(1)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za program Digitalna Europa za razdoblje 2021.–2027. koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu [upućivanje je potrebno prikladno ažurirati u skladu s novim međuinstitucijskim sporazumom: točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (4)], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(2)

Uredba (EU, Euratom) 2018/ 1046 Europskog parlamenta i Vijeća (5) (dalje u tekstu „Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Program. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(3)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (7), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (8) i Uredbom (EU) 2017/1939 (9), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti, uključujući prijevare, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te u Uredbi (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (10). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(4)

U skladu s {upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: člankom 88. Odluke Vijeća / /EU (11)} osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) trebali bi ispunjavati uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani. Komisija bi trebala pratiti i redovito ocjenjivati njihovo stvarno sudjelovanje u Programu.

(5)

U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (12) potrebno je ocijeniti Program na temelju informacija prikupljenih putem posebnih zahtjeva za izvješćivanje , koji su povezani s postojećim potrebama i u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća  (13), izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, osobito za države članice, i uzimajući u obzir postojeće okvire za mjerenje i referentna mjerila u području digitalne tehnologije . Ti zahtjevi mogu, ako je to primjenjivo, sadržavati kvantitativne i kvalitativne mjerljive pokazatelje kao temelj za procjenu učinka Programa na terenu.

(5a)

Programom bi se trebali zajamčiti potpuna transparentnost i odgovornost nad inovativnim financijskim instrumentima i mehanizmima kojima je obuhvaćen proračun Unije, osobito u pogledu njihova doprinosa, kako u pogledu početnih očekivanja tako i u pogledu konačnih postignuća u ostvarenju ciljeva Unije.

(6)

Na sastanku na vrhu u Tallinnu o digitalnoj budućnosti (14) održanom u rujnu 2017. i u zaključcima Europskog vijeća (15) od 19. listopada 2017. istaknuta je potreba da Europa ulaže u ▌ svoja gospodarstva i nastoji riješiti problem nedostatka vještina kako bi se održala i poboljšala njezina konkurentnost i inovativnost , kvaliteta života njezinih građana i društvena struktura. Europsko vijeće zaključilo je da digitalna transformacija nudi neizmjerne mogućnosti za inovacije, rast i radna mjesta te da će pridonijeti našoj konkurentnosti na svjetskoj razini i potaknuti kreativnu i kulturnu raznolikost. Za iskorištavanje tih mogućnosti trebamo se zajednički suočiti s ▌ izazovima digitalne transformacije te preispitati politike na koje digitalna transformacija utječe.

(6a)

Dobra provedba Instrumenta za povezivanje Europe, inicijative Wifi4EU i Europskog zakonika o elektroničkim komunikacijama doprinijet će izgradnji snažnog europskog digitalnog gospodarstva i društva.

(7)

Europsko vijeće konkretno je zaključilo da bi Unija trebala hitno razmotriti nove trendove: to podrazumijeva pitanja kao što je umjetna inteligencija ▌, pri čemu je istodobno potrebno osigurati visoku razinu zaštite podataka u punom skladu s Uredbom (EU) 2016/679, digitalna prava, temeljna prava i etičke standarde . Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da do početka 2018. predloži europski pristup umjetnoj inteligenciji te joj je uputilo poziv da predloži potrebne inicijative za jačanje okvirnih uvjeta kako bi se EU-u omogućilo da radikalnim inovacijama utemeljenima na riziku istraži nova tržišta i da ponovno potvrdi vodeću ulogu svoje industrije.

(7c)

Europa mora odlučno ulagati u svoju budućnost izgradnjom strateških digitalnih kapaciteta kako bi imala koristi od digitalne revolucije. U tu se svrhu na razini EU-a mora zajamčiti znatan proračun (od najmanje 9,2 milijarde EUR), koji mora biti nadopunjen znatnim ulaganjima na nacionalnoj i regionalnoj razini, osobito uz sustavnu i komplementarnu primjenu strukturnih i kohezijskih fondova.

(8)

U komunikaciji Komisije „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.” (16) među opcijama za budući financijski okvir naveden je program za digitalnu transformaciju Europe koji bi omogućio „veliki napredak prema pametnom rastu u područjima kao što su visokokvalitetna podatkovna infrastruktura, povezivost i kibersigurnost”. Njime bi se nastojalo Europi osigurati vodeći položaj u području superračunalstva, interneta sljedeće generacije, umjetne inteligencije, robotike i velikih podataka. Ojačao bi se konkurentni položaj europske industrije i europskih poduzeća u digitaliziranom gospodarstvu te bi se znatno pridonijelo premošćivanju i rješavanju problema nedostatka digitalnih vještina diljem Unije kako bi europski građani imali potrebne vještine i znanje za suočavanje s digitalnom transformacijom .

(9)

U komunikaciji „Stvaranje zajedničkog europskog podatkovnog prostora” (17) razmatra se nova mjera koju je potrebno poduzeti kao ključni korak za stvaranje zajedničkog podatkovnog prostora u EU-u, odnosno neometanog digitalnog područja s kapacitetom dovoljnim da se omoguće razvoj i inovativnost novih proizvoda i usluga utemeljenih na podacima.

(10)

Opći cilj Programa trebao bi biti podupiranje digitalne transformacije industrije i poticanje boljeg iskorištavanja industrijskog potencijala politika u području inovacija, istraživanja i tehnološkog razvoja u korist poduzeća i građana diljem Unije , uključujući i najudaljenije regije te regije u gospodarski nepovoljnijem položaju . Okosnicu programa trebali bi činiti sljedećih pet posebnih ciljeva koji odražavaju ključna područja politika: računalstvo visokih performansi ▌, umjetna inteligencija, kibersigurnost, napredne digitalne vještine i uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost. Programom bi se u svim tim područjima trebalo nastojati bolje uskladiti politike na razini Unije, država članica i regija te objediniti privatne i industrijske resurse kako bi se povećala ulaganja i razvile jače sinergije. Nadalje, Programom bi se trebale ojačati konkurentnost Unije i otpornost njezina gospodarstva.

(10a)

Pet posebnih ciljeva međusobno se razlikuju, ali su i međuovisni. Primjerice, umjetnoj inteligenciji potrebna je kibersigurnost kako bi se zajamčila njezina pouzdanost, kapaciteti računalstva visokih performansi bit će ključni za potporu učenju u kontekstu umjetne inteligencije, a sva tri kapaciteta zahtijevaju napredne digitalne vještine. Iako pojedinačne aktivnosti u okviru ovog programa mogu biti povezane s jednim posebnim ciljem, ciljevi se ne bi trebali promatrati odvojeno, već kao središnji dio usklađenog paketa.

(10b)

Važno je podupirati MSP-ove koji u svojim proizvodnim postupcima žele iskoristiti potencijal digitalne transformacije. Time će se MSP-ovima omogućiti da pruže doprinos rastu europskog gospodarstva učinkovitom uporabom resursa.

(11)

Središnju ulogu u provedbi Programa trebali bi imati europski digitalnoinovacijski centri, koji bi trebali poticati šire uvođenje naprednih digitalnih tehnologija u industriji, osobito u malim i srednjim poduzećima (MSP) i subjektima koji zapošljavaju do 3 000 ljudi, a koji nisu mala i srednja poduzeća (poduzeća srednje tržišne kapitalizacije), te u javnim organizacijama i akademskim ustanovama. Radi pojašnjavanja razlike između digitalnoinovacijskih centara koji zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti u okviru ovog Programa i digitalnoinovacijskih centara ustanovljenih slijedom komunikacije „Digitalizacija europske industrije” (COM(2016)0180), a koji se financiraju iz drugih izvora, digitalnoinovacijski centri koji se financiraju u okviru ovog Programa trebali bi se zvati europski digitalnoinovacijski centri. Europski digitalnoinovacijski centri trebali bi raditi zajedno u okviru decentralizirane mreže. Oni služe kao pristupna točka najnovijim digitalnim kapacitetima, uključujući računalstvo visokih performansi, umjetnu inteligenciju i kibersigurnost, te ostalim postojećim inovativnim tehnologijama, kao što su ključne razvojne tehnologije, koje su dostupne i u tzv. laboratorijima digitalne fabrikacije (engl. „fablabs”) ili laboratorijima za urbane inovacije (engl. „citylabs”). Djelovat će kao jedinstvene točke za pristup ispitanim i potvrđenim tehnologijama te će promicati otvorene inovacije. Pružat će i potporu u području naprednih digitalnih vještina (npr. koordinacijom s pružateljima usluga obrazovanja za osiguravanje kratkoročnih osposobljavanja za radnike i stažiranja za studente) . Mreža europskih digitalnoinovacijskih centara trebala bi osigurati široku geografsku pokrivenost diljem Europe  (18) i pridonijeti ▌sudjelovanju najudaljenijih regija na jedinstvenom digitalnom tržištu.

(11a)

Tijekom prve godine Programa potrebno je uspostaviti početnu mrežu europskih digitalnoinovacijskih centara na temelju otvorenog i konkurentnog postupka subjekata koje su odredile države članice. U tom bi cilju države članice trebale moći predložiti kandidate u skladu sa svojim nacionalnim postupcima te administrativnim i institucionalnim strukturama, a Komisija bi prije odabira europskog digitalnoinovacijskog centra na području svake pojedine države članice trebala u najvećoj mjeri uzeti u obzir njihovo mišljenje. Države članice mogu, kao rezultat konkurentnog i otvorenog postupka, kao kandidate imenovati subjekte koji već funkcioniraju kao digitalnoinovacijski centri u kontekstu Inicijative za digitalizaciju europske industrije. Komisija u postupak odabira može uključiti neovisne vanjske stručnjake. Komisija i države članice trebale bi izbjegavati nepotrebno udvostručavanje nadležnosti i funkcija na nacionalnoj razini i na razini EU-a. Stoga bi trebalo pokazati odgovarajuću fleksibilnost pri određivanju centara i utvrđivanju njihovih aktivnosti i sastava. Kako bi se osigurala široka geografska pokrivenost u Europi, kao i ravnoteža pokrivenosti tehnologija ili sektora, mreža bi se mogla dodatno proširiti otvorenim i konkurentnim postupkom.

(11b)

Europski digitalnoinovacijski centri trebali bi razviti odgovarajuće sinergije s digitalnoinovacijskim centrima koji se financiraju iz programa Obzor Europa ili drugih programa za istraživanje i inovacije, s Europskim institutom za inovacije i tehnologiju, posebno institutom EIT Digital te s uspostavljenim mrežama kao što su Europska poduzetnička mreža ili centri InvestEU.

(11c)

Europski digitalnoinovacijski centri trebali bi služiti kao posrednici za povezivanje, s jedne strane, industrije, poduzeća i uprava kojima su potrebna nova tehnološka rješenja i, s druge strane, poduzeća, naročito novoosnovanih poduzeća i MSP-ova, koji posjeduju rješenja spremna za uvođenje na tržište.

(11d)

Kao europski digitalnoinovacijski centar mogao bi biti odabran konzorcij pravnih subjekata, u skladu s odredbom iz članka 197. stavka 2. točke (c) Financijske uredbe kojom se subjektima koji nemaju pravnu osobnost u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom omogućuje sudjelovanje u pozivima za podnošenje prijedloga ako su njihovi predstavnici ovlašteni za preuzimanje pravnih obveza u ime subjekata te ako subjekti nude jamstva za zaštitu financijskih interesa Unije na razini koja je jednakovrijedna onoj koju nude pravne osobe.

(11e)

Europskim digitalnoinovacijskim centrima trebalo bi dopustiti da primaju doprinose iz država članica, trećih zemalja sudionica ili od njihovih javnih tijela, doprinose međunarodnih tijela ili institucija, doprinose iz privatnog sektora, posebno od članova, dionika ili partnera europskih digitalnoinovacijskih centara, prihode koje su europski digitalnoinovacijski centri ostvarili zahvaljujući vlastitim sredstvima ili aktivnostima, legate, donacije i doprinose pojedinaca ili financijsku potporu uključujući onu u obliku bespovratnih sredstava iz ovog Programa ili drugih programa Unije.

(12)

Program bi trebalo provoditi s pomoću projekata kojima se jačaju ključni digitalni kapaciteti i potiče njihova šira uporaba. To bi trebalo uključivati sufinanciranje država članica i, prema potrebi, privatnog sektora. Stopu sufinanciranja trebalo bi odrediti u programu rada. Financiranje prihvatljivih troškova sredstvima Unije u iznosu od 100 % moguće je samo u iznimnim slučajevima. Za to bi osobito bilo potrebno dostići kritičnu masu u javnoj nabavi kako bi se dobila bolja vrijednost za novac te zajamčilo da dobavljači u Europi zadrže vodeći položaj u području tehnološkog napretka.

(13)

Ciljevi politike ovog Programa provodit će se i putem financijskih instrumenata i proračunskih jamstava u okviru ▌fonda InvestEU.

(14)

Djelovanja Programa trebalo bi iskoristiti za dodatno poboljšanje digitalnih kapaciteta Unije kao i za uklanjanje tržišnih nedostataka ili neoptimalnih ulaganja na proporcionalan način, njima se ne bi smjelo duplicirati ili istisnuti privatna sredstva te bi trebala imati jasnu europsku dodanu vrijednost.

(15)

Kako bi se postigla najveća moguća fleksibilnost tijekom trajanja programa i razvila sinergija između njegovih sastavnica, svaki posebni cilj može se provoditi putem svih instrumenata dostupnih na temelju Financijske uredbe. Predviđeni provedbeni mehanizmi su izravno upravljanje i neizravno upravljanje kada je potrebno kombinirati sredstva Unije s drugim izvorima financiranja ili kada je za izvršavanje potrebno osnovati zajednički upravljane strukture. Osim toga, osobito radi odgovora na nove razvoje događaja i potrebe, npr. nove tehnologije, Komisija može u okviru godišnjeg proračunskog postupka i u skladu s Financijskom uredbom predložiti odstupanje od okvirnih iznosa utvrđenih u ovoj Uredbi.

(15a)

Kako bi se osigurala učinkovita raspodjela sredstava iz općeg proračuna Unije, potrebno je osigurati europsku dodanu vrijednost svih mjera i aktivnosti koje se provode u okviru Programa te njihovu komplementarnost s aktivnostima država članica, a dosljednost, komplementarnost i sinergije trebalo bi tražiti s programima financiranja kojima se podupiru međusobno usko povezana područja politike. Za mjere kojima se upravlja izravno ili neizravno u relevantnim programima rada predviđen je alat kojim se osigurava dosljednost, ali trebalo bi ustanoviti suradnju između Komisije i relevantnih tijela država članica kako bi se isto tako osigurale dosljednost i komplementarnosti između fondova kojima se upravlja izravno ili neizravno i fondova iz područja podijeljenog upravljanja.

(16)

Računalstvo visokih performansi i povezane sposobnosti obrade podataka u Uniji trebali bi omogućiti širu uporabu računalstva visokih performansi u industriji i općenito u područjima od javnog interesa kako bi se iskoristile jedinstvene mogućnosti koje superračunala donose društvu u pogledu zdravlja, okoliša i sigurnosti te konkurentnosti industrije, osobito malih i srednjih poduzeća. Nabavom vrhunskih superračunala osigurat će se sustav opskrbe Unije i pomoći u uvođenju usluga za simulaciju, vizualizaciju i izradu prototipa te istodobno zajamčiti sustav računalstva visokih performansi (HPC) u skladu s vrijednostima i načelima Unije.

(17)

Intervenciju unije u tom području podržali su Vijeće (19) i Europski parlament (20). Osim toga, 2017. i 2018. devetnaest država članica potpisalo je Deklaraciju EuroHPC (21), međuvladin sporazum kojim se potpisnice sporazuma obvezuju surađivati s Komisijom na izgradnji i uvođenju najnovijeg računalstva visokih performansi i podatkovne infrastrukture u Europi koji bi bili dostupni znanstvenim zajednicama, javnosti i privatnim partnerima diljem Unije.

(18)

Zajedničko poduzeće smatra se najprikladnijim mehanizmom provedbe za posebni cilj računalstva visokih performansi, osobito za koordinaciju strategije na nacionalnoj razini i na razini Unije te ulaganja u infrastrukturu računalstva visokih performansi i u istraživanja i razvoj, za objedinjavanje sredstava iz javnih i privatnih fondova te za zaštitu ekonomskih i strateških interesa Unije (22). Osim toga, centri za kompetencije u području računalstva visokih performansi u državama članicama kako su definirani u članku 2. stavku 4. Uredbe vijeća (EU) 2018/1488, pružat će usluge računalstva visokih performansi u industriji, uključujući MSP-ove i novoosnovana poduzeća, akademskoj zajednici i javnim upravama .

(19)

Razvoj kapaciteta povezanih s umjetnom inteligencijom ključni je pokretač digitalne transformacije industrije , usluga i javnog sektora. Sve više autonomnih robota primjenjuje se u tvornicama, dubokom moru, domovima, gradovima i bolnicama. Komercijalne platforme za umjetnu inteligenciju prešle su iz faze testiranja na stvarnu primjenu u zdravstvu i okolišu; svi veći proizvođači automobila razvijaju autonomna vozila, a tehnike strojnog učenja osnova su svih glavnih web-platformi i aplikacija utemeljenih na velikim podacima. Za Europu je ključno da udruži snage na svim razinama kako bi bila konkurentna u međunarodnim okvirima. Države članice uzele su to u obzir konkretnim obvezivanjem na suradnju u okviru koordiniranog akcijskog plana.

(19a)

Knjižnice algoritama mogu pokriti velike skupove algoritama uključujući jednostavna rješenja poput algoritama za razvrstavanje, algoritama neuronske mreže ili algoritama planiranja ili zaključivanja, ili podrobnije razrađena rješenja poput algoritama za prepoznavanje govora, algoritama za navigaciju ugrađenih u autonomne uređaje poput dronova ili u autonomna vozila, algoritama umjetne inteligencije ugrađenih u robote koji im omogućuju interakciju s okolinom i prilagođavanje toj okolini. Knjižnice algoritama trebale bi biti lako pristupačne svima na pravednoj, razumnoj i nediskriminirajućoj osnovi.

(19b)

Europski parlament u svojoj je Rezoluciji o digitalizaciji europske industrije od 1. lipnja 2017. istaknuo utjecaj jezičnih prepreka na industriju i njezinu digitalizaciju. U tom je kontekstu ključno razvijati jezične tehnologije velikih razmjera koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, kao što su automatsko prevođenje, prepoznavanje govora, analitika teksta 8u okviru velikih podataka te dijaloški sustavi i sustavi odgovaranja na pitanja radi očuvanja jezične raznolikosti, jamčenja uključivosti i omogućivanja komunikacije između ljudi i komunikacije između ljudi i strojeva.

(19c)

Proizvodi i usluge koji se temelje na umjetnoj inteligenciji trebali bi biti jednostavni za korištenje, automatski pravno usklađeni i pružati potrošačima veći izbor i više informacija, osobito o kvaliteti proizvoda i usluga.

(20)

Dostupnost skupova podataka velikih razmjera te objekata za testiranje i eksperimentiranje ključna je za razvoj umjetne inteligencije , uključujući jezične tehnologije .

(21)

U svojoj Rezoluciji od 1. lipnja 2017. o digitalizaciji europske industrije (23) Europski parlament naglasio je važnost zajedničkog pristupa kibersigurnosti u Europi, prepoznao potrebu za jačanjem svijesti i istaknuo kiberotpornost kao ključnu odgovornost poslovnih čelnika i nacionalnih i europskih kreatora politike industrijske sigurnosti kao i važnost primjene integrirane i zadane sigurnosti i privatnosti .

(22)

Problemi povezani s kibersigurnosti prisutni su u cijeloj Unije te ih ▌ se ne može rješavati samo ▌na nacionalnoj razini. Potrebno je ojačati europske kapacitete u području kibersigurnosti kako bi se osigurali kapaciteti potrebni za zaštitu ▌građana , javnih uprava i poduzeća od kiberprijetnji. Osim toga, potrebno je zaštititi potrošače pri uporabi povezanih proizvoda koji se mogu hakirati i čija sigurnost može biti ugrožena. To bi trebalo postići u suradnji s državama članicama i privatnim sektorom putem razvoja i osiguravanja koordinacije između projekata kojima je svrha ojačati europske kapacitete u području kibersigurnosti i šireg uvođenja najnovijih kibersigurnosnih rješenja u svim područjima gospodarstva te objedinjavanjem kompetencija u tom području kako bi se osigurala kritična masa i izvrsnost.

(23)

U rujnu 2017. Komisija je predložila paket inicijativa (24) kojima se uspostavlja sveobuhvatni pristup Unije kibersigurnosti radi jačanja sposobnosti odgovaranja na kibernapade i prijetnje u Europi te jačanja tehnoloških i industrijskih kapaciteta u tom području. To uključuje Uredbu o Agenciji EU-a za kibersigurnost (ENISA) i kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije („Akt o kibersigurnosti”).

(24)

Povjerenje je preduvjet za funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta. Tehnologije kibersigurnosti kao što su digitalni identiteti, kriptografija ili otkrivanje neovlaštenog ulaska te njihova primjena u područjima kao što su financije, industrija 4.0, energetika, prijevoz, zdravstvena skrb ili e-uprava ključne su za osiguravanje zaštite i pouzdanosti mrežnih aktivnosti i transakcija za građane, javne uprave i poduzeća.

(25)

Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 19. listopada 2017. naglasilo da su za uspješnu izgradnju digitalne Europe potrebna osobito tržišta rada i sustavi osposobljavanja i obrazovanja u Uniji koji su prilagođeni digitalnom dobu te ulaganja u digitalne vještine kako bi se svim Europljanima pružile mogućnosti i načini za djelovanje.

(26)

Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 14. prosinca 2017. pozvalo države članice, Vijeće i Komisiju da nastave raditi na temama sastanka na vrhu o socijalnim pitanjima održanog u Göteborgu u studenome 2017. uključujući europski stup socijalnih prava, obrazovanje i osposobljavanje te provedbu novog europskog programa vještina. Europsko vijeće zatražilo je od Komisije, Vijeća i država članica da razmotre moguće mjere koje se odnose na izazove u pogledu vještina povezanih s digitalizacijom, kibersigurnosti, medijskom pismenosti i umjetnom inteligencijom te na potrebu za uključivim pristupom obrazovanju i osposobljavanju koji se temelji na cjeloživotnom učenju i usmjeren je na inovacije. Kao odgovor na to Komisija je 17. siječnja 2018. predstavila prvi paket mjera koje se odnose na pitanje ključnih kompetencija, digitalnih vještina (25) te zajedničkih vrijednosti i uključivog obrazovanja. U svibnju 2018. donesen je drugi paket mjera kao nastavak napora na izgradnji europskog prostora obrazovanja do 2025., kojim se također naglašava središnja uloga digitalnih vještina.

(26a)

Medijska pismenost znači razvoj ključnih kompetencija (znanja, vještina i stavova) kojima se građanima omogućuje da konkretno surađuju s medijima i drugim pružateljima informacija te da razviju kritičko razmišljanje i vještine cjeloživotnog učenja za socijalizaciju i aktivno građansko sudjelovanje;

(26b)

S obzirom na potrebu za holističkim pristupom Programom bi također trebalo obuhvatiti područja uključenosti, stjecanja kvalifikacija, osposobljavanja i specijalizacije, koja su uz napredne digitalne kompetencije presudna za stvaranje dodane vrijednosti u društvu znanja.

(27)

U svojoj Rezoluciji od 1. lipnja 2017. o digitalizaciji europske industrije (26) Europski parlament naveo je da su obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje temelj socijalne kohezije u digitalnom društvu. Nadalje, zahtijevao je da se rodna perspektiva uvrsti u sve digitalne inicijative, naglašavajući potrebu za rješavanjem problema u pogledu rodnog jaza u sektoru IKT-a jer je to ključno za dugoročan rast i blagostanje Europe;

(28)

Napredne digitalne tehnologije koje podržava ovaj Program, kao što su računalstvo visokih performansi, kibersigurnost i umjetna inteligencija sada su dovoljno zrele da iz istraživačkog sektora prijeđu u širu uporabu u Uniji te da se njihova provedba i razvoj odvija na razini Unije. Ne samo uvođenje tih tehnologija već i razvoj vještina zahtijeva odgovor na razini Unije. Potrebno je dodatno razviti, povećati i učiniti pristupačnijima mogućnosti osposobljavanja u području naprednih digitalnih vještina diljem Unije, uključujući kompetencije u području zaštite podataka . U protivnom bi moglo doći do prepreka nesmetanom uvođenju naprednih digitalnih tehnologija, što bi moglo imati negativne posljedice za opću konkurentnost Unijina gospodarstva. Djelovanja koja se podupiru ovim programom dopunjavaju ona koja se podupiru ESF-om, EFRR-om i  programima ERASMUS+ i Obzor Europa. Usmjerena su na radnu snagu, u privatnom i javnom sektoru, osobito stručnjake u području tehnologija IKT-a i druge stručnjake povezane s tim područjem te studente. Te kategorije uključuju polaznike i predavače. Pod radnom snagom podrazumijeva se ekonomski aktivno stanovništvo, a tim se pojmom obuhvaćaju i zaposleni (zaposlene i samozaposlene osobe) i nezaposleni.

(29)

Modernizacija javnih uprava i usluga s pomoću digitalizacije ključna je za smanjenje administrativnog opterećenja za ▌građane ▌, a to se može postići bržom, praktičnijom i povoljnijom interakcijom s javnim tijelima te pružanjem učinkovitijih , transparentnijih i kvalitetnijih usluga građanima i poduzećima , istodobno povećavajući učinkovitost javne potrošnje . Budući da brojne usluge od javnog interesa već imaju europsku dimenziju, podupiranjem njihove provedbe i uvođenja na razini Unije zajamčilo bi se da građani i poduzeća mogu ostvariti korist od pristupa visokokvalitetnim višejezičnim digitalnim uslugama diljem Europe. Osim toga, očekuje se da će se potporom Unije u tom području potaknuti ponovna uporaba informacija javnog sektora.

(29a)

Digitalizacija može svima olakšati i poboljšati pristupačnost bez prepreka, što podrazumijeva i starije osobe, osobe sa smanjenom pokretljivošću ili s invaliditetom i one u udaljenim ili ruralnim područjima.

(30)

Digitalna transformacija u područjima od javnog interesa, kao što su zdravstvena skrb (27), mobilnost, pravosuđe, praćenje Zemlje/okoliša, sigurnost, smanjenje emisija ugljika, energetska infrastruktura, obrazovanje i  osposobljavanje te kultura, zahtijeva nastavak i proširenje infrastrukture digitalnih usluga, koja omogućuje sigurnu prekograničnu razmjenu podataka i potiče razvoj na nacionalnoj razini. Njihova koordinacija u skladu s ovom Uredbom omogućuje najbolji potencijal za iskorištavanje sinergija.

(30a)

Uvođenje potrebnih digitalnih tehnologija, posebno onih u okviru posebnih ciljeva koji se odnose na računalstvo visokih performansi, umjetnu inteligenciju i kibersigurnost te povjerenje, ključno je da bi se imalo koristi od digitalne transformacije, a mogle bi ga nadopunjavati druge vodeće najnaprednije tehnologije i tehnologije budućnosti kao što su decentralizirano vođenje evidencija (npr. lanac blokova).

(30b)

Digitalnim tehnologijama bi se europskim građanima trebao omogućiti pristup njihovim osobnim podacima, kao i sigurno korištenje i upravljanje njima i preko granica, bez obzira na to gdje se građani ili podaci nalaze.

(31)

U deklaraciji iz Tallinna od 6. listopada 2017. Vijeće EU-a zaključilo je da se zbog digitalnog napretka naša društva i gospodarstva mijenjaju iz temelja, dovodeći pritom u pitanje učinkovitost prethodno razvijenih politika u brojnim područjima te ulogu i funkciju javne uprave općenito. Naša je dužnost predvidjeti s time povezane izazove i upravljati njima kako bismo zadovoljili potrebe građana i poduzeća te ispunili njihova očekivanja.

(32)

Modernizacija europskih javnih uprava jedan je od ključnih prioriteta za uspješnu provedbu strategije jedinstvenog digitalnog tržišta. U evaluaciji te strategije sredinom provedbenog razdoblja naglašena je potreba za jačanjem transformacije javnih uprava i za osiguravanjem jednostavnog, pouzdanog i nesmetanog pristupa javnim uslugama za građane.

(33)

Godišnji pregled rasta koji je Komisija objavila 2017. (28) pokazuje da kvaliteta europskih javnih uprava izravno utječe na gospodarsko okruženje te da je stoga od ključne važnosti za poticanje produktivnosti, konkurentnosti, ekonomske suradnje, održivog rasta, zapošljavanja i visokokvalitetnih radnih mjesta . Konkretno, učinkovita i transparentna javna uprava te djelotvorni pravosudni sustavi neophodni su za podupiranje gospodarskog rasta i pružanje visokokvalitetnih usluga poduzećima i građanima.

(34)

Interoperabilnost europskih javnih usluga odnosi se na upravu na svim razinama: na razini Unije, na nacionalnoj, na regionalnoj i na lokalnoj razini. Osim što uklanja prepreke funkcioniranju jedinstvenog tržišta, interoperabilnost olakšava prekograničnu suradnju, promicanje europskih standarda, uspješnu provedbu politika i nudi veliki potencijal za izbjegavanje prekograničnih elektroničkih prepreka te osigurava nastanak novih zajedničkih javnih usluga na razini Unije odnosno usklađivanje takvih usluga u razvoju. Kako bi se uklonila rascjepkanost europskih usluga te podržale temeljne slobode i operativno međusobno priznavanje u EU-u, potrebno je promicati holistički, međusektorski i prekogranični pristup interoperabilnosti na način koji jamči najveću moguću učinkovitost i agilnost u odnosu na krajnje korisnike. To znači da interoperabilnost treba razumjeti u širem smislu, uzimajući u obzir čitav niz aspekata, od tehničkih do pravnih, te obuhvaćajući elemente politike u tom području.U skladu s tim raspon aktivnosti trebao bi nadilaziti uobičajeni životni ciklus rješenja te uključivati sve elemente intervencija kojima bi se podržali svi potrebni okvirni uvjeti za održivu interoperabilnost u širem smislu. Programom bi se također trebalo olakšati uzajamno obogaćivanje između različitih nacionalnih inicijativa, što dovodi do razvoja digitalnog društva.

(34a)

Programom se stoga trebaju poticati rješenja otvorenog koda kako bi se omogućila ponovna uporaba, povećanje povjerenja i sigurna transparentnost. To će imati pozitivan učinak na održivost financiranih projekata.

(35)

Za posebne aktivnosti namijenjene provedbi okvira interoperabilnosti i interoperabilnosti razvijenih rješenja dodijeljena su sredstva u iznosu do 194 milijuna EUR.

(36)

U Rezoluciji Europskog parlamenta od 1. lipnja 2017. o digitalizaciji europske industrije (29) istaknuta je važnost oslobađanja dostatnog javnog i privatnog financiranja za digitalizaciju europske industrije.

(37)

U travnju 2016. Komisija je donijela inicijativu pod nazivom Digitalizacija europske industrije kako bi osigurala „da svaka industrija u Europi, neovisno o veličini, lokaciji i sektoru, može u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje proizlaze iz digitalnih inovacija”. Ovo je od osobite važnosti za mala i srednja poduzeća u kulturnim i kreativnim sektorima.

(38)

Europski gospodarski i socijalni odbor pozdravio je Komunikaciju o digitalizaciji europske industrije i smatra da je ta Komunikacija zajedno s popratnim dokumentima „prvi korak u velikom europskom programu rada koji će se provoditi u uskoj međusobnoj suradnji svih zainteresiranih javnih i privatnih strana” (30).

(39)

Za postizanje predviđenih ciljeva možda će biti potrebno iskoristiti potencijal komplementarnih tehnologija u području umrežavanja i računalstva, kako je navedeno u Komunikaciji „Digitalizacija europske industrije” (31), u kojoj je „dostupnost vrhunske infrastrukture umrežavanja i oblaka” prepoznata kao osnovna sastavnica digitalizacije industrije.

(40)

▌Uredba (EU) 2016/679 ▌ pruža jedinstven skup pravila izravno primjenjivih u pravnim poredcima država članica, čime se jamči slobodan protok osobnih podataka među državama članicama EU-a i  ojačava povjerenje i sigurnost pojedinaca, a to su dva nezaobilazna elementa za postizanje uistinu jedinstvenog digitalnog tržišta. Ako uključuju obradu osobnih podataka, sve mjere poduzete u skladu s ovim Programom trebale bi podupirati primjenu Uredbe (EU) 2016/679 , primjerice u području umjetne inteligencije i tehnologije ulančanih blokova. Njima bi se trebala pružiti potpora razvoju digitalnih tehnologija koje su u skladu s obvezama „integrirane i zadane zaštite podataka”.

(41)

Program bi trebalo provoditi uz potpuno poštovanje međunarodnog okvira i okvira EU-a za zaštitu i provedbu intelektualnog vlasništva. Učinkovita zaštita intelektualnog vlasništva ima ključnu ulogu u području inovacija te je stoga nužna za učinkovitu provedbu Programa.

(42)

Tijela koja provode Program trebala bi se pridržavati odredaba primjenljivih na institucije Unije i nacionalnog zakonodavstva u vezi s postupanjem s osjetljivim dokumentima, posebno s osjetljivim neklasificiranim podacima i klasificiranim podacima EU-a. Zbog sigurnosnih razloga za posebni cilj br. 3 iz poziva za podnošenje prijedloga i poziva za podnošenje ponuda u okviru ovog Programa moglo bi biti nužno isključenje subjekata koje nadziru treće zemlje. U izuzetnim slučajevima takvo bi isključenje moglo biti nužno i za posebne ciljeve br. 1 i 2. Sigurnosni razlozi za takvo isključenje trebali bi biti razmjerni i opravdani uz upućivanje na rizike u koje bi vodila uključenost takvih subjekata.

(43)

Odražavajući važnost rješavanja problema povezanih s klimatskim promjenama u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i UN-ovih ciljeva održivog razvoja, Program će pridonijeti općim klimatskim mjerama i dovesti do ostvarenja općeg cilja od 25 % proračunskih rashoda EU-a za potporu ciljevima u području klime (32). Odgovarajuće mjere trebale bi biti utvrđene tijekom pripreme i provedbe Programa te preispitane u kontekstu relevantnih evaluacija i postupaka preispitivanja.

▌

(45)

Potrebno je donijeti programe rada kako bi se ciljevi Programa ostvarili u skladu s prioritetima Unije i država članica, osiguravajući pritom dosljednost, transparentnost i kontinuitet zajedničkog djelovanja Unije i država članica. Programe rada potrebno je u načelu donijeti ▌svake dvije godine, ili, ako je to opravdano zbog potreba povezanih s provedbom programa, svake godine . Oblike financiranja i načine provedbe u skladu s ovom Uredbom trebalo bi odabrati na temelju toga u kojoj je mjeri njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir osobito troškove nadzora, administrativno opterećenje i očekivani rizik od nesukladnosti. To bi trebalo uključivati uzimanje u obzir korištenja paušalnih iznosa, fiksnih stopa i troškova po jedinici te financiranja koje nije povezano s troškovima kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(46)

Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenama priloga I. i II. radi preispitivanja i/ili dopune pokazatelja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(47)

Ova Uredba poštuje temeljna prava i načela priznata u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, osobito ona navedena u člancima 8., 11., 16., 21., 35., 38. i 47. o zaštiti osobnih podataka, slobodi izražavanja i informiranja, slobodi poslovanja, zabrani diskriminacije, zdravstvenoj skrbi, zaštiti potrošača i pravu na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje. Države članice moraju primjenjivati ovu Uredbu u skladu s tim pravima i načelima.

▌

(49)

Horizontalna financijska pravila koja su donijeli Europski parlament i Vijeće u skladu s člankom 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije primjenjuju se na ovu Uredbu. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima je osobito određen postupak za utvrđivanje i izvršavanje proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te su predviđene provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava osnovni preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima EU-a.