Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 32020H0618(01)

Preporuka Vijeća od 15. lipnja 2020. o procjeni napretka koji su države članice sudionice ostvarile u ispunjavanju obveza preuzetih u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO) 2020/C 204/01

ST/7745/2020/INIT

SL C 204, 18.6.2020, p. 1–7 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

18.6.2020   

HR

Službeni list Europske unije

C 204/1

PREPORUKA VIJEĆA

od 15. lipnja 2020.

o procjeni napretka koji su države članice sudionice ostvarile u ispunjavanju obveza preuzetih u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO)

(2020/C 204/01)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 46. stavak 6.,

uzimajući u obzir Protokol br. 10 o stalnoj strukturiranoj suradnji uspostavljenoj člankom 42. Ugovora o Europskoj uniji, priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2017/2315 od 11. prosinca 2017. o uspostavi stalne strukturirane suradnje (PESCO) i utvrđivanju popisa država članica sudionica (1),

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Člankom 4. stavkom 2. točkom (d) Odluke (ZVSP) 2017/2315 predviđeno je da Vijeće treba donositi odluke i preporuke o procjeni doprinosa država članica sudionica u ispunjavanju dogovorenih obveza u skladu s mehanizmom opisanim u članku 6. te odluke.

(2)

Člankom 6. stavkom 3. Odluke (ZVSP) 2017/2315 predviđeno je da Vijeće, na temelju godišnjeg izvješća Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (Visoki predstavnik) o PESCO-u, jednom godišnje treba preispitati ispunjavaju li države članice sudionice i dalje snažnije obveze iz članka 3. te odluke.

(3)

Točkom 15. Preporuke Vijeća od 6. ožujka 2018. o planu za provedbu PESCO-a (2) predviđeno je da bi Visoki predstavnik od 2020. trebao predstaviti svoje godišnje izvješće u ožujku ili travnju svake godine, uzimajući u obzir revidirane i ažurirane nacionalne provedbene planove koje države članice sudionice predstave u siječnju iste godine. Točkom 16. te preporuke predviđeno je da bi Vojni odbor Europske unije Političkom i sigurnosnom odboru trebao pružati vojne savjete i preporuke kako bi mu omogućio da do svibnja svake godine pripremi preispitivanje Vijeća o tome ispunjavaju li države članice sudionice i dalje snažnije obveze.

(4)

Točkom 26. Preporuke Vijeća od 15. listopada 2018. o redoslijedu ispunjavanja snažnijih obveza koje su preuzete u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO) te o utvrđivanju preciznijih ciljeva (3) predviđeno je da bi Visoki predstavnik trebao uzeti u obzir tu preporuku u godišnjem izvješću o PESCO-u, kojim će se poduprijeti procjena ispunjavanja snažnijih obveza od strane svake države članice sudionice.

(5)

Člankom 4. stavkom 2. točkom (c) Odluke (ZVSP) 2017/2315 predviđeno je da Vijeće treba donositi odluke i preporuke o ažuriranju i unaprjeđenju, prema potrebi, snažnijih obveza navedenih u Prilogu toj odluci s obzirom na postignuća u okviru PESCO-a, kako bi se odrazio razvoj sigurnosnog okruženja Unije. Takve odluke posebice treba donositi na kraju faza iz članka 4. stavka 2. točke (b) Odluke (ZVSP) 2017/2315, na temelju postupka strateškog preispitivanja kojim se procjenjuje ispunjenje obveza u okviru PESCO-a.

(6)

Točkom 14. Preporuke Vijeća od 14. svibnja 2019. o procjeni napretka koji su države članice sudionice ostvarile u ispunjavanju obveza preuzetih u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO) (4) predviđeno je da se, uz opis stanja provedbe PESCO-a, uključujući ispunjavanje obveza od strane svake države članice sudionice u skladu s njezinim nacionalnim provedbenim planom, Visoki predstavnik poziva da u godišnjem izvješću za 2020. također predstavi prve prijedloge s ciljem strateškog preispitivanja na kraju prve faze PESCO-a (2018.–2020.), uzimajući u obzir druge odgovarajuće inicijative EU-a kojima se doprinosi ostvarivanju razine ambicije Unije u području sigurnosti i obrane.

(7)

Visoki predstavnik predstavio je 15. travnja 2020. Vijeću svoje godišnje izvješće o stanju provedbe PESCO-a, među ostalim o ispunjavanju obveza od strane svake države članice sudionice u skladu s njezinim revidiranim i ažuriranim nacionalnim provedbenim planom.

(8)

Stoga bi Vijeće na temelju toga trebalo donijeti Preporuku o procjeni napretka koji su države članice sudionice ostvarile u ispunjavanju obveza preuzetih u okviru PESCO-a,

DONIJELO JE OVU PREPORUKU:

I.   Cilj i područje primjene

1.

 Cilj je ove Preporuke procijeniti doprinose država članica sudionica u ispunjavanju snažnijih obveza preuzetih u okviru PESCO-a, na temelju godišnjeg izvješća o stanju provedbe PESCO-a koje je Visoki predstavnik predstavio 15. travnja 2020. (godišnje izvješće) i u skladu s nacionalnim provedbenim planovima koje su predstavile države članice sudionice.

2.

 Slijedom preporuke koju je Vijeće donijelo 14. svibnja 2019., godišnje izvješće također sadržava posebno poglavlje o strateškom preispitivanju PESCO-a na kraju prve faze PESCO-a (2018.–2020.) te se u njemu iznose preporuke i prijedlozi o obvezama, projektima i procesima kao i metodama rada koji se razmatraju u ovoj Preporuci.

II.   Rezultati i procjena

3.

 Godišnje izvješće pruža čvrst temelj za procjenu stanja provedbe PESCO-a, među ostalim ispunjavanja obveza od strane svake države članice sudionice u skladu s njezinim nacionalnim provedbenim planom.

4.

 Pružanjem odgovora na sadašnje i buduće potrebe Europe u području sigurnosti i obrane, posebno svojim aktualnim i budućim naporima u ispunjavanju svojih snažnijih obveza, države članice sudionice doprinose povećanju kapaciteta Unije da djeluje kao pružatelj sigurnosti i njezine strateške autonomije te jačaju njezinu sposobnost za suradnju s partnerima i zaštitu svojih građana.

5.

 Vijeće u odnosu na države članice sudionice općenito ističe sljedeće:

(a)

države članice sudionice potvrdile su pozitivan trend u pogledu obveza povezanih s proračunima za obranu i rashodima za ulaganja u obranu. Međutim, ukupni napredak u ovoj je fazi i dalje skroman te, iako se države članice sudionice suočavaju s financijskim izazovima kao posljedicom krize uzrokovane bolešću COVID-19, potiče ih se da dodijele potrebna sredstva kako bi u predstojećim godinama dodatno doprinijele tom pozitivnom trendu. Države članice sudionice također se potiče da dodatno doprinesu europskom suradničkom pristupu (primjerice nabavom opreme te istraživanjem i tehnologijom u području obrane);

(b)

države članice sudionice snažno se potiče da u svojim procesima nacionalnog planiranja u području obrane u većoj mjeri uzmu u obzir i bolje iskoriste, kao element usmjeravanja i donošenja odluka, alate EU-a za planiranje obrane, kao što su plan razvoja kapaciteta (CDP), koji uključuje i rezultate postupka glavnog cilja, slučajeve strateškog konteksta, koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane (CARD) kao i druge inicijative, kao što su Europski program industrijskog razvoja u području obrane ili drugi odgovarajući instrumenti EU-a. U tom pogledu Vijeće naglašava da je važno da institucije, agencije i tijela EU-a kao i države članice dodatno poboljšaju usklađenost među tim alatima i inicijativama, uvažavajući pritom da su oni različiti i da imaju različite pravne osnove;

(c)

države članice sudionice potiče se da ostvare daljnji napredak u ispunjavanju obveza povezanih s međusobnim usklađivanjem svojih obrambenih aparata te da redovito preispituju planove i ciljeve kojima se potiče razvoj, ponajprije kako bi imale značajnu ulogu u razvoju kapaciteta unutar Unije, među ostalim u okviru CARD-a, uvažavajući pritom da to iziskuje stalan napor u duljem roku. Vijeće podsjeća da je u svojoj Preporuci od 14. svibnja 2019. navelo da je između CARD-a i CDP-a, s jedne strane, i odgovarajućih procesa NATO-a, kao što je NATO-ov proces planiranja u području obrane, s druge strane, osigurana usklađenost rezultata u slučaju preklapanja zahtjevâ te da će se ta usklađenost nastaviti osiguravati u budućnosti, uvažavajući pritom različitu prirodu tih dviju organizacija i njihovih odgovornosti i članstava. Vijeće potiče daljnje rasprave među državama članicama o takvoj usklađenosti između tih procesa, prema potrebi;

(d)

kako bi države članice sudionice hitno povećale operativne rezultate, trebale bi povećati svoje napore u pogledu obveza povezanih s jačanjem dostupnosti, mogućnosti raspoređivanja i interoperabilnosti snaga, među ostalim potpunim popunjavanjem rasporeda borbenih skupina EU-a, baze podataka za brzi odgovor te izjava o zahtjevima za misije i operacije zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP). Osobito je važno da se njihov doprinos potpori misijama i operacijama ZSOP-a poboljša u kvalitativnom i kvantitativnom smislu, također s obzirom na najzahtjevnije misije. Kada je riječ o snažnijoj obvezi u pogledu ambicioznog pristupa država članica sudionica zajedničkom financiranju vojnih misija i operacija ZSOP-a, provedba je povezana s preispitivanjem mehanizma Athena i s uspostavom predloženog Europskog instrumenta mirovne pomoći od strane Vijeća, o čemu trenutačno raspravljaju države članice;

(e)

u usporedbi s ažuriranim nacionalnim provedbenim planovima iz 2019. države članice sudionice ostvarile su ograničen napredak u poduzimanju mjera za uklanjanje nedostataka u pogledu kapaciteta koji su utvrđeni u okviru CDP-a i CARD-a, uključujući procjenu provedbe ciljeva u pogledu kapaciteta sa snažnim učinkom (High Impact Capability Goals), te bi stoga trebale razmotriti poduzimanje većih napora kako bi se povećala upotreba europskog suradničkog pristupa kao prioriteta u nacionalnom planiranju. Države članice sudionice također bi trebale navesti na koji se način njihovim projektima razvoja kapaciteta jača europska obrambena tehnološka i industrijska baza;

(f)

države članice sudionice moraju još pojačati svoje napore s ciljem ispunjavanja obveza povezanih sa sudjelovanjem, prema potrebi, u velikim zajedničkim ili europskim programima za opremu u okviru Europske obrambene agencije.

6.

 S obzirom na rezultate i preporuke iz godišnjeg izvješća u pogledu pojedinačnih nacionalnih provedbenih planova, svaka država članica sudionica potiče se da u skladu s time nastavi ulagati napore i preispita svoj doprinos u ispunjavanju snažnijih obveza.

7.

 Uzimajući u obzir činjenicu da je cilj PESCO-a doprinijeti ostvarenju razine ambicije Unije u području sigurnosti i obrane, među ostalim i s obzirom na najzahtjevnije misije, potrebno je dodatno raditi na definiranju „kompaktne sveobuhvatne oružane sile” u skladu s parametrima navedenima u zajedničkoj obavijesti o PESCO-u.

8.

 Budući da države članice imaju samo „jedinstvene snage” koje mogu upotrebljavati u različitim okvirima, razvojem kapaciteta država članica u okvirima EU-a pomoći će se i u jačanju obrambenih kapaciteta koji su potencijalno na raspolaganju drugim okvirima, među ostalim Ujedinjenim narodima i NATO-u.

III.   Nacionalni provedbeni planovi

9.

 Iako se kvaliteta informacija pruženih u nacionalnim provedbenim planovima općenito poboljšala, države članice sudionice poziva se da dodatno poboljšaju kvalitetu i osiguraju odgovarajuću razinu detaljnosti pruženih informacija, s posebnim naglaskom na izradi namjenskih planova usmjerenih na budućnost o tome na koji način planiraju doprinijeti ispunjavanju snažnijih obveza i preciznijih ciljeva PESCO-a. Budući da bi nacionalni provedbeni planovi trebali biti važan temelj za politički nadzor, održavanje zamaha i osiguravanje transparentnosti među državama članicama sudionicama, Vijeće naglašava potrebu za poboljšanjem njihove političke dimenzije kako bi se olakšale rasprave na političkoj razini o napretku ostvarenom u pogledu snažnijih obveza.

10.

 Države članice sudionice potiče se da nastave sudjelovati u bilateralnim dijalozima s tajništvom PESCO-a o preispitivanju i ažuriranju svojih budućih nacionalnih provedbenih planova te s ciljem osiguravanja međusobne transparentnosti i daljnjeg razvoja usklađenosti i dosljednosti u vezi s informacijama koje se zahtijevaju i pružaju u kontekstu PESCO-a.

IV.   Projekti u okviru PESCO-a

11.

 Smatra se da se većinom od 47 projekata koji su u izradi u okviru PESCO-a doprinosi provedbi prioriteta razvoja kapaciteta EU-a, pri čemu se 24 projekta izravno a 12 projekata neizravno odnose na ciljeve u pogledu kapaciteta sa snažnim učinkom. Tri su projekta već dosegla početni operativni kapacitet, a za 23 projekta očekuje se da će dosegnuti početni operativni kapacitet u razdoblju 2020.–2023. Međutim, više od dvije trećine (30) projekata i dalje je u konceptualnoj fazi, uključujući pojedine projekte koji su već bili uspostavljeni u ožujku i studenome 2018.

12.

 S obzirom na izvješća Vijeću o napretku projekata u okviru PESCO-a od 28. veljače 2020., države članice sudionice potiče se da se usredotoče na brzu i djelotvornu provedbu svojih projekata kako bi ostvarile očekivane rezultate i proizvode s ciljem ispunjavanja snažnijih obveza. Države članice sudionice također se potiče da poboljšaju i ubrzaju procese koji vode do donošenja aranžmanâ projekata kako bi se brže postigle veća jasnoća i sigurnost u pogledu novih projekata. Vijeće također podsjeća da postoji potreba za jačanjem procesa preispitivanja napretka projekata u okviru PESCO-a primjenom jasnih, ciljanih i transparentnih kriterija razvijenih u bliskoj koordinaciji s državama članicama sudionicama. Nadalje, Vijeće naglašava da bi, kada članovi projekta utvrde da se projekti suočavaju s poteškoćama u postizanju rezultata, te projekte trebalo ili obnoviti ili zatvoriti kako bi se osigurala relevantnost i vjerodostojnost svih projekata u okviru PESCO-a.

13.

 Vijeće smatra da bi radi omogućavanja bolje procjene napretka projekata i utvrđivanja sinergija trebalo organizirati namjenske radionice o upravljanju projektima u okviru PESCO-a te događanja o napretku projekata kako bi se olakšala daljnja rasprava među državama članicama sudionicama. Vijeće također prepoznaje potrebu za boljim zajedničkim razumijevanjem pojmova i definicija povezanih s razvojem projekata i upravljanjem njima. Osim toga, tajništvo PESCO-a trebalo bi i dalje pružati stručno znanje na zahtjev i olakšavati povezanost s drugim akterima EU-a u pogledu mogućih sinergija s drugim instrumentima i inicijativama EU-a razvijenima u drugim odgovarajućim institucijskim okvirima EU-a kako bi se osigurale transparentnost i uključivost te izbjeglo nepotrebno udvostručavanje.

14.

 Vijeće naglašava da bi trebalo razmotriti razvrstavanje projekata u klastere ili skupine ili njihovo spajanje radi povećanja sinergija, njihova učinka i učinkovitosti, uštede resursa i sprečavanja udvostručavanja, prema potrebi i kada se članovi projekta, razmatrajući davanje potporne uloge tajništvu PESCO-a, o tome dogovore.

15.

 Kako bi se utvrdili budući prijedlozi projekata u okviru PESCO-a, Vijeće preporučuje da se kao polazna točka nastave upotrebljavati dogovoreni prioriteti razvoja kapaciteta EU-a koji proizlaze iz CDP-a i koji uključuju ciljeve u pogledu kapaciteta sa snažnim učinkom, i da se povezani slučajevi strateškog konteksta upotrijebe kao provedbene smjernice. Usto, rezultati objedinjene analize CARD-a i izvješća o CARD-u trebali bi poslužiti kao smjerokaz kako bi se državama članicama sudionicama pomoglo u utvrđivanju prilika za suradničke projekte, među ostalim u operativnom području. Vijeće naglašava da bi prikladni projekti u okviru PESCO-a mogli u budućnosti biti financirani iz europskog fonda za obranu ako ispunjavaju uvjete za sudjelovanje.

16.

 Iako se države članice sudionice potiče da nastave podnositi prijedloge projekata koji obuhvaćaju širok raspon tema, Vijeće također poziva na podnošenje prijedloga projekata s većom operativnom usmjerenošću i kratkoročnijim učinkom na temelju već postojećih kapaciteta. U tu se svrhu zajedno s državama članicama sudionicama mogu izraditi precizniji ili dodatni kriteriji za odabir razrađenijih prijedloga projekata kojima se izravno doprinosi ublažavanju nedostataka utvrđenih u CDP-u, uključujući ciljeve u pogledu kapaciteta sa snažnim učinkom.

17.

 U skladu sa svojim Zaključcima o sigurnosti i obrani u okviru globalne strategije EU-a iz lipnja 2019. Vijeće sa zadovoljstvom iščekuje što brže donošenje Odluke Vijeća o općim uvjetima pod kojima bi treće države mogle iznimno biti pozvane na sudjelovanje u pojedinim projektima u okviru PESCO-a, u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (g) i člankom 9. Odluke Vijeća (ZVSP) 2017/2315, smjernicama navedenima u obavijesti o PESCO-u i Odlukom Vijeća (ZVSP) 2018/909 (5) o uspostavi zajedničkog skupa pravila za upravljanje projektima PESCO-a.

V.   Strateško preispitivanje PESCO-a

18.

 Proces strateškog preispitivanja PESCO-a koji vode države članice sudionice i kojim se procjenjuje ispunjavanje snažnijih obveza PESCO-a, kako je utvrđeno u Odluci Vijeća (ZVSP) 2017/2315, pokrenut je u prosincu 2019. Prijedlozi i preporuke navedeni u dijelu V. temelje se na različitim raspravama i doprinosima država članica sudionica, među ostalim na preporukama predstavljenima u godišnjem izvješću.

Obveze

19.

 Vijeće naglašava da se postojeći skup snažnijih obveza pokazao čvrstim smjernicama za osiguravanje dosljedne provedbe PESCO-a te ga stoga u ovoj fazi ne bi trebalo mijenjati. Međutim, Vijeće također ističe da je potrebno pojačati napore za ispunjavanje tih snažnijih obveza.

20.

 Usto, Vijeće ističe da je potrebno da države članice sudionice postignu dogovor o ciljevima i konkretnim rezultatima za sljedeću fazu PESCO-a (2021.–2025.) kao dijelu postupka strateškog preispitivanja PESCO-a ove godine, razmatrajući također nova područja suradnje s obzirom na razvoj sigurnosnog konteksta, osobito, ali ne isključivo, klimatske promjene, suzbijanje hibridnih prijetnji, kibertehnologiju, umjetnu inteligenciju, aspekte u vezi sa svemirom, energetsku i pomorsku sigurnost, kao i o konkretnim rezultatima koji se moraju postići kako iz perspektive kapaciteta tako i iz operativne perspektive. Nadalje, trebalo bi uzeti u obzir utvrđene srednjoročne i dugoročne posljedice i izazove odgovora na složene krizne situacije, kao što su pandemije, koje bi se mogle nastojati riješiti u okviru PESCO-a. Pri preispitivanju i ažuriranju Preporuke Vijeća od 15. listopada 2018. o preciznijim ciljevima trebalo bi uzeti u obzir sve prethodno navedeno. Kao dio tog procesa Vijeće naglašava potrebu za upotrebom strateškog preispitivanja PESCO-a kako bi se utvrdili oni projekti kojima će se početi ostvarivati konkretni rezultati do 2025.

21.

 Vijeće naglašava da bi trebalo dodatno istražiti mogućnosti za poboljšanje daljnjeg postupanja u vezi s ispunjavanjem svih snažnijih obveza, među ostalim na političkoj razini i putem Političkog i sigurnosnog odbora (PSO), posebno u slučajevima u kojima je Visoki predstavnik procijenio napredak nedostatnim, a Vijeće ga istaknulo kao takvog, osobito u pogledu operativnih obveza, kao i obveza povezanih s europskim suradničkim pristupom. Potiču se i daljnje rasprave o pokazateljima napretka koje bi mogle pomoći državama članicama sudionicama u planiranju ispunjavanja snažnijih obveza i olakšavanju procjene napretka, kako je navedeno u točki 2. Preporuke Vijeća od 15. listopada 2018.

22.

 Vijeće naglašava da se mogu razmotriti i dodatno istražiti mogućnosti za inovativne poticaje za promicanje ispunjavanja operativnih obveza PESCO-a, s posebnim naglaskom na poboljšanju dostupnosti, mogućnosti raspoređivanja i interoperabilnosti snaga za misije i operacije ZSOP-a. Vijeće ističe da bi se time također trebao uzeti u obzir rad koji je u tijeku i pružiti doprinos budućim naporima u pogledu zajedničkog financiranja vojnih misija i operacija ZSOP-a.

23.

 Vijeće naglašava da bi rasprave o „strateškom kompasu” i njegovoj analizi prijetnji na razini EU-a, koju treba dovršiti do kraja 2020., trebale dovesti do jasnijeg smjera za inicijative EU-a, kao što je PESCO. Tim bi se potrebnim procesom moglo dodano doprinijeti razvoju zajedničke europske kulture u području sigurnosti i obrane koja se temelji na našim zajedničkim vrijednostima i ciljevima te kojom se poštuje posebna priroda sigurnosnih i obrambenih politika država članica.

24.

 Vijeće prepoznaje potrebu za daljnjim ulaganjem napora, među ostalim u okviru strateškog preispitivanja PESCO-a, u osiguravanje usklađenosti i koordinacije među različitim obrambenim inicijativama EU-a (CARD, PESCO i budući europski obrambeni fond) uz pomnije političko praćenje i usmjeravanje od strane država članica, među ostalim na ministarskoj razini, uvažavajući pritom da su te inicijative različite i da imaju različite pravne osnove.

Projekti

25.

 Vijeće naglašava da bi projektni ciklus u okviru PESCO-a trebao biti usklađen s ciklusom CARD-a kako bi se nalazi i preporuke ciklusa CARD-a koristili kao smjerokaz za prilike za suradničke projekte te kako bi se državama članicama sudionicama osigurao poboljšan okvir za podnošenje ambicioznijih prijedloga projekata, među ostalim u operativnom području. Usto, rezultati postupka glavnog cilja posebno su važni za misije i operacije ZSOP-a, što bi trebalo uzeti u obzir prilikom predlaganja novih projekata u okviru PESCO-a s ciljem jačanja ispunjavanja operativnih obveza. Ta bi razmatranja trebala služiti kao putokaz za utvrđivanje ciklusa podnošenja projekata, uzimajući pritom u obzir ravnotežu između administrativnog opterećenja te ishoda i kvalitete projekata u okviru PESCO-a.

Procesi

26.

 Kada je riječ o ciklusu nacionalnih provedbenih planova, Vijeće poziva tajništvo PESCO-a da predstavi detaljne mogućnosti za poboljšanje usklađenosti između ciklusa nacionalnih provedbenih planova u okviru PESCO-a i CARD-a, kao i postupka glavnog cilja. Cilj bi također trebao biti smanjenje administrativnog opterećenja i poboljšanje kvalitete nacionalnih provedbenih planova te osiguravanje odgovarajuće razine detaljnosti. Vijeće naglašava da je istodobno potrebno osigurati potreban politički zamah kao i ulogu Vijeća u pružanju strateškog usmjeravanja i smjernica za PESCO na godišnjoj osnovi. Vijeće bi također trebalo razmotriti mogućnost prilagodbe rokova za države članice sudionice za predaju dokumenata PESCO-a, također u pogledu podnošenja nacionalnih provedbenih planova i prijedloga projekata.

VI.   Daljnji koraci

27.

 Vijeće poziva:

—

tajništvo PESCO-a da pripremi i organizira namjenske radionice s državama članicama sudionicama u 2020. kako bi se dodatno poboljšali povezani procesi PESCO-a (među ostalim budući nacionalni provedbeni planovi u okviru PESCO-a, projektni ciklusi i procesi te usklađenost između nacionalnih provedbenih planova i CARD-a, kao i postupka glavnog cilja) te utvrdili ključni ciljevi politika za PESCO u razdoblju 2021.–2025. u pripremi za prilagodbu redoslijeda/preciznijih ciljeva;

—

tajništvo PESCO-a da istraži mogućnost poticaja za ispunjavanje pojedinih obveza koje države članice sudionice nisu u dovoljnoj mjeri ispunile te iznese mogućnosti za poboljšanje daljnjeg postupanja u tom pogledu;

—

tajništvo PESCO-a da do kraja 2020. predstavi dokument za potvrđivanje kako bi se dovršilo strateško preispitivanje PESCO-a i

—

države članice sudionice da preispitaju svoje nacionalne provedbene planove kako bi ih prema potrebi ažurirale.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. lipnja 2020.

Za Vijeće

Predsjednica

A. METELKO-ZGOMBIĆ

(1)  SL L 331, 14.12.2017., str. 57.

(2)  SL C 88, 8.3.2018., str. 1.

(3)  SL C 374, 16.10.2018., str. 1.

(4)  SL C 166, 15.5.2019., str. 1.

(5)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2018/909 od 25. lipnja 2018. o uspostavi zajedničkog skupa pravila za upravljanje projektima PESCO-a (SL L 161, 26.6.2018., str. 37.).

Top