(1)

Države članice u prošlosti su odlučile uvesti ljetno računanje vremena na nacionalnoj razini. Stoga je za funkcioniranje unutarnjeg tržišta bilo važno da datumi i vremena početka i kraja ljetnog računanja vremena budu jedinstveni u Uniji kako bi se koordiniralo pomicanje sata u državama članicama . Sve države članice u skladu s Direktivom 2000/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) trenutačno primjenjuju pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja dvaput godišnje. Standardno ljetno računanje vremena od mijenja se na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku i primjenjuje se do posljednje nedjelje u listopadu iste godine. [Am. 1]

(2)

Europski Uzimajući u obzir niz predstavki, građanskih inicijativa i parlamentarnih pitanja, Europski parlament je u rezoluciji od 8. veljače 2018. od Komisije zatražio da provede temeljitu procjenu ljetnog računanja vremena predviđenog Direktivom 2000/84/EZ te da, prema potrebi, pripremi prijedlog njezine revizije. U rezoluciji je potvrđeno naglašeno da je ključno da računanje važno zadržati usklađen i koordiniran pristup računanju vremena u EU-u bude i dalje usklađeno cijeloj Uniji te jedinstveno računanje vremena u EU-u . [Am. 2]

(3)

Komisija je ispitala dostupne dokaze, a oni upućuju na to da je važno da to područje bude uređeno usklađenim pravilima na razini Unije kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, omogućila predvidljivost i  dugoročna sigurnost te izbjeglo, među ostalim, probleme s utvrđivanjem voznih redova usluga prijevoza i s funkcioniranjem informacijskih i komunikacijskih sustava, povećanje troškova u prekograničnoj trgovini i smanjenje produktivnosti na tržištu robe i usluga. Iz dokaza se ne može jednoznačno zaključiti nadmašuju li koristi ljetnog računanja vremena nedostatke povezane s tim što se sat pomiče dvaput godišnje. [Am. 3]

(3a)

Javna rasprava o ljetnom računanju vremena nije nova te je od njegova uvođenja bilo nekoliko inicijativa čiji je cilj bio da se prekine s tom praksom. Neke su države članice održale nacionalna savjetovanja, a većina poduzeća i dionika podržala je ukidanje te prakse. Savjetovanje koje je pokrenula Europska komisija dovelo je do istog zaključka. [Am. 4]

(3b)

U tom kontekstu stanje poljoprivrednika u stočarstvu može poslužiti kao primjer kako se ljetno računanje vremena u početku smatralo nespojivim s radnim praksama u poljoprivredi, posebno kad je riječ o tome da je radni dan već po standardnom vremenu počinjao vrlo rano. Osim toga, smatralo se da je zbog pomicanja sata dvaput godišnje i prijelaza na ljetno računanje vremena otežana isporuka proizvoda ili životinja na tržišta. Naposljetku, pretpostavljalo se da će se smanjiti prinos mlijeka zato što krave imaju svoj prirodni ritam proizvodnje mlijeka. Međutim, moderna poljoprivredna oprema i prakse iz temelja su promijenili poljoprivredu tako da većina spomenutih pitanja više nije relevantna. S druge strane, razlozi za zabrinutost u pogledu bioritma životinja i uvjeta rada poljoprivrednika i dalje su bitni. [Am. 5]

(4)

O ljetnom se računanju vremena vodi intenzivna javna raspraval. Oko 4,6 milijuna građana sudjelovalo je u javnom savjetovanju koje je organizirala Komisija, što je dosad najveći broj odgovora zaprimljenih u nekom savjetovanju Komisije. U brojnim građanskim inicijativama također se naglašava zabrinutost javnosti u pogledu pomicanja sata dvaput godišnje , a neke su države članice već izrazile želju za njegovim ukidanjem ljetnog računanja vremena . S obzirom na navedeno nužno je i dalje štititi ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeći eventualne znatne poremećaje koji bi mogli nastati zbog različitog računanja vremena u državama članicama. Stoga je primjereno koordinirano i usklađeno ukinuti ljetno računanje vremena. [Am. 6]

(4 a)

Kronobiologija pokazuje da na bioritam ljudskog tijela utječe svako pomicanje sata, što može imati negativan učinak na ljudsko zdravlje. Najnoviji znanstveni dokazi jasno upućuju na to da postoji veza između pomicanja sata i kardiovaskularnih bolesti, upalnih bolesti imunološkog sustava ili povišenog krvnog tlaka povezanih s poremećajem cirkadijanog ritma. Neke su skupine, na primjer djeca i starije osobe, posebno osjetljive. Stoga je radi zaštite javnog zdravlja primjereno ukinuti pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja. [Am. 7]

(4b)

Područja država članica Unije, osim prekomorskih teritorija, podijeljena su na tri različite vremenske zone odnosno standardna vremena, a to su GMT, GMT+1 i GMT+2. Budući da se teritorij Europske unije u velikoj mjeri proteže duž osi sjever – jug, utjecaj danjeg svjetla razlikuje se od jednog do drugog dijela Unije. Stoga je važno da države članice prije promjene svoje vremenske zone u obzir uzmu geografske aspekte vremena, tj. prirodne vremenske zone i zemljopisni položaj. Prije donošenja odluke o promjeni svoje vremenske zone države članice trebale bi se savjetovati s građanima i relevantnim dionicima. [Am. 8]

(4c)

U brojnim građanskim inicijativama istaknuta je zabrinutost građana zbog pomicanja sata dvaput godišnje pa bi državama članicama trebalo dati vremena i mogućnost da provedu vlastita javna savjetovanja i procjene učinka radi boljeg razumijevanja posljedica ukidanja pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja u svim regijama. [Am. 9]

(4d)

Ljetno računanje vremena, odnosno korištenje danjeg svjetla, omogućuje kasnije zalaske sunca u ljetnim mjesecima. Za brojne građane Unije ljeto stoga podrazumijeva sunčevu svjetlost raspoloživu i do kasnovečernjih sati. Povratak na „standardno” vrijeme doveo bi do toga da sunce ljeti zalazi jedan sat ranije, čime bi se uvelike skratilo razdoblje u godini kad je danje svjetlo dostupno i kasno navečer. [Am. 10]

(4e)

U brojnim je studijama razmatrana veza između prelaska na ljetno računanje vremena i rizika od srčanog udara, poremećenog tjelesnog ritma, nedostatka sna, pomanjkanja koncentracije i pozornosti, povećanog rizika od nesreća, niže razine zadovoljstva životom, pa čak i stopa samoubojstava. Unatoč tome, dulje dnevno svjetlo, aktivnosti na otvorenom nakon posla ili škole i izloženost sunčevoj svjetlosti očito imaju neke pozitivne dugoročne učinke na opću dobrobit. [Am. 11]

(4f)

Pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja negativno utječe i na dobrobit životinja, što je očito na primjer u stočarstvu jer trpi proizvodnja kravljeg mlijeka.

(4 g)

Općenito se pretpostavlja da pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja sa sobom donosi uštede energije. To je zapravo i bio glavni razlog za njegovo prvotno uvođenje u prošlom stoljeću. Međutim, istraživanja pokazuju da, iako pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja može donijeti neznatne koristi kad je riječ o smanjenju potrošnje energije u Uniji u cjelini, to nije slučaj u svim državama članicama. Povećana potrošnja energije za grijanje može također nadmašiti uštedu energije za rasvjetu zbog prelaska na ljetno računanje vremena. Osim toga, rezultate je teško tumačiti jer na njih snažno utječu vanjski faktori kao što su meteorologija, ponašanje korisnika energije ili energetska tranzicija koja je u tijeku. [Am. 13]

(5)

Ovom se Direktivom ne bi trebalo dovoditi u pitanje pravo nikoje nijedne države članice da odluči koje će standardno vrijeme ili vremena primjenjivati na područjima pod svojom nadležnošću obuhvaćenima teritorijalnim područjem primjene iz Ugovorâ niti da to standardno vrijeme ili vremena mijenja. Međutim, kako bi se osiguralo da ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta ne bi bilo narušeno ni ako bi ljetno računanje vremena primjenjivale samo neke države članice, države članice ne bi ni na kojem području pod svojom nadležnošću smjele mijenjati standardno vrijeme uslijed izmjene godišnjih razdoblja, neovisno o tome je li promjena iskazana kao promjena vremenske zone. Nadalje, kako bi se izbjegli poremećaji u, među ostalim, prometu, komunikacijama i drugim obuhvaćenim sektorima, države članice trebale bi pravovremeno najkasnije do 1. travnja 2020. obavijestiti Komisiju o tome u slučaju da namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme i potom provesti promjene o kojima su obavijestile. Komisija bi na temelju te obavijesti trebala obavijestiti sve ostale države članice kako bi mogle poduzeti sve potrebne mjere. Usto, tu bi informaciju trebala objaviti i tako s njom upoznati i javnost i dionike posljednje nedjelje u listopadu 2021. [Am. 14]

(6)

Stoga je potrebno prestati s usklađivanjem razdoblja obuhvaćenog ljetnim računanjem vremena kako je utvrđeno Direktivom 2000/84/EZ i uvesti zajednička pravila kako bi se izbjeglo spriječilo da države članice svoje standardno vrijeme mijenjaju više od jednom godišnje i da, posljedično, drukčije primjenjuju različito računanje vremena slijedom izmjene godišnjih razdoblja računaju vrijeme, te kako bi se uvela obveza obavješćivanja o planiranim promjenama standardnog vremena promjenom svojeg standardnog vremena više od jednom godišnje . Cilj je ove Direktive jasno pridonijeti neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te bi se ona stoga trebala temeljiti na članku 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kako je dosljedno tumačen sudskom praksom Suda Europske unije. [Am. 15]

(6a)

Prije donošenja odluke o tome koje će se standardno vrijeme primjenjivati u svakoj državi članici potrebno je održati savjetovanja i provesti studije kojima bi se u obzir uzele želje građana, geografske varijacije, regionalne razlike, standardni radni uvjeti i drugi faktori relevantni za određenu državu članicu. Stoga bi države članice trebale imati dovoljno vremena za analizu učinka prijedloga i izbor rješenja koje najviše odgovara njihovu stanovništvu, uzimajući pritom u obzir dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. [Am. 16]

(6b)

Zbog promjene računanja vremena koja nije povezana s izmjenom godišnjih razdoblja nastat će troškovi u vezi s prijelazom, osobito u pogledu informatičkih sustava u sektoru prometa i drugim sektorima. Kako bi se znatno smanjili troškovi u vezi s prijelazom, potrebno je razumno pripremno razdoblje za provedbu ove Direktive. [Am. 17]

(7)

Direktiva Ova Direktiva trebala bi se trebala primjenjivati od 1. travnja 2019.  2021 . pa bi posljednje razdoblje ljetnog računanja vremena koje podliježe pravilima iz Direktive 2000/84/EZ trebalo u svakoj državi članici započeti 31. ožujka 2019. posljednje nedjelje u ožujku 2021 . u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice koje nakon tog razdoblja ljetnog računanja vremena namjeravaju primjenjivati standardno vrijeme koje odgovara zimskom računanju vremena u skladu s Direktivom 2000/84/EZ trebale bi svoje standardno vrijeme promijeniti 27. listopada 2019. posljednje nedjelje u listopadu 2021 . u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu kako bi se slične i trajne promjene u različitim državama članicama odvile istodobno. Poželjno je da države članice surađuju pri odlučivanju o standardnom vremenu koje će svaka od njih primjenjivati od 2019 2021. [Am. 18]

(7 a)

Kako bi se osigurala usklađena provedba ove Direktive, države članice trebale bi međusobno surađivati te na usklađen i koordiniran način donijeti odluke o predviđenom standardnom računanju vremena. Stoga bi trebalo uspostaviti koordinacijski mehanizam koji će se sastojati od po jednog imenovanog predstavnika iz svake države članice i jednog predstavnika Komisije. U okviru koordinacijskog mehanizma trebao bi se razmotriti i ocijeniti potencijalni učinak svake planirane odluke o standardnom vremenu države članice na funkcioniranje unutarnjeg tržišta kako bi se izbjegli znatni poremećaji. [Am. 19]

(7 b)

Komisija bi trebala procijeniti može li predviđeno računanje vremena u različitim državama članicama znatno i trajno narušiti pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Ako na temelju te procjene države članice ne preispitaju predviđeno računanje vremena, Komisija bi trebala moći odgoditi datum početka primjene ove Direktive za najviše 12 mjeseci i po potrebi podnijeti zakonodavni prijedlog. Kako bi se osigurala pravilna primjena ove Direktive, Komisiji bi stoga trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290.UFEU-a u vezi s odgodom datuma za početak primjene ove Direktive za najviše 12 mjeseci. [Am. 20]

(8)

Provedbu ove Direktive trebalo bi pratiti. Komisija bi o rezultatima tog praćenja trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Izvješće bi se trebalo temeljiti na informacijama koje države članice Komisiji dostave dovoljno rano kako bi se izvješće moglo predstaviti u utvrđenom roku.

(9)

Budući da države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve ove Direktive kad je riječ o usklađenom računanju vremena, nego je to moguće bolje učiniti na razini Unije, Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom supsidijarnosti, kako je utvrđeno tim člankom, ovom se Direktivom ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje navedenih ciljeva.

(10)

Usklađeno računanje vremena trebalo bi primjenjivati u skladu s odredbama o teritorijalnom području primjene iz Ugovorâ kako je utvrđeno u članku 355. UFEU-a.

(11)

Direktivu 2000/84/EZ trebalo bi stoga staviti izvan snage,