1.

podizanju svijesti i promicanju djelovanja na lokalnoj i regionalnoj razini u vezi s temeljnim vrijednostima EU-a – poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava – koje je potrebno zaštititi i poštovati čak i u kriznim vremenima. OR je predan pronalaženju primjerenih odgovora na lokalnoj i regionalnoj razini na način rada EU-a, kao i suradnji svojih članova i članica s građanima, u cilju premošćivanja jaza između institucija EU-a i lokalnih zajednica;

2.

ponavljanju svog zahtjeva da punopravno sudjeluje u svim tijelima konferencije o budućnosti Europe. Baš kao i gospodarska i klimatska kriza, pandemija je pokazala da je više nego ikad potrebno duboko promišljanje o europskoj demokraciji i politikama, a konferencija o budućnosti Europe bit će bitna prilika da se s građanima i lokalnim i regionalnim vlastima o EU-u raspravlja kao o projektu, a i za predlaganje – prije sljedećih izbora za Europski parlament – novog načina rada EU-a, uključujući i reviziju Ugovorâ u cilju potpunog uključivanja gradova i regija u izradu politika;

3.

pozivu državama članicama i institucijama EU-a da uvažavaju, razvijaju i jačaju obveze dogovorene Berlinskom deklaracijom iz 2007. i Rimskom deklaracijom iz 2017., točnije da prihvate da bi zadaće i suradnju trebalo dijeliti među svim razinama vlasti, uključujući lokalne i regionalne vlasti, kako bi Europska unija postala djelotvornija, ujedinjenija, demokratskija i otpornija. Konačni tekst zajedničkog stajališta o konferenciji o budućnosti Europe trebalo bi donijeti u duhu institucionalne suradnje;

4.

razvijanju – putem lokalnih i regionalnih vlasti – modela za trajni i strukturirani dijalog s građanima u kontekstu konferencije o budućnosti Europe i šire, čime bi se omogućio dvosmjerni proces komunikacije između građana i institucija EU-a. U tom pogledu, bogatstvo iskustava i postojeće najbolje prakse deliberativne demokracije na lokalnoj i regionalnoj razini, kao i brojne mreže izabranih lokalnih i regionalnih vijećnika, ključne su vrijednosti kojima će OR doprinijeti raspravi o budućnosti Europe;

5.

podupiranju lokalnih i regionalnih vlasti u optimalnom iskorištavanju novih instrumenata digitalne tehnologije i alata IKT-a. Digitalne tehnologije imaju znatan potencijal za inovativna rješenja koja se mogu primijeniti na gospodarske, socijalne i tehnološke izazove našeg vremena. Tako mogu unaprijediti pružanje javnih usluga, olakšati komunikaciju među ljudima, povećati sudjelovanje građana na nove i različite načine, povećati transparentnost, uključivost, osjećaj odgovornosti i prilagodljivost postupka donošenja odluka, poboljšati lokalno upravljanje te dopuniti i jačati demokraciju. Zbog toga je potrebno znatno poboljšati otpornost i neovisnost digitalnih sustava i onih koji ih nude;

6.

promicanju raznolikosti zalaganjem za mjere uključivosti i ravnopravnosti te sprečavanjem i suzbijanjem rodne diskriminacije (2), rasnog i etničkog podrijetla (3), vjere, invaliditeta ili dobi (4), kao i diskriminacije na bilo kojoj osnovi, u OR-u i izvan njega kad je posrijedi donošenje odluka na europskoj, nacionalnoj, lokalnoj i regionalnoj razini;

7.

aktivnom sudjelovanju u komunikacijskoj kampanji za podizanje svijesti u vezi sa suzbijanjem rodnih stereotipa koju će Europska komisija pokrenuti i ulozi platforme na kojoj lokalna i regionalna tijela mogu razmjenjivati najbolje prakse o toj temi;

8.

podupiranju i jačanju manjina u Europi, naročito putem inicijative „Minority SafePack”;

9.

preuzimanju uloge referentne točke za sve regionalne i lokalne vlasti u Europi, pa i one koje nisu članice OR-a, i to jačanjem političkog identiteta OR-a i odnosa s glavnim političkim grupacijama, nacionalnim vladama, izabranim predstavnicima na lokalnoj i regionalnoj razini, europskim i nacionalnim udrugama regionalnih i lokalnih vlasti te regionalnim uredima u Bruxellesu te jačanjem suradnje s njima;

10.

podupiranju predstavničke demokracije jačanjem interakcije s parlamentima na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te razmjenjivanjem najboljih praksi o alatima za poticanje predstavničke i participativne demokracije, uključujući participativne proračune; vladavina prava, demokracija i dobro upravljanje moraju biti preduvjeti za dobivanje financijskih sredstava EU-a;

11.

praćenju i promicanju – na temelju činjenične analize – decentralizacije lokalnih i regionalnih ovlasti i financija te funkcioniranja lokalne demokracije u EU-u;

12.

stvaranju digitalnih alata za mapiranje nadležnosti u pogledu politika i financija služeći se sinergijama s postojećim alatima EU-a te nacionalnih i međunarodnih organizacija;

13.

podupiranju i promicanju važnog rada lokalnih i regionalnih vlasti u prvim redovima borbe protiv pandemije COVID-a 19 i gospodarske i socijalne krize. Pandemija pokazuje važnost pravilne primjene načela aktivne supsidijarnosti te ističe – s jedne strane – ključnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti, a s druge, potrebu za koordinacijom i potporom na europskoj razini;

14.

analizi novih inicijativa za politike EU-a kako bi se osiguralo da one uključuju teritorijalnu dimenziju i ispunjavaju zahtjev za dodanom vrijednošću EU-a, u skladu s preporukama Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije” te sa smjernicama za bolju regulativu;

15.

smanjenju administrativnog opterećenja i troškova provedbe za regije i gradove insistirajući na pojednostavljenju zakonodavstva i upozoravajući na praksu tzv. prekomjerne regulacije općenito;

16.

jačanju suradnje s Europskom komisijom, Europskim parlamentom i Europskim vijećem, među ostalim putem Mreže regionalnih središta i platforme Fit for Future („Spremni za budućnost”), kako bi se djelotvornost izrade politika EU-a poboljšala uz pomoć povratnih informacija o konkretnim iskustvima lokalnih i regionalnih dionika;

17.

promicanju važnosti lokalne samouprave unutar Europske unije, u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama te partnerskim zemljama u istočnom i mediteranskom susjedstvu;

18.

podupiranju globalnog djelovanja EU-a promicanjem vrijednosti i načela kao što su ljudska prava, demokracija, vladavina prava, održivi razvoj i socijalna uključivost, putem bliske suradnje s mediteranskim i istočnim partnerima.

19.

poticanju regionalnih parlamenata da se uključe u pilot-projekt OR-a i CALRE-a u cilju pokretanja političkih rasprava o važnim pitanjima u vezi s EU-om, primjerice o pripremi godišnjeg programa rada Europske komisije;

20.

osiguravanju toga da EU podupire stvarno sudjelovanje i angažman mladih, među ostalim putem strukturirane suradnje s koordinatorom EU-a za mlade, jačanjem mjera kao što je Garancija za mlade radi poboljšanja izgleda za kvalitetno zapošljavanje i obrazovanje te uspostavom Europske garancije za djecu;

21.

nastavljanju suradnje s mladim izabranim političarima (YEP) u okviru OR-ova programa YEP kako bi se za buduće generacije izabranih lokalnih i regionalnih političara uspostavile veze s europskim i nacionalnim procesima donošenja politika;

22.

promicanju kulturne raznolikosti naših lokalnih, regionalnih, nacionalnih i europskih identiteta te različitih jezika i tradicija koji čine europsku kulturnu baštinu; isticanju činjenice da su kulturni i kreativni sektor, koji imaju svoje mjesto ne samo u lokalnom gospodarstvu kao poslodavci već i u društvenom životu zajednica općenito, snažno pogođeni pandemijom i da im je potrebna potpora; doprinošenju Novoj europskoj agendi za kulturu, među ostalim uključivanjem ulaganja u kulturu u razne fondove EU-a, te jačanjem sinergije između kulture i drugih politika kao što su turistička, regionalna i obrazovna politika, politika mladih te politika istraživanja i inovacija.

23.

promicanju kriznog plana za pandemiju COVID-a 19 na temelju provedbe ciljeva održivog razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini, kao i drugih inicijativa iz europskog zelenog plana;

24.

doprinošenju ciljevima smanjenja emisija ugljika do 2030. u svrhu postizanja klimatske neutralnosti do 2050., i to poticanjem ambicioznog i odlučnog lokalnog i regionalnog djelovanja u okviru klimatskog sporazuma i drugih relevantnih lokalnih i regionalnih inicijativa za održivi razvoj;

25.

promicanju korištenja strategija pametne specijalizacije i drugih instrumenata u jačanju europskih partnerstava i lokalne javno-privatne suradnje u cilju poboljšanja stručnih kompetencija, kao i mogućnosti stjecanja kvalifikacija na radnim mjestima te u područjima i tehnologijama potrebnima za izgradnju održivosti, dodane vrijednosti i otpornosti na lokalnoj i regionalnoj razini;

26.

doprinošenju ambicioznoj politici EU-a u području okoliša, osiguravanjem uključivanja politike u sve programe djelovanja za okoliš; osiguravanju toga da lokalna i regionalna dimenzija bude na odgovarajući način uzeta u obzir u pripremi i provedbi triju glavnih prioriteta europskog zelenog plana na području okoliša, a to su bioraznolikost, kružno gospodarstvo i nulta stopa onečišćenja; planiranju okolišnih i klimatskih politika prikladnih za praktičnu provedbu u svim vrstama zajednica;

27.

usmjeravanju i podupiranju razvoja sporazuma o klimi uz pomoć koordiniranih i međusektorskih mjera i inicijativa, uključujući lokalno utvrđene doprinose i političke obveze na razini regija i gradova, kako bi se osiguralo da se taj sporazum temelji na višerazinskom upravljanju i djelotvornom širenju dobri praksi te da nijedna osoba ili regija ne bude zapostavljena;

28.

predviđanju toga kako će transformacije na području energije, mobilnosti i digitalizacije utjecati na naše zajednice; izradi strategija i podupiranju njihove brze provedbe kako bi se njihovi pozitivni učinci maksimalno povećali, a negativni učinci na lokalnoj razini smanjili;

29.

jačanju otpornosti na lokalnoj razini putem prilagodbe klimatskim promjenama i jačanju lokalnih kapaciteta za reagiranje na ekstremne vremenske nepogode koje su sve učestalije i sve ozbiljnije, a naročito osiguravanjem toga da lokalne i regionalne vlasti raspolažu resursima nužnima za upravljanje u slučaju katastrofe korištenjem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu i povećanog Fonda solidarnosti EU-a;

30.

doprinošenju pripremi cilja nulte stope onečišćenja za okoliš bez toksičnih tvari te pripremanju i podupiranju regionalnih i lokalnih vlasti u provedbi ambicioznih ciljeva EU-a za akcijski plan za nultu stopu onečišćenja zraka, vode i tla; doprinošenju reviziji paketa za gradsku mobilnost na temelju iskustava stečenih s planovima održive gradske mobilnosti i pripremi tijela nadležnih za javni prijevoz da odgovore na egzogene prijetnje pružanju sigurnih i zaštićenih usluga mobilnosti;

31.

osiguravanju toga da se prilikom osmišljavanja, ocjenjivanja i provedbe nacionalnih energetskih i klimatskih planova, nacionalnih dugoročnih strategija i nacionalnih dugoročnih strategija obnove na odgovarajući način uzmu u obzir stavovi i doprinosi lokalnih i regionalnih vlasti izraženi u okviru višerazinskih dijaloga o klimi i energiji u državama članicama;

32.

podupiranju Europske komisije u nastojanjima da uspješno osmisli i provede plan „Val obnove” te da ga učini okosnicom strategije oporavka nakon pandemije;

33.

podupiranju nastojanja Europske komisije da uspostavi sustav označivanja proizvoda koji nisu povezani s deforestacijom te da zaštiti i obnovi šume u cijelom svijetu;

34.

premošćivanju digitalnog jaza i promicanju digitalnog učenja i digitalizacije lokalnih i regionalnih javnih službi, među ostalim uz potporu programa Digitalna Europa za razdoblje 2021. – 2027., kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, potaknuo održivi rast lokalnih poduzeća, povećala otpornost gospodarstva i doprinijelo održivijoj i zelenijoj Europi;

35.

podupiranju podučavanja svih građana u području digitalne i medijske pismenosti na regionalnoj i lokalnoj razini te radu na uspostavi europskog okvira za uvođenje antropocentrične i pouzdane umjetne inteligencije;

36.

pozivanju Europske komisije, država članica EU-a i njihovih regija i gradova da podrže ubrzavanje modernizacije i digitalizacije sustava obrazovanja i osposobljavanja, uključujući putem potrebnih ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, opremu i potpore zapošljavanju u lokalnom gospodarstvu; doprinošenju naporima da se ponovno pokrenu aktivnosti u okviru programa Erasmus + i Europskih snaga solidarnosti. Europski prostor obrazovanja i ažurirani Program vještina za Europu dva su važna kanala za djelovanje i potporu koje treba poduprijeti u okviru budućeg programa Erasmus;

37.

poboljšanju širokopojasne povezivosti i uvođenju mreže 5G na lokalnoj i regionalnoj razini u urbanim i ruralnim područjima i mapiranju budućih potreba za ulaganjima;

38.

osiguravanju toga da regionalne i lokalne vlasti mogu doprinijeti budućoj strategiji „od polja do stola” i od nje imati koristi; uspostavi lokalnih vijeća za prehranu, povezivanju lokalnih proizvođača hrane s potrošačima, promicanju zdrave prehrane i podizanju svijesti o bacanju hrane; rješavanju problema financijskih potreba poljoprivrednih gospodarstava kako bi ona mogla poduzeti nužne mjere u pogledu klime, okoliša i bioraznolikosti;

39.

rješavanju sve većeg problema odljeva mozgova i jačanju regionalnih inovacijskih ekosustava jačanjem teritorijalne kohezije; poticanju ekonomije dobrobiti i promicanju istraživanja i inovacija, među ostalim uz pomoć potpora iz programa Obzor Europa, ESIF-a i raznih nacionalnih instrumenata financiranja; pokretanju što je prije moguće teritorijalnih inicijativa za predviđanje, kao i aktivnosti namijenjenih jačanju socijalne, ekonomske i zdravstvene otpornosti regija i gradova;

40.

doprinošenju sveobuhvatnoj europskoj strategiji za demografske promjene kojom se svladavaju svi demografski izazovi i koja sadržava sveobuhvatan, koordiniran i integriran odgovor EU-a na demografske izazove, s obzirom na to da je riječ o međusektorskoj temi koja utječe na sve politike EU-a;

41.

osiguravanju toga da EU razvije sveobuhvatnu humanitarnu i pravednu migracijsku politiku i da ne dozvoli da se države članice, pogranične regije, otoci i najudaljenije regije sami nose s migracijskom krizom jer je to i europsko i nacionalno pitanje; podupiranju razmjene najboljih praksi za integraciju migranata među regionalnim i lokalnim vlastima;

42.

pružanju doprinosa regionalne i lokalne razine reformi migracijske politike EU-a, što uključuje integraciju, pravedne postupke vraćanja i politike azila kojima bi se omogućila odgovarajuća reakcija na tekuće i buduće migracijske trendove; uklanjanju osnovnih uzroka migracija u suradnji sa zemljama porijekla i tranzita kad su posrijedi osobe kojima je potrebna humanitarna pomoć; zaštiti vanjskih granica EU-a; sprečavanju nezakonite migracije i borbi protiv trgovanja ljudima;

43.

promicanju kulture poštovanja vladavine prava na lokalnoj i regionalnoj razini kao preduvjeta za europsku integraciju i kao temeljne vrijednosti EU-a koja je potvrđena Ugovorima i zajednička ustavnoj tradiciji država članica;

44.

pozivanju EU-a da, uz uvažavanje socijalnih partnera i nacionalnih sustava, zaštiti radna mjesta i osigura oporavak utemeljen na uzlaznoj socioekonomskoj konvergenciji i poboljšanim socijalnim pravima i radnim uvjetima za sve, uključujući za osobe koje rade u novim oblicima zapošljavanja, kao što su rad putem platformi i ekonomija honorarnih poslova, kao i radnike u tradicionalnom gospodarstvu, mikropoduzeća i kulturni sektor; prepoznavanju činjenice da dvije trećine svih radnih mjesta stvaraju MSP-ovi, od kojih je većina čvrsto ukorijenjena u lokalnim zajednicama pa stoga predstavlja ključnu sastavnicu europskog društvenog tkiva; OR nastavlja promicati inicijativu „Europska poduzetnička regija”, kao i druge aktivnosti na europskoj razini kojima se nastoji razviti i pojačati poduzetništvo, naročito među mladima;

45.

preuzimanju uloge posrednika u razvojnoj suradnji između gradova i regija te ulogu zagovarača UN-ovih ciljeva održivog razvoja kako bi se preuzela uloga predvodnika u doprinošenju svladavanju globalnih izazova kao što su sukobi i politička nestabilnost, ekonomska osjetljivost, migracije i klimatske promjene;

46.

razmjeni dobrih praksi s lokalnim i regionalnim vlastima zemalja pristupnica i partnerskih zemalja iz susjedstva EU-a, kao i zemalja globalnog juga, te olakšavanju njihovog pristupa ciljanoj potpori EU-a.

47.

zalaganju za višegodišnji financijski okvir (VFO) kao ključni instrument europske solidarnosti koji je na razini ambicija EU-a za ostvarivanje svih njegovih prioriteta, koji pruža dodanu vrijednost, transparentniji je i razumljiviji građanima te uključuje ciljeve održivog razvoja UN-a, provedbu europskog stupa socijalnih prava i nove prioritete utvrđene u europskom zelenom planu;

48.

doprinošenju jačanju kohezijske politike – koja je od nastanka EU-a od iznimne važnosti – i to pametnom provedbom Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, pri čemu je potrebno osigurati znatan učinak u svim europskim regijama.

49.

kontinuiranom promicanju snažne i djelotvorne kohezijske politike EU-a za sve regije EU-a, koja je potrebna da bi se gradovima i regijama pomoglo da se oporave od krize uzrokovane COVID-om 19 i da bi se svladali drugi veliki izazovi koji imaju izraženu teritorijalnu dimenziju i uzrokuju nejednak učinak unutar i između raznih regija i gradova u Europi, a to su naročito klimatske promjene i pomak prema ugljično neutralnom gospodarstvu, kao i digitalna transformacija, demografske promjene i migracije;

50.

naglašavanju potrebe za odgovarajućim i stabilnim financijskim sredstvima za kohezijsku politiku i zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a kako bi se njihov cilj u potpunosti ostvario; podupiranju lokalnog gospodarstva i lokalnih i regionalnih vlasti u djelotvornoj uporabi sredstava koja se trenutno dodjeljuju u svrhu oporavka europskog gospodarstva;

51.

pozivanju na izdvajanje sredstava za regionalnu i lokalnu razini u okviru novog Fonda za oporavak, imajući u vidu očekivani asimetrični teritorijalni učinak krize uzrokovane COVID-om 19; osiguravanju toga da se taj novi instrument ne uspostavi nauštrb proračuna kohezijske politike i da se ulaganja koordiniraju s financijskim intervencijama EU-a kako bi se maksimalno povećao učinak poluge i izbjegla fragmentacija i centralizacija;

52.

naglašavanju toga da EU zbog pandemije COVID-a 19 mora ojačati zdravstvenu sigurnost i povećati vlastite zdravstvene resurse i opskrbu medicinskom opremom, uključujući osobnu zaštitnu opremu. To uključuje i uspostavu pravnih preduvjeta kako bi se u slučaju potrebe omogućila brza i jednostavna nabava ili pokretanje proizvodnih postupaka. Osim toga, lokalnim i regionalnim vlastima treba pružiti potporu u poboljšanju njihovih kapaciteta za hitnu i civilnu zaštitu. Budući da regionalne i lokalne vlasti imaju važnu ulogu u pružanju javnih zdravstvenih i socijalnih usluga građanima, OR će se zalagati za koordinirano djelovanje EU-a i njegovu potporu nacionalnim, regionalnim i lokalnim strukturama za pripravnost na katastrofe kako bi se na prijetnje i krizne situacije u području zdravlja odgovaralo u skladu s načelom supsidijarnosti;

53.

organiziranju otpornosti ekonomskih ciklusa jačanjem prostorne konvergencije proizvodnih lanaca u Europi;

54.

promicanju korištenja strategija održivog urbanog razvoja radi poticanja gospodarskog rasta, stvaranja radnih mjesta i dostojanstvenog rada te socijalne uključenosti, u skladu s ciljevima ažurirane Povelje iz Leipziga i Plana EU-a za gradove;

55.

radu na ažuriranju okvira gospodarskog upravljanja, uključujući Pakt o stabilnosti i rastu, kako bi se na temelju pouka izvučenih iz tekuće krize fiskalna pravila EU-a poboljšala uvođenjem zlatnog pravila za održiva ulaganja, uključujući sufinanciranje strukturnih i investicijskih fondova u okviru sveukupnog cilja održivog financijskog planiranja;

56.

praćenju učinka pandemije i njezinih negativnih posljedica na dugoročno zapošljavanje u svim lokalnim i regionalnim gospodarstvima EU-a; isticanju važnosti preispitivanja industrijske i poduzetničke strategije EU-a i usmjeravanja na aspekte rasta koji se tiču održivosti kako bi se omogućio brz oporavak; promicanju inovativnih ekosustava, socijalne ekonomije i pametne specijalizacije te podupiranju lokalizirane industrijske politike;

57.

praćenju primjene Kodeksa ponašanja za partnerstva radi osiguravanja punog sudjelovanja lokalnih i regionalnih vlasti u pripremi sporazuma o partnerstvu i programa za razdoblje 2021. – 2027. Načela partnerstva i višerazinskog upravljanja također bi trebala poslužiti kao primjer za upravljanje europskim semestrom;

58.

pozivanju na to da se gradovima i regijama omogući izravan pristup financijskim sredstvima EU-a u svrhu provedbe europskog zelenog plana; osiguravanju toga da lokalne i regionalne vlasti budu uključene u pripremu planova za pravednu tranziciju i provedbu Fonda za pravednu tranziciju;

59.

osiguravanju mogućnosti da regije, gradovi i pojedinci imaju koristi od mjera pojednostavljenja europskih strukturnih i investicijskih fondova; podupiranju borbe protiv lošeg upravljanja fondovima EU-a i prijevara te sprečavanja istih;

60.

doprinošenju jačanju i poboljšanju funkcioniranja jedinstvenog tržišta, ne samo identificiranjem prepreka četirima slobodama na lokalnoj i regionalnoj razini i poticanjem administrativnog pojednostavljenja već i insistiranjem na tome da su lokalne i regionalne vlasti ključan dio provedbe i primjene pravila jedinstvenog tržišta; isticanju, s tim u vezi, golemog učinka koji sloboda kretanja ima na jedinstveno tržište i upozoravanju na to da se ne smije dopustiti njegova daljnja fragmentacija;

61.

proširivanju Saveza za koheziju kako bi se u promicanju kohezijske politike mobilizirali dionici u javnom i privatnom sektoru te prikazivanju svim građanima EU-a dodane vrijednosti i demokratskih načela EU-a praćenjem učinka ulaganja koja se financiraju sredstvima EU-a i obavještavanjem javnosti o tome;

62.

praćenju privremenog okvira za mjere državne potpore i mjera kasnije donesenih u sličnu svrhu, kojima se omogućuje ciljana potpora za spašavanje radnih mjesta u sektorima i regijama koji su posebno teško pogođeni pandemijom; isticanju toga da bi se u ovom kontekstu fleksibilnijim pravilima o državnoj potpori nastojalo postići „otklanjanje ozbiljnog poremećaja u gospodarstvu neke države članice”, a da će ta svrha biti aktualna još dugo nakon prosinca 2020., što je datum prestanka važenja privremenog okvira za mjere državne potpore; stoga, pozivanju Komisije da bude spremna produljiti taj privremeni okvir ili dopustiti sličnu fleksibilnost kako bi se sektorima i regijama zahvaćenima krizom pomoglo da se oporave;

63.

podupiranju prikupljanja i širenja informacija povezanih s fleksibilnošću postupaka javne nabave jer se u trenutačnim okolnostima javnim naručiteljima time omogućuje korištenje pregovaračkog postupka sa smanjenim proceduralnim zahtjevima;

64.

zalaganju za izradu programa EU-a za ruralna područja u cilju zaustavljanja depopulacije i sprečavanja rizika od siromaštva u tim regijama, kao i u cilju uspostave uravnoteženog i sveobuhvatnog pristupa europskom teritorijalnom razvoju;

65.

aktivnom poduzimanju daljnjih mjera u vezi sa svojom inicijativom „pametna sela” i promicanju tog koncepta među institucijama EU-a; promicanju inicijativa za inovacije i modernizaciju ruralnih područja i usvajanju strategije za održivu i pametnu mobilnost u okviru programa „Pametne turističke destinacije”;

66.

insistiranju na tome da bi se u slučaju krizne situacije, tijekom koje bi se granice privremeno zatvorile ili bi bile stože nadzirane, EU i države članice trebale dogovoriti o zajedničkim obvezujućim pravilima i procedurama kojima bi se osigurala sloboda kretanja u EU-u; skretanju pozornosti na to da prekogranična gospodarska i socijalna područja imaju veliku vrijednost za EU;

67.

naglašavanju toga da su se tijekom krize uzrokovane COVID-om 19 lokalni i regionalni akteri – unatoč mnogim zatvorenim granicama i dosad nezabilježenim ograničenjima – izuzetno domišljato snašli i pronašli načine da nastave s prekograničnom i transnacionalnom suradnjom, pokazujući istinsku solidarnost među europskim građanima. Ova je kriza podsjetnik na to da je Europa bez granica jedno od ključnih postignuća europske integracije i da je treba zaštititi. Pokretanje malih prekograničnih projekata „od građana za građane”, kojima se – izgradnjom povjerenja među sudionicima – stvaraju prekogranične mreže i veliki projekti, trebalo bi ostati trajni prioritet Europske unije i njezinih institucija;

68.

isticanju važnosti europske teritorijalne suradnje i osiguravanju za to potrebnih proračunskih sredstava. Ta se suradnja pokazala nužnom za brojna regionalna tijela kako za razmjenu stručnog znanja i najboljih praksi u pogledu ključnih izazova, tako i za izgradnju međuljudskih odnosa između regionalnih tijela koja se nalaze na različitim stranama granice;

69.

poticanju javnih ulaganja na otocima te u slabo naseljenim i najudaljenijim regijama i to dodatnom prilagodbom pravila o državnim potporama, povećanjem europskog sufinanciranja u okviru kohezijske politike i razvijanjem teritorijalne suradnje s trećim zemljama;

70.

promicanju ažuriranja sveukupnog sustava upravljanja kohezijskom politikom, a naročito pojednostavljenjem administrativnih postupaka na svim razinama upravljanja;

71.

pozivanju na potpunu teritorijalnu provedbu europskog stupa socijalnih prava i na ostvarivanje jake socijalne Europe za pravednu tranziciju;

72.

davanju podrške činjenici da je Komisija u uskoj suradnji s državama članicama u europski pregled socijalnih pokazatelja uključila regionalnu dimenziju;

73.

osiguravanju veće otpornosti regionalnih inovacijskih ekosustava na štetne učinke mogućih budućih kriznih situacija, i to dovršenjem europskog istraživačkog prostora za slobodan protok znanstvenika, znanstvenih saznanja i tehnologije, promicanjem sinergije između programa Obzor Europa i drugih programa EU-a za financiranje te nastavljanjem uspješnog rada Platforme za razmjenu znanja i međuinstitucijske inicijative „znanost u regijama”;

74.

doprinošenju reviziji Uredbe o mreži TEN-T i relevantnog financiranja; isticanju nužnosti uspostave veza koje nedostaju u prekograničnoj prometnoj infrastrukturi kako bi se povezali svi gradovi i regije Unije u središnjim i perifernim područjima, uključujući i najudaljenije regije;