—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Strateške smjernice za održivi razvoj akvakulture EU-a”(COM(2013)0229),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 304/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 708/2007 o korištenju stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi (1),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje (2),

—

uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 710/2009 od 5. kolovoza 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 889/2008 o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 s obzirom na detaljna pravila o ekološkoj akvakulturi i uzgoju morskih algi (3),

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1/2005 od 22. prosinca 2004. o zaštiti životinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka i o izmjeni direktiva 64/432/EEZ i 93/119/EZ i Uredbe (EZ) br. 1255/97 (4),

—

uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda s obzirom na ekološku proizvodnju, označivanje i kontrolu (5),

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91 (6),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (7),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1184/2006 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (8),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (9),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/1004 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o uspostavi okvira Unije za prikupljanje i upotrebu podataka u sektoru ribarstva te upravljanje njima i potporu za znanstveno savjetovanje u vezi sa zajedničkom ribarstvenom politikom, i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 199/2008 (10),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. prosinca 2008. o donošenju europskog plana za upravljanje populacijama kormorana u cilju smanjenja sve većeg utjecaja kormorana na riblje stokove, ribarstvo i akvakulturu (11),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. lipnja 2010. o novom poticaju za Strategiju održivog razvoja europske akvakulture (12),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2010. o režimu za uvoz proizvoda ribarstva i akvakulture u EU radi buduće reforme ZRP-a (13),

—

uzimajući u obzir svoje stajalište doneseno tijekom prvog čitanja 23. studenoga 2010. u cilju donošenja Uredbe (EU) br. .../2011 Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 708/2007 o korištenju stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi (14),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. o iskorištavanju potencijala istraživanja i inovacija u plavom gospodarstvu radi stvaranja radnih mjesta i ostvarivanja rasta (15),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2016. o sljedivosti proizvoda ribarstva i akvakulture u restoranima i maloprodaji (16),

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije o primjeni Okvirne direktive o vodama i Okvirne direktive o pomorskoj strategiji (SWD(2016)0178) u vezi s akvakulturom,

—

uzimajući u obzir dokument Komisije iz 2015. naslovljen „Sažeto izvješće: Provedba pravila o ribljoj akvakulturi”(DG(SANTE) 2015 – 7406 – MR),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. lipnja 2017. naslovljenu „Europski akcijski plan „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti”(COM(2017)0339),

—

uzimajući u obzir ekonomsko izvješće Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (STECF) o sektoru akvakulture u EU-u u 2016.,

—

uzimajući u obzir izvješće Eurobarometra „Potrošačke navike u pogledu proizvoda ribarstva i akvakulture”(2017.) i dopunsku analizu Europskog tržišnog opservatorija za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA),

—

uzimajući u obzir znanstveno mišljenje naslovljeno „Hrana iz oceana”koje je izradila skupina znanstvenih savjetnika na visokoj razini u studenom 2017.,

—

uzimajući u obzir Kodeks ponašanja FAO-a za odgovorno ribarstvo,

—

uzimajući u obzir Kodeks o zdravlju akvatičnih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja,

—

uzimajući u obzir članak 42. i članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2017. o promicanju kohezije i razvoja u najudaljenijim regijama Unije: primjena članka 349. UFEU-a (17),

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0186/2018),

A.

budući da je sektor akvakulture, uključujući uzgoj morske i slatkovodne ribe, mekušaca, rakova, morske trave i bodljikaša, inovativan gospodarski sektor i aktivnost koja najbrže raste u sektoru proizvodnje hrane, te potencijalni sektor visoke tehnologije koji zahtijeva strukturno ulaganje i ulaganje u istraživanja te dugoročno operativno i financijsko planiranje;

B.

budući da sektor uzgoja ribe i školjkaša ima važnu i vrijednu ulogu u gospodarstvu, zapošljavanju te socijalnim pitanjima i pitanjima okoliša s obzirom na poboljšanje kvalitete života u obalnim i kopnenim područjima Unije i najudaljenijim regijama te na njegov doprinos prehrambenoj sigurnosti i sigurnosti opskrbe hranom europskih građana; budući da postoje određeni čimbenici koji negativno utječu na proizvodnju u akvakulturi, uključujući čimbenike povezane s okolišem i klimom, ali prije svega grabežljivce; budući da grabežljivci imaju velik utjecaj na proizvodnju, što potvrđuju razne studije;

C.

budući da se u Komunikaciji Komisije „Strateške smjernice za održivi razvoj akvakulture EU-a”ističu četiri prioritetna područja koja treba uzeti u obzir kako bi se iskoristio potencijal akvakulture EU-a: administrativni postupci, koordinirano prostorno planiranje, konkurentnost, posebice povezivanjem sektora i znanosti, i jednaki uvjeti za sve;

D.

budući da se u istoj Komunikaciji preporučuje da države članice izrade višegodišnje nacionalne strateške planove za akvakulturu kojima bi se analizirali ključni nedostaci i pitanja koja treba rješavati, utvrdili zajednički ciljevi i, ako je moguće, pokazatelji za ocjenjivanje napretka postignutog u tom smjeru;

E.

budući da održavanje lokalnih ekosustava i stokova mora biti temeljni i prioritetni cilj, pri čemu treba spriječiti uništavanje lokalnog ribarstva i poljoprivrede te raseljavanje stanovništa koje se njima bavi;

F.

budući da akvakultura EU-a stagnira unatoč dobrim namjerama i naporima, dok u ostalim regijama svijeta doživljava rast;

G.

budući da se prema procjenama akvakulturnom proizvodnjom u EU-u zadovoljava samo 10 % domaće potražnje za ribom te budući da se više od polovice potreba za ribljim proizvodima zadovoljava uvozom iz trećih zemalja;

H.

budući da akvakulturu treba promatrati kao oblik poljoprivrede te prema njoj tako i postupati, posebno kad je riječ o ribljem uzgoju;

I.

budući da najudaljenije regije zaostaju u razvoju akvakulture, što je od posebnog značaja;

J.

budući da su u nedavnom mišljenju Skupine znanstvenih savjetnika na visokoj razini o pitanju „Kako se iz oceana može dobiti više hrane i biomase, a da se buduće generacije ne liše njihovih koristi?”koje je toj skupini postavio povjerenik Vella, iznesene sljedeće preporuke: „uklopiti paradigmu odgovorne kulture u odnosu na „hranu iz oceana”... u šire europske i svjetske političke agende na razini sustava”; i „dovesti razvoj marikulture u Europi na višu i u većoj mjeri stratešku razinu sveobuhvatnim, usklađenim političkim okvirom, što uključuje izdavanje smjernica za uključivanje zahtjeva marikulture u provedbu Direktive EU-a o pomorskom prostornom planiranju iz 2014. i proširenje tehnološke suradnje na marikulturu u okviru sporazumâ o partnerstvu u održivom ribarstvu (SFPA) između EU-a i južnih partnerskih zemalja”;

K.

budući da pokretanje ili širenje akvakulturnog uzgajališta u EU-u zahtijeva ishođenje raznih dozvola i ovlaštenja, da postupak izdavanja tih službenih dokumenata nije usklađen na razini EU-a te da je općenito spor, složen i da u okviru njega nema pravne sigurnosti i ekonomske predvidivosti; budući da zbog takvog stanja postoji rizik od sprječavanja razvoja sektora, da bi ono moglo odvraćati od poslovnih ulaganja te prouzročiti prekomjerne troškove u tom sektoru, osim toga što se njima neizravno potiče uvoz iz trećih zemalja;

L.

budući da su najsloženiji postupci za djelovanje u području akvakulture oni koji se odnose na zahtjeve u pogledu okoliša (procjena utjecaja na okoliš, strateška procjena utjecaja na okoliš i postupci nadzora), no paradoksalno, sporost i složenost tih administrativnih postupaka ne osigurava uvijek zaštitu okoliša, već naprotiv ponekad otežava osnivanje socioekonomski i okolišno održivih te kvalitetnih akvakulturnih uzgajališta; budući da postoje razlike između slatkovodne i morske akvakulture; budući razlike u podsektoru akvakulture zahtijevaju različite postupke u pogledu upravljanja stokovima, hranjenja i razmnožavanja; budući da pri izradi propisa EU-a o akvakulturi, a osobito o održivim normama za okoliš, odgovarajuću pozornost treba posvetiti tim razlikama;

M.

budući da birokratska složenost i kašnjenja, osobito u odnosu na izdavanje dozvola i planiranje, čine nedjelovanje koje neizbježno prouzročuje gospodarske i radno-socijalne troškove potencijalnim ulagačima u područjima u kojima se osnivaju akvakulturna uzgajališta, koji posebno utječu na nezaposlenost žena i mladih;

N.

budući da se za odgovarajuće prostorno planiranje moraju uzeti u obzir različite potrebe različitih korisnika, zajedno s potrebom da se zaštiti priroda, te se moraju uložiti napori u cilju njihova usklađivanja; budući da nedostupnost lokacija, nepostojanje odgovarajućeg prostornog planiranja te sukob s ostalim gospodarskim aktivnostima znatno utječe na razvoj akvakulture EU-a u nekim regijama jer sektor akvakulture može imati manju važnost u usporedbi s „moćnim”sektorima;

O.

budući da je prostorno planiranje jedan od ključnih preduvjeta za dugoročni razvoj akvakulture kojim bi kao instrumentom trebaloo osigurati odgovarajuće lokacije za planiranje akvakulture uzimajući u obzir ostale aktivnosti u predmetnim područjima;

P.

budući da se zakonodavstvo EU-a o okolišu zasniva na direktivama (Direktiva o pomorskoj strategiji, direktive o pticama i staništima) te budući da je stoga državama članicama te lokalnim i regionalnim tijelima prepušteno da ih prenose u nacionalno zakonodavstvo i primjenjuju s određenim stupnjem diskrecijskog prava; budući da zbog toga nema ujednačene provedbe diljem EU-a i da to dovodi do pravne nesigurnosti za poduzeća i uzgajališta, kao i do nemogućnosti predviđanja za ulagače te se stvaraju nejednaki uvjeti tržišnog natjecanja;

Q.

budući da se u znanstvenom mišljenju „Hrana iz oceana”(eng. „Food from the ocean”) navodi da je jedini način da se u kratkom roku ostvari znatno povećanje hrane i biomase iz oceana prikupljanje organizama s niže razine prehrambenog lanca kao što su makroalge i školjkaši;

R.

budući da se zbog različitih nacionalnih ili regionalnih pravnih okvira za akvakulturu poslovnim subjektima mogu postavljati različiti pravni uvjeti čak i ako djeluju u istom morskom bazenu, zbog čega postoji rizik od narušavanja tržišnog natjecanja;

S.

budući da treba pozdraviti primjere dobre suradnje na temelju dobrovoljnih sporazuma i drugih sporazuma između konzervatora prirode i sektora; budući da treba pozdraviti pozitivne primjere doprinosa akvakulture očuvanju dobre kvalitete vode i usluga vodenog ekosustava, također je važno priznati i pokušati smanjiti moguće negativne učinke akvakulture na lokalni okoliš i kvalitetu vode; stoga potiče daljnje inovacije i inicijative kako bi osigurao dugoročno održiv i isplativ sektor;

T.

budući da uzgoj školjkaša i makroalgi iziskuje uravnotežen prinos hranjivih soli u okoliš;

U.

budući da, u svjetlu navedenog, ta vrsta slatkovodnih ribogojilišta također ispunjava uvjete za zaštitu okoliša kojima se štiti kvaliteta i količina vode i zaslužuje znatno bolju zaštitu i potporu donositelja odluka u EU-u nego što je to trenutačno slučaj;

V.

budući da proizvodi iz EU-a moraju biti u skladu s nizom strogih pravila i standarda o okolišu, zdravlju životinja, dobrobiti životinja i zaštiti potrošača, koji obuhvaćaju proizvodne postupke, hranu za životinje, dobrobit, prijevoz, preradu i socijalne uvjete zapošljavanja, što izravno utječe na troškove proizvodnje; budući da to rezultira održivim proizvodima izvrsne kvalitete koji mogu biti skuplji, pa su samim time često manje konkurentni od uvoznih proizvoda koji često dolaze na tržište EU-a po niskim cijenama zbog praksi koje su neodržive s ekološkog, socijalnog i radno-pravnog stajališta i čija je proizvodnja popraćena lošim standardima u području dobrobiti životinja i zdravlja;

W.

budući da neka trgovačka društva iz područja akvakulture znatno ovise o izvorima energije, zbog čega se povećavaju troškovi akvakulturne proizvodnje;

X.

budući da bi trebalo povećati potrošnju ribe, hrane koja sadrži bjelančevine, masne kiseline, vitamine, minerale i bitne mikronutrijente koji su dobri za zdravlje ljudi, te budući da bi izvrsna kvaliteta plodova mora iz EU-a trebala biti jedna od glavnih konkurentnih prednosti akvakulture EU-a;

Y.

budući da se svjetska potrošnja ribe progresivno povećava istodobno sa svjetskim povećanjem stanovništva;

Z.

budući da, usto, trgovinske, socijalne i ekološke politike EU-a nisu uvijek međusobno usklađene: na primjer, EU dodjeljuje status u okviru općeg sustava povlastica (GSP i GSP +) ugroženim zemljama u razvoju, čiji je cilj omogućiti im da plaćaju manju carinu ili da uopće ne plaćaju carinu na izvoz u EU, a time im se omogućava nužan pristup tržištu EU-a i doprinosi njihovu rastu; budući da se istodobno u nekima od tih zemalja, primjerice nekim azijskim zemljama, proizvode akvakulturni proizvodi koji nisu u skladu s normama u području zaštite okoliša, dobrobiti životinja, zdravlja te socijalnih i radnih prava, koje moraju poštovati subjekti iz EU-a, te se takvom proizvodnjom u nekim slučajevima krše ljudska prava;

AA.

budući da je EU i u vezi s hranom za akvakulturu veoma ovisan o uvozu ribarskih proizvoda iz trećih zemalja te budući da održivija, alternativna hrana dosad nije u dovoljnoj mjeri istražena i potaknuta;

AB.

budući da je vanjska trgovina EU-a akvakulturnim proizvodima u deficitu i da između akvakulturnih proizvoda koji se uvoze iz trećih zemalja i akvakulturnih proizvoda iz EU-a postoji nepošteno tržišno natjecanje, čime se ugrožava kvaliteta hrane i zdravlje potrošača;

AC.

budući da akvakultura u trećim zemljama pruža mogućnosti za ulaganja EU-a;

AD.

budući da europski potrošači ne mogu shvatiti razlike između proizvoda europske akvakulture i onih iz trećih zemalja u pogledu kvalitete, ekološkog otiska, društvenog ponašanja i poštovanja dobrobiti životinja kad informacije koje o njima dobivaju nisu dovoljne ili točne (posebno u odnosu na zemlju podrijetla, odmrzavanje ili identifikaciju vrste);

AE.

budući da je zakonodavstvo EU-a jasno u vezi s informacijama o akvatičkim proizvodima za potrošače i da odgovornost za njihovu kontrolu imaju tijela država članica; međutim budući da je opće poznato da se te osnovne informacije potrošačima ne pružaju u ribarnicama i restoranima; budući da se nedostatnom provedbom dovodi u pitanje konkurentnost akvakulture EU-a;

AF.

budući da se održivi uzgoj ribe temelji na uzgoju zdravih životinja, a za to je nužno razviti konkretne i inovativne veterinarske instrumente, posebno cjepiva i antibiotike, koje bi trebalo koristiti odgovorno i restriktivno kako bi se bez štete za okoliš i divlje vrste osigurali zdravlje i dobrobit životinja i potrošača te sigurni i hranjivi akvakulturni proizvodi; budući da se u propisima EU-a o zdravlju životinja također moraju u obzir uzeti osobitosti akvakulture i posebnosti ribljih vrsta kad je riječ o liječenju infekcija i bolesti te utjecaju na kvalitetu proizvoda;

AG.

budući da se u europskom akcijskom planu „Jedno zdravlje”za borbu protiv antimikrobne otpornosti zapaža da je imunizacija cijepljenjem troškovno učinkovita intervencija u području javnog zdravlja u borbi protiv antimikrobne otpornosti (18), što se isto tako može primijeniti na akvakulturu;

AH.

budući da se predodžba europskog društva i potrošača o akvakulturi razlikuje od jedne države članice do druge, ali općenito je očigledno da bi mogla biti bolja;

AI.

budući da, unatoč tome što uvijek ima prostora za poboljšanje boljim praksama, ta aktivnost nije uvijek na lošem glasu zbog stvarnih problema (okoliš, aspekti kvalitete ili sigurnosni aspekti), već zbog predrasuda potrošača o akvakulturi; budući da dobar dio tog stanja proizlazi iz uvjerenja da su stvarni učinci akvakulture u nekim trećim zemljama (zemljama u razvoju) prisutni i u EU-u, što nije točno;

AJ.

budući da znatno različite prakse u području akvakulture dovode do znatnih razlika u kvaliteti proizvoda, utjecaju na okoliš i higijenskim uvjetima, zbog čega su, među ostalim, potrošači često nesigurni u pogledu konačnog proizvoda;

AK.

budući da loš ugled akvakulture utječe na način na koji javne uprave njome upravljaju (izdavanje dozvola, planiranje itd.), ali i na uvjete stavljanja na tržište;

AL.

budući da je važno imati na umu potencijal slatkovodne akvakulture, kontinentalne akvakulture sa zatvorenim vodama, integrirane multitrofičke akvakulture i sustava za ponovnu cirkulaciju ili akvaponija u gradskim područjima za poboljšanje sigurnosti hrane i razvoj ruralnih područja;

AM.

budući da su rakovi, mekušci i vodeno bilje, kao što su alge, također važan resurs akvakulture;

AN.

budući da istraživanje i inovacije imaju temeljnu ulogu u iskorištavanju potencijala održive akvakulture; budući da se proizvodnja može održivo povećati širenjem utemeljenim na inovacija, regeneracijom i prečišćavanjem vode, korištenjem energije iz obnovljivih izvora te energetskom učinkovitošću i učinkovitim korištenjem resursa, a istodobno se može smanjiti utjecaj na okoliš i pružati usluge zaštite okoliša;

AO.

budući da su standardni protokoli znanstvenih podataka na razini EU-a koji omogućuju nadzor te poboljšanje upravljanja i postupaka proizvodnje, kao i njihov utjecaj na okoliš i zdravlje, od znatne važnosti;

AP.

budući da treba dati prednost uzgoju domaćih ili endemskih vrsta kako bi se smanjio utjecaj na okoliš i akvakultura učinila održivijom;

AQ.

budući da zbog poteškoća pri pristupu kreditima i znatno dugog vremenskog razmaka između trenutka ulaganja i prve prodaje (općenito tri godine ili više) postoji rizik od odvraćanja ulagača;

AR.

budući da su uvjeti pretfinanciranja koje nude banke i financijske institucije sve stroži;

AS.

budući da se postupcima koji su u većini slučajeva nedovoljno jasni korisnicima i brojnim dokumentima koji se moraju predati da bi se dobila sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) obeshrabruju podnositelji zahtjeva; budući da oko 1 280 milijuna EUR na raspolaganju u trenutačnom (2014. – 2020.) programskom razdoblju nije dovoljno za razvoj europskog sektora akvakulture; budući da su, osim toga, stope apsorpcije sredstava u državama članicama iznimno niske;

AT.

budući da se u okviru održive akvakulture mora uzeti u obzir mogući utjecaj na stokove divlje ribe i kvalitetu vode, no i za akvakulturu su potrebni zdravi riblji stokovi i izvrsna kvaliteta vode;

AU.

budući da dostupni podaci ukazuju na sve veći jaz, koji se procjenjuje na osam milijuna tona, između razine potrošnje morskih plodova u EU-u i količine ulova iz ribolova; budući da se održivom akvakulturom, zajedno s održivim ribarstvom, može doprinijeti tome da se zajamči dugoročna sigurnost opskrbe hranom i ishrane, uključujući zalihe hrane, kao i rast i radna mjesta za građane Unije, te da se njima može zadovoljiti sve veća svjetska potražnja za hranom iz akvakulture, pod uvjetom da se za akvakulturne aktivnosti koriste održivi izvori hrane i da se spriječi propadanje okoliša; budući da se stoga njome može doprinijeti općem cilju uklanjanja jaza između potrošnje i proizvodnje plodova mora u EU-u;

AV.

budući da se u akvakulturi kilogram ribe niske ekonomske vrijednosti može pretvoriti u kilogram ribe visoke vrijednosti (na primjer, iz kapelina u veliki romb, pri čemu se vrijednost povećava s 0,10 EUR na 7 EUR po kilogramu);

AW.

budući da su mladi zbog loše komunikacije i nedostatka financijskih mogućnosti i stabilnosti manje zainteresirani za rad u sektoru akvakulture ili za ulaganja u njega i njegov razvoj, zbog čega taj sektor nije privlačan za mlađe generacije;

AX.

budući da održiva akvakultura koja je u vlasništvu zajednice i kojom zajednica upravlja može donijeti socioekonomsku korist za rubne obalne regije i imati pozitivnu ulogu u plavom gospodarstvu;

AY.

budući da slatkovodna akvakultura čini oko 20 % ukupnog sektora u cijeloj Europi i da bi potpora EU-a trebala odgovarati tom udjelu; budući da posebni karakter slatkovodne akvakulture znači da su za nju potrebna posebna pravila i posebno poglavlje u zakonodavstvu o zajedničkoj ribarstvenoj politici EU-a;

AZ.

budući da su istraživanje i inovacije ključni za postizanje veće održivosti i konkurentnosti sektora akvakulture na tržištu EU-a;

BA.

budući da se projekti slatkovodne akvakulture mogu provoditi i s financiranjem ex post, i da to često iziskuje neproporcionalni trud ulagača, a rezultat je da se u mnogim slučajevima uzgajivači ribe ne usuđuju sudjelovati u projektima; budući da intenzitet potpore u većini slučajeva nije na odgovarajućoj razini;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.

89.

90.

91.

92.