacitete relevantnih dionika i ciljnih korisnika i očekivani rizik nepoštovanja. To bi trebalo uključivati razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(22)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (8), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (9) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (10), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim potpunom transparentnošću financiranja Programa i postupaka odabira, sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) trebao bi provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) trebao bi provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (11). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(23)

Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o EGP-u, kojim se predviđa provedba programa odlukom na temelju tog Sporazuma. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu je Uredbu potrebno uvrstiti posebnu odredbu kako bi se dužnosniku odgovornom za ovjeravanje, tijelima i mrežama za ljudska prava, uključujući nacionalne institucije odgovorne za zaštitu ljudskih prava u svakoj državi članici, tijelima i mrežama odgovornima za politiku nediskriminacije i ravnopravnosti, pučkim pravobraniteljima, Europskoj agenciji za temeljna prava (FRA), Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu dodijelila nužna prava i omogućio pristup koji su potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti i poboljšanje njihovih sinergija i suradnje . Trebalo bi omogućiti uključivanje trećih zemalja, posebno kad god se njihovim sudjelovanjem potiču ciljevi programa, uzimajući u obzir da je to u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim sporazumima .

(24)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije donijeli Europski parlament i Vijeće. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se određuje osobito postupak utvrđivanja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada, neizravnog izvršenja te predviđa provjera odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima EU-a.

(24.a)

Prijedlogom uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama Unija se želi osposobiti da bolje štiti svoj proračun kad nedostaci u okviru vladavine prava ugrožavaju ili bi mogli ugroziti dobro financijsko upravljanje financijskim interesima Unije. Njome bi se trebao dopuniti program Pravosuđe, čija je uloga različita i kojim se prvenstveno želi pružiti dodatna potpora za razvoj europskog područja pravosuđa utemeljenog na vladavini prava i uzajamnom povjerenju, kao i zajamčiti ljudima da ostvaruju svoja prava.

(25)

U skladu s [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU (12)] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP) ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili relevantno prekomorsko područje povezani. Ključno je da se Programom zajamči dostatna informiranost tih osoba i subjekata o činjenici da ispunjavaju uvjete za financiranje.

(25.a)

Na temelju njihove važnosti i relevantnosti ovaj bi Program trebao doprinijeti ispunjavanju obveza Unije i njezinih država članica u postizanju ciljeva održivog razvoja.

(26)

Imajući na umu važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s Unijinom obvezom provedbe Pariškog sporazuma i UN-ovim ciljevima održivog razvoja, ovaj će Program pridonijeti uključivanju klimatskih pitanja i ostvarivanju općeg cilja podupiranja klimatskih ciljeva s 25 % proračunskih rashoda EU-a. Relevantne će se aktivnosti utvrditi tijekom pripreme i provedbe Programa te će se ponovno procijeniti u kontekstu njegove evaluacije u sredini programskog razdoblja.

(27)

U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom ovog Programa na temelju informacija prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, osobito za države članice. Ti zahtjevi prema potrebi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Programa na terenu.

(28)

Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, ovlast za donošenje akata trebalo bi delegirati Komisiji u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu pokazatelja kako su navedeni u člancima 12. i 14. te Prilogu II. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(29)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(30)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(31)

[U skladu s člankom 3. i člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Irska je obavijestila [, dopisom od …,] da želi sudjelovati u donošenju i primjeni ove Uredbe. ILI

U skladu s člancima 1. i 2. te člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, i ne dovodeći u pitanje članak 4. navedenog protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje]