EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32019H0605(01)
Council Recommendation of 22 May 2019 on High-Quality Early Childhood Education and Care Systems
Preporuke Vijeća od 22. svibnja 2019. o visokokvalitetnim sustavima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
Preporuke Vijeća od 22. svibnja 2019. o visokokvalitetnim sustavima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
ST/9014/2019/INIT
SL C 189, 5.6.2019, p. 4–14
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
|
5.6.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 189/4 |
PREPORUKE VIJEĆA
od 22. svibnja 2019.
o visokokvalitetnim sustavima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
(2019/C 189/02)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 165.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
|
(1) |
U 11. načelu europskog stupa socijalnih prava (1) navodi se da sva djeca imaju pravo na cjenovno prihvatljiv i kvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje. To je u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima (2), u kojoj se obrazovanje priznaje kao pravo, te s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i s ciljem održivog razvoja 4.2. Ujedinjenih naroda, kojim se predviđa da bi do 2030. sve djevojčice i dječaci trebali imati pristup kvalitetnom ranom razvoju, skrbi i predškolskom obrazovanju. |
|
(2) |
U svojoj Komunikaciji naslovljenoj „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet” (3) Europska komisija iznosi viziju europskog prostora obrazovanja te potvrđuje ulogu koju rani i predškolski odgoj i obrazovanje imaju u postavljanju čvrstih temelja za učenje u školi i tijekom cijelog života. U Zaključcima Vijeća o razvoju škola i izvrsnosti u poučavanju (4) te u Preporuci Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (5) iznova je naglašena ključna uloga koju rani i predškolski odgoj i obrazovanje mogu imati u promicanju učenja sve djece, njihove dobrobiti i razvoja. |
|
(3) |
Oblikovatelji politika i istraživači uviđaju da djeca u ranom djetinjstvu (6) grade temelje i kapacitete za učenje tijekom cijelog života. Učenje je postupan proces; izgradnja čvrstih temelja u ranom djetinjstvu s jedne je strane preduvjet za razvoj kompetencija više razine i obrazovni uspjeh, a s druge je strane ključna za zdravlje i dobrobit djece. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje stoga treba promatrati kao temelj sustava obrazovanja i osposobljavanja te oni trebaju biti sastavni dio obrazovnog kontinuiteta. |
|
(4) |
Sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju korisno je za svu djecu, a osobito za djecu u nepovoljnom položaju. Njime se sprečava nastanak ranog nedostatka vještina te je ono stoga ključan instrument za borbu protiv nejednakosti i obrazovnog siromaštva. Pružanje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja treba biti dio integriranog paketa mjera politike koji se temelji na pravima djeteta, a usmjeren je na poboljšanje ishoda za djecu i prekidanje međugeneracijskih krugova prikraćenosti. Poboljšanjem njegova pružanja stoga se doprinosi ispunjenju obveza preuzetih u Preporuci Komisije naslovljenoj „Ulaganje u djecu: prekidanje kruga prikraćenosti” (7) i Preporuci Vijeća iz 2013. o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama (8). |
|
(5) |
Sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju donosi brojne prednosti (9) za pojedince i društvo u cjelini, koje sežu od boljih obrazovnih postignuća i rezultata na tržištu rada do malobrojnijih socijalnih i obrazovnih intervencija te povezanijih i uključivijih društava. Djeca koja su pohađala rani i predškolski odgoj i obrazovanje dulje od godine dana ostvarila su bolje rezultate u jeziku i matematici u okviru studija PIRLS (10) i PISA (11). Pokazalo se i da je sudjelovanje u kvalitetnom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju važan čimbenik u sprečavanju ranog napuštanja školovanja (12). |
|
(6) |
Odgoj i obrazovanje od najranije dobi imaju ključnu ulogu za usvajanje načina suživota u heterogenim društvima. Tim uslugama može se na nekoliko načina doprinijeti društvenoj koheziji i uključenosti. One mogu poslužiti kao mjesta na kojima se susreću obitelji. Mogu doprinijeti razvoju jezičnih kompetencija djece na jeziku na kojem se usluga pruža, ali i na prvom jeziku (13). Iskustva koja djeca stječu socioemocionalnim učenjem u okviru ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja mogu im omogućiti da usvoje empatično ponašanje te da nauče više o svojim pravima, jednakosti, toleranciji i raznolikosti. |
|
(7) |
Povrat ulaganja u rane faze obrazovanja najviši je od svih faza obrazovanja, osobito za djecu u nepovoljnom položaju (14). Sredstva potrošena na rani i predškolski odgoj i obrazovanje ulaganje su u ljudski kapital koje donosi veliki povrat. |
|
(8) |
Nadalje, dostupnost, pristupačnost i cjenovna prihvatljivost visokokvalitetnih ustanova za skrb za djecu ključni su čimbenici koji ženama, a i muškarcima, odgovornima za skrb omogućuju sudjelovanje na tržištu rada, što su potvrdili Europsko vijeće u Barceloni 2002., Europski pakt za rodnu ravnopravnost (15) te Komunikacija Komisije o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, donesena 26. travnja 2017. (16) Zaposlenost žena izravno doprinosi poboljšanju socioekonomske situacije kućanstva i gospodarskom rastu. |
|
(9) |
Ulaganje u rani i predškolski odgoj i obrazovanje korisno je samo ako su usluge visokokvalitetne, pristupačne, cjenovno prihvatljive i uključive. Dokazano je da samo visokokvalitetne usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja donose koristi; usluge niske kvalitete imaju znatan negativan učinak na djecu i društvo u cjelini (17). U mjerama politike i reformama treba dati prednost pitanjima kvalitete. |
|
(10) |
Općenito, države članice na rani i predškolski odgoj i obrazovanje troše znatno manje nego na osnovno obrazovanje. Kao što je vidljivo iz izvješća o procjeni napretka u pogledu ciljeva iz Barcelone (18), u dostupnim ustanovama za rani i predškolski odgoj i obrazovanje trenutačno nema dovoljno mjesta, a potražnja nadilazi ponudu u gotovo svim zemljama. Pokazalo se da su nedovoljna dostupnost, pristupačnost i cjenovna prihvatljivost neke od glavnih prepreka za korištenje tim uslugama (19). |
|
(11) |
Europski parlament u Rezoluciji od 14. rujna 2017. o Novom programu vještina za Europu (20) poziva države članice da poboljšaju kvalitetu i omoguće širu dostupnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te da pristupe rješavanju problema nedostatne infrastrukture kojom se nude kvalitetne i dostupne usluge dječje skrbi za sve razine dohotka, kao i da razmotre mogućnost besplatnog pristupa za obitelji koje žive u siromaštvu i socijalnoj isključenosti. |
|
(12) |
Usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja trebaju biti usmjerene na djecu; djeca najbolje uče u okruženjima koja se temelje na njihovu sudjelovanju i interesu za učenje. Odgojitelji i djeca često razgovaraju o organizaciji i odabiru aktivnosti te sadržaju učenja. Tim uslugama trebalo bi se pružati sigurno, poticajno i brižno okruženje te osigurati društveni, kulturni i fizički prostor u kojem će djeca imati niz mogućnosti za razvoj svojeg potencijala. Pružanje usluga najbolje je osmisliti uz osnovnu pretpostavku da su obrazovanje i skrb neodvojivi. To bi se trebalo temeljiti na razumijevanju da je djetinjstvo vrijednost samo po sebi i da djeca ne bi trebala biti samo spremna za školu i odraslu dob, već bi ih se trebalo poticati i cijeniti u njihovoj ranoj dobi. |
|
(13) |
U kontekstu utvrđenom nacionalnim, regionalnim ili lokalnim propisima obitelji bi trebale biti uključene u sve aspekte obrazovanja i skrbi za djecu. Obitelj je prva i najvažnija sredina za odrastanje i razvoj djece, a roditelji i skrbnici odgovorni su za dobrobit, zdravlje i razvoj svakog djeteta. Usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja idealna su prilika za razvoj integriranog pristupa jer omogućuju prvi osobni kontakt s roditeljima. Roditeljima koji imaju poteškoća mogle bi se ponuditi usluge individualnog savjetovanja tijekom kućnih posjeta. Kako bi sudjelovanje obitelji zaista zaživjelo, usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja trebale bi biti osmišljene u suradnji s njima te se temeljiti na povjerenju i uzajamnom poštovanju (21). |
|
(14) |
Sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju može biti učinkovit alat za postizanje obrazovne jednakosti za djecu u nepovoljnom položaju, kao što su neka djeca iz migrantskih ili manjinskih skupina (npr. Romi) i djeca izbjeglice, djeca s posebnim potrebama, uključujući invaliditet, djeca primatelji alternativne skrbi i djeca s ulice, djeca roditelja u zatvoru te djeca u kućanstvima kojima osobito prijeti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, kao što su kućanstva sa samohranim roditeljem ili velika kućanstva. Djeci izbjeglicama zbog njihova osjetljivog položaja treba pružiti pojačanu potporu. Siromaštvo, fizički i emocionalni uzročnici stresa, traume te nedostatak jezičnih vještina mogu ograničavati njihove obrazovne mogućnosti u budućnosti i uspješnu integraciju u novo društvo. Sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju može pomoći ublažiti te čimbenike rizika. |
|
(15) |
Pružanje uključivog ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja može doprinijeti izvršavanju obveza koje su države članice preuzele u okviru Konvencije UN-a o pravima djeteta i Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, kojih su sve države članice potpisnice. |
|
(16) |
Prijedlog ključnih načela okvira za kvalitetu (22) objavljen 2014. bio je prva izjava europskih stručnjaka iz 25 zemalja o kvaliteti u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Izjave se temelje na pet dimenzija: pristupu; osoblju; kurikulumu; praćenju i vrednovanju te upravljanju i financiranju. Ukupno je izneseno deset izjava o poboljšanju kvalitete pružanja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Taj su dokument u mnogim zemljama proširili lokalni dionici koji se bave promicanjem politika, istraživanjem te inicijativama za osposobljavanje. U tim je zemljama nacrt okvira bio snažan katalizator promjene jer se njime doprinijelo procesima savjetovanja o politikama koji su služili kao potpora postojećim programima reformi. |
|
(17) |
Svih pet dimenzija okvira za kvalitetu ključno je kako bi se zajamčile visokokvalitetne usluge. Osobito rad odgojitelja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju ima dugotrajan učinak na živote djece. Međutim, u mnogim zemljama to zanimanje ima razmjerno nizak profil i status (23). |
|
(18) |
Kako bi moglo obavljati svoju profesionalnu ulogu u pružanju potpore djeci i njihovim obiteljima, osoblju u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja potrebna su složena znanja, vještine i kompetencije te duboko razumijevanje razvoja djeteta i znanje iz područja pedagogije ranog djetinjstva. Profesionalizacija osoblja ključna je zato što je bolja razina pripremljenosti povezana s boljom kvalitetom usluga i kvalitetnijom interakcijom između osoblja i djece te stoga proizvodi bolje razvojne ishode za djecu (24). |
|
(19) |
Mnogi pružatelji usluga zapošljavaju asistente čija je glavna zadaća pružati potporu odgojiteljima koji rade izravno s djecom i obiteljima. Oni obično imaju niže kvalifikacije od odgojitelja, a u mnogim zemljama za zapošljavanje na to radno mjesto nisu potrebne kvalifikacije. Profesionalizacija osoblja, uključujući asistente, stoga je neophodna (25). Trajno stručno usavršavanje sastavni je dio unapređivanja kompetencija asistenata. |
|
(20) |
Okvir za kvalitetu ili neki drugi jednakovrijedan dokument može biti učinkovit element dobrog upravljanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Prema mišljenju stručnjaka i nedavnom preispitivanju politika (26) zemlje koje razvijaju i provode okvire za kvalitetu imaju sveobuhvatnije i dosljednije pristupe reformama. Važno je da relevantni dionici i profesionalci budu uključeni u osmišljavanje okvira za kvalitetu i osjećaju da su odgovorni za njega. |
|
(21) |
Države članice postavile su referentna mjerila i ciljeve u pogledu sudjelovanja djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Europsko vijeće u Barceloni postavilo je 2002. sljedeće ciljeve (27) u pogledu pružanja usluga formalne skrbi za djecu: sustavom bi trebalo biti obuhvaćeno najmanje 90 % djece u Uniji u dobi od tri godine do obvezne školske dobi, a do 2010. pristup je trebalo imati najmanje 33 % djece mlađe od tri godine. Ti su ciljevi ponovno potvrđeni u Europskom paktu za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2011. – 2020. Detaljna analiza napretka prema tim referentnim mjerilima iznesena je u Izvješću Komisije o ciljevima iz Barcelone (28). U strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (29) utvrđeno je referentno mjerilo od 95 % za djecu u dobi od četiri godine do početka osnovnog obrazovanja. |
|
(22) |
U posljednjih su nekoliko godina države članice ostvarile dobar sveukupni napredak u poboljšanju dostupnosti usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Referentno mjerilo za obrazovanje i osposobljavanje za 2020. te cilj iz Barcelone za djecu mlađu od tri godine postignuti su. Cilj iz Barcelone za djecu u dobi od tri godine do obvezne školske dobi još nije postignut unatoč napretku ostvarenom od 2011. U ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju 2016. sudjelovalo je 86,3 % djece iz te dobne skupine. Međutim, te prosječne vrijednosti kriju znatne razlike među državama članicama, regijama i društvenim skupinama (30). Potrebni su daljnji napori kako bi se pristup visokokvalitetnom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju osigurao svoj djeci čim ga roditelji zatraže. Konkretno, potrebne su posebne mjere kako bi se omogućio bolji pristup za djecu u nepovoljnom položaju (31). |
|
(23) |
Ovom se Preporukom nastoji uspostaviti zajedničko razumijevanje toga što kvaliteta znači u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. U njoj se iznose moguće mjere koje vlade mogu razmotriti u skladu sa svojim specifičnim okolnostima. Preporuka je ujedno upućena roditeljima, institucijama i organizacijama, uključujući socijalne partnere i organizacije civilnog društva te istraživačima koji nastoje ojačati taj sektor. |
|
(24) |
Prema shvaćanju iz ove Preporuke (32) rani i predškolski odgoj i obrazovanje trebalo bi tumačiti kao sve regulirane sustave kojima se pružaju obrazovanje i skrb za djecu od rođenja do obvezne osnovnoškolske dobi, neovisno o okruženju, financiranju, radnom vremenu ili sadržaju programa, te uključuju dnevnu skrb u centru i obitelji; privatno i javno financirane usluge; usluge predškolske i predprimarne skrbi. |
|
(25) |
Ovom se Preporukom u potpunosti poštuju načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, |
PREPORUČUJE DRŽAVAMA ČLANICAMA DA:
U skladu s nacionalnim i europskim zakonodavstvom, dostupnim resursima i nacionalnim okolnostima te u bliskoj suradnji sa svim relevantnim dionicima:
|
1. |
Poboljšaju pristup visokokvalitetnom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u skladu s izjavama iz „Okvira za kvalitetu u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju” predstavljenog u Prilogu ovoj Preporuci te s 11. načelom europskog stupa socijalnih prava. |
|
2. |
Rade na osiguranju pristupačnih, cjenovno prihvatljivih i uključivih usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Moglo bi se razmotriti sljedeće:
|
|
3. |
Podupiru profesionalizaciju osoblja u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, uključujući ravnatelje. Ovisno o postojećoj razini stručnih kvalifikacija i radnim uvjetima, uspješne aktivnosti mogu obuhvaćati, među ostalim:
|
|
4. |
Poboljšaju razvoj kurikuluma u području ranog odgoja i obrazovanja kako bi se slijedili interesi djece, njegovala njihova dobrobit i ispunile jedinstvene potrebe i potencijal svakog pojedinog djeteta, među ostalim onih s posebnim potrebama ili u osjetljivom ili nepovoljnom položaju. Pristupi kojima se podupiru holističko učenje i razvoj djeteta mogli bi obuhvaćati:
|
|
5. |
Promiču transparentno i usklađeno praćenje i vrednovanje usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na odgovarajućim razinama u cilju razvoja i provedbe politika. Učinkoviti pristupi mogli bi uključivati sljedeće:
|
|
6. |
Nastoje osigurati odgovarajuća financijska sredstva i pravni okvir za pružanje usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Moglo bi se razmotriti sljedeće:
|
|
7. |
Izvješćuju s pomoću postojećih okvira i alata o iskustvima i napretku u pogledu kvalitete sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te pristupa tom sustavu. |
POZDRAVLJA NAMJERU KOMISIJE DA:
|
8. |
Olakša razmjenu iskustava i dobre prakse među državama članicama u kontekstu strateškog okvira za suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja i programa koji će ga naslijediti te u Odboru za socijalnu zaštitu. |
|
9. |
Na zahtjev država članica podupire njihovu suradnju organiziranjem aktivnosti uzajamnog učenja i savjetovanja. |
|
10. |
Podupire suradnju s Mrežom OECD-a za rani i predškolski odgoj i obrazovanje kako bi se olakšalo širenje rezultata i izbjeglo udvostručavanje. |
|
11. |
Podupire razvoj visokokvalitetnih uključivih usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja stavljanjem na raspolaganje financijskih sredstava Unije, posebice u okviru programa Erasmus+ te, kada je to primjereno, europskih strukturnih i investicijskih fondova, uključujući Interreg, ne dovodeći u pitanje pregovore o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru. |
|
12. |
Predloži, nakon savjetovanja s državama članicama, ažurirano europsko referentno mjerilo ili cilj u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u pogledu pružanja usluga, u skladu s revidiranim referentnim mjerilom iz okvira ET 2020. i ciljevima iz Barcelone. O tom prijedlogu za referentno mjerilo te drugim predloženim europskim mjerilima u području obrazovanja i osposobljavanja Vijeće bi trebalo raspraviti i donijeti odluku u kontekstu uspostave novog strateškog okvira za obrazovanje i osposobljavanje nakon 2020. |
|
13. |
Izvijesti Vijeće o daljnjem radu koji se temelji na Preporuci služeći se načinima izvješćivanja predviđenima za postojeće okvire i alate. |
Sastavljeno u Bruxellesu 22. svibnja 2019.
Za Vijeće
Predsjednik
C. B. MATEI
(1) Dok. 13129/17.
(2) SL C 326, 26.10.2012., str. 391.
(3) COM(2017) 673 final.
(4) SL C 421, 8.12.2017., str. 2.
(5) SL C 189, 4.6.2018., str. 1.
(6) Rano djetinjstvo obično se definira kao razdoblje od rođenja do navršenih šest godina, što odgovara obrazovnoj razini ISCED 0.
(7) SL L 59, 2.3.2013., str. 5.
(8) SL C 378, 24.12.2013., str. 1.
(9) Benefits of early childhood education and care and the conditions for obtaining them (Koristi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te uvjeti za njihovo postizanje), Izvješće Europske stručne skupine za ekonomiju obrazovanja (EENEE), 2017.
(10) Međunarodno istraživanje o učeničkim postignućima u području čitanja (PIRLS).
(11) Program za međunarodnu procjenu učenika (PISA), OECD (2016.), Education at glance (Kratak pregled obrazovanja).
(12) Europska komisija, Study on the effective use of early childhood education and care in preventing early school leaving (Studija o učinkovitoj primjeni ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u sprečavanju ranog napuštanja školovanja), 2014.
(13) Prvi jezik: varijanta (ili varijante) jezika koja je naučena u ranom djetinjstvu (otprilike prije druge ili treće godine života) i u kojoj je sposobnost govora prvo usvojena. Ovom pojmu daje se prednost pred pojmom materinski jezik, koji je često netočan jer prvi jezik nije nužno samo jezik majke.
(14) The Economics of Human Development and Social Mobility (Ekonomija ljudskog razvoja i društvene mobilnosti). Annual Reviews of Economics, svezak 6. (2014.), str. 689–733.
(15) SL C 155, 25.5.2011., str. 10.
(16) COM(2017) 252 final.
(17) A Review of Research on the Effects of Early Childhood Education and Care on Child Development (Pregled istraživanja o utjecaju ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na razvoj djeteta). CARE Project Report (2015.).
(18) COM(2018) 273 final.
(19) OECD, Starting Strong 2017: Key OECD Indicators on Early Childhood Education and Care (Kvalitetan početak 2017.: ključni pokazatelji OECD-a u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja), 2017.; Eurofound (2015.) Skrb u ranom djetinjstvu: dostupnost i kvaliteta usluga.
(20) P8_TA(2017)0360.
(21) Strateški dokument A Children in Europe, Young children and their services: developing a European approach (Mala djeca i njima namijenjene usluge: razvoj europskog pristupa), 2008.
(22) Prijedlog ključnih načela okvira kvalitete za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, izvješće Radne skupine za rani i predškolski odgoj i obrazovanje pod pokroviteljstvom Europske komisije, 2014.
(23) Eurofound, Early childhood care: working conditions, training and quality of services - A systematic review (Rani i predškolski odgoj: uvjeti rada, osposobljavanje i kvaliteta – sustavni pregled), 2015.
(24) Europska komisija, CoRe: Competence Requirements in Early Childhood Education and Care (CoRe: Zahtjevi u pogledu kompetencija u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja), 2011.
(25) Professionalisation of Childcare Assistants in Early Childhood Education and Care (ECEC): Pathways towards Qualification (Profesionalizacija asistenata u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja: mogućnosti stjecanja kvalifikacija), izvješće mreže NESET II, 2016.
(26) The current state of national ECEC quality frameworks, or equivalent strategic policy documents, governing ECEC quality in EU Member States (Trenutačno stanje u pogledu nacionalnih okvira za kvalitetu u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja ili jednakovrijednih strateških dokumenata politike kojima se upravlja kvalitetom ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u državama članicama EU-a), izvješće mreže NESET II, 4/2017.
(27) SN 100/1/02 REV 1.
(28) COM(2018) 273 final.
(29) SL C 417, 15.12.2015., str. 25.
(30) COM(2018) 273 final.
(31) Europska komisija, Pregled obrazovanja i osposobljavanja, 2017.
(32) ISCED 0.1 i ISCED 0.2.
PRILOG
„Djeca imaju pravo na cjenovno prihvatljiv i kvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje.”
Europski stup socijalnih prava
Učenje i obrazovanje počinju od rođenja, a rano je djetinjstvo od najvećeg formativnog značaja u životu djece jer se tada postavljaju temelji za njihov cjeloživotni razvoj. U ovom se okviru za kvalitetu iznose ključna načela za visokokvalitetne sustave ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te europski pristup takvim sustavima, koji se temelji na dobroj praksi u državama članicama EU-a i najsuvremenijim istraživanjima. Okvir obuhvaća deset izjava o kvaliteti, koje su grupirane u pet širih područja kvalitete, a to su: pristup, osoblje, kurikulum, praćenje i vrednovanje te upravljanje i financiranje. Deset izjava o kvaliteti sadržava opis glavnih značajki visokokvalitetnih usluga koje su utvrđene u praksi. Okvir za kvalitetu upravljački je alat namijenjen pružanju smjernica za razvoj i održavanje sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Glavni je cilj okvira opisati sustav kojim se može pružiti visokokvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje za svu djecu, te njegov razvoj. Temelji se na sljedećim načelima:
|
— |
visokokvalitetne usluge ključne su za promicanje razvoja i učenja djece te, dugoročno gledano, poboljšanje njihovih obrazovnih mogućnosti, |
|
— |
neophodno je sudjelovanje roditelja kao partnera takvih usluga – obitelj je najvažnija sredina za odrastanje i razvoj djece, a roditelji (i skrbnici) odgovorni su za dobrobit, zdravlje i razvoj svakog djeteta, |
|
— |
usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja moraju biti usmjerene na djecu i aktivno ih uključivati te se pritom moraju uvažavati njihovi stavovi. |
OKVIR EU-a ZA KVALITETU U RANOM I PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU
PRISTUP kvalitetnim uslugama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za svu djecu doprinosi njihovu zdravom razvoju i obrazovnom uspjehu te smanjenju društvenih nejednakosti i smanjuje razlike u kompetencijama među djecom iz različitih socioekonomskih sredina. Jednak pristup uslugama ključan je i kako bi se osiguralo da roditelji, osobito žene, budu fleksibilni s ciljem (ponovnog) uključivanja na tržište rada.
Izjave o kvaliteti
1. Usluge su dostupne i cjenovno prihvatljive svim obiteljima i njihovoj djeci.
Opće zakonsko pravo na usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja pruža čvrstu osnovu za uključivanje sve djece. Podaci o stanovništvu i ankete među roditeljima o potražnji za mjestima u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja mogu poslužiti kao temelj za procjenu budućih potreba i prilagodbu kapaciteta.
Pružanjem usluga mogu se uklanjati prepreke koje možda sprečavaju obitelji i djecu u sudjelovanju. Među mogućim je mjerama prilagodba naknade koja se naplaćuje za usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kako bi one bile dostupne i kućanstvima s niskim prihodima. Dokazano je i da fleksibilnost radnog vremena te druge prilagodbe mogu osobito doprinijeti sudjelovanju djece zaposlenih majki, djece samohranih roditelja i djece iz manjinskih skupina ili skupina u nepovoljnom položaju.
Ravnomjernim pružanjem usluga u urbanim i ruralnim područjima te bogatim i siromašnim četvrtima i regijama može se proširiti pristup tim uslugama za društvene skupine u nepovoljnom položaju. Dostupnost i cjenovna prihvatljivost visokokvalitetnih usluga u četvrtima u kojima stanuju siromašne obitelji, obitelji koje pripadaju manjinama ili migrantske ili izbjegličke obitelji prema dostupnim su podacima elementi kojima se najučinkovitije podupiru ravnopravnost i socijalna uključenost.
2. Usluge se pružaju na način da se potiče sudjelovanje, pospješuje socijalna uključenost i prihvaća raznolikost.
U okruženju ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja sudjelovanje se može aktivno poticati uključivanjem roditelja, obitelji i pružatelja skrbi u procese donošenja odluka (npr. u vijeća roditelja). U okviru ciljanih inicijativa usmjerenih na obitelji, a posebice obitelji sa samohranim roditeljima, obitelji u nepovoljnom položaju te manjinske i migrantske obitelji, omogućuje im se da izraze svoje potrebe, koje pružatelji usluga mogu uzeti u obzir prilikom prilagodbe usluga potrebama lokalnih zajednica.
Može se poticati zapošljavanje osoblja iz marginaliziranih, migrantskih ili manjinskih skupina jer se pokazalo da sastav osoblja u okruženju ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koji odražava raznolikost zajednice donosi određene prednosti.
Stvaranjem ozračja u kojem su djeca dobrodošla i u kojem se cijene njihovi jezici, kultura i podrijetlo doprinosi se razvoju njihova osjećaja pripadnosti. Primjerenim trajnim stručnim usavršavanjem osoblje se priprema na pružanje dobrodošlice i potpore dvojezičnoj djeci.
U okruženjima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja mogu se razviti dobre prakse za obitelji s ciljem neometanog prelaska iz vlastita doma u takvo okruženje te se može poticati visoka razina roditeljskog sudjelovanja organiziranjem posebnih inicijativa.
OSOBLJE je najvažniji čimbenik za dobrobit djece te za obrazovne i razvojne ishode. Radni uvjeti i stručno usavršavanje osoblja smatraju se stoga ključnim sastavnicama kvalitete.
Izjave o kvaliteti
3. Kvalificirano osoblje sudjeluje u inicijalnom i trajnom osposobljavanju koje mu omogućuje da obavlja svoju profesionalnu ulogu.
U učinkovitim se sustavima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja razmatra unapređivanje profesionalnog statusa zaposlenika, što je uvelike prepoznato kao jedan od ključnih čimbenika kvalitete, i to podizanjem razina kvalifikacija te ponudom fleksibilnih mogućnosti napredovanja i alternativnih mogućnosti za asistente. To se može poduprijeti nastojanjem da se okupi pedagoško osoblje sastavljeno od visokokvalificiranih stručnjaka s cjelovitim profesionalnim kvalifikacijama koji su specijalizirani za rano i predškolsko obrazovanje te od asistenata.
Najnapredniji programi inicijalnog obrazovanja osmišljavaju se u suradnji s djelatnicima u sektoru te se odlikuju uravnoteženošću teorije i prakse. Prednost je i ako obrazovni programi pripreme osoblje za zajednički rad i jačanje kompetencije promišljanja. Za takve programe može biti korisno ako se osoblje osposobi za rad s jezično i kulturno raznolikim skupinama te pojedincima iz manjinskih i migrantskih obitelji i obitelji s niskim prihodima.
Osoblje koje je osposobljeno za praćenje razvojnih potreba, interesa i potencijala male djece te sposobno uočiti moguće poteškoće u razvoju i učenju može aktivnije podupirati razvoj i učenje djece. Redovite mogućnosti za trajno stručno usavršavanje prilagođene potrebama od koristi su svim članovima osoblja, uključujući asistente i pomoćno osoblje.
Kad je riječ o neophodnim elementima iz područja razvoja djece i dječje psihologije, kompetencije osoblja trebale bi, u skladu s različitim strukturama osposobljavanja u državama članicama, uključivati znanje o sustavima za zaštitu djece te, općenitije, o pravima djeteta.
4. U povoljnim se radnim uvjetima uz stručno vodstvo pružaju prilike za promatranje, promišljanje, planiranje, timski rad i suradnju s roditeljima.
U sustavima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u kojima se nastoje poboljšati radni uvjeti, među ostalim ponudom primjerenijih plaća, zapošljavanje u području ranog i predškolskog obrazovanja može se učiniti privlačnijim za bolje kvalificirano osoblje koje želi ostvariti pravu karijeru.
Omjer odraslih i djece te veličina skupina najprikladniji su ako su određeni na način koji je primjeren dobi i sastavu skupine djece zato što mlađoj djeci treba posvetiti više pozornosti i skrbi.
Stručne obrazovne zajednice, ako postoje unutar pojedinačnih okruženja i među njima, ostvaruju pozitivan učinak jer se tako odvajaju vrijeme i prostor za kolegijalnu suradnju osoblja i zajednički rad.
Mentorstvo i nadzor novozaposlenih članova osoblja u razdoblju njihova uvođenja u posao mogu im pomoći da brzo nauče obavljati svoju profesionalnu ulogu.
KURIKULUM je moćan alat za poboljšanje dobrobiti djece te njihova razvoja i učenja. U opsežnom se pedagoškom okviru utvrđuju načela za poticanje razvoja i učenja djece obrazovnim i odgojnim postupcima koji odgovaraju njihovim interesima, potrebama i potencijalima.
Izjave o kvaliteti
5. Kurikulum se temelji na pedagoškim ciljevima, vrijednostima i pristupima kojima se djeci omogućuje da u potpunosti ostvare svoj potencijal za postizanje društvenog, emocionalnog, kognitivnog i fizičkog razvoja te dobrobiti.
Pedagoškim pristupima koji su usmjereni na djecu može se bolje podupirati njihov opći razvoj, pružati potpora njihovim strategijama učenja te promicati kognitivni i nekognitivni razvoj sustavnijom primjenom iskustvenog učenja, igre i društvenih interakcija.
Postoje čvrsti dokazi o prednostima jasnog kurikuluma kojim se može osigurati dosljedan okvir za skrb, obrazovanje i socijalizaciju kao sastavne dijelove usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. U idealnom su slučaju u takvom okviru utvrđeni pedagoški ciljevi kojima se odgojiteljima omogućuje da prilagode svoj pristup individualnim potrebama djece te kojima se mogu pružiti smjernice za visokokvalitetno okruženje za učenje. U njemu se posvećuje dužna pozornost dostupnosti knjiga i drugog tiskanog materijala kako bi se doprinijelo razvoju pismenosti djece.
Učinkovitim kurikularnim okvirom u kojem se promiču raznolikost, jednakost i svijest o važnosti jezika potiče se integracija migranata i izbjeglica. Njime se jednako može poduprijeti razvoj materinskog jezika i jezika obrazovanja.
6. U kurikulumu se od osoblja zahtijeva suradnja s djecom, kolegama i roditeljima te promišljanje o vlastitom radu.
Kurikulumom se može doprinijeti boljem uključivanju roditelja, dionika i osoblja te zajamčiti da će primjerenije odgovarati potrebama, interesima i potencijalima djece.
U kurikulumu se mogu utvrditi uloge i postupci kojima se osoblju omogućuje redovita suradnja s roditeljima i kolegama u drugim ustanovama za djecu (među ostalim u zdravstvenom, socijalnom i obrazovnom sektoru).
Kad god je to moguće, u kurikulumu se osoblju u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja mogu pružiti smjernice o suradnji s drugim školskim osobljem pri prelasku djece u osnovno i/ili predškolsko obrazovanje.
PRAĆENJEM I VREDNOVANJEM održava se kvaliteta. Oni ukazuju na prednosti i nedostatke, a njihovi postupci mogu biti važne sastavnice poboljšanja kvalitete u sustavima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Njima se može podupirati dionike i oblikovatelje politika u poduzimanju inicijativa kojima se odgovara na potrebe djece, roditelja i lokalne zajednice.
Izjave o kvaliteti
7. Praćenjem i vrednovanjem prikupljaju se informacije na relevantnoj lokalnoj, regionalnoj i/ili nacionalnoj razini kako bi se doprinijelo stalnom poboljšanju kvalitete politika i praksi.
Transparentne informacije o usluzi i osoblju ili o provedbi kurikuluma na odgovarajućoj nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini mogu doprinijeti poboljšanju kvalitete.
Redovite povratne informacije mogu olakšati postupak vrednovanja politika, među ostalim omogućavanjem analize upotrebe javnih sredstava te onoga što je učinkovito i u kojem kontekstu.
Kako bi se utvrdile potrebe osoblja za osposobljavanjem i omogućilo donošenje ispravnih odluka o najboljem načinu poboljšanja kvalitete usluga i stručnom usavršavanju, rukovodeće bi osoblje u području ranog i predškolskog obrazovanja trebalo pravodobno prikupljati relevantne podatke.
8. Praćenje i vrednovanje u najboljem su interesu djeteta.
Kako bi se zaštitila prava djeteta, u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja trebalo bi uključiti snažne mjere za zaštitu djece kako bi se doprinijelo njihovoj zaštiti od svih oblika nasilja. Učinkovite mjere za zaštitu djece obuhvaćaju četiri široka područja: 1. politiku, 2. ljude, 3. postupke i 4. odgovornost. Više informacija o tim područjima dostupno je u dokumentu „Standardi zaštite djece i njihova provedba”, koji je izdala organizacija Keeping Children Safe.
Postupcima praćenja i vrednovanja mogu se poticati aktivno sudjelovanje i suradnja među svim dionicima. Svi koji se bave razvojem kvalitete mogu doprinijeti praksama praćenja i vrednovanja te imati koristi od njih.
Dostupni dokazi upućuju na to da se kombinacijom metoda praćenja (npr. promatranje, dokumentiranje, opisna procjena kompetencija i učenja djece) mogu prikupiti korisne informacije, steći uvid u iskustva i razvoj djece te osigurati nesmetani prelazak u osnovnu školu.
Mogu se osmisliti alati za praćenje i participativni postupci vrednovanja kako bi se djeci omogućilo da ih se sasluša te da se jasno izjasne o svojim iskustvima učenja i socijalizacije u određenim okruženjima.
UPRAVLJANJE I FINANCIRANJE ključni su kako bi se omogućilo da usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja ostvare svoju ulogu u osobnom razvoju i učenju djece, smanjenju jaza u postignućima i jačanju socijalne kohezije. Kvaliteta proizlazi iz sveobuhvatnih i usklađenih javnih politika kojima se rani i predškolski odgoj i obrazovanje povezuju s drugim uslugama u području skrbi za malu djecu i njihove obitelji.
Izjave o kvaliteti
9. Dionici dijele jasno razumijevanje svojih uloga i odgovornosti te znaju da se od njih očekuje da surađuju s partnerskim organizacijama.
Pružatelji usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja imaju koristi od bliske suradnje sa svim službama za djecu, uključujući socijalne i zdravstvene službe, škole i lokalne dionike. Pokazalo se da su takvi međuinstitucijski savezi učinkovitiji ako su uređeni dosljednim političkim okvirom kojim se mogu proaktivno poticati suradnja i dugoročna ulaganja u lokalnim zajednicama.
Sudjelovanje dionika pokazalo se ključnim za oblikovanje i pružanje usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Integracija ili koordinacija službi zaduženih za različite propise o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju može imati pozitivan učinak na kvalitetu sustava.
10. Zakonodavstvom, propisima i/ili financiranjem podupire se napredak prema općem pravu na visokokvalitetan, cjenovno prihvatljiv rani i predškolski odgoj i obrazovanje, a o napretku se redovito izvješćuju relevantni dionici.
Poboljšanje kvalitete usluga za svu djecu moglo bi se postići postupnim razvojem općeg zakonskog prava. To uključuje promicanje sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju od rane dobi. Može biti korisno procijeniti uzrokuju li tržišno utemeljene usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja nejednak pristup ili nižu kvalitetu za djecu u nepovoljnom položaju i, ako je to potrebno, izraditi planove kojima bi se to ispravilo.
Bliska povezanost s politikama u području rada, zdravlja i socijalne skrbi bila bi od nepobitne koristi jer se tako može promicati učinkovitija raspodjela resursa usmjeravanjem dodatnih sredstava na skupine i četvrti u nepovoljnom položaju.
