Jedini članak

Zahtjev za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda koja nije manja, kako je navedeno u članku 10. stavku 1. prvom podstavku Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 668/2014, uključujući izmijenjeni jedinstveni dokument i upućivanje na objavu odgovarajuće specifikacije proizvoda za registrirani naziv „Banon” (ZOI), nalazi se u Prilogu ovoj Odluci.

U skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 objava ove Odluke temelj je za pravo na podnošenje prigovora na izmjenu iz prvog stavka ovog članka u roku od tri mjeseca od datuma objave ove Odluke u Službenom listu Europske unije.

PRILOG

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE IZMJENE KOJA NIJE MANJA U SPECIFIKACIJI ZA PROIZVOD ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI/ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Zahtjev za odobrenje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

„BANON”

EU br.: PDO-FR-0290-AM02 – 10.1.2018.

ZOI ( X ) ZOZP ( )

1.   Skupina koja podnosi zahtjev i legitimni interes

Naziv: Syndicat Interprofessionnel de Défense et de Promotion du Banon

Adresa:

570, Avenue de la libération

04100 MANOSQUE

FRANCUSKA

Telefon: +33 492874755

Telefaks: +33 492727313

E-pošta: v.enjalbert@mre-paca.fr

Skupina obuhvaća proizvođače mlijeka, prerađivače i sirare, zbog čega smije zatražiti izmjene specifikacije.

2.   Država članica ili treća zemlja

Francuska

3.   Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

—	☒	Naziv proizvoda
—	☒	Opis proizvoda
—	☒	Zemljopisno područje
—	☒	Dokaz o podrijetlu
—	☒	Metoda proizvodnje
—	☒	Povezanost
—	☒	Označivanje
—	☒	Ostalo: ažuriranje podataka o kontrolnom tijelu i skupini, nacionalni zahtjevi.

4.   Vrsta izmjene

—	☒	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012
—	☐	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koji nije objavljen jedinstveni dokument (ili istovrijedan dokument), koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

5.   Izmjene

5.1   Naziv proizvoda

U rubrici „Naziv proizvoda” sljedeća odredba:

zamjenjuje se sljedećim:

„Banon”.

Sljedeći se odlomak briše:

Oznaka ZOI-ja smatra se dostatnom za tu rubriku specifikacije.

5.2   Opis proizvoda

Odredba „kora je ispod listova kremastožute boje” zamjenjuje se riječima „kora je ispod listova kremastožute ili tamno zlatne boje”.

Radi boljeg opisa proizvoda kada je riječ o boji kore ispod listova, izraz „kremastožuta” dopunjuje se izrazom „tamno zlatne boje”.

Dodaje se sljedeći odlomak:

Ta pojašnjenja rezultat su rada odbora za organoleptičko ispitivanje proizvoda.

Te se izmjene unose i u jedinstveni dokument.

5.3   Zemljopisno područje

U rubrici „Definicija zemljopisnog područja” ažurira se popis općina na zemljopisnom području jer su neke od njih promijenile naziv. Opseg zemljopisnog područja nije izmijenjen.

5.4   Dokaz o podrijetlu

Ukida se obveza poljoprivrednika da vode registar količine kupljenog mlijeka jer im nacionalna pravila ne dopuštaju kupnju mlijeka, no ta se obveza zadržava za gospodarske subjekte koji nisu poljoprivrednici.

5.5   Metoda proizvodnje

—   kozje pasmine:

Sljedeći se odlomak briše:

Sljedeći odlomak:

zamjenjuje se sljedećim:

Rokovi utvrđeni u specifikaciji brišu se jer su zastarjeli.

Te se odredbe brišu i iz sažetka.

—   minimalno razdoblje ispaše i minimalno razdoblje tijekom kojeg koze moraju svoju vlaknastu hranu dobiti ispašom:

Sljedeći odlomak:

zamjenjuje se sljedećim:

Pojam „zemljopisno područje” precizniji je od „područja” i omogućuje lakšu kontrolu.

Ta se izmjena unosi i u jedinstveni dokument.

Odredbe

i

stoga se brišu jedanput.

Odredba o minimalnom razdoblju ispaše i razdoblju tijekom kojeg koze moraju svoju vlaknastu hranu dobiti ispašom, koja je dvaput navedena u specifikaciji, briše se kako bi se izbjeglo ponavljanje.

Te se izmjene unose i u jedinstveni dokument.

—   ograničenje unosa hrane u korito:

Rečenica

briše se jer ne sadržava dodatne pojedinosti o maksimalnim graničnim vrijednostima koje su već utvrđene u specifikaciji.

Ta se izmjena unosi i u jedinstveni dokument.

—   dodatni obrok:

Dodaju se riječi „ili nusproizvoda žitarica” kako se ne bi isključila krmna smjesa na čijoj je etiketi navedeno da sadržava žitarice i nusproizvode žitarica.

Ta se izmjena unosi i u jedinstveni dokument.

—   ograničenja kupnje krmiva izvan zemljopisnog područja:

Rečenica „Ograničena je i kupnja krmiva izvan zemljopisnog područja” briše se jer ne sadržava ciljnu količinu, odnosno ne navodi se konkretna granična količina. Osim toga, ograničenje kupnje krmiva izvan zemljopisnog područja podliježe sljedećoj odredbi važeće specifikacije:

Ta se odredba briše i iz jedinstvenog dokumenta.

—   način dnevne distribucije dehidrirane lucerke:

Sljedeća odredba:

zamjenjuje se sljedećim:

Briše se obveza distribucije dehidrirane lucerke u dva navrata s obzirom na to da male distribuirane količine ne opravdavaju tu mjeru opreza (koja je uvedena jer prevelik unos dušika može izazvati tešku metaboličku bolest, alkalozu).

Ta se izmjena unosi i u jedinstveni dokument.

—   zabranjena hrana za životinje:

Odlomak:

zamjenjuje se sljedećim:

Briše se ciljna vrijednost „te ostale biljke i zrnja koji bi mogli pokvariti okus mlijeka” jer nije dovoljno precizna kako bi se mogla kontrolirati.

Ta se izmjena unosi i u jedinstveni dokument.

—   uvođenje zabrane GMO-a:

Dodaje se sljedeći odlomak:

Tom se odredbom omogućuje zadržavanje, s jedne strane, tradicionalnih svojstava hrane za životinje, a s druge strane, tradicionalnih metoda ishrane životinja.

Ta se odredba dodaje i u jedinstveni dokument.

—   podrijetlo hrane za životinje:

Sljedeći se odlomak dodaje u jedinstveni dokument: „Kada je riječ o podrijetlu hrane za životinje, zbog prirodnih čimbenika zemljopisnog područja proizvodnja koncentrata je otežana, a proizvodnja krmiva ograničena. Budući da podrijetlo koncentrata nije navedeno, oni mogu potjecati izvan zemljopisnog područja. Osnovni obrok potječe prije svega iz zemljopisnog područja, ali se kozama može dati sijeno koje potječe izvan tog područja. Ograničenje količine koncentrata i sijena koji mogu potjecati izvan zemljopisnog područja znači da veći dio hrane za životinje potječe iz zemljopisnog područja. Naime, unosi koji mogu potjecati izvan zemljopisnog područja po kozi i po godini iznose:

—

250 kg bruto tvari krmiva i dehidrirane lucerke, odnosno približno 213 kg suhe tvari (količina od 190 kg krmiva s prosječnim udjelom od 84 % suhe tvari odgovara količini od 160 kg suhe tvari, a količina od 60 kg dehidrirane lucerke s prosječnim udjelom od 89 % suhe tvari odgovara količini od 53 kg suhe tvari),

—	250 kg suhe tvari koncentrata (što odgovara količini od 270 kg bruto tvari) koji potječe izvan zemljopisnog područja po kozi godišnje.

S obzirom na to da prosječna godišnja potrošnja koze iznosi 1 100 kg, udio hrane za životinje iz zemljopisnog područja iznosi dakle najmanje 58 % (u suhoj tvari).”

Dodavanje tog odlomka u jedinstveni dokument pokazuje da hrana za koze potječe pretežno iz zemljopisnog područja. Ta hrana ne može u cijelosti potjecati iz zemljopisnog područja zbog prirodnih čimbenika opisanih pod točkom „Povezanost sa zemljopisnim područjem”.

—   temperatura i razdoblje sirenja:

Odlomak:

zamjenjuje se sljedećim:

S obzirom na to da je temperaturni raspon sirenja strogo definiran u specifikaciji registriranoj u skladu s Uredbom (EU) br. 1211/2013 od 28. studenoga 2013. (od 29 °C do 35 °C) te da je mlijeko koje se upotrebljava sirovo kozje mlijeko, prijelazni pojam temperature zagrijavanja briše se jer je nepotreban: riječ je zagrijavanju mlijeka radi faze sirenja (na već definiranoj temperaturi).

Odredba:

zamjenjuje se sljedećim:

Razdoblje sirenja za proizvode od mlijeka mijenja se kako bi se poduzećima omogućilo da prilagode svoju organizaciju s obzirom na vrijeme prikupljanja mlijeka i najmanju količinu mlijeka koje se upotrebljava pri svakom sirenju. Trenutačni sustav prikupljanja uključuje noćno prikupljanje mlijeka. Zadnja mužnja prikuplja se oko 2:30 i dodaje joj se sirilo u velikom spremniku (1 000 litara) već u 6:30. No, zbog smanjenja broja predmetnih uzgajivača i malih količina poželjno je ograničiti noćni rad i omogućiti sirenje mlijeka od 8:00, i to u malim količinama (spremnici od 80 l), čime se ta faza može oduljiti do podneva.

—   faza oblikovanja

Odlomak:

zamjenjuje se sljedećim:

Kako bi se gospodarskim subjektima omogućilo da se prilagode novim tehnikama, precizirano je da je u fazi oblikovanja dopuštena mehanička pomoć (podizna platforma, pokretna traka), ali je za raspodjelu gruša u kalupe nužna ljudska intervencija: zabranjeno je potpuno mehaničko oblikovanje.

—   faza cijeđenja i skidanja kalupa

Odlomak:

zamjenjuje se sljedećim:

U skladu sa znanjem i vještinama dodano je trajanje svake faze (od 18 do 48 sati za cijeđenje, najmanje 24 sata za sušenje/brisanje) i temperatura brisanja (najmanje 13 °C) kako bi se zadao okvir za praksu gospodarskih subjekata.

—   trajanje salamurenja

Briše se trajanje salamurenja kako bi ga gospodarski subjekti mogli prilagoditi koncentraciji salamure koja se upotrebljava za postizanje istog rezultata.

—   faza zrenja

Odlomak:

„Zrenje traje najmanje 15 dana nakon sirenja i odvija se na zemljopisnom području, i to u dvije faze:

—	prije omatanja goli sir dozrijeva od 5 do 10 dana nakon sirenja na temperaturi od najmanje 8 °C. Nakon završetka ove faze mora se stvoriti jednoliki sloj s postojanom florom, nježnom korom kremastobijele boje i mekim tijestom iznutra

—	nakon omatanja sir dozrijeva najmanje 10 dana omotan listovima na temperaturi od 8 °C do 14 °C. Razina vlažnosti mora biti viša od 80 %.”

zamjenjuje se sljedećim:

„Zrenje traje najmanje 15 dana nakon sirenja i odvija se u dvije faze:

—	prije omatanja goli sir dozrijeva od 5 do 10 dana nakon sirenja na temperaturi od najmanje 8 °C. Nakon završetka ove faze mora se stvoriti jednoliki sloj s postojanom florom

—	nakon omatanja sir dozrijeva najmanje 10 dana omotan listovima na temperaturi od 8 °C do 14 °C. Na kraju te faze sir ima nježnu koru kremastožute ili tamno zlatne boje. Razina vlažnosti mora biti viša od 80 %.”

Briše se upućivanje na zemljopisno područje jer je nepotrebno u ovom dijelu specifikacije. Opis kore premješten je nakon opisa parametara faze zrenja i usklađen s rubrikom opisa proizvoda. Briše se opis tijesta jer se u ovoj fazi ne provjerava taj kriterij za koji je potrebno rezati sir.

Odlomak:

zamjenjuje se sljedećim:

Uz postupak umakanja u rakiju od vina ili od grožđane komine dodaje se prskanje rakijom od vina ili od grožđane komine grožđa jer obje metode daju usporedive rezultate.

5.6   Povezanost

Rubrika „Podaci koji potvrđuju povezanost sa zemljopisnim područjem” u cijelosti je izmijenjena kako bi se jasnije pokazala povezanost „Banona” i njegova zemljopisnog područja, a pritom nije izmijenjen sadržaj opisa povezanosti niti su izbrisani njegovi elementi. Time se posebno ističe povezanost mediteranskog zemljopisnog okruženja koje pogoduje uzgoju koza i pastirskoj djelatnosti te posebnih znanja i vještina proizvodnje i zrenja potrebnih za proizvodnju „Banona”.

U prvom se dijelu opisuje „posebnost zemljopisnog područja” i navode prirodni i ljudski čimbenici zemljopisnog područja, pri čemu se naglašavaju posebna znanja i vještine uzgoja koza i proizvodnje sireva.

U drugom se dijelu opisuje „posebnost proizvoda” te se ističu određeni elementi iz opisa proizvoda.

Naposljetku, u zadnjem se dijelu objašnjava „uzročna povezanost”, odnosno međudjelovanje prirodnih i ljudskih čimbenika i proizvoda.

Cjelokupan dio o povezanosti naveden u specifikaciji ZOI-ja nalazi se u točki 5. jedinstvenog dokumenta.

5.7   Označivanje

U rubrici „Posebni aspekti označivanja” briše se izraz „oznaka” za sireve jer se ta rubrika i, u širem smislu, ta specifikacija odnose samo na sireve s oznakom izvornosti te je taj izraz nepotreban.

Ta se izmjena unosi i u jedinstveni dokument.

5.8   Ostale izmjene

U rubrici „Skupina koja podnosi zahtjev” izmijenjeni su podaci o skupini.

U rubrici „Upućivanja na kontrolna tijela” ažuriraju se nazivi i podaci službenih tijela. U toj se rubrici navode podaci nadležnih tijela u području kontrola na razini Francuske: Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu (INAO) i Glavne uprave za tržišno natjecanje, potrošačka pitanja i sprečavanje prijevara (DGCCRF). Dodaje se informacija o tome da su naziv i podaci o certifikacijskom tijelu dostupni na internetskim stranicama INAO-a te u bazi podataka Europske komisije.

Tablica s glavnim elementima koje je potrebno kontrolirati ažurira se kako bi se uzelo u obzir uvođenje jedne izmjene (brisanje maksimalne temperature zagrijavanja) te se dodaje jedan glavni element koji je potrebno kontrolirati, u skladu s važećom specifikacijom, a odnosi se na vrstu mlijeka (sirovo i punomasno mlijeko, koje nije standardizirano s obzirom na bjelančevine i masti).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„BANON”

EU br.: PDO-FR-0290-AM02 – 10.1.2018.

ZOI ( X ) ZOZP ( )

1.   Naziv

„Banon”

2.   Država članica ili treća zemlja

Francuska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1   Vrsta proizvoda

Razred 1.3. Sirevi

3.2   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Banon” je mekani sir proizveden od punomasnog sirovog kozjeg mlijeka. Dobiva se brzim grušanjem (dodavanjem sirila). Zreli se sir omata (odnosno potpuno prekriva) prirodnim smeđim listovima kestena te se veže sa 6 do 12 vrpci prirodne rafije.

Nakon najmanje 15 dana zrenja, od kojih je 10 omotan listovima, „Banon” je homogen, kremast, sočan i mekan. Kora je ispod listova kremastožute ili tamno zlatne boje. Taj se sir odlikuje životinjskim notama, uglavnom kozjim, koje su često popraćene aromom amonijaka i raslinja, s blagim okusom gorčine na kraju. Njegova je tekstura kremasta i topi se u ustima. Promjer je sira zajedno s listovima od 75 do 85 mm, visine 20 do 30 mm. Nakon zrenja i bez listova, neto masa sira „Banon” je od 90 do 110 g.

Sir sadržava najmanje 40 g suhe tvari u 100 g sira i 40 g masnoće u 100 g zrelog sira.

3.3   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Osnovni obrok za prehranu koza uglavnom potječe iz zemljopisnog područja zaštićene oznake izvornosti. Sastoji se isključivo od ispaše na livadama i/ili na kraškim pašnjacima, suhog sijena mahunarki i/ili trave i/ili samoniklog cvijeća skladištenog u dobrim uvjetima.

Čim klimatski uvjeti i vegetacijski stupanj biljaka to dopuštaju, koze moraju ići na zelene i/ili kraške pašnjake. Moraju redovito pasti na kraškim i zelenim pašnjacima na tom području najmanje 210 dana godišnje.

One pasu:

—	na kraškim pašnjacima na kojima rastu jednogodišnje ili trajne samonikle vrste drveća, grmlja ili trava,

—	na stalnim pašnjacima s autohtonom florom,

—	na privremenim pašnjacima s travom, mahunarkama ili mješovitim pašnjacima.

Najmanje 4 mjeseca u godini većinu svoje vlaknaste hrane moraju dobiti ispašom.

Tijekom razdoblja kad se većina vlaknastog obroka mora osigurati ispašom, unos sijena ne smije biti veći od 1,25 kg bruto tvari dnevno po odrasloj kozi.

Količina sijena ograničena je na 600 kg bruto tvari godišnje po odrasloj kozi.

Unos zelenog krmiva iz korita dopušten je 30 neuzastopnih dana godišnje.

Unos koncentrata ograničen je na 800 g bruto tvari po odrasloj kozi dnevno, odnosno 270 kg bruto tvari po odrasloj kozi godišnje.

Dodatni godišnji obrok mora se sastojati od najmanje 60 % žitarica ili nusproizvoda žitarica. Unos dehidrirane lucerke ograničen je na 400 g bruto tvari po odrasloj kozi dnevno, odnosno 60 kg bruto tvari po odrasloj kozi godišnje.

Unos krmiva i dehidrirane lucerke koji potječu izvan područja izvornosti oznake, ograničen je na 250 kg bruto tvari godišnje po odrasloj kozi.

Zabranjeni su proizvodi silaže i silažna trava u balama te krmne krstašice.

U ishrani životinja dopuštaju se jedino bilje, suproizvodi i dopunska hrana koja potječe od genetski nemodificiranih proizvoda. Zabranjeni su sadnja i sijanje genetski modificiranih kultura na svim površinama gospodarstava koja proizvode mlijeko namijenjeno preradi u ZOI „Banon”. Ta se zabrana odnosi na sve biljne vrste koje bi mogle poslužiti za ishranu životinja na gospodarstvu koje se uzgajaju radi mlijeka i svaki uzgoj vrste koja bi ih mogla kontaminirati.

Na gospodarstvu prehrambena površina stvarno namijenjena stadu koza mora iznositi najmanje 1 ha prirodnog i/ili umjetnog zelenog pašnjaka za 8 koza i 1 ha kraškog pašnjaka za 2 koze.

Kada je riječ o podrijetlu hrane za životinje, zbog prirodnih čimbenika zemljopisnog područja proizvodnja koncentrata je otežana, a proizvodnja krmiva ograničena. Budući da podrijetlo koncentrata nije navedeno, oni mogu potjecati izvan zemljopisnog područja. Osnovni obrok potječe prije svega iz zemljopisnog područja, ali se kozama može dati sijeno koje potječe izvan tog područja.

Ograničenje količine koncentrata i sijena koji mogu potjecati izvan zemljopisnog područja znači da veći dio hrane za životinje potječe iz zemljopisnog područja.

Naime, unosi koji mogu potjecati izvan zemljopisnog područja po kozi i po godini iznose:

—

250 kg bruto tvari krmiva i dehidrirane lucerke, odnosno približno 213 kg suhe tvari (količina od 190 kg krmiva s prosječnim udjelom od 84 % suhe tvari odgovara količini od 160 kg suhe tvari, a količina od 60 kg dehidrirane lucerke s prosječnim udjelom od 89 % suhe tvari odgovara količini od 53 kg suhe tvari),

—	250 kg suhe tvari koncentrata (što odgovara količini od 270 kg bruto tvari) koji potječe izvan zemljopisnog područja po kozi godišnje.

S obzirom na to da prosječna godišnja potrošnja koze iznosi 1 100 kg, udio hrane za životinje iz zemljopisnog područja iznosi dakle najmanje 58 % (u suhoj tvari).

3.4   Posebni koraci u proizvodnji koji se moraju poduzeti na određenom zemljopisnom području

Proizvodnja mlijeka, proizvodnja i zrenje sireva odvijaju se na zemljopisnom području određenom u točki 4.

3.5   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Svaki sir koji se stavlja na tržište mora imati zasebnu etiketu na kojoj je naveden naziv ZOI, slovima čija je veličina barem jednaka veličini ostalih slova na etiketi.

Na etiketama sireva koji nose zaštićenu oznaku izvornosti „Banon” obvezno mora biti simbol ZOI-ja Europske unije.

Naziv „Banon” obavezno se mora nalaziti na računima i trgovačkim dokumentima.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje obuhvaća područje sljedećih općina:

Departman Alpes-de-Haute-Provence (04)

Općine na cjelokupnom području: Aiglun, Allemagne-en-Provence, Archail, Aubenas-les-Alpes, Aubignosc, Banon, Barras, Beaujeu, Bevons, Beynes, Bras-d’Asse, Brunet, Céreste, Champtercier, Châteaufort, Châteauneuf-Miravail, Châteauneuf-Val-Saint-Donat, Châteauredon, Clamensane, Cruis, Curel, Dauphin, Digne-les-Bains, Draix, Entrepierres, Entrevennes, Esparron-de-Verdon, Estoublon, Fontienne, Forcalquier, Hautes-Duyes, La Javie, La Motte-du-Caire, Lardiers, La Rochegiron, Le Brusquet, Le Castellard-Mélan, Le Castellet, Le Chauffaut-Saint-Jurson, L’Escale, Les Omergues, L’Hospitalet, Limans, Malijai, Mallefougasse-Augès, Mallemoisson, Mane, Marcoux, Mézel, Mirabeau, Montagnac-Montpezat, Montfuron, Montjustin, Montlaux, Montsalier, Moustiers-Sainte-Marie, Nibles, Niozelles, Noyers-sur-Jabron, Ongles, Oppedette, Peipin, Pierrerue, Pierrevert, Puimichel, Puimoisson, Quinson, Redortiers, Reillanne, Revest-des-Brousses, Revest-du-Bion, Revest-Saint-Martin, Riez, Roumoules, Sainte-Croix-à-Lauze, Sainte-Croix-du-Verdon, Saint-Étienne-les-Orgues, Saint-Jeannet, Saint-Julien-d’Asse, Saint-Jurs, Saint-Laurent-du-Verdon, Saint-Maime, Saint-Martin-de-Brômes, Saint-Martin-les-Eaux, Saint-Michel-l’Observatoire, Saint-Vincent-sur-Jabron, Salignac, Saumane, Sigonce, Simiane-la-Rotonde, Sisteron, Sourribes, Thoard, Vachères, Valbelle, Valernes, Villemus, Volonne.

Općine u dijelu područja: Château-Arnoux-Saint-Auban, Ganagobie, Gréoux-les-Bains, La Brillanne, Les Mées, Lurs, Manosque, Montfort, Oraison, Peyruis, Valensole, Villeneuve, Volx.

Za te je općine u zaštićenima planovima u svakoj pojedinoj Gradskoj vijećnici određena granica zemljopisnog područja.

Departman Hautes-Alpes (05)

Barret-sur-Méouge, Bruis, Chanousse, Val Buëch-Méouge (za državno područje nekadašnje općine Châteauneuf-de-Chabre), Éourres, Étoile-Saint-Cyrice, Garde-Colombe, La Piarre, Laragne-Montéglin, Le Bersac, L’Épine, Méreuil, Montclus, Montjay, Montmorin, Montrond, Moydans, Nossage-et-Bénévent, Orpierre, Ribeyret, Rosans, Saint-André-de-Rosans, Sainte-Colombe, Sainte-Marie, Saint-Pierre-Avez, Saléon, Salérans, Serres, Sigottier, Sorbiers, Trescléoux.

Departman Drôme (26)

Aulan, Ballons, Barret-de-Lioure, Eygalayes, Ferrassières, Izon-la-Bruisse, Laborel, Lachau, La Rochette-du-Buis, Mévouillon, Montauban-sur-l’Ouvèze, Montbrun-les-Bains, Montfroc, Montguers, Reilhanette, Rioms, Saint-Auban-sur-l’Ouvèze, Séderon, Vers-sur-Méouge, Villebois-les-Pins, Villefranche-le-Château.

Departman Vaucluse (84)

Aurel, Auribeau, Buoux, Castellet, Gignac, Lagarde-d’Apt, Monieux, Saignon, Saint-Christol, Saint-Martin-de-Castillon, Saint-Trinit, Sault, Sivergues, Viens.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Kolijevka je sira „Banon” pokrajina Haute-Provence, poglavito okolica općine Banon. Radi se o području srednje visokih, suhih planina u kojem krajolik čine brežuljci i zaravni pod utjecajem mediteranske klime.

Specifičnost područja je u tome što nema mnogo vode. Naime, podzemne su vode skrivene duboko u zemlji, a površinske su vode pod utjecajem neuobičajenih i vrlo neredovitih oborina, i to uglavnom tijekom jeseni i proljeća dok ljeti vlada velika suša.

Tlo na području proizvodnje sira „Banon” prilično je neplodno, uglavnom vapnenačko i propusno, s izvrsnom sposobnošću apsorpcije kiše.

Na tim se prostorima izmjenjuje rijetka šumska vegetacija koja se sastoji od alepskog bora, hrasta, žutilovke, šimšira i aromatičnog bilja, ledine prekrivene šipražjem i razbacanim grmljem te kulture prilagođene oporoj provansalskoj klimi srednje visokog gorja, s malo padalina, dosta sunca i prilično hladnim zimama, što zajedno stvara prostore pogodne za razvoj kraških pašnjaka za ispašu stada koza.

Prirodni uvjeti te regije objašnjavaju činjenicu što cijelo gospodarstvo toga područja pogoduje razvoju pastirske djelatnosti i kultura s niskim prinosima.

Uzgajivač temelji ishranu koza na pašnjacima i travnjacima. Uzgajivači su uspostavili jedinstveni proizvodni sustav koji spaja tu raznolikost prirodnih resursa. Ispaša obuhvaća tri vrste resursa: prirodne pašnjake, šume i mahunarke bogate dušikom. Većina uzgajivača čuva svoje koze što im omogućuje da, ovisno o količini hrane unesene tijekom ispaše na kraškim pašnjacima i o dijelu godišnjeg doba, upotpune tu prehranu ispašom grahoraka ili lucerne s livada.

Provansa je područje kulture „sirenja” za razliku od sjeverne Francuske gdje prevladava „mliječna” kultura (spora koagulacija oko 24 sata). Već su u 15. stoljeću kralju Reneu ponuđeni „ti mali meki sirevi nastali sirenjem”, čime je referiranje na dodavanje sirila jasno vidljivo.

Kalupi za sir, koji su se tradicionalno upotrebljavali u Provansi, imaju velike otvore, što upućuje na to da je grušu dodano sirilo (mliječni gruš „bi nestao” u takvim kalupima).

Usto, omatanje sira koje je karakteristično za „Banon”, ima dvije svrhe: s jedne strane to je tehnika konzerviranja, a s druge tehnika proizvodnje. To je prerada svježeg sira koja istodobno vodi računa o konzerviranju i poboljšanju sira.

Prerada proizvoda prvenstveno se temelji na priljubljivanju proizvoda listovima kestena, na „omatanju”. Takav način rada obilježio je prijelaz s nedorađenog sira na „Banon”. Ti listovi služe za izolaciju od zraka i kao pomoćno sredstvo koje omogućuje razvoj karakterističnih aroma sira.

Iako se čini da bi se brojne biljke mogle povezati sa sirom (loza, kesten, platana, orah itd.) upravo se listovi kestena nameću kao najbolji zbog čvrste strukture i tanina.

Povijest „Banona” počinje krajem 19. stoljeća. Na toj zemlji s niskim agronomskim potencijalom, seljak je iz siromašnih prirodnih resursa u svojem okolišu nastojao izvući najbolje što je mogao: na nekoliko komada kvalitetne zemlje uzgajao je osnovne prehrambene polikulture, a iz divljih šumskih prostora ili s ledina uzimao drva, divljač, brao gljive, bobičasto voće, tartufe ili lavandu. Osim svinje i malog peradarnika, svaka obitelj također drži i malo domaće stado sastavljeno od ovaca i nekoliko koza jer se te životinje međusobno dobro upotpunjavaju kako na zemlji, uzimajući ono najbolje što mogu s ledina i iz okolnih šumaraka, tako i po pitanju ekonomske isplativosti. Dok se ovca koristi za meso, koza kao „siromašna krava” služi za proizvodnju mlijeka. To će mlijeko poslužiti za prehranu obitelji dok je svježe, ali će ga pretvoriti u sir, što je jedini način da mu se produži hranjiva vrijednost.

Iako sir služi za kućnu uporabu, njegova komercijalna vrijednost proizlazi iz viška proizvodnje u odnosu na obiteljsku potrošnju. Stoga će taj višak u proizvodnji krenuti put lokalnih tržnica gdje će biti prodan.

I upravo je tako Banon, kao raskršće važnih putova i središte kantona te zemljopisno središte područja Lure i Albion, postao najvažnije mjesto za sajmove ili tržnice sireva.

Prvi spomen omotanih kozjih sireva povezanih s imenom „Banon” nalazi se u Provansalskoj kuharici Mariusa MORARDA iz 1886.

Poslijeratno razdoblje obilježava postupno uvođenje tehničkog napretka u sirarske proizvodne procese. Stada koza se specijaliziraju što omogućuje izlazak iz okvira domaće proizvodnje: prvobitno se sir proizvodio za prehranu obitelji te dodatno za prodaju, a sada se prelazi u fazu kada je proizvodnja ponajprije namijenjena prodaji (višak služi za prehranu obitelji).

Pogledamo li studiju JM MARIOTTINIJA „U potrazi za sirom: ‚Banon’ elementi povijesti i etnologije”, „Banon” je oduvijek bio sir nastao tehnologijom dodavanja sirila i ostaje jedan od rijetkih sireva koji se proizvodi tom tehnikom.

„Banon” je mekani sir proizveden od punomasnog sirovog kozjeg mlijeka. Dobiva se brzim grušanjem (dodavanjem sirila ili stvaranjem mekog gruša). Zreli se sir omata, odnosno potpuno prekriva prirodnim smeđim listovima kestena te se veže sa 6 do 12 vrpci prirodne rafije.

Svojstva „Banona” jesu sljedeća:

—	kora je ispod listova kremastožute ili tamno zlatne boje,

—	tijesto je kremaste teksture i topi se u ustima,

—	ima životinjske note, uglavnom kozje, koje su često popraćene aromom amonijaka i raslinja, s blagim okusom gorčine na kraju.

Zemljopisno područje pod utjecajem je mediteranske klime slabo plodnog tla koji se prvenstveno sastoji od vapnenca koji se najčešće pojavljuje na površini i ne zadržava vodu. Ti elementi pogoduju rastu vegetacije koja se sastoji od neplodne šikare obrasle bodljikavom žutilovkom, bijelim glogom, trnjinom, bušinima, borovicom, lavandom, čubrom, timijanom i stablima kestena. To je područje prikladno za uzgoj koza i pastirsku djelatnost.

U tim klimatskim uvjetima nužna je primjena tehnike mekog gruša (visoka temperatura i suša). Bez posebno prilagođenih tehnika, na tom je području zapravo nemoguće ohladiti mlijeko i sačuvati ga na niskoj temperaturi da bi mliječni fermenti mogli djelovati bez opasnosti od kvarenja. Stoga se gruš mlijeka mora aktivirati, odnosno potaknuti njegovu koagulaciju sirilom.

Zahvaljujući umatanju sireva hrane je bilo tijekom cijele godine te se zato moglo preživjeti sušno zimsko razdoblje kada su koze zasušene.

„Banon” je rezultat kombinacije svih tih čimbenika: siromašnog okoliša pogodnog za ekstenzivno kozarstvo kojem dodatnu vrijednost daje ljudski rad, topla i suha klima koja prirodno vodi do tehnika dodavanja sirila u gruš kao i tehnika prerade (omatanje) koja omogućuje konzerviranje sireva.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-3ab11b39-00cf-48f7-a2b3-ac5e71b90836