—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o stanju u Kini, posebno one od 26. studenog 2009. o Kini: prava manjina i primjena smrtne kazne (1), od 10. ožujka 2011. o situaciji i kulturnoj baštini u Kašgaru (Ujgurska autonomna regija Xinjiang) (2), od 15. prosinca 2016. o slučajevima tibetanske budističke akademije Larung Gar i Ilhama Tohtija (3), od 12. rujna 2018. o stanju odnosa između EU-a i Kine (4) te od 4. listopada 2018. o masovnom proizvoljnom pritvaranju Ujgura i Kazaha u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiangu (5),

—

uzimajući u obzir strateško partnerstvo EU-a i Kine pokrenuto 2003. godine i zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 22. lipnja 2016. naslovljenu „Elementi nove strategije EU-a za Kinu” (JOIN(2016)0030),

—

uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjeroispovijedi ili uvjerenja, koje je Vijeće za vanjske poslove usvojilo 24. lipnja 2013.,

—

uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 12. ožujka 2019. naslovljenu „EU-Kina – Strateška perspektiva” (JOIN(2019)0005),

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa 21. sastanka na vrhu EU-a i Kine od 9. travnja 2019.,

—

uzimajući u obzir dijalog EU-a i Kine o ljudskim pravima započet 1995. godine i njegov 37. krug održan 1. i 2. travnja 2019. u Bruxellesu,

—

uzimajući u obzir članak 36. Ustava Narodne Republike Kine, kojim se svim građanima jamči pravo na slobodu vjeroispovijedi, te njegov članak 4. kojim se potvrđuju prava manjinskih narodnosti,

—

uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 16. prosinca 1966., koji je Kina potpisala 1998., ali nije ratificirala,

—

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

—

uzimajući u obzir zaključna zapažanja UN-ova Odbora za uklanjanje svih oblika rasne diskriminacije u okviru ocjene Kine,

—

uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.

budući da se EU u svojem strateškom okviru za ljudska prava i demokraciju obvezuje da će promicati ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava „u svim područjima vanjskog djelovanja EU-a, bez ikakve iznimke” i da će EU „postaviti ljudska prava u središte svojih odnosa sa svim trećim zemljama, uključujući strateške partnere”; budući da bi to trebalo i dalje biti u središtu dugotrajnog odnosa EU-a i Kine, u skladu s obvezom EU-a da štiti te vrijednosti u svojem vanjskom djelovanju te u skladu s izraženim interesom Kine da poštuje međunarodno pravo i standarde u pogledu ljudskih prava u vlastitom razvoju;

B.

budući da je Kina uspjela izbaviti 700 milijuna ljudi iz siromaštva, ali da se stanje ljudskih prava u Kini i dalje pogoršava otkad je vlast u ožujku 2013. preuzeo predsjednik Xi Jinping, a da vlada povećava svoje neprijateljstvo prema mirnom neslaganju, slobodi izražavanja i vjeroispovijedi te vladavini prava; budući da su kineske vlasti zatočile i da kazneno gone stotine boraca za ljudska prava, odvjetnika i novinara;

C.

budući da se novim propisima o vjerskim pitanjima koji su stupili na snagu 1. veljače 2018. još više ograničavaju vjerske skupine i aktivnosti, te ih se prisiljava da se više prilagode partijskoj politici; budući da je vjerska sloboda i sloboda svijesti dosegnula najnižu razinu od početka gospodarskih reformi i otvaranja Kine krajem 70-ih godina 20. stoljeća; budući da je Kina jedna od zemalja s najvećim brojem vjerskih zatvorenika;

D.

budući da se, iako je postignut dogovor između Svete Stolice i kineske vlade u rujnu 2018. o imenovanjima biskupa u Kini, kršćanske vjerske zajednice suočavaju sa sve većom represijom u Kini te su kršćani, kako u tajno uređenim crkvenim prostorijama tako i u crkvama koje je odobrila država, mete uznemiravanja i zadržavanja vjernika, uništenja crkava, pljenidbe vjerskih simbola i represije nad kršćanskim okupljanjima; budući da kineske vlasti u nekim pokrajinama ne dopuštaju da osobe mlađe od 18 godina sudjeluju u vjerskim aktivnostima; budući da je Kina u rujnu 2018. zabranila Zionsku crkvu, najveću domaću kongregaciju u Kini s više od 1 500 sljedbenika;

E.

budući da se situacija u Xinjiangu, gdje živi 10 milijuna muslimanskih Ujgura i etničkih Kazaha, drastično pogoršala jer su stabilnost i kontrola Xinjianga proglašeni najvišim prioritetima kineskih vlasti zbog redovitih terorističkih napada u Xinjiangu ili navodno povezanih s Xinjiangom koje provode Ujguri i zbog strateške lokacije Ujgurske autonomne regije Xinjianga u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put”; budući da postoje informacije o tome da se sustav kampova iz Xinjianga proširio na druge dijelove Kine;

F.

budući da je uspostavljen izvansudski program zadržavanja koji obuhvaća „desetke tisuća do više od milijun Ujgura” koji su, prema procjenama Odbora UN-a za iskorjenjivanje rasne diskriminacije, prisiljeni na političko „ponovno obrazovanje”, bez optužnice ili suđenja, na neodređeno vrijeme, te ih se stoga proizvoljno pritvara pod izlikom borbe protiv terorizma i vjerskog ekstremizma; budući da je u pokrajini Xinjiang razrađena politika strogih ograničenja vjerske prakse i korištenja ujgurskog jezika te običaja;

G.

budući da je razvijena sofisticirana mreža invazivnog digitalnog nadzora, uključujući tehnologiju prepoznavanja lica i prikupljanje podataka;

H.

budući da je kineska vlada odbila brojne zahtjeve Radne skupine UN-a za prisilne ili nedobrovoljne nestanke, visokog povjerenika UN-a za ljudska prava i ostalih mandatara posebnih postupaka UN-a da pošalju neovisne istražitelje u Xinjiang;

I.

budući da se stanje u Tibetu tijekom posljednjih nekoliko godina pogoršalo unatoč gospodarskom rastu i razvoju infrastrukture jer je kineska vlada ograničila cijeli niz ljudskih prava uz izgovor sigurnosti i stabilnosti te neprestano poduzima napade na tibetanski identitet i kulturu;

J.

budući da su mjere nadzora i kontrole u Tibetu tijekom proteklih nekoliko godina u porastu, kao i proizvoljna pritvaranja, slučajevi mučenja i zlostavljanja; budući da je kineska vlada u Tibetu stvorila okružje u kojemu ne postoje ograničenja nadležnosti države, u kojemu prevladava strah, a svaki aspekt javnog i privatnog života strogo se kontrolira i regulira; budući da se u Tibetu svaki oblik nenasilnog neslaganja ili kritike državnih politika u pogledu etničkih ili vjerskih manjina može smatrati težnjom ka odcjepljenju, zbog čega je takvo ponašanje kriminalizirano; budući da je pristup Autonomnoj regiji Tibetu danas ograničeniji nego ikad prije;

K.

budući da se, prema navodima, od 2009. zapalio izuzetno velik broj Tibetanaca, uglavnom redovnika i redovnica, protestirajući tako protiv restriktivnih kineskih mjera u Tibetu, tražeći povratak Dalaj Lame i pozivajući na pravo na vjersku slobodu u prefekturi okruga Aba/Ngaba u pokrajini Sečuan i u drugim dijelovima Tibetske visoravni; budući da nije ostvaren napredak u rješavanju tibetanske krize u posljednjih 10 godina;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.