(1)

U kontekstu brzih i korjenitih promjena do kojih je došlo zbog tehnološke revolucije i globalizacije Ulaganje u mobilnost u svrhu učenja za sve , bez obzira na socijalni ili kulturni kontekst i sredstva, te u , suradnju i razvoj inovativnih politika u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta ključno je za izgradnju uključivih, demokratskih, povezanih i otpornih društava te za održavanje konkurentnosti Unije, istodobno doprinoseći jačanju europskog identiteta , načela i  vrijednosti, kao i demokratičnijoj Uniji. [Am. 2]

(2)

U svojoj Komunikaciji „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet” od 14. studenoga 2017. Komisija je predstavila svoju viziju o stvaranju europskog prostora obrazovanja do 2025., u kojemu granice ne bi predstavljale prepreku učenju; Uniji u kojoj bi boravak u drugoj državi članici radi studija i učenja, u bilo kojem obliku ili okruženju, postao standard i u kojoj bi se uvriježilo i da ljudi osim materinskog govore još dva jezika; Uniji u kojoj bi građani imali snažan osjećaj europskog identiteta, bili svjesni europske kulturne baštine i njezine raznolikosti. U tom je kontekstu Komisija naglasila potrebu jačanja dokazanog i provjerenog programa Erasmus+ u svim kategorijama sudionika koje već obuhvaća i potrebu da se obuhvate učenici s manje mogućnosti.

(3)

Važnost obrazovanja, osposobljavanja i mladih za budućnost Unije odražava se u Komunikaciji Komisije od 14. veljače 2018. pod nazivom „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.” (4), u kojoj se naglašava kako je potrebno ispuniti obveze koje su država članice preuzele na socijalnom samitu u Göteborgu, uključujući potpunom provedbom europskog stupa socijalnih prava (5) i njegova prvog načela o obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju. U Komunikaciji se naglašava potreba da se povećaju mobilnost i razmjene, uključujući putem znatno ojačanog, uključivog i proširenog programa, kako je zatražilo Europsko vijeće u svojim zakjučcima od 14. prosinca 2017.

(4)

U kontekstu europskog stupa socijalnih prava, koji su 17. studenoga 2017. svečano proglasili i potpisali Europski parlament, Vijeće i Komisija, kao prvo ključno načelo utvrđuje se da svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno se kretati na tržištu rada. U europskom stupu socijalnih prava jasno se ističe važnost kvalitetnog predškolskog obrazovanja i osiguravanja jednakih mogućnosti za sve. [Am. 3]

(5)

U Bratislavi 16. rujna 2016. čelnici 27 država članica istaknuli su svoju odlučnost da se mladima pruže bolje mogućnosti. U Rimskoj deklaraciji potpisanoj 25. ožujka 2017. čelnici 27 država članica te Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Europske komisije obvezali su se da će se zalagati za Uniju u kojoj se mladima pruža najbolje obrazovanje i osposobljavanje te u kojoj oni mogu studirati i pronaći posao diljem Unije kontinenta ; Uniju koja čuva našu kulturnu baštinu i promiče kulturnu raznolikost ; Uniju koja se bori protiv nezaposlenosti, diskriminacije, socijalne isključenosti i siromaštva . [Am. 4]

(6)

U Izvješću o evaluaciji sredini provedbenog razdoblja programa Erasmus+ za razdoblje 2014.–2020. potvrđeno je da je stvaranje jedinstvenog programa za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport rezultiralo znatnim pojednostavnjenjem, racionalizacijom i sinergijama u upravljanju programom, ali su potrebna dodatna poboljšanja kako bi se dodatno konsolidirala veća učinkovitost programa za razdoblje 2014.–2020. U savjetovanjima za evaluaciju sredinom provedbenog razdoblja i o idućem programu države članice i dionici izrazili su snažnu podršku u vezi s nastavkom opsega, strukture i mehanizama provedbe programa te su pozvali na niz poboljšanja, poput toga da program bude uključiviji , jednostavniji te da se u njemu mogu lakše snalaziti i manji korisnici i projekti. Izrazili su i svoju punu potporu u vezi s tim da program ostane integriran te da se temelji na paradigmi cjeloživotnog učenja. Europski parlament u svojoj Rezoluciji od 2. veljače 2017. o provedbi programa Erasmus+ pozdravio je integriranu strukturu programa i pozvao Komisiju da u cijelosti iskoristi dimenziju programa u vezi sa cjeloživotnim učenjem podupiranjem i poticanjem međusektorske suradnje u idućem programu. Komisija, u svojoj procjeni učinka, d ržave članice i dionici također su naglasili da je potrebno očuvati snažnu dodatno osnažiti međunarodnu dimenziju u programu te je proširiti na druge sektore obrazovanja i osposobljavanja te na mlade i sport . [Am. 5]

(7)

U otvorenom javnom savjetovanju o financiranju Unije u područjima vrijednosti i mobilnosti potvrđeni su ti ključni rezultati te je naglašena potreba da idući program bude uključiviji te da nastavi biti usmjeren na prioritete u pogledu modernizacije sustava obrazovanja i osposobljavanja te jačanje prioriteta u pogledu poticanja europskog identiteta, aktivnog građanstva i sudjelovanja u demokratskom životu.

(7a)

Europski revizorski sud u svojem tematskom izvješću br. 22/2018 od 3. srpnja 2018. o programu Erasmus+  (6) naglasio je da je Program ostvario očitu europsku dodanu vrijednost, ali da se sve dimenzije te dodane vrijednosti, kao što su europski identitet ili veća višejezičnost, ne uzimaju u obzir niti mjere na primjeren način. Revizorski sud smatra da bi u sljedećem programu trebalo osigurati bolju usklađenost pokazatelja s ciljevima programa kako bi se osigurala prava procjena uspješnosti. U izvješću Revizorskog suda također se navodi da su, unatoč naporima u pogledu pojednostavnjenja u Programu za razdoblje 2014.–2020., administrativna opterećenja i dalje previsoka te se stoga preporučuje Komisiji da dodatno pojednostavi postupke u okviru Programa, posebno postupke prijave i zahtjeve za izvješćivanje, te da poboljša informatičke alate. [Am. 6]

(8)

U svojoj Komunikaciji „Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani: višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.” (7), donesenoj 2. svibnja 2018., Komisija je pozvala na više ulaganja u ljude i veću usredotočenost na mlade u idućem financijskom okviru i prepoznala da je , posebno tako da se više nego udvostruči program Erasmus+ 2014.–2020., jedan od najvidljivijih uspjeha Unije. U novom bi se Programu trebalo usredotočiti na uključivost te Unatoč tom općem uspjehu, Program 2014.–2020. nije uspio zadovoljiti veliku potražnju za financiranjem i imao je niske stope uspješnosti projekta. Za rješavanje tih nedostataka potrebno je povećati višegodišnji proračun za program koji slijedi nakon Programa 2014.–2020. Nadalje, idući program trebao bi biti uključiviji i doprijeti do više mladih osoba s manje mogućnosti. Tako bi se omogućilo da više mladih ode u drugu zemlju kako bi učili ili radili. te obuhvatiti velik broj novih i ambicioznih inicijativa. Stoga je za idući program potrebno utrostručiti proračun, u stalnim cijenama, u usporedbi s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2014.–2020., kako je Europski parlament naglasio u svojoj Rezoluciji od 14. ožujka 2018. o sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru. [Am. 7]

(9)

U tom kontekstu, važno je uspostaviti idući program za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport („Program”) koji slijedi nakon programa Erasmus+ za razdoblje 2014.–2020., uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (8). Integriranu narav programa za razdoblje 2014.–2020. kojim se obuhvaća učenje u svim kontekstima – formalnom, neformalnom i informalnom te u svim fazama života – trebalo bi zadržati pojačati radi osiguravanja pristupa cjeloživotnog učenja i poticanja fleksibilnih načina učenja kojima se pojedincima osobama omogućuje razvoj stjecanje i usavršavanje znanja, vještina i kompetencija koje su potrebne za razvoj pojedinaca i suočavanje s izazovima 21. stoljeća te što bolje iskorištavanje mogućnosti koje ono nudi . Takav pristup također bi trebao prepoznati vrijednost neformalnih i informalnih obrazovnih aktivnosti i veza među njima . [Am. 8]

(10)

Program bi trebao imati mogućnosti za još veći doprinos provedbi političkih ciljeva i prioriteta Unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Koherentan pristup cjeloživotnog učenja od presudne je važnosti za upravljanje različitim promjenama kroz koje se prolazi tijekom životnog vijeka , naročito za starije osobe koje trebaju naučiti nove životne vještine ili vještine za promjenjivo tržište rada . Takav bi pristup trebalo poticati kroz učinkovitu međusektorsku suradnju i veću interakciju različitih oblika obrazovanja. Unapređenjem tog pristupa idući program trebao bi biti blisko povezan s općim strateškim okvirom za političku suradnju Unije u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih, uključujući političke programe za škole, visoko obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje te učenje odraslih, te istodobno jačati i razvijati nove sinergije s drugim povezanim programima i političkim područjima Unije. [Am. 9]

(10a)

Organizacije koje djeluju u prekograničnom kontekstu pružaju važan doprinos transnacionalnoj i međunarodnoj dimenziji Programa. Stoga bi se, prema potrebi, Programom trebala pružiti potpora relevantnim mrežama na razini Unije te europskim i međunarodnim organizacijama čije se aktivnosti odnose na ciljeve Programa i doprinose im. [Am. 10]

(11)

Program je ključan element uspostavljanja europskog prostora obrazovanja i razvoja ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje do 2025 . , kako je navedeno u Preporuci Vijeća od 22. svibnja 2018.  (9) o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje. Trebao bi imati mogućnosti da doprinese idućem strateškom okviru za suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja i Programu vještina za Europu (10) zahvaljujući zajedničkoj obvezi u pogledu strateške važnosti vještina , kompetencija i kompetencija za održiva radna znanja za održavanje i otvaranje radnih mjesta, rast i konkurentnost poticanje rasta, konkurentnosti, inovacija i socijalne kohezije .Trebao bi poduprijeti države članice u postizanju ciljeva Pariške deklaracije o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, tolerancije i nediskriminacije putem obrazovanja (11). [Am. 11]

(12)

Program bi trebao biti usklađen s novom strategijom Europske unije za mlade (12), okvirom za europsku suradnju u području mladih za razdbolje razdoblje 2019.–2027., na temelju Komunikacije Komisije od 22. svibnja 2018.„Uključivanje, povezivanje i osnaživanje mladih: nova strategija EU-a za mlade” (13) , uključujući cilj strategije da se pruži potpora visokokvalitetnom radu mladih i neformalnom učenju. [Am. 12]

(13)

Programom bi se trebao uzeti u obzir plan rada Unije za sport koji je okvir za suradnju na razini Unije u području sporta za razdoblje […] (14). Trebalo bi osigurati koherentnost i komplementarnost između plana rada Unije i aktivnosti koje se podupiru Programom u području sporta. Potrebno je posebno se usredotočiti na sportove na lokalnoj razini, uzimajući u obzir važnu ulogu sporta u promicanju tjelesne aktivnosti i zdravog načina života, međuljudskih odnosa, socijalne uključenosti i ravnopravnosti. Programom bi se trebale podupirati aktivnosti mobilnosti samo u kontekstu sporta na lokalnoj razini, i za mlade koji se redovito bave organiziranim sportom i za sportsko osoblje. Također je važno uvidjeti da sportsko osoblje mogu biti profesionalci, koji sportom zarađuju za život, no i dalje su uključeni u sport na lokalnoj razini. Stoga bi mjere za mobilnost trebale biti otvorene i za tu skupinu. Programom bi se trebalo doprinijeti promicanju zajedničkih europskih vrijednosti putem sporta, dobrog upravljanja i integriteta u sportu , održivosti i dobrih ekoloških praksi u sportu te obrazovanja, osposobljavanja i stjecanja vještina putem sporta. Svi relevantni dionici, uključujući institucije za obrazovanje i osposobljavanje, trebali bi moći sudjelovati u partnerstvima, suradnji i političkom dijalogu u području sporta. [Am. 13]

(14)

Program bi trebao doprinijeti jačanju Unijinog inovacijskog kapaciteta, posebno podupiranjem aktivnosti mobilnosti i suradnje kojima se potiče razvoj vještina i kompetencija u područjima ili disciplinama okrenutima budućnosti poput znanosti, tehnologije, umjetnosti, inženjerstva i matematike, (STEAM) klimatskih promjena, zaštite okoliša, održivog razvoja, čiste energije, umjetne inteligencije, robotike, analize podataka , dizajna i umjetnosti/dizajna arhitekture te digitalne i medijske pismenosti , kako bi se ljudima pomoglo da steknu znanje, vještine i kompetencije koji su im potrebni za budućnost. [Am. 14]

(14a)

U skladu sa svojom zadaćom poticanja inovacija u obrazovanju i osposobljavanju, Programom bi se trebao podupirati razvoj strategija obrazovanja i učenja usmjerenih na nadarenu i talentiranu djecu bez obzira na njihovo državljanstvo, socioekonomski status ili spol. [Am. 15]

(14b)

Program bi trebao doprinijeti praćenju ishoda Europske godine kulturne baštine podupiranjem aktivnosti osmišljenih kako bi se razvijale vještine potrebne za zaštitu i očuvanje europske kulturne baštine te kako bi se u potpunosti iskoristile obrazovne mogućnosti koje nude kulturni i kreativni sektor. [Am. 16]

(15)

Sinergijama s programom Obzor Europa trebalo bi se osigurati da se kombinirani resursi Programa s resursima programa Obzor Europa (15) koriste za podupiranje aktivnosti namijenjenih jačanju i moderniziranju europskih visokih učilišta. Programom Obzor Europa, prema potrebi, nadopunjavat će se potpora Programa inicijativi aktivnostima i inicijativama koje imaju istraživačku dimenziju, kao što je inicijativa Europska sveučilišta”, posebno njezinoj istraživačkoj dimenziji u okviru razvoja nove zajedničke, integrirane dugoročne i održive strategije u području obrazovanja, istraživanja i inovacija. Sinergije s programom Obzor Europa omogućit će poticanje integracije obrazovanja i istraživanja na visoka učilišta , naročito u ustanovama za visoko obrazovanje. [Am. 17]

(16)

Program bi trebao biti uključiviji, što se može ostvariti poboljšanjem obuhvaćanja stope sudjelovanja osoba s manje mogućnosti. uključujući fleksibilnijim oblicima Važno je uvidjeti da bi razlozi niske razine sudjelovanja osoba s manje mogućnosti mogli biti različiti i ovisiti o različitim nacionalnim kontekstima. Stoga bi nacionalne agencije unutar okvira Unije trebale razviti uključive strategije s mjerama za bolje informiranje , jednostavnije postupke, ponudu osposobljavanja i podrške te praćenje učinkovitosti. Trebali bi se upotrebljavati drugi mehanizmi za jačanje uključenosti, među ostalim pružanjem fleksibilnijih oblika mobilnosti u svrhu učenja u skladu s potrebama osoba s manje mogućnosti , te poticanjem sudjelovanja manjih organizacija, posebno novih sudionika i organizacija lokalne zajednice koji izravno rade s učenicima u nepovoljnom položaju svih dobnih skupina. Virtualni načini rada, poput virtualne suradnje te kombinirane i virtualne mobilnosti, trebali bi se promicati kako bi se obuhvatilo više sudionika, posebno onih s manje mogućnosti i onih kojima bi fizički odlazak u zemlju koja nije zemlja njihova boravišta bio preprekom. [Am. 18]

(16a)

Ako osobe s manje mogućnosti ne mogu sudjelovati u Programu iz financijskih razloga, bilo zbog svoje ekonomske situacije ili zbog toga što su troškovi sudjelovanja u Programu viši zbog njihove konkretne situacije, što je često slučaj s osobama s invaliditetom, Komisija i države članice trebale bi osigurati uvođenje odgovarajućih mjera financijske potpore. Takve mjere mogu uključivati druge instrumente Unije, kao što su Europski socijalni fond plus, nacionalni programi ili prilagodbe bespovratnih sredstava ili dodaci na njih u okviru Programa. Kada se procjenjuje ne mogu li osobe s manje mogućnosti sudjelovati u Programu iz financijskih razloga i zbog razine potpore koja im je potrebna, trebalo bi koristiti objektivne kriterije. Dodatni troškovi mjera za olakšavanje uključivanja nikada ne bi smjeli biti razlog za odbijanje prijave. [Am. 19]

(16b)

Program bi trebao nastaviti usmjeravati svoju potporu na fizičku mobilnost u svrhu učenja i otvoriti više mogućnosti da osobe s manje mogućnosti iskoriste mjere za fizičku mobilnost u svrhu učenja. Istovremeno bi trebalo uvidjeti da virtualni formati, kao što su virtualna suradnja, kombinirano učenje i virtualno učenje, mogu djelotvorno nadopuniti fizičku mobilnost u svrhu učenja i maksimalno povećati njezinu učinkovitost. U iznimnim slučajevima, ako osobe nisu u mogućnosti sudjelovati u mjerama i aktivnostima u području mobilnosti, virtualni formati mogu im omogućiti da iskoriste brojne pogodnosti Programa na isplativ i inovativan način. Stoga bi Program također trebao pružati potporu takvim virtualnim formatima i alatima. Takvi formati i alati, posebno oni koji se koriste za učenje jezika, trebali bi biti što je više moguće dostupni javnosti. [Am. 20]

(16c)

U skladu s obvezama Unije i država članica u okviru Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, posebno njezina članka 9. o pristupačnosti i članka 24. o obrazovanju, posebnu pozornost treba posvetiti tome da se osobama s invaliditetom osigura nediskriminacijski i nesmetan pristup Programu. U tu bi svrhu, po potrebi, trebalo pružati dodatnu potporu, uključujući financijsku potporu. [Am. 21]

(16d)

Pravne i administrativne prepreke, poput poteškoća u dobivanju viza i boravišnih dozvola te u pristupu uslugama podrške, posebno zdravstvenim uslugama, mogu spriječiti pristup Programu. Stoga bi države članice trebale donijeti sve potrebne mjere za uklanjanje takvih prepreka, u potpunosti u skladu s pravom Unije, te za olakšavanje prekograničnih razmjena, na primjer izdavanjem europske kartice zdravstvenog osiguranja. [Am. 22]

(17)

U svojoj Komunikaciji „Obrazovanjem i kulturom jačati europski integritet” Komisija je naglasila ključnu ulogu obrazovanja, kulture i sporta u promicanju aktivnog građanstva i zajedničkih vrijednosti i osjećaja solidarnosti među najmlađim generacijama. Jačanjem europskog identiteta i poticanjem aktivnog sudjelovanja pojedinaca i civilnog društva u demokratskim procesima od ključne je važnosti za budućnost Europe i naših demokratskih društava. Odlazak u inozemstvo radi studiranja, učenja, osposobljavanja ili sudjelovanja u aktivnostima za mlade i sportskim aktivnostima doprinosi jačanju europskog identiteta u svoj njegovoj raznolikosti i osjećaja pripadanja kulturnoj zajednici te poticanju takvog aktivnog građanstva , socijalne kohezije i kritičkog razmišljanja među građanima svih dobi. Oni koji sudjeluju u aktivnostima mobilnosti trebali bi se angažirati u svojim lokalnim zajednicama te u lokalnim zajednicama svoje zemlje domaćina kako bi podijelili svoje iskustvo. Trebalo bi podupirati aktivnosti povezane s jačanjem svih aspekata kreativnosti u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih te poboljšanjem ključnih kompetencija. [Am. 23]

(17a)

Važno je da se Programom ostvari europska dodana vrijednost. Stoga bi mjere i aktivnosti trebale ispunjavati uvjete za financiranje u sklopu Programa samo ako se može dokazati da imaju potencijalnu europsku dodanu vrijednost. Trebalo bi biti moguće dokazati europsku dodanu vrijednost na brojne načine, primjerice kroz transnacionalni karakter mjera, njihovu komplementarnost i sinergije s drugim programima i politikama Unije, njihov doprinos djelotvornoj uporabi alata Unije za transparentnost i priznavanje, razvoju standarda osiguranja kvalitete diljem Unije i razvoju zajedničkih standarda u programima obrazovanja i osposobljavanja diljem Unije, njihovo promicanje višejezičnosti i međukulturnog i međuvjerskog dijaloga, poticanje europskog osjećaja pripadnosti i jačanje europskog građanstva. [Am. 24]

(18)

Trebalo bi poticati međunarodnu dimenziju Programa kako bi se ponudilo nudeći pojedincima i organizacijama više mogućnosti za mobilnost, suradnju i politički dijalog s trećim zemljama koje nisu pridružene Programu, posebno zemljama u razvoju. Međunarodna dimenzija trebala bi podupirati razvoj vještina i međuljudske razmjene te bi, posebno, za državljane zemalja u razvoju, trebala osigurati da polaznici Programa na kraju studiranja svoja znanja prenesu u njihove zemlje podrijetla. Njome bi se također trebala ojačati izgradnja kapaciteta obrazovnih sustava u zemljama u razvoju . Aktivnosti međunarodne mobilnosti trebale bi se proširiti na ostale sektore, poput strukovnog obrazovanja i te osposobljavanja, i sporta , nadovezujući se na uspješnu provedbu međunarodnih aktivnosti u sektorima visokog obrazovanja i mladih u okviru prethodnih programa u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih. [Am. 25]

(18a)

Kako bi se poboljšao učinak aktivnosti u zemljama u razvoju, važno je povećati sinergije između programa Erasmus+ i instrumenata za vanjsko djelovanje Unije, kao što su Instrument za susjedstvo, razvoj, trgovinu i međunarodnu suradnju i Instrument za pretpristupnu pomoć. [Am. 26]

(19)

Osnovna struktura programa za razdoblje 2014.–2020. u tri poglavlja – obrazovanje i osposobljavanje, mladi i sport – strukturirana oko tri ključne mjere pokazala se uspješnom te bi se trebala zadržati. Trebalo bi uvesti poboljšanja za pojednostavnjenje i racionalizaciju aktivnosti koje se podupiru Programom.

(20)

Programom bi se trebale osnažiti postojeće mogućnosti mobilnosti u svrhu učenja, posebice u onim sektorima u kojima bi se Programom mogla ostvariti najveća učinkovitost, kako bi se proširio njegov doseg i kako bi se njime odgovorilo na visoku neispunjenu potražnju. To bi se trebalo postići ponajprije povećanjem i olakšavanjem aktivnosti mobilnosti za studente i profesore u visokom obrazovanju, te učenike i nastavnike , uključujući učitelje u predškolskom i ranom odgoju učenike i  obrazovanju te polaznike i nastavnike u strukovnom obrazovanju, s ciljanim mjerama kojima se uzimaju u obzir posebne obrazovne potrebe korisnika. Dodatno bi trebalo promicati mogućnosti za mobilnost u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja Mobilnost niskokvalificiranih odraslih osoba trebala u pograničnim regijama kako bi se uvrstiti ti polaznici pripremili za tržište rada u partnerstva za suradnju specifičnom prekograničnom kontekstu. Program bi također trebao ponuditi mogućnosti za mobilnost učenika i nastavnika u obrazovanju odraslih. Glavni ciljevi obrazovanja odraslih jesu prijenos znanja, kompetencija i vještina, promicanje socijalne uključenosti, aktivnog građanstva te osobnog razvoja i dobrobiti; Mogućnosti mobilnosti za mlade koji sudjeluju u aktivnostima neformalnog učenja također trebalo bi se trebala proširiti tako da se njome obuhvati one dopru do više mladih osoba , posebno novih sudionika te onih koji raspolažu s manje mogućnosti i skupina građana do kojih je teško doći . Također bi trebalo ojačati . mobilnost osoblja u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta također bi trebalo ojačati, s obzirom na njezin utjecaj poluge , s obzirom na učinak poluge koji takva mobilnost nosi sa sobom , s  posebnim naglaskom na prekvalifikaciju i usavršavanje te promicanje razvoja vještina za tržište rada. U skladu s vizijom istinskog europskog prostora obrazovanja, Programom bi se također trebala poticati mobilnost i razmjene te sudjelovanje studenata u obrazovnim , kulturnim i kulturnim sportskim aktivnostima podupiranjem digitalizacije digitalizacijom postupaka radi olakšavanja postupaka podnošenja prijave i sudjelovanja u Programu, razvojem internetskih sustava prilagođenih korisnicima koji su temeljeni na najboljoj praksi i stvaranjem novih alata poput europske studentske iskaznice. Ta inicijativa može biti važan korak u ostvarenju mobilnosti za sve, prvo omogućujući visokim učilištima da šalju i primaju više studenata na razmjenu uz istodobno daljnje povećanje kvalitete studentske mobilnosti, a i olakšavanjem pristupa studenata raznim uslugama (knjižnica, prijevoz, smještaj) prije dolaska u ustanovu u inozemstvu. [Am. 27]

(20a)

Program bi trebao jamčiti kvalitetu iskustva u području mobilnosti na temelju načela iz preporuke Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o transnacionalnoj mobilnosti unutar Zajednice za potrebe obrazovanja i izobrazbu: Europska povelja kvalitete za mobilnost  (16) , u kojoj je jasno naznačeno da kvaliteta informacija, priprema, potpora i priznavanje iskustva i kvalifikacija te unaprijed utvrđeni jasni planovi učenja i rezultati učenja, snažno utječu na prednosti mobilnosti. Aktivnosti u području mobilnosti trebale bi biti unaprijed pripremljene. Tu je pripremu često moguće učinkovito obaviti uz pomoć informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Programom bi po potrebi trebalo podupirati posjete u svrhu pripreme za aktivnosti u području mobilnosti. [Am. 28]

(20b)

Programom bi se trebala podupirati i poticati mobilnost nastavnika i obrazovnog osoblja na svim razinama kako bi se poboljšale radne prakse i pridonijelo profesionalnom razvoju. S obzirom na ključnu ulogu koju predškolsko i rano obrazovanje ima u sprečavanju socijalnih i ekonomskih nejednakosti, važno je da nastavnici i osoblje na toj razini mogu u okviru Programa sudjelovati u mobilnosti u svrhu učenja. Kad je riječ o podučavanju, programom bi se trebalo poticati i upravljanje inovacijama u području politika kako bi se riješili neki od zajedničkih izazova s kojima se suočavaju obrazovni sustavi u Uniji, kao što su privlačenje novih talenata za podučavanje najmarginaliziranijih skupina djece i razvoj osposobljavanja nastavnika kako bi im se pomoglo u podučavanju učenika u nepovoljnom položaju. Kako bi se ostvarila najveća moguća korist od sudjelovanja u Programu za nastavnike i obrazovno osoblje, potrebno je uložiti sve napore kako bi se osiguralo da oni imaju poticajno okruženje za mobilnost i da je to dio njihovog radnog programa i uobičajenog radnog opterećenja, da imaju pristup odgovarajućim mogućnostima osposobljavanja i primaju odgovarajuću financijsku potporu u skladu sa zemljom i, po potrebi, regijom u kojoj će se odvijati mobilnost u svrhu učenja. [Am. 29]

(20c)

Priznavajući ključnu ulogu koju strukovno obrazovanje i osposobljavanje imaju u poboljšanju izgleda za zapošljavanje i promicanju socijalne uključenosti, Program bi trebao pridonijeti jačanju uključivosti, kvalitete i relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u skladu s komunikacijom Komisije od 10. lipnja 2016. o Novom programu vještina za Europu: suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti  (17) . Programom bi se trebale promicati snažnije veze između ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i poslodavaca, kako u privatnom tako i u javnom sektoru. Njime bi se također trebalo pomoći u rješavanju pitanja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja specifičnih za pojedine sektore, kao što su jezično osposobljavanje, poticanje kvalitetnih partnerstava za mobilnost i priznavanja i certificiranja kompetencija te poticati pružatelje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja da se prijave za Povelju za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, koja predstavlja oznaku kvalitete. [Am. 30]

(21)

Programom bi se trebalo poticati sudjelovanje mladih u demokratskom životu Europe, uključujući podupiranjem projekata sudjelovanja kako bi se mladi uključili i naučili sudjelovati u civilnom društvu, podizanjem svijesti o europskim zajedničkim vrijednostima, uključujući temeljnim pravima, europskoj povijesti, kulturi i građanstvu, okupljanjem mladih i donositelja odluka na lokalnoj i nacionalnoj razini te na razini Unije, a i doprinosom europskom procesu integracije. Programom bi se trebala podići svijest o alatima e-demokracije, što uključuje europsku građansku inicijativu. Također bi se trebala promicati i međugeneracijska razmjena između mlađih i starijih osoba. S obzirom na ključnu ulogu koju organizacije mladih i rad s mladima imaju u postizanju tih ciljeva, Programom bi se trebao podupirati razvoj sektora mladih u Uniji. [Am. 31]

(22)

Programom bi se mladima trebalo pružiti više mogućnosti da otkriju Europu na temelju iskustava u svrhu učenja u inozemstvu Osamnaestogodišnjacima, u okviru nove inicijative naziva DiscoverEU . Mladim ljudima koji imaju između 18 i 20 godina posebno onima s koji imaju manje mogućnosti, trebalo bi dati priliku za prvo, kratkoročno iskustvo putovanja po Europi, pojedinačno ili u skupini, u okviru neformalne aktivnosti u svrhu učenja kojom sklopu neformalnih ili informalnih obrazovnih aktivnosti kojima se nastoji potaknuti njihov osjećaj pripadanja pripadnosti Europskoj uniji i otkrivanje njezine kulturne i jezične raznolikosti. Inicijativa bi trebala imati snažnu i provjerljivu komponentu učenja te bi trebala osigurati pravilno širenje iskustava i razmjenu iskustava kako bi se kontinuirano mogla ocjenjivati i poboljšavati. Programom bi se trebala utvrditi tijela zadužena za dopiranje do sudionika za upoznavanje sudionika s Programom i  za njihov odabir , uzimajući u obzir zemljopisnu ravnotežu, te bi se trebale podupirati aktivnosti za poticanje dimenzija učenja iz iskustva. Ta bi tijela također trebala biti uključena, prema potrebi, u pružanje osposobljavanja i potpore prije i nakon mobilnosti, što uključuje i jezične i međukulturne vještine. Inicijativa DiscoverEU trebala bi djelovati u suradnji s Europskim prijestolnicama kulture, Europskim prijestolnicama mladih, Europskim volonterskim prijestolnicama i Europskim zelenim prijestolnicama. [Am. 32]

(23)

Programom Učenje jezika pridonosi uzajamnom razumijevanju i mobilnosti unutar i izvan Unije. Jezične kompetencije istodobno spadaju u ključne životne i radne vještine. Stoga bi se Programom trebalo poboljšati poticati učenje jezika, posebno kroz jezične tečajeve na licu mjesta i širom upotrebom dostupnih internetskih alata, s obzirom na to da e-učenje nudi može imati dodatne prednosti za učenje jezika u pogledu pristupa i fleksibilnosti. U potpori za učenje jezika koja se pruža u okviru Programa trebalo bi više pozornosti posvetiti potrebama korisnika, s naglaskom na jezicima koji se koriste u zemlji primateljici, a u pograničnim regijama na jezicima susjednih zemalja. Potpora za učenje jezika treba također obuhvaćati nacionalne znakovne jezike. Instrument za jezičnu potporu na internetu u okviru programa Erasmus+ trebao bi biti prilagođen posebnim potrebama sudionika u programu i trebao bi biti otvoren svima. [Am. 33]

(23a)

Program bi trebao koristiti jezične tehnologije, kao što su tehnologije automatskog prevođenja, s ciljem da se olakša razmjena između nadležnih tijela i poboljša međukulturni dijalog. [Am. 34]

(24)

Programom bi se trebale podupirati mjere kojima se poboljšava suradnja među institucijama i organizacijama koje djeluju u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, prepoznajući njihovu temeljnu ulogu u pomaganju ljudima da steknu znanje, vještine i kompetencije potrebne u svijetu koji se mijenja te da adekvatno ostvare potencijal za inovacije, kreativnost i poduzetništvo, posebno u digitalnom gospodarstvu. U tu bi svrhu trebalo osigurati učinkovitu suradnju svih relevantnih dionika na svim razinama provedbe Programa. [Am. 35]

(25)

U svojim zaključcima od 14. prosinca 2017. Europsko vijeće pozvalo je države članice, Vijeće i Komisiju da nastave s nizom inicijativa za podizanje europske suradnje u obrazovanju i osposobljavanju na novu razinu, uključujući poticanjem uspostave inicijative „Europska sveučilišta” do 2024., koja se sastoji od mreža u koje bi se pristupom odozdo prema gore povezala sveučilišta diljem Unije. Programom bi se trebala podupirati ta inicijativa „Europska sveučilišta” , koja bi trebala biti usmjerena na izvrsnost i namijenjena povećanju privlačnosti ustanova visokog obrazovanja u Uniji i poboljšanju suradnje između istraživanja, inovacija i obrazovanja. Pojam „izvrsnosti” treba shvatiti široko, na primjer u pogledu sposobnosti jačanja uključenosti. Potpora programa trebala bi obuhvaćati široku geografsku pokrivenost „Europskih sveučilišta”. [Am. 36]

(26)

U Izjavi iz Brugesa iz 2010. poziva se na potporu strukovnoj izvrsnosti za pametan i održiv rast. U Komunikaciji „Jačanje inovacija u europskim regijama” iz 2017. ukazuje se na povezivanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s inovacijskim sustavima u okviru strategija pametne specijalizacije na regionalnoj razini. Programom bi se trebali omogućiti načini na koje se može odgovoriti na te zahtjeve i pružiti potpora razvoju transnacionalnih platformi centara strukovne izvrsnosti usko integriranih u lokalne i regionalne strategije za rast, inovacije i konkurentnost , održivi razvoj i  socijalnu uključenost . Ti centri izvrsnosti trebali bi djelovati kao pokretači kvalitetnih strukovnih vještina u kontekstu sektorskih izazova te istodobno podupirati opće strukturne promjene i socioekonomske politike u Uniji. [Am. 37]

(27)

Za veću upotrebu virtualne suradnje Programom bi se trebala poticati sustavnija upotreba internetskih platformi poput mreže eTwinning, platforme School Education Gateway, Elektroničke platforme za obrazovanje odraslih u Europi (EPALE), Europskog portala za mlade te internetske platforme za visoko obrazovanje. Programom bi se, po potrebi, trebao poticati i razvoj novih internetskih platformi radi jačanja i modernizacije provedbe politike obrazovanja, osposobljavanja, sporta i mladih na razini Europe. Takve bi platforme trebale biti prilagođene polaznicima i dostupne u skladu s Direktivom (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća  (18) . [Am. 38]

(28)

Programom bi se trebalo doprinijeti olakšavanju transparentnosti i  automatskog uzajamnog priznavanja vještina i  kompetencija, kvalifikacija i diploma te prijenosu bodova ili jedinica rezultata drugih dokaza o rezultatima učenja kako bi se poticalo jamstvo kvalitete te kako bi se poduprlo vrednovanje neformalnog i informalnog učenja, upravljanja vještinama i usmjeravanje. U tom pogledu Programom bi se trebala pružati i potpora kontaktnim točkama i mrežama na nacionalnoj razini i na razini Unije koje pružaju informacije i pomoć potencijalnim sudionicima, čime olakšavaju transeuropske razmjene i razvoj fleksibilnih načina učenja između različitih područja obrazovanja, osposobljavanja i mladih te u formalnom i neformalnom kontekstu. [Am. 39]

(29)

Programom bi se trebao mobilizirati potencijal bivših sudionika programa Erasmus+ i podupirati aktivnosti, posebno aktivnosti mreže bivših studenata, ambasadora i vršnjaka (Europeers) potičući ih da o Programu šire informacije.

(29a)

Programom bi se trebao staviti poseban naglasak na vrednovanje i priznavanje razdoblja obrazovanja i osposobljavanja u inozemstvu, uključujući srednjoškolsko obrazovanje. U tom pogledu bi dodjela proračunskih sredstava trebala ovisiti o postupcima ocjene kvalitete, opisu ishoda učenja i potpunoj primjeni Preporuke Vijeća od 15. ožujka 2018. o europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja  (19) , Preporuci Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja  (20) i europskih alata koji doprinose priznavanju učenja u inozemstvu i osiguravaju kvalitetno učenje, kao što su Europski kvalifikacijski okvir (EQF), Europski registar za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju (EQUAR), Europski sustav bodova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (ECVET) i Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQUAVET). [Am. 40]

(30)

Kako bi se osigurala suradnja s drugim instrumentima Unije i potpora drugim politikama Unije, mogućnosti mobilnosti trebale bi se nuditi osobama iz različitih sektora, poput javnog i privatnog sektora, poljoprivrede i poduzetništva, kako bi stekli iskustvo osposobljavanja, stažiranja ili učenja u inozemstvu koje im u bilo kojoj fazi života omogućuje da se razvijaju na profesionalnoj osobnoj razini, ali i na osobnoj, posebice razvijanjem svijesti o svojem europskom identitetu i razumijevanja europske kulturne raznolikosti , i na profesionalnoj razini, posebice stječući vještine koje su potrebne na tržištu rada . Program bi trebao predstavljati polaznu točku za Unijine transnacionalne programe mobilnosti sa snažnom dimenzijom učenja, pojednostavnjenjem ponude takvih programa za korisnike i one koji sudjeluju u tim aktivnostima. Trebalo bi olakšati razvoj projekata u okviru programa Erasmus+ ; treba trebalo bi donijeti posebne mjere kako bi se pomoglo nositeljima projekata u okviru programa Erasmus+ pomoglo da se prijavljuju za bespovratna sredstva ili razvijaju sinergije dobivanjem potpore iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te programa povezanih s migracijama, sigurnosti, pravosuđem i građanstvom, zdravljem i kulturom , medijima i kulturom te programa Europskih snaga solidarnosti . [Am. 41]

(31)

Važno je poticati poučavanje, učenje i istraživanje o pitanjima europske integracije i budućih izazova i mogućnosti Unije te promicati rasprave raspravu o tim pitanjima podupiranjem aktivnosti programa Jean Monnet u područjima visokog obrazovanja, ali i u drugim svim područjima obrazovanja i osposobljavanja. Poticanje europskog osjećaja europskog identiteta pripadnosti i angažiranosti posebno je važno u vremenima kada su na kušnji zajedničke s obzirom na izazove u pogledu zajedničkih vrijednosti na kojima se Unija temelji i koje su dio našeg zajedničkog europskog identiteta te kada s obzirom na to da građani pokazuju slabu angažiranost i, istovremeno, jačati angažman šire obrazovne zajednice i opće javnosti u europskoj integraciji . Programom bi se i dalje trebalo doprinositi razvoju izvrsnosti studija europske integracije i, istovremeno, jačati angažman šire obrazovne zajednice i opće javnosti u europskoj integraciji . [Am. 42]

(32)

Imajući na umu važnost borbe protiv klimatskih promjena Program mora biti u skladu sa središnjim ciljem Pariškog sporazuma prema kojem je potrebno jačati globalni odgovor na klimatske promjene. U skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i postizanja ciljeva kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Programom ovim će se doprinijeti integriranju fondom pridonijeti uključivanju klimatske politike i održivog razvoja u politike Unije i postizanju općeg cilja podupiranja klimatskih ciljeva s 25 % proračunskih rashoda Unije da se 25 % rashoda proračuna EU-a namijeni klimatskim ciljevima tijekom VFO-a u razdoblju 2021. – 2027. te godišnjeg cilja od 30  % koji je potrebno ostvariti što prije, a najkasnije do 2027 . Relevantne mjere utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe Programa te ponovno procijeniti u kontekstu relevantnih evaluacija i postupka preispitivanja. [Am. 43]

(32a)

Uzimajući u obzir ulogu Unije kao globalnog čimbenika u skladu s Programom Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i obvezama koje su države članice preuzele na konferenciji „Rio 20 +”, Programom bi trebalo uvesti uključivo, ravnopravno i kvalitetno obrazovanje i cjeloživotno učenje, uključujući prepoznavanje ključne uloge obrazovanja u borbi protiv siromaštva. Programom bi trebalo doprinijeti i cilju održivog razvoja kroz pružanje podrške razvoju potrebnih vještina za održivi razvoj i obrazovanjem ljudi o održivosti, zaštiti okoliša i klimatskim promjenama u okviru formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja. [Am. 44]

(33)

(34)

U okviru osnovne omotnice za mjere kojima će upravljati nacionalne agencije u području obrazovanja i osposobljavanja, trebalo bi odrediti raščlambu minimalne d47odjele po sektoru (visoko obrazovanje, školsko obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje te obrazovanje odraslih) kako bi se omogućilo da se kritičnom masom odobrenih sredstava postignu ciljana ostvarenja i rezultati u svakom od tih sektora. Točna raspodjela proračuna po mjerama i inicijativama trebala bi biti utvrđena u programu rada. [Am. 46]

(35)

Na ovaj Program primjenjuje se Uredba (EU, Euratom) br. [nova FU] („Financijska uredba”) (22). Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi i neizravnom izvršenju.

(36)

Oblici financiranja i metode izvršenja u skladu s ovom Uredbom trebali bi se odabirati na temelju toga mogu li se njima postići određeni ciljevi mjera i ostvariti rezultati, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik u pogledu neusklađenosti. To bi trebalo uključivati razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranje koje nije povezano s troškovima iz članka [125. stavka 1.] Financijske uredbe. Pri provedbi Programa trebalo bi poštovati načela transparentnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije kako su utvrđena u Financijskoj uredbi. [Am. 47]

(37)

Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u Programu u okviru suradnje uspostavljenje uspostavljene u skladu sa Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru (EGP), kojim se predviđa provedba programa Unije donošenjem odluke u skladu s tim sporazumom. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. Ovom bi se Uredbom nadležnom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) te Europskom revizorskom sudu trebala dodijeliti nužna prava i pristup kako bi sveobuhvatno izvršavali svoje ovlasti. Potpuno sudjelovanje trećih zemalja u Programu trebalo bi biti podložno uvjetima utvrđenima u posebnih posebnim sporazumima koji obuhvaćaju sudjelovanje predmetne treće zemlje u Programu. Štoviše, potpuno sudjelovanje podrazumijeva obvezu uspostavljanja nacionalne agencije i upravljanja nekim mjerama Programa na decentraliziranoj razini. Pojedinci i subjekti iz trećih zemalja koji koje nisu pridruženi pridružene Programu trebali bi moći sudjelovati u nekim mjerama aktivnostima Programa, kako je utvrđeno u programu rada i pozivima na podnošenje prijedloga koje objavljuje Komisija. Pri provedbi Programa mogli bi se uzeti u obzir posebni aranžmani u pogledu pojedinaca i subjekata iz europskih mikrodržava. [Am. 48]

(38)

U skladu s  člankom 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i u skladu s Komunikacijom Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a Unije” ” (23) (komunikacijom o strateškom partnerstvu) Programom bi se trebala uzeti u obzir posebna situacija tih regija. Poduzet će se mjere kako bi se povećalo sudjelovanje najudaljenijih regija u svim mjerama. Trebalo bi poticati razmjene i suradnju među ljudima i organizacijama iz tih regija i trećih zemalja, posebno njihovih susjednih zemalja. Te mjere redovito će se pratiti i ocjenjivati. [Am. 49]

(38a)

U svojoj komunikaciji o strateškom partnerstvu Komisija je prepoznala da bi povećana mobilnost učenika i osoblja u području obrazovanja i osposobljavanja, posebno u okviru programa Erasmus +, bila izrazito korisna za najudaljenije regije te je odlučila dodatno prilagoditi financijsku potporu za sudionike koji putuju iz najudaljenijih regija i u njih zadržavanjem posebnih pravila financiranja za te regije u okviru programa Erasmus +, istražiti mogućnosti proširenja regionalne suradnje u okviru programa Erasmus + kako bi se dodatno potaknula mobilnost između najudaljenijih regija i susjednih trećih zemalja te koristiti Europski socijalni fond + kao nadopunu programa Erasmus +. [Am. 50]

(39)

(40)

U Programom bi se trebao održavati kontinuitet u pogledu ciljeva i prioriteta. S obzirom na to da se Program treba provoditi tijekom razdoblja od sedam godina, važno je osigurati određenu razinu fleksibilnosti kako bi se omogućila njegova prilagodba promjenjivim okolnostima i političkim prioritetima u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Stoga se ovom Uredbom ne utvrđuje detaljno način na koji bi trebalo osmisliti posebne inicijative i njome se ne dovode u pitanje svi politički prioriteti i proračunski prioriteti za sljedećih sedam godina. Umjesto toga, sekundarne odabire politika i političke prioritete, uključujući pojedinosti o posebnim inicijativama, trebalo bi odrediti programima rada u skladu s Financijskom uredbom. Komisija bi trebala donijeti programe rada i o tome obavijestiti Europski parlament Pri osmišljavanju novih inicijativa trebale bi se izvući pouke iz prošlih i  trenutačnih probnih inicijativa u tom području i uzeti u obzir europska dodana vrijednost u pogledu sadržaja i Vijeće strukture inicijative . U programu rada trebale bi se također utvrditi mjere potrebne za njihovu provedbu u skladu s općim i posebnim ciljevima Programa, kriteriji za odabir i dodjelu bespovratnih sredstava, kao i svi ostali elementi koji se zahtijevaju. Programi rada Radni programi i sve njihove izmjene trebali bi se donijeti provedbenim aktima u skladu s postupkom ispitivanja temeljem delegiranih akata. Osobito je važno da Komisija provede odgovarajuća savjetovanja tijekom svojeg pripremnog rada, među ostalim na razini stručnjaka, i da se ta savjetovanja provedu u skladu s  načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi primiti sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am.51]

(40a)

Komisija bi, zajedno s nacionalnim agencijama, trebala pratiti provedbu Programa i izvješćivati o njoj, tijekom trajanja Programa i nakon njegova završetka. Završna evaluacija Programa trebala bi se provesti na pravovremeni način tako da se uklope u reviziju u sredini provedbenog razdoblja idućeg Programa, prema potrebi. Komisija bi osobito trebala provoditi preispitivanje Programa u sredini programskog razdoblja, popraćeno s zakonodavnim prijedlogom radi izmjene ove Uredbe, prema potrebi. [Am. 52]

(41)

U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (25) postoji potreba da se Program ocijeni na temelju informacija prikupljenih u skladu s posebnim zahtjevima praćenja, uz istodobno izbjegavanje prekomjernih propisa i administrativnog opterećenja, posebno u pogledu država članica korisnika . Ti zahtjevi trebali bi uključivati posebne, mjerljive i realne pokazatelje koji se mogu mjeriti tijekom vremena kako bi poslužili kao temelj za ocjenjivanje učinaka Programa na terenu . [Am. 53]

(42)

Trebalo bi na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini osigurati odgovarajuće obavješćivanje, promidžbu i širenje informacija o mogućnostima i rezultatima mjera koje se podupiru u okviru Programa. Aktivnosti obavješćivanja informiranja , promidžbe i širenja informacija trebale bi se oslanjati na sva provedbena tijela Programa, uključujući, prema potrebi, uz potporu drugih ključnih relevantnih dionika. [Am. 54]

(43)

Kako bi se osigurala veća učinkovitost u komuniciranju sa širom javnosti te veće sinergije između komunikacijskih aktivnosti na inicijativu Komisije, sredstva dodijeljena za komunikacijske aktivnosti u skladu s ovom Uredbom trebala bi doprinijeti i financiranju korporativne komunikacije koja se odnosi na političke prioritete Unije, ako su oni povezani s općim ciljem ove Uredbe. [Am. 55]

(44)

Kako bi se osigurala učinkovita i djelotvorna provedba ove Uredbe, Programom bi se trebali u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti mehanizmi provedbe koji su već uspostavljeni. Provedbu programa stoga bi trebalo povjeriti Komisiji i nacionalnim agencijama koje bi trebale zajamčiti dosljednu i izravnu primjenu pravila Programa diljem Unije tijekom vremena. U tu svrhu i kako bi se zajamčila učinkovita provedba Programa, Komisija i nacionalne agencije trebala bi surađivati te uz savjetovanje s dionicima razviti dosljedne, jednostavne i visokokvalitetne postupke te olakšati razmjenu dobrih praksi kojom se može poboljšati kvaliteta projekata u okviru Programa . Ako je izvedivo, i kako bi se učinkovitost povećala na najveću moguću mjeru, nacionalne agencije trebale bi biti iste kao ona imenovana one koje su imenovane za upravljanje prethodnim programom. Opseg ex ante procjene usklađenosti trebao bi se ograničiti na zahtjeve koji su novi i specifični za Program, osim u opravdanim slučajevima, kao na primjer u slučaju ozbiljnih nedostataka ili neučinkovitosti predmetne nacionalne agencije. [Am. 56]

(44a)

Kako bi se ohrabrilo organizatore projekata bez iskustva s programima financiranja Unije da se prijave za sredstva, Komisija i nacionalne agencije trebale bi pružiti savjet i podršku te zajamčiti da su postupci prijave što jasniji i jednostavniji. Vodič za Program trebao bi se još poboljšati kako bi bio pristupačan za korisnike i s jasnim sadržajem te bi obrasci za prijavu trebali biti jednostavni i pravovremeno dostupni. Kako bi se pojednostavnio i uskladio postupak podnošenja prijave, trebao bi se razviti zajednički, višejezični alat koji sadrži sve na jednom mjestu za Program i one koji sudjeluju u upravljanju Programom. [Am. 57]

(44b)

U pravilu bi se zahtjevi za bespovratna sredstva i prijave za projekte trebali podnositi nacionalnoj agenciji države u kojoj se nalazi sjedište organizacije sudionice te bi ta agencija njima trebala i upravljati. Međutim, odstupajući od toga, zahtjevi za bespovratna sredstva i prijave za projekte za aktivnosti koje organiziraju mreže diljem Unije te europske i međunarodne organizacije trebale bi se podnijeti Komisiji koja bi trebala njima izravno upravljati. [Am. 58]

(45)

Kako bi se osiguralo dobro financijsko upravljanje i pravna sigurnost u svakoj zemlji sudionici, svako nacionalno tijelo trebalo bi imenovati neovisno revizorsko tijelo. Ako je izvedivo, i kako bi se učinkovitost povećala na najveću moguću mjeru, neovisno revizorsko tijelo trebalo bi biti isto kao ono imenovano za mjere iz prethodnog programa.

(46)

Države članice trebale bi nastojati donijeti sve odgovarajuće mjere kako bi otklonile pravne i administrativne prepreke za koje bi mogle spriječiti pristup Programu ili spriječiti njegovo pravilno funkcioniranje Programa. Ako To uključuje, onda kad je to moguće, i ne dovodeći u pitanje pravo Unije o ulasku i boravku državljana trećih zemalja, to uključuje otklanjanje problema koji stvaraju poteškoće u pogledu dobivanja viza i boravišnih dozvola. U skladu s Direktivom (EU) 2016/801 Europskog parlamenta i Vijeća (26), države članice potiču se da uspostave ubrzane postupke prihvata. [Am. 59]

(47)

Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti trebalo bi se osigurati da se podaci za praćenje provedbe i evaluacije programa prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno te na odgovarajućoj razini preciznosti. Ti bi se podaci Komisiji trebali dostaviti na način koji je u skladu s relevantnim propisima o zaštiti podataka.

(48)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (27). [Am. 60]

(49)

Kako bi se pojednostavnili zahtjevi za korisnike, potrebno je trebala bi se u najvećoj mogućoj mjeri upotrebljavati jednokratne iznose, jedinične troškove koristiti pojednostavljena bespovratna sredstva u obliku jednokratnih iznosa , jediničnih troškova i paušalno financiranje paušalnog financiranja . U pojednostavnjenim bespovratnim sredstvima U skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i kako bi se pojednostavilo upravljanje Programom, plaćanja na paušalnoj osnovi koja se temelje na relevantnim projektima trebala bi se koristiti za aktivnosti mobilnosti u svim sektorima. Pojednostavljena bespovratna sredstva za podršku mjera mobilnosti Programa, kako ih je definirala Komisija, trebaju se uzeti u obzir troškovi trebalo bi redovito revidirati i prilagoditi troškovima života i boravka u zemlji domaćina i regiji domaćinu . Komisija i nacionalne agencije u zemljama pošiljateljicama trebale bi imati mogućnost prilagođavanja tih pojednostavnjenih pojednostavljenih bespovratnih sredstava na temelju objektivnih kriterija, posebno u cilju osiguranja pristupa osobama s manje mogućnosti. U skladu s nacionalnim pravom, države članice također bi trebalo poticati da izuzmu ta bespovratna sredstva iz od svih poreza i socijalnih doprinosa. Isto izuzeće trebalo bi se primjenjivati na javne ili privatne subjekte koji dodjeljuju takvu financijsku potporu dotičnim pojedincima. [Am. 61]

(50)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (28), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (29) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (30), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (31). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije te dodijeliti Komisiji, Europskom uredu za borbu protiv prijevara, Uredu europskog javnog tužitelja i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(51)

Potrebno je osigurati komplementarnost mjera koje se provode u okviru Programa s aktivnostima koje poduzimaju države članice i s drugim aktivnostima Unije, posebno s onima u području obrazovanja, kulture i medija, mladih i solidarnosti, zapošljavanja i socijalne uključenosti, istraživanja i inovacija, industrije i poduzetništva, poljoprivrede i ruralnog razvoja s naglaskom na mlade poljoprivrednike, kohezije, regionalne politike i međunarodne suradnje i razvoja.

(52)

Iako se regulatornim okvirom državama članicama i regijama već dopuštala uspostava sinergija u prethodnom programskom razdoblju između programa Erasmus+ i drugih instrumenata Unije, poput europskih strukturnih i investicijskih fondova, kojima se podupire i kvalitativni razvoj sustava obrazovanja, osposobljavanja i mladih u Uniji, taj se potencijal dosad nedovoljno koristi, pa se time ograničavaju sustavni učinci projekata i učinak na politiku. Na nacionalnoj bi razini trebalo doći do djelotvorne komunikacije i suradnje između nacionalnih tijela nadležnih za upravljanje tim različitim instrumentima kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristio učinak svakog od tih instrumenata. Programom bi se trebala omogućiti aktivna suradnja s tim instrumentima , osobito osiguravanjem toga da se visokokvalitetna prijava koju zbog nedostatnih financijskih sredstava nije moguće financirati u okviru Programa, može uzeti u obzir za financiranje, u okviru pojednostavljenog postupka, u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova. Kako bi se pojednostavio postupak za takve mjere trebalo bi biti moguće dodijeliti im „oznaku izvrsnosti” kao priznanje za njihovu visoku kvalitetu. Takva komplementarnost programa trebala bi omogućiti povećane stope uspješnosti projekta. [Am. 62]

(52a)

Kako bi se povećala učinkovitost financiranja Unije i podrška politici, važno je da se razvijaju sinergije i komplementarnost u svim relevantnim programima na dosljedan način. Takvim sinergijama i komplementarnošću ne bi se smjelo dovesti ni do toga da se sredstvima dodijeljenima programu Erasmus + upravlja izvan strukture Programa, ni do toga da se sredstva koriste za ostvarivanje ciljeva drugačijih od onih utvrđenih ovom Uredbom. Svim sinergijama i svom komplementarnošću trebalo bi se doći do pojednostavljenih postupaka podnošenja zahtjeva na razini provedbe. [Am. 63]

(53)

Radi preispitivanja ili nadopunjavanja pokazatelja uspješnosti Programa, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu Priloga. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provodi odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provode u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi d64elegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi primiti sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(54)

Prikladno je osigurati ispravno zaključenje prethodnog programa, osobito kad je riječ o nastavku višegodišnjih mehanizama za upravljanje tim programom, poput financiranja tehničke i administrativne pomoći. Od 1. siječnja 2021. tehničkom i administrativnom pomoći trebalo bi se, prema potrebi, osigurati upravljanje mjerama koje još nisu zaključene u sklopu prethodnog programa do 31. prosinca 2020.

(55)

Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Konkretno, ovom se Uredbom nastoji osigurati potpuno poštovanje prava na ravnopravnost muškaraca i žena te prava na nediskriminaciju na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije te promicati primjena članaka 21. i 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Stoga bi se Programom trebale aktivno podržavati inicijative kojima se želi podići razina osviještenosti i promicati pozitivna percepcija bilo koje od skupina koje bi mogle biti diskriminirane te podupirati rodnu jednakost. Njime bi se trebalo podupirati i napore za rješavanje problema nejednakosti u obrazovanju i posebnih poteškoća s kojima su suočeni Romi tako što im će se olakšati cjelovito i aktivno sudjelovanje u Programu. Poštivanje prava i načela koja su posebno priznata Poveljom o temeljnim pravima trebalo bi uključiti u cjelokupno planiranje, provedbu, praćenje i evaluaciju Programa. [Am. 64]

(56)

Horizontalna financijska pravila koja donose Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. UFEU-a primjenjuju se na ovu Uredbu. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice utvrđuje postupak za donošenje i izvršenje proračuna bespovratnim sredstvima, javnom nabavom, nagradama i neizravnim izvršenjem te se propisuje provjera odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da je vladavina prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje Unije.

(57)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe države članice ne mogu dostatno ostvariti, nego se zbog njegova transnacionalnog karaktera, velikog obujma i širokog geografskog opsega financiranih aktivnosti mobilnosti i suradnje, njegova učinka na pristup mobilnosti u svrhu učenja i općenitije na integraciju Unije, te zbog njegove ojačane međunarodne dimenzije, može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(58)

Uredbu (EU) br. 1288/2013 trebalo bi staviti izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

(59)

Kako bi se osigurao kontinuitet financijske potpore koja se pruža u okviru Programa, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2021.,