(1)

Ovom Uredbom utvrđuje se nužni zakonodavni temelj za pouzdano i transparentno upravljanje kojim se osigurava postizanje ciljeva energetske unije na temelju komplementarnih, dosljednih i ambicioznih napora Unije i njezinih država članica uz istodobno promicanje načela Unije o boljoj izradi zakonodavstva .

(1)

Ovom Uredbom utvrđuje se nužni zakonodavni temelj za pouzdano , uključivo, troškovno učinkovito, transparentno i predvidljivo upravljanje kojim se osigurava postizanje općih i specifičnih ciljeva do 2030. i dugoročnih ciljeva energetske unije u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenam iz 2015. nakon 21. Konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (Pariški sporazum) na temelju komplementarnih, dosljednih i ambicioznih napora Unije i njezinih država članica, uz istodobno ograničavanje administrativne složenosti .

(3)

Cilj je otporne energetske unije s ambicioznom klimatskom politikom u središtu interesa pružiti potrošačima u Uniji – kućanstvima i poduzećima – sigurnu, održivu, konkurentnu i povoljnu energiju. Za postizanje tog cilja potrebna je temeljita preobrazba energetskog sustava u Europi. Taj se cilj može ostvariti samo koordiniranim djelovanjem koje se sastoji od kombinacije zakonodavnih i nezakonodavnih akata na razini Unije i nacionalnoj razini.

(3)

Cilj je otporne energetske unije s ambicioznom klimatskom politikom u središtu interesa pružiti potrošačima u Uniji – kućanstvima i poduzećima – sigurnu, održivu, konkurentnu i povoljnu energiju te poticati istraživanja i inovacije privlačenjem ulaganja . Za postizanje tog cilja potrebna je temeljita preobrazba energetskog sustava u Europi. Taj se cilj može ostvariti samo koordiniranim djelovanjem koje se sastoji od kombinacije zakonodavnih i nezakonodavnih akata na razini Unije te na makroregionalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.

(3.a)

S pomoću potpuno funkcionalne i otporne energetske unije Europska unija postala bi vodeća regija u području inovacija, ulaganja, rasta i socijalnog i gospodarskog razvoja, čime bi pružila dobar primjer međusobne povezanosti visokih ambicija u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i mjera za poticanje inovacija, ulaganja i rasta.

(4)

Prijedlog Komisije razvijen je istodobno s nizom inicijativa u sektorskoj energetskoj politici, posebno u pogledu energije iz obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti i modela tržišta te se donosi zajedno s njima. Te inicijative dio su paketa obuhvaćenog općom temom energetske učinkovitosti, globalnog vodstva Unije u području energije iz obnovljivih izvora i pravičnog odnosa prema potrošačima energije.

(4)

Prijedlog Komisije razvijen je istodobno s nizom inicijativa u sektorskoj energetskoj politici, posebno u pogledu energije iz obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti (uključujući energetsku učinkovitost zgrada) i modela tržišta te se donosi zajedno s njima. Te inicijative dio su paketa obuhvaćenog općom temom energetske učinkovitosti, globalnog vodstva Unije u području energije iz obnovljivih izvora i pravičnog odnosa prema potrošačima energije , među ostalim i rješavanjem energetskog siromaštva i promicanjem poštenog tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu .

(5)

Europsko Vijeće suglasilo se 24. listopada 2014. o Okviru za klimatsku i energetsku politiku Unije do 2030. utemeljenom na četiri glavna cilja : smanjenju emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu za najmanje 40 %, poboljšanju energetske učinkovitosti od najmanje 27 % s ciljem od 30 %, najmanje 27 % energije iz obnovljivih izvora u potrošnji Unije i najmanje 15 % udjela elektroenergetske povezanosti. Vijeće je istaknulo da je cilj za energiju iz obnovljivih izvora obvezujući na razini Unije i da će se ostvariti doprinosima država članica utemeljenima na potrebi za kolektivnim ostvarivanjem cilja Unije.

(5)

Europsko Vijeće predložilo je 24. listopada 2014. Okvir za klimatsku i energetsku politiku Unije do 2030. utemeljen na četirima ključnim specifičnim ciljevima : smanjenju emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu za najmanje 40 %, poboljšanju energetske učinkovitosti od najmanje 27 % s ciljem od 30 %, najmanje 27 % energije iz obnovljivih izvora u potrošnji Unije i najmanje 15 % udjela elektroenergetske povezanosti. Vijeće je istaknulo da je cilj za energiju iz obnovljivih izvora obvezujući na razini Unije i da će se ostvariti doprinosima država članica utemeljenima na potrebi za kolektivnim ostvarivanjem specifičnog cilja Unije. Međutim, u ovoj se Uredbi odražavaju specifični ciljevi dogovoreni u sektorskom zakonodavstvu.

(5.a)

Europsko vijeće suglasilo se 24. listopada 2014. da će Komisija uz potporu država članica hitno poduzeti žurne mjere kako bi osigurala ostvarenje najnižeg specifičnog cilja od 10 % postojećih međusobno povezanih elektroenergetskih sustava i to najkasnije 2020. barem za države članice koje još nisu ostvarile minimalnu razinu integracije u unutarnje energetsko tržište.

(6.a)

Pariškim sporazumom znatno se povećala razine globalne ambicije u pogledu ublažavanja klimatskih promjena te su se njegove potpisnice obvezale na „zadržavanje povećanja globalne prosječne temperature na znatno manje od 2 oC iznad predindustrijske razine i ulaganja napora u ograničavanje povećanja temperature na 1,5  oC iznad predindustrijske razine”. Unija se treba pripremiti za puno veće i brže smanjenje emisija nego što je to bilo predviđeno. Istovremeno, s obzirom na brzinu razvoja i korištenja tehnologija za obnovljivu energiju, takva se smanjenja mogu ostvariti uz niže troškove nego što je to prvotno procijenjeno.

(6.b)

U skladu s ciljem Pariškog sporazuma da se postigne ravnoteža između antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima u drugoj polovici 21. stoljeća, Unija bi na ravnopravnoj osnovi trebala nastojati postići nultu stopu domaćih emisija najkasnije do 2050., nakon čega bi trebalo uslijediti razdoblje negativnih emisija.

(6.c)

Kad je riječ o klimatskom sustavu, za ukupnu koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi bitan je kumulativni ukupni iznos antropogenih emisija tijekom vremena. Radi usklađenosti s obvezama iz Pariškog sporazuma potrebno je analizirati globalni proračun ugljika koji je u skladu s naporima za ograničenje povećanja temperature na najviše 1,5  oC iznad predindustrijske razine i utvrditi pravedni udio Unije za preostali globalni proračun ugljika Unije. Dugoročne klimatske i energetske strategije trebale bi biti dosljedne s proračunom ugljika.

(6.d)

Unija i države članice trebale bi redovito preispitivati klimatske i energetske specifične ciljeve i revidirati ih po potrebi tako da budu ambiciozniji, kako bi se odrazila buduća preispitivanja koja se provode u sklopu postupka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC) te odrazili najnoviji znanstveni dokazi o brzini i učinku klimatskih promjena.

(6.e)

Iako je Unija obećala da će do 2030. ispuniti najambicioznije ciljeve u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova, ne može se samostalno boriti protiv prijetnje klimatskih promjena. Komisija i države članice trebale bi iskoristiti svaku priliku kako bi uvjerile osobito one zemlje koje ostvaruju dobit od međunarodne trgovine s Unijom da na sebe preuzmu razmjeran udio globalne odgovornosti i svoje ambicije povećaju na razinu ambicija Unije.

(7)

Europsko vijeće također je zaključilo 24. listopada 2014. (14) da treba razviti pouzdan i transparentan sustav upravljanja, bez nepotrebnog administrativnog opterećenja , kojim će se pomoći osigurati da Unija ispuni ciljeve svoje energetske politike te istodobno državama članicama osigurati nužna fleksibilnost i potpuno poštovati njihova sloboda odlučivanja o kombinaciji izvora energije. Istaknulo je da će se taj sustav upravljanja oslanjati na postojeće temelje kao što su nacionalni klimatski programi, nacionalni planovi za energiju iz obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost te na potrebu za usklađivanjem i objedinjavanjem odvojenih grana planiranja i izvješćivanja. Također se suglasilo da će osnažiti ulogu i prava potrošača, transparentnost i predvidivost za ulagače, među ostalim sustavnim praćenjem ključnih pokazatelja povoljnog, pouzdanog, konkurentnog, sigurnog i održivog energetskog sustava, te olakšati usklađivanje nacionalnih energetskih politika i poticati regionalnu suradnju država članica.

(7)

Europsko vijeće također je zaključilo 24. listopada 2014. (14) da treba razviti pouzdan i transparentan sustav upravljanja, bez nepotrebnog administrativnog opterećenja i koji će biti dovoljno fleksibilan za države članice kako bi se pomoglo osigurati da Unija ispuni ciljeve svoje energetske politike , uz istodobno potpuno poštovanje slobode odlučivanja država članica o kombinaciji izvora energije. Istaknulo je da će se taj sustav upravljanja oslanjati na postojeće temelje kao što su nacionalni klimatski programi, nacionalni planovi za energiju iz obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost te na potrebu za usklađivanjem i objedinjavanjem odvojenih grana planiranja i izvješćivanja. Također se suglasilo da će osnažiti ulogu i prava potrošača, transparentnost i predvidljivost za ulagače, među ostalim sustavnim praćenjem ključnih pokazatelja povoljnog, pouzdanog, konkurentnog, sigurnog i održivog energetskog sustava, te olakšati usklađivanje nacionalnih klimatskih i energetskih politika i poticati regionalnu suradnju država članica.

(10)

U Zaključcima Vijeća od 26. studenoga 2015. (16) prepoznato je da će upravljanje biti ključan alat za učinkovitu i djelotvornu izgradnju energetske unije i za ostvarivanje njezinih ciljeva. U njima je istaknuto da bi se sustav upravljanja trebao temeljiti na načelima integracije strateškog planiranja i izvješćivanja o provedbi klimatske i energetske politike i na koordinaciji između dionika odgovornih za energetsku i klimatsku politiku na razini Unije, regionalnoj i nacionalnoj razini. Također se ističe da bi se upravljanjem trebalo osigurati postizanje dogovorenih ciljeva energetske i klimatske politike za 2030. i da će se sustavom upravljanja pratiti zajednički napredak Unije ka ostvarivanju ciljeva politike u pet dimenzija energetske unije.

(10)

U Zaključcima Vijeća od 26. studenoga 2015. (16) prepoznato je da će upravljanje biti ključan alat za učinkovitu i djelotvornu izgradnju energetske unije i za ostvarivanje njezinih ciljeva. U njima je istaknuto da bi se sustav upravljanja trebao temeljiti na načelima integracije strateškog planiranja i izvješćivanja o provedbi klimatske i energetske politike i na koordinaciji između dionika odgovornih za energetsku i klimatsku politiku na razini Unije, regionalnoj i nacionalnoj razini. Također se ističe da bi se upravljanjem trebalo osigurati postizanje dogovorenih specifičnih ciljeva energetske i klimatske politike za 2030. i da će se sustavom upravljanja pratiti napredak pojedinačnih država članica i zajednički napredak Unije k ostvarivanju specifičnih i općih ciljeva u pet dimenzija energetske unije.

(12)

Stoga bi glavni cilj upravljanja energetskom unijom trebao biti omogućiti ostvarivanje ciljeva energetske unije, a posebno ciljeva Okvira za klimatsku i energetsku politiku do 2030. Ova je Uredba stoga povezana sa sektorskim zakonodavstvom kojim se provode ciljevi energetske i klimatske politike do 2030. Iako je državama članicama potrebna fleksibilnost kako bi mogle odabrati politike koje najbolje odgovaraju njihovoj nacionalnoj kombinaciji izvora energije i preferencijama, ta bi fleksibilnost trebala biti usklađena s daljnjom integracijom tržišta, pojačanim tržišnim natjecanjem, ostvarivanjem ciljeva klimatske i energetske politike i postupnim prelaskom na niskougljično gospodarstvo.

(12)

Stoga bi glavni cilj upravljanja energetskom unijom trebao biti omogućiti ostvarivanje općih ciljeva energetske unije, a posebno specifičnih ciljeva Okvira za klimatsku i energetsku politiku do 2030. , u području smanjenja stakleničkih plinova, obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Ova je Uredba stoga povezana sa sektorskim zakonodavstvom kojim se provode specifični ciljevi energetske i klimatske politike do 2030. Iako je državama članicama potrebna fleksibilnost kako bi mogle odabrati politike koje najbolje odgovaraju njihovoj nacionalnoj kombinaciji izvora energije i preferencijama, ta bi fleksibilnost trebala biti usklađena s daljnjom integracijom tržišta, pojačanim tržišnim natjecanjem, ostvarivanjem ciljeva klimatske i energetske politike i postupnim prelaskom na održivo, niskougljično gospodarstvo koje se temelji na visokoj energetskoj učinkovitosti te sustavu energije iz obnovljivih izvora. Trebalo bi uvesti obavezni predložak za dugoročne klimatske i energetske strategije kako bi se osigurala njihova kvaliteta i usporedivost.

(13)

Za prelazak na niskougljično gospodarstvo potrebne su promjene u ulagačkom ponašanju i  inicijative u cijelom spektru politika. Da bi se moglo ostvariti smanjenje emisija stakleničkih plinova potrebno je poticati učinkovitost i inovacije u europskom gospodarstvu, što bi trebalo dovesti i do poboljšanja kvalitete zraka.

(13)

Za društveno prihvatljiv prelazak na održivo niskougljično gospodarstvo potrebne su znatne promjene u ulagačkom ponašanju , posebno u pogledu javnih i  privatnih ulaganja, te poticaji u cijelom spektru politika , kao i reforme regionalnog tržišta . Da bi se moglo ostvariti smanjenje emisija stakleničkih plinova potrebno je poticati učinkovitost i inovacije u europskom gospodarstvu, što bi trebalo dovesti i do otvaranja održivih radnih mjesta i poboljšanja kvalitete zraka.

(13.a)

Unija i države članice trebaju poduzeti konkretne mjere za zabranu energetskih subvencija, barem za fosilna goriva, kako bi se uskladili s međunarodnim obvezama skupine G-7 i G-20 i onima u Pariškom sporazumu.

(14)

Kako staklenički plinovi i tvari koje onečišćuju zrak većinom potječu iz zajedničkih izvora, politikom usmjerenom na smanjenje emisija stakleničkih plinova moglo bi se pridonijeti i poboljšanju kvalitete zraka i time bi se mogli poravnati neki ili svi kratkoročni troškovi smanjenja emisija stakleničkih plinova. Kako podaci dostavljeni u skladu s Direktivom 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (18) predstavljaju važne ulazne vrijednosti za sastavljanje inventara stakleničkih plinova i nacionalnih planova, trebalo bi prepoznati važnost prikupljanja i dostavljanja usklađenih podataka između Direktive 2001/81/EZ i inventara emisija stakleničkih plinova.

(14)

Kako staklenički plinovi i tvari koje onečišćuju zrak većinom potječu iz zajedničkih izvora, politikom usmjerenom na smanjenje emisija stakleničkih plinova moglo bi se pridonijeti i poboljšanju javnog zdravlja i kvalitete zraka , posebno u gradskim područjima, čime bi se mogli nadoknaditi svi kratkoročni troškovi smanjenja emisija stakleničkih plinova. Kako podaci dostavljeni u skladu s Direktivom 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (18) predstavljaju važne ulazne vrijednosti za sastavljanje inventara stakleničkih plinova i nacionalnih planova, trebalo bi prepoznati važnost prikupljanja i dostavljanja usklađenih podataka između Direktive 2001/81/EZ i inventara emisija stakleničkih plinova.

(16)

U skladu sa snažnom predanošću Komisije boljoj izradi zakonodavstva, upravljanjem energetskom unijom trebalo bi se postići znatno smanjenje administrativnog opterećenja država članica , Komisije i  ostalih institucija Unije i pridonijeti osiguravanju dosljednosti i primjerenosti politika i mjera na razini Unije i nacionalnoj razini u pogledu preobrazbe energetskog sustava ka niskougljičnom gospodarstvu.

(16)

U skladu sa snažnom predanošću Komisije boljoj izradi zakonodavstva i politikom u području istraživanja, inovacija i ulaganja , upravljanjem energetskom unijom trebalo bi se postići znatno smanjenje administrativne složenosti za države članice, relevantne dionike , Komisiju i  ostale institucije Unije i pridonijeti osiguravanju dosljednosti i primjerenosti politika i mjera na razini Unije , makroregionaloj, regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini u pogledu preobrazbe energetskog sustava k održivom niskougljičnom gospodarstvu.

(17)

Postizanje ciljeva energetske unije trebalo bi osigurati kombinacijom inicijativa Unije i dosljednih nacionalnih politika utvrđenih u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima. U sektorskom zakonodavstvu unije u području energetske i klimatske politike utvrđeni su zahtjevi za planiranje koji su bili korisni alati za poticanje promjena na nacionalnoj razini. Njihovim uvođenjem u različitim trenucima nastala su preklapanja i nedovoljne sinergije i interakcije među područjima politika. Trenutačno odvojeno planiranje, izvješćivanje i praćenje u području energetske i klimatske politike trebalo bi se stoga što više moguće uskladiti i integrirati.

(17)

Postizanje specifičnih i općih ciljeva energetske unije trebalo bi osigurati kombinacijom inicijativa Unije i dosljednih nacionalnih politika utvrđenih u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima. U sektorskom zakonodavstvu unije u području energetske i klimatske politike utvrđeni su zahtjevi za planiranje koji su bili korisni alati za poticanje promjena na nacionalnoj razini. Njihovim uvođenjem u različitim trenucima nastala su preklapanja i nedovoljne sinergije i interakcije među područjima politika na štetu troškovne učinkovitosti . Trenutačno odvojeno planiranje, izvješćivanje i praćenje u području energetske i klimatske politike trebalo bi se stoga , ovisno o slučaju, uskladiti i integrirati.

(17.a)

Potrebna je ocjena međudjelovanja između postojećih i planiranih politika i mjera kako bi se postigla dekarbonizacija, a države članice trebale bi izraditi kvantitativnu ili kvalitativnu evaluaciju.

(17.b)

Države članice trebale bi jamčiti usklađenost politike svojih nacionalnih energetskih i klimatskih planova i dugoročnih strategija za niske emisije s Programom UN-a za održivi razvoj do 2030. godine.

(18)

Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima trebala bi biti obuhvaćena desetogodišnja razdoblja i trebao bi se osigurati pregled trenutačnog energetskog sustava i stanja u području politike. U njima bi trebali biti utvrđeni nacionalni ciljevi za svaku od pet ključnih dimenzija energetske unije i odgovarajuće politike i mjere za ostvarivanje tih ciljeva te bi trebalo uspostaviti analitičku osnovu. U nacionalnim planovima kojima je obuhvaćeno prvo razdoblje od 2021. do 2030. posebnu pozornost trebalo bi posvetiti ciljevima za 2030. koji uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova, energiju iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost i elektroenergetsku međusobnu povezanost. Države članice trebale bi nastojati osigurati da su nacionalni planovi u skladu s ciljevima održivog razvoja i da im pridonose.

(18)

Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima trebala bi biti obuhvaćena desetogodišnja razdoblja i trebao bi se osigurati pregled trenutačnog energetskog sustava i stanja u području politike. U njima bi trebali biti utvrđeni nacionalni specifični ili opći ciljevi za svaku od pet ključnih dimenzija energetske unije i odgovarajuće politike i mjere za ostvarivanje tih ciljeva te bi trebalo uspostaviti analitičku osnovu. U nacionalnim planovima kojima je obuhvaćeno prvo razdoblje od 2021. do 2030. posebnu pozornost trebalo bi posvetiti specifičnim ciljevima za 2030. koji uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova, energiju iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost i elektroenergetsku međusobnu povezanost. Države članice trebale bi nastojati osigurati da su nacionalni planovi u skladu s ciljevima održivog razvoja i da im pridonose.

(18.a)

Države članice trebale bi pri pripremi integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova procijeniti broj kućanstava koji živi u energetskom siromaštvu, uzimajući u obzir domaće energetske usluge potrebne za jamčenje osnovnih životnih standarda u odgovarajućem nacionalnom kontekstu, koje si ta kućanstva možda ne mogu priuštiti zbog kombinacije niskih primanja, velike potrošnje energije i loše energetske učinkovitosti svojih kućanstava. Države članice trebaju opisati postojeće i planirane politike i mjere za rješavanje energetskog siromaštva i, prema potrebi, uključiti nacionalni cilj smanjenja broja energetski siromašnih kućanstava. Komisija bi trebala donijeti zajedničku metodologiju kojom države članice moraju definirati energetsko siromaštvo i svaka država članica trebala bi definirati kućanstva pogođena energetskim siromaštvom u skladu sa svojim posebnim nacionalnim okolnostima.

(18.b)

Države članice trebale bi zajamčiti da financiranje Unije za višegodišnji financijski okvir 2014. – 2020. bude uključeno u njihove integrirane nacionalne energetske i klimatske planove. Sredstva koja su iz višegodišnjeg financijskog okvira dodijeljena državama članicama za razdoblje nakon 2020. trebala bi aktivno doprinijeti postizanju specifičnih i općih ciljeva energetske unije, posebno u sektoru emisija stakleničkih plinova, uključujući uklanjanje ponorima, te u sektorima obnovljive energije i energetske učinkovitosti. Kako bi se to ostvarilo, postupak programiranja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini za višegodišnji financijski okvir nakon 2020. trebao bi se odviti zajedno s ocjenom Komisije integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova kako bi se odrazile visoke ambicije, osobito u svjetlu dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i ciljeva održivog razvoja.

(19.a)

Države članice trebale bi uspostaviti stalnu platformu za dijalog o energiji na više razina kojom bi bile obuhvaćene lokalne vlasti, organizacije civilnog društva, poslovna zajednica, ulagači i svi drugi relevantni dionici u cilju rasprave o različitim mogućnostima predviđenima za energetske i klimatske politike. O integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, kao i dugoročnim klimatskim i energetskim strategijama, trebalo bi raspraviti u okviru te platforme.

(20)

Provedba politika i mjera u područjima energetske i klimatske politike utječe na okoliš. Države članice trebale bi stoga osigurati da se javnosti dovoljno rano i učinkovito pruže prilike za sudjelovanje u pripremi nacionalnih planova u području energetske i  klimatske politike i davanje mišljenja o njima u skladu s, prema potrebi, odredbama Direktive 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (24) i Konvencije Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu („UNECE”) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša od 25. lipnja 1998. („Aarhuška konvencija”). Države članice trebale bi također osigurati sudjelovanje socijalnih partnera u  izradi integriranih nacionalnih planova u području energetske i  klimatske politike .

(20)

Provedba politika i mjera u područjima energetske i klimatske politike utječe na okoliš. Države članice trebale bi stoga osigurati da se javnosti dovoljno rano i učinkovito pruže prilike za aktivno sudjelovanje u pripremi nacionalnih energetskih i klimatskih planova te dugoročnih energetskih i  klimatskih strategija i davanje mišljenja o njima u skladu s, prema potrebi, odredbama Direktive 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (24) i Konvencije Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu („UNECE”) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša od 25. lipnja 1998. („Aarhuška konvencija”). Države članice trebale bi također osigurati sudjelovanje socijalnih partnera , lokalnih vlasti i svih relevantnih dionika od rane faze procesa planiranja i izvješćivanja i u  pripremi integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova i  dugoročnih strategija .

(21)

Regionalna suradnja ključ je za osiguravanje učinkovitog ostvarivanja ciljeva energetske unije . Države članice trebale bi dobiti priliku dati svoje primjedbe na planove drugih država članica prije nego što budu dovršeni kako bi se izbjegle nedosljednosti i mogući negativni učinci na druge države članice i osiguralo zajedničko ostvarivanje zajedničkih ciljeva. Regionalna suradnja u razradi i dovršavanju nacionalnih planova te u naknadnoj provedbi nacionalnih planova trebala bi biti od ključne važnosti za poboljšanje djelotvornosti i učinkovitosti mjera i poticanje integracije tržišta i energetske sigurnosti.

(21)

Makroregionalna i regionalna suradnja potrebna je da države članice zajednički provedu određene politike i mjere koje doprinese postizanju zajedničkih specifičnih i općih ciljeva na troškovno učinkovit način. Komisija bi trebala potpomoći takvu suradnju među državama članicama. Države članice trebale bi također dobiti priliku dati svoje primjedbe na planove drugih država članica prije nego što budu dovršeni kako bi se izbjegle nedosljednosti i mogući negativni učinci na druge države članice i osiguralo zajedničko ostvarivanje zajedničkih ciljeva. Makroregionalna i regionalna suradnja u razradi i dovršavanju nacionalnih planova te u naknadnoj provedbi nacionalnih planova trebala bi biti od ključne važnosti za poboljšanje djelotvornosti i učinkovitosti mjera i poticanje integracije tržišta i energetske sigurnosti.

(22)

Nacionalni planovi trebali bi biti stabilni kako bi se osigurala transparentnost i predvidljivost nacionalnih politika i mjera u cilju osiguravanja sigurnosti ulagača . Međutim, trebalo bi predvidjeti ažuriranje nacionalnih planova jednom tijekom obuhvaćenog desetogodišnjeg razdoblja kako bi se državama članicama dala prilika da se prilagode okolnostima koje se znatno mijenjaju. Države članice trebale bi do 1. siječnja 2024. moći ažurirati svoje planove za razdoblje od 2021. do 2030. Ciljeve i doprinose trebalo bi mijenjati samo kako bi održavali veću opću ambicioznost, poglavito u pogledu ciljeva energetske i klimatske politike za 2030 . U okviru postupka ažuriranja , države članice trebale bi uložiti napore u ublažavanje negativnih učinaka na okoliš koji su postali očiti kao dio integriranog izvješćivanja.

(22)

Nacionalni planovi trebali bi biti stabilni kako bi se osigurala transparentnost i predvidljivost nacionalnih politika i mjera u cilju osiguravanja sigurnosti ulaganja . Redovito dostavljanje nacionalnih planova tijekom desetogodišnjih razdoblja daje državama članicama priliku da se prilagode okolnostima koje se znatno mijenjaju. Specifične i opće ciljeve trebalo bi mijenjati samo kako bi odražavali veću opću ambicioznost, poglavito u pogledu specifičnih ciljeva energetske i klimatske politike. U okviru tih planova , države članice trebale bi uložiti napore u ublažavanje negativnih učinaka na okoliš koji su postali očiti na temelju integriranog izvješćivanja.

(23)

Stabilne dugoročne strategije smanjenja emisija od ključne su važnosti za ostvarenje ključnog doprinosa gospodarskoj preobrazbi, poslovima, rastu te za postizanje općih ciljeva održivog razvoja i pravičan i troškovno učinkovit napredak ka dugoročnom cilju utvrđenom u Pariškom sporazumu. Nadalje, pozivaju se strane Pariškog sporazuma da do 2020. dostave svoje dugoročne strategije smanjenja emisija stakleničkih plinova do sredine stoljeća.

(23)

Stabilne dugoročne klimatske i energetske strategije od ključne su važnosti za ostvarenje ključnog doprinosa gospodarskoj preobrazbi, poslovima, rastu te za postizanje općih ciljeva održivog razvoja i pravičan i troškovno učinkovit napredak k dugoročnom cilju utvrđenom u Pariškom sporazumu. Nadalje, pozivaju se strane Pariškog sporazuma da do 2020. dostave svoje dugoročne strategije smanjenja emisija stakleničkih plinova do sredine stoljeća.

(23.a)

Države članice trebale bi osmisliti dugoročne klimatske i energetske strategije za 2050. i razdoblje nakon toga utvrđujući nužne pretvorbe u raznim sektorima koje su potrebne za prelazak na sustav obnovljive energije i postizanje ciljeva Pariškog sporazuma. Strategije bi trebale biti u skladu s pravednim udjelom Unije u pogledu preostalog globalnog proračuna ugljika te bi ih trebalo osmisliti na otvoren i transparentan način i uz potpuno sudjelovanje relevantnih dionika. Integrirani nacionalni energetski i klimatski planovi trebali bi se temeljiti na dugoročnim energetskim i klimatskim strategijama i biti usklađeni s njima.

(23.b)

Sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva snažno je izložen klimatskim promjenama i jako osjetljiv na njih. Istodobno taj sektor ima ogroman potencijal u pružanju dugoročnih klimatskih koristi i znatnom doprinošenju ostvarivanju dugoročnih klimatskih ciljeva na razini Unije i na međunarodnoj razini. Njime se može doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena na nekoliko načina, posebno smanjenjem emisija, održavanjem i povećavanjem ponora i zaliha ugljika, te opskrbljivanjem biomaterijalima koji mogu zamijeniti fosilne ili ugljično intenzivne materijale. Za učinkovitost mjera koje su posebno usmjerene na povećanje sekvestracije ugljika ključno je održivo upravljanje resursima i dugoročna stabilnost i prilagodljivost spremnika ugljika. Dugoročne strategije ključne su kako bi se omogućila održiva dugoročna ulaganja.

(23.c)

Pri daljnjem razvijanju međupovezanosti važno je provesti potpunu procjenu troškova i koristi, uključujući procjenu svih tehničkih, socioekonomskih i okolišnih učinaka, kako je propisano Uredbom o TEN-E-u i uzeti u obzir pozitivne vanjske učinke međusobne povezanosti, kao što je integracija obnovljivih izvora energije, sigurnost opskrbe i povećano tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

(24)

Kao i u pogledu planiranja, u sektorskom zakonodavstvu Unije u području energetske i klimatske politike utvrđeni su zahtjevi za izvješćivanje od kojih su mnogi bili korisni alati za poticanje promjena na nacionalnoj razini, ali ti su zahtjevi uvedeni u različitim trenucima u vremenu i time su uzrokovana preklapanja i nedovoljne sinergije i interakcije među područjima politika kao što su smanjenje emisija stakleničkih plinova, energija iz obnovljivih izvora, energetska učinkovitost i integracija tržišta. Kako bi se mogla uspostaviti odgovarajuća ravnoteža između potrebe za odgovarajućim praćenjem provedbe nacionalnih planova i potrebe za smanjenjem administrativnog opterećenja , države članice trebale bi uspostaviti dvogodišnja izvješća o napretku provedbe planova i o ostalim promjenama u energetskom sustavu. Međutim, još uvijek bi bila potrebna neka godišnja izvješća, posebno u pogledu zahtjeva za izvješćivanje u području klimatske politike koji proizlaze iz Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i uredaba Unije.

(24)

Kao i u pogledu planiranja, u sektorskom zakonodavstvu Unije u području energetske i klimatske politike utvrđeni su zahtjevi za izvješćivanje od kojih su mnogi bili korisni alati za poticanje promjena na nacionalnoj razini i dopuna tržišnim reformama , ali ti su zahtjevi uvedeni u različitim trenucima u vremenu i time su uzrokovana preklapanja i  troškovna neučinkovitost te nedovoljne sinergije i interakcije među područjima politika kao što su smanjenje emisija stakleničkih plinova, energija iz obnovljivih izvora, energetska učinkovitost i integracija tržišta. Kako bi se mogla uspostaviti odgovarajuća ravnoteža između potrebe za odgovarajućim praćenjem provedbe nacionalnih planova i potrebe za smanjenjem administrativne složenosti , države članice trebale bi uspostaviti dvogodišnja izvješća o napretku provedbe planova i o ostalim promjenama u energetskom sustavu. Međutim, još uvijek bi bila potrebna neka godišnja izvješća, posebno u pogledu zahtjeva za izvješćivanje u području klimatske politike koji proizlaze iz Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i uredaba Unije.

(25)

Integrirana izvješća država članica o napretku trebala bi sadržavati elemente utvrđene u predlošku za nacionalne planove. Predložak za integrirana izvješća o napretku trebalo bi razraditi u naknadnim provedbenim aktima s obzirom na njihovu tehničku prirodu i činjenicu da prva izvješća o napretku treba dostaviti 2021. Izvješća o napretku trebalo bi dostavljati kako bi se osigurala transparentnost prema Uniji, drugim državama članicama i sudionicima na tržištu, uključujući potrošače. Ona bi trebala obuhvaćati svih pet dimenzija energetske unije i, u prvom razdoblju, posebno biti usmjerena na područja obuhvaćena ciljevima Okvira za klimatsku i energetsku politiku do 2030.

(25)

Integrirana izvješća država članica o napretku trebala bi sadržavati elemente utvrđene u predlošku za nacionalne planove. Predložak za integrirana izvješća o napretku trebalo bi razraditi u naknadnim provedbenim aktima s obzirom na njihovu tehničku prirodu i činjenicu da prva izvješća o napretku treba dostaviti 2021. Izvješća o napretku trebalo bi dostavljati kako bi se osigurala transparentnost prema Uniji, drugim državama članicama , regionalnim i  lokalnim vlastima, sudionicima na tržištu, uključujući potrošače , te svim drugim relevantnim dionicima i javnosti . Ona bi trebala obuhvaćati svih pet dimenzija energetske unije i, u prvom razdoblju, posebno biti usmjerena na područja obuhvaćena specifičnim ciljevima Okvira za klimatsku i energetsku politiku do 2030.

(28)

Iskustvo s provedbom Uredbe (EU) br. 525/2013 pokazalo je važnost transparentnosti, točnosti, dosljednosti, potpunosti i usporedivosti informacija. Na temelju tog iskustva, ovom Uredbom trebalo bi se osigurati da države članice izvješćuju o svojim politikama i mjerama te o projekcijama kao ključnim sastavnicama izvješća o napretku. Informacije u tim izvješćima trebale bi biti od ključne važnosti za dokazivanje pravodobne provedbe obveza iz Uredbe [] [ESR]. Radom i stalnim unaprjeđivanjem sustava na razini Unije i država članica u kombinaciji s boljim smjernicama o izvješćivanju moglo bi se znatno pridonijeti tekućem jačanju informacija nužnih za praćenje napretka u dimenziji dekarbonizacije.

(28)

Iskustvo s provedbom Uredbe (EU) br. 525/2013 pokazalo je važnost transparentnosti, točnosti, dosljednosti, potpunosti i usporedivosti informacija. Na temelju tog iskustva, ovom Uredbom trebalo bi se osigurati da države članice koriste vjerodostojne i dosljedne podatke i pretpostavke u svih pet dimenzija i da objavljuju podatke korištene u izradi scenarija i modela te da izvješćuju o svojim politikama i mjerama te prognozama kao ključnim dijelovima izvješća o napretku. Informacije u tim izvješćima trebale bi biti od ključne važnosti za dokazivanje pravodobne provedbe obveza iz Uredbe [] [ESR]. Radom i stalnim unaprjeđivanjem sustava na razini Unije i država članica u kombinaciji s boljim smjernicama o izvješćivanju moglo bi se znatno pridonijeti tekućem jačanju informacija nužnih za praćenje napretka u dimenziji dekarbonizacije.

(30)

Kako bi se ograničilo administrativno opterećenje država članica i  Komisije , Komisija bi trebala uspostaviti internetsku platformu za izvješćivanje u cilju olakšavanja komunikacija i  promicanja suradnje. Time bi se trebalo osigurati pravodobno podnošenje izvješća i unaprijediti transparentnost izvješćivanja na nacionalnoj razini. Platformom o e-izvješćivanju trebali bi se dopuniti postojeći postupci izvješćivanja, baze podataka i e-alati, kao što su alati Europske agencije za okoliš, Eurostata, Zajedničkog istraživačkog centra i iskustvo stečeno provedbom Unijina programa sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja te bi se trebali na njima temeljiti i od njih imati koristi.

(30)

Kako bi se povećala transparentnost u donošenju politika u području energije i klime i kako bi se ograničila administrativna složenost za države članice i  Komisiju , Komisija bi trebala uspostaviti javnu internetsku platformu za olakšavanje javnog pristupa informacijama i komunikacije između Komisije i  država članica te promicanje suradnje među državama članicama . Time bi se trebalo osigurati pravodobno podnošenje izvješća i unaprijediti transparentnost izvješćivanja na nacionalnoj razini. Platformom o e-izvješćivanju trebali bi se dopuniti postojeći postupci izvješćivanja, baze podataka i e-alati, kao što su alati Europske agencije za okoliš, Eurostata, Zajedničkog istraživačkog centra i iskustvo stečeno provedbom Unijina programa sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja te bi se trebali na njima temeljiti i od njih imati koristi.

(31)

Kada je riječ o podacima koji se dostavljaju Komisiji u okviru nacionalnog planiranja i izvješćivanja, informacijama iz država članica ne bi se trebali udvostručivati podaci i statistički podaci koje je već objavio Eurostat u kontekstu Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (27) u istom obliku kao i u okviru obveza planiranja i izvješćivanja iz ove Uredbe i koji su još dostupni od Eurostata s istim vrijednostima. Dostavljeni podaci i projekcije u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima trebali bi se temeljiti na podacima Eurostata, ako su dostupni i primjereni u pogledu rokova, i biti usklađeni s tim podacima i s metodologijom koja se upotrebljava za izvješćivanje o europskoj statistici u skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009.

(31)

Kako bi se izbjegla zakašnjela djelovanja na razini Unije, Komisija bi se trebala koristiti godišnjim procjenama emisija stakleničkih plinova, obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti koje pruža Europska agencija za okoliš kako bi se ocijenio napredak prema specifičnim ciljevima za 2030. Kada je riječ o podacima koji se dostavljaju Komisiji u okviru nacionalnog planiranja i izvješćivanja, informacijama iz država članica ne bi se trebali udvostručivati podaci i statistički podaci koje je već objavio Eurostat u kontekstu Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (27) u istom obliku kao i u okviru obveza planiranja i izvješćivanja iz ove Uredbe i koji su još dostupni od Eurostata s istim vrijednostima. Dostavljeni podaci i projekcije u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima trebali bi se temeljiti na podacima Eurostata, ako su dostupni i primjereni u pogledu rokova, i biti usklađeni s tim podacima i s metodologijom koja se upotrebljava za izvješćivanje o europskoj statistici u skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009.

(32)

U cilju zajedničkog ostvarivanja ciljeva Strategije energetske unije za Komisiju će biti od ključne važnosti ocijeniti nacionalne planove i na temelju izvješća o napretku njihovu provedbu . U prvom desetogodišnjem razdoblju to se posebice odnosi na postizanje ciljeva za 2030. u području energetike i klime na razini Unije i nacionalne doprinose tim ciljevima . Takvo bi ocjenjivanje trebalo provoditi svake dvije godine te, prema potrebi, svake godine, i trebalo bi se objediniti u okviru izvješća Komisije o stanju energetske unije.

(32)

U cilju zajedničkog ostvarivanja ciljeva pet dimenzija Strategije energetske unije , osobito stvaranja potpuno funkcionalne i otporne energetske unije, za Komisiju će biti od ključne važnosti ocijeniti nacrte nacionalnih planova i na temelju izvješća o napretku provedbu nacionalnih planovima o kojima je obaviještena. To je osobito slučaj u pogledu specifičnih ciljeva za 2030. u području energije i klime na razini Unije za prvo desetogodišnje razdoblje . Takvo bi ocjenjivanje trebalo provoditi svake dvije godine te, prema potrebi, svake godine, i trebalo bi se objediniti u okviru izvješća Komisije o stanju energetske unije.

(33)

Zrakoplovstvo utječe na globalnu klimu zbog ispuštanja CO2 i ostalih emisija, uključujući emisije dušikovih oksida, te zbog mehanizama, kao što su jačanje cirus oblaka. U svjetlu brzog razvoja znanstvenog razumijevanja tih učinaka, u Uredbi (EU) br. 525/2013 već je predviđena ažurirana ocjena utjecaja iz zrakoplovstva koji nisu CO2 na globalnu klimu. Modele koji se upotrebljavaju u tom pogledu trebalo bi prilagoditi znanstvenom napretku. Na temelju procjena takvih učinaka, Komisija bi trebala razmotriti relevantne mogućnosti politike kojima će se oni uzeti u obzir .

(33)

Zrakoplovstvo utječe na globalnu klimu zbog ispuštanja CO2 i ostalih emisija, uključujući emisije dušikovih oksida, te zbog mehanizama, kao što su jačanje cirus oblaka. U svjetlu brzog razvoja znanstvenog razumijevanja tih učinaka, u Uredbi (EU) br. 525/2013 već je predviđena ažurirana ocjena utjecaja iz zrakoplovstva koji nisu CO2 na globalnu klimu. Modele koji se upotrebljavaju u tom pogledu trebalo bi prilagoditi znanstvenom napretku. Komisija bi do 1. ožujka 2020. na temelju svojih ocjena takvih utjecaja trebala razmotriti odgovarajuće političke mogućnosti za njihovo rješavanje te, prema potrebi, iznijeti zakonodavni prijedlog .

(33.a)

U skladu s postojećim smjernicama UNFCCC-a za izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova, izračun i izvješćivanje o emisijama metana temelji se na potencijalu globalnog zagrijavanja stakleničkih plinova za stogodišnje razdoblje. Uzimajući u obzir visoki potencijal globalnog zagrijavanja stakleničkih plinova i relativno kratak životni vijek metana u atmosferi, koji kratkoročno i srednjoročno znatno utječu na klimu, Komisija bi trebala analizirati posljedice za politike i mjere u slučaju usvajanja dvadesetogodišnjeg razdoblja za metan. Na temelju svoje analize Komisija bi trebala razmotriti relevantne opcije politike za brzo odgovaranje na problem emisija metana s pomoću strategije Unije za metan, dajući prednost emisijama metana poveznim s energijom i otpadom.

(34)

Kako bi se osigurala dosljednost između nacionalnih politika i politika Unije te ciljeva energetske unije, mora postojati trajni dijalog između Komisije i država članica. Komisija bi prema potrebi trebala državama članicama davati preporuke, među ostalim o stupnju ambicioznosti nacrta nacionalnih planova, o naknadnoj provedbi politika i mjera iz prijavljenih nacionalnih planova te o drugim nacionalnim politikama i mjerama koje su važne za provedbu energetske unije. Države članice trebale bi u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir te preporuke i objasniti u daljnjim izvješćima o napretku kako su se one provodile.

(34)

Kako bi se osigurala dosljednost između nacionalnih politika i politika Unije te ciljeva energetske unije, mora postojati trajni dijalog između Komisije i država članica te, prema potrebi, među državama članicama . Komisija bi prema potrebi trebala državama članicama davati preporuke, među ostalim o stupnju ambicioznosti nacrta nacionalnih planova, o naknadnoj provedbi politika i mjera iz prijavljenih nacionalnih planova te o drugim nacionalnim politikama i mjerama koje su važne za provedbu energetske unije. Države članice trebale bi uzeti u obzir te preporuke i objasniti u daljnjim izvješćima o napretku kako su se one provodile.

(35)

Ako je ambicioznost integriranih nacionalnih energetskih i  klimatskih planova ili njihovih ažuriranja nedovoljna za zajedničko ostvarivanje ciljeva energetske unije i, za prvo razdoblje, posebno ciljeva energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti za 2030., Komisija bi trebala poduzeti mjere na razini Unije kako bi osigurala zajedničko ostvarenje tih ciljeva (čime će ukloniti „razlike u ambicioznosti”). Ako Unija nije ostvarila dovoljan napredak za postizanje tih ciljeva, Komisija može, osim izdavanja preporuka, poduzeti mjere na razini Unije ili zatražiti da države članice poduzmu dodatne mjere kako bi osigurala njihovo ostvarenje (čime će ukloniti „razlike u ostvarenju ciljeva”). Takvim mjerama trebali bi se uzeti u obzir rani ambiciozni doprinosi država članica ciljevima energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti za 2030. dok zajednički ulažu napore u zajedničko ostvarenje ciljeva. U području obnovljivih izvora energije, takve mjere uključuju i financijske doprinose država članica platformi za financiranje kojom upravlja Komisija, a koja bi se upotrebljavala za financiranje projekata energije iz obnovljivih izvora u cijeloj Uniji. Nacionalni ciljevi energije iz obnovljivih izvora država članica za 2020. trebali bi od 2021. na dalje služiti kao osnovni udjeli obnovljive energije. U području energetske učinkovitosti dodatne mjere mogu posebno biti usmjerene na poboljšanje energetske učinkovitosti proizvoda, zgrada i prijevoza.

(35)

Ako su ambicioznost i specifični ciljevi te politike i  mjere navedeni u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima ili njihovim ažuriranjima nedovoljni za zajedničko ostvarivanje općih ciljeva energetske unije i, za prvo razdoblje, posebno specifičnih ciljeva energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti za 2030., Komisija bi trebala poduzeti mjere na razini Unije kako bi osigurala zajedničko ostvarenje tih općih i specifičnih ciljeva a države članice bi trebale svoje nacionalne specifične ciljeve povećati u području obnovljive energije do 31. prosinca 2020. (čime će ukloniti „razlike u ambicioznosti”). Ako Unija nije ostvarila dovoljan napredak za postizanje tih općih i specifičnih ciljeva, Komisija može, osim izdavanja preporuka, poduzeti mjere na razini Unije ili zatražiti da države članice poduzmu dodatne mjere kako bi osigurala njihovo ostvarenje (čime će ukloniti „razlike u ostvarenju ciljeva”). Takvim mjerama trebali bi se uzeti u obzir rana ambiciozna nastojanja država članica u pogledu specifičnih ciljeva energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti za 2030. dok zajednički ulažu napore u zajedničko ostvarenje tih ciljeva. U području obnovljive energije, takve mjere uključuju i  dobrovoljne financijske doprinose država članica platformi za financiranje kojom upravlja Komisija, a koja bi se upotrebljavala za financiranje projekata obnovljive energije u cijeloj Uniji , uključujući one projekte od interesa za energetsku uniju . Nacionalni specifični ciljevi energije iz obnovljivih izvora država članica za 2020. trebali bi od 2021. na dalje služiti kao osnovni udjeli obnovljive energije i trebali bi se zadržati tijekom čitava razdoblja . U području energetske učinkovitosti dodatne mjere mogu posebno biti usmjerene na poboljšanje energetske učinkovitosti proizvoda, zgrada i prijevoza.

(38)

Države članice i Komisija trebale bi osigurati blisku suradnju u pogledu svih pitanja povezanih s provedbom energetske unije i ove Uredbe, u čemu će sudjelovati i Europski parlament. Komisija bi , prema potrebi, trebala pomoći državama članicama u provedbi ove Uredbe, posebno u pogledu uspostave nacionalnih planova i povezanog jačanja kapaciteta.

(38)

Države članice i Komisija trebale bi osigurati blisku suradnju u pogledu svih pitanja povezanih s provedbom energetske unije i ove Uredbe, u čemu će sudjelovati i Europski parlament. Komisija bi trebala pomoći državama članicama u provedbi ove Uredbe, posebno u pogledu uspostave , provedbe i praćenja integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova , dugoročnih klimatskih i energetskih strategija i povezanog jačanja kapaciteta mobilizacijom internih resursa iz Europske agencije za okoliš, Zajedničkog istraživačkog centra, internih kapaciteta za izrađivanje modela i, ako je primjereno, vanjskih stručnjaka .

(41.a)

Ova Uredba sadrži odredbe povezane s postupanjem s energetskom učinkovitosti kao s infrastrukturnim prioritetom, pri čemu je uzeto u obzir da odgovara definiciji infrastrukture koju koriste MMF i druge ekonomske institucije te da pri budućim odlukama o ulaganjima u europsku energetsku infrastrukturu energetska učinkovitost treba biti ključni element i prioritet  (1a) .

(43)

Komisiji bi u obavljanju njezinih zadaća u skladu s ovom Uredbom i izradi provedbenih akata trebao pomagao Odbor za energetsku uniju . On bi trebao zamijeniti Odbor za klimatske promjene i, prema potrebi, ostale odbore i preuzeti njihove zadaće .

(43)

Komisiji bi u obavljanju njezinih zadaća u skladu s ovom Uredbom i izradi provedbenih akata trebao pomagao Odbor za energetiku i klimu . U pogledu pitanja povezanih s provedbom posebnih klimatskih odredbi Komisiji bi trebao pomagati Odbor za klimatske promjene osnovan na temelju Uredbe (EU) br. 525/2013.

(44.a)

Kod priprema za buduće preispitivanje ove Uredbe i u kontekstu strategije Unije o kibersigurnosti Komisija bi, u uskoj suradnji s državama članicama, trebala procijeniti je li potrebno uvesti dodatne zahtjeve o jedinstvenom planiranju i izvješćivanju u pogledu napora država članica u poboljšanju zaštite ključne infrastrukture energetskog sustava Unije od svih oblika kiberprijetnji, osobito s obzirom na sve veći broj potencijalno ozbiljnih kibernapada proteklog desetljeća, kako bi se zajamčila energetska sigurnost u svim okolnostima. Međutim, ta poboljšana koordinacija u Uniji ne bi trebala utjecati na interes nacionalne sigurnosti država članica otkrivanjem osjetljivih informacija.

(-a)

(a)

provedbu strategija i mjera čiji je cilj ostvarivanje ciljeva energetske unije i za prvo desetogodišnje razdoblje od 2021. do 2030., posebno energetskih i klimatskih ciljeva EU-a za 2030.;

(a)

provedbu strategija i mjera čiji je cilj ostvarivanje ciljeva energetske unije i za prvo desetogodišnje razdoblje od 2021. do 2030., posebno energetskih i klimatskih specifičnih ciljeva Unije za 2030.;

(aa)

osnivanje partnerstva i suradnje među državama članicama na makroregionalnoj i regionalnoj razini, osmišljene radi postizanja općih i specifičnih ciljeva i obveza energetske unije;

(b)

osiguravanje pravodobnosti, transparentnosti, točnosti, dosljednosti, usporedivosti i potpunosti izvješćivanja Unije i njezinih država članica tajništvu UNFCCC-a i Pariškog sporazuma.

(b)

osiguravanje pravodobnosti, transparentnosti, točnosti, dosljednosti, usporedivosti i potpunosti izvješćivanja Unije i njezinih država članica tajništvu UNFCCC-a i Pariškog sporazuma.

(ba)

doprinošenje većoj regulatornoj sigurnosti kao i doprinošenje većoj sigurnosti ulagatelja i pomoć pri potpunom iskorištavanju prilika za ekonomski razvoj, poticanje ulaganja, stvaranje radnih mjesta i socijalnu koheziju;

(bc)

podupiranje pravedne tranzicije za građane i regije na koje bi prelazak na niskougljično gospodarstvo mogao imati negativan učinak;

(a)

energetsku sigurnost;

(a)

energetsku sigurnost;

(b)

energetsko tržište;

(b)

unutarnje energetsko tržište,

(c)

energetsku učinkovitost;

(c)

energetsku učinkovitost;

(d)

dekarbonizaciju i

(d)

dekarbonizaciju i

(e)

istraživanje, inovacije i konkurentnost.

(e)

istraživanje, inovacije i konkurentnost.

(3)

„donesene politike i mjere” znači politike i mjere za koje je do datuma podnošenja nacionalnog plana ili izvješća o napretku donesena službena odluka vlade i za koje postoji jasna predanost u pogledu nastavka provedbe;

(3)

„donesene politike i mjere” znači politike i mjere za koje je do datuma podnošenja nacionalnog plana ili izvješća o napretku donesena službena odluka središnje vlade ili podnacionalne vlade i za koje postoji jasna predanost u pogledu nastavka provedbe;

(9)

(11.a)

(17.a)

(a)

pregleda postupka uspostave integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana koji se sastoji od sažetka, opisa savjetovanja i sudjelovanja dionika i njihovih rezultata i regionalne suradnje s ostalim državama članicama u pripremi plana;

(a)

pregleda postupka uspostave integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana koji se sastoji od sljedećeg:

(b)

opisa nacionalnih ciljeva i  doprinosa za svaku od pet dimenzija energetske unije;

(b)

opisa nacionalnih općih i  specifičnih ciljeva za svaku od pet dimenzija energetske unije;

(c)

opisa predviđenih politika i  mjera za ostvarivanje odgovarajućih ciljeva i  doprinosa iz točke (b);

(c)

opisa planiranih politika , mjera i  strategija ulaganja za ostvarivanje odgovarajućih općih i  specifičnih ciljeva iz točke (b);

(d)

opisa trenutačnog stanja pet dimenzija energetske unije, među ostalim u pogledu energetskog sustava i emisija i uklanjanja stakleničkih plinova te projekcija u pogledu ciljeva iz točke (b) s već postojećim (provedenim i donesenim) politikama i mjerama;

(d)

opisa trenutačnog stanja pet dimenzija energetske unije, među ostalim u pogledu energetskog sustava i emisija i uklanjanja stakleničkih plinova te projekcija u pogledu ciljeva iz točke (b) s već postojećim (provedenim i donesenim) politikama i mjerama te opisa regulatornih i neregulatornih prepreka za postizanje ciljeva ;

(e)

procjene učinka planiranih politika i mjera za ostvarenje ciljeva iz točke (b) ;

(e)

procjene učinka pojedinačnih i združenih planiranih politika i mjera za ostvarenje specifičnih i općih ciljeva iz članaka 1., 4., 13.a i 14., te procjene učinaka na okoliš, uključujući one na kvalitetu zraka i zaštitu prirode, te zdravstvenih, makroekonomskih i socijalnih učinaka ;

(ea)

procjene učinka planiranih politika i mjera na konkurentnost povezanu s pet dimenzija energetske unije;

(eb)

procjene mogućih učinaka klime u državama članicama, uključujući izravne i neizravne učinke, i strategija otpornosti za upravljanje klimatskim učincima, kao što su nacionalni planovi prilagodbe;

(ec)

nakon razvoja strategija ulaganja, procjene javnog i privatnog ulaganja potrebnog za provedbu planiranih politika i mjera;

(f)

priloga, sastavljenog u skladu sa zahtjevima i strukturom propisanima u Prilogu II. ovoj Uredbi, u kojem su navedene metodologije i mjere politike država članica za ostvarenje zahtjeva ušteda energije u skladu s člankom 7. Direktive 2012/27/EU [u inačici kako je izmijenjena u skladu s prijedlogom COM(2016)0761] i Prilogom V. toj Direktivi.

(f)

priloga, sastavljenog u skladu sa zahtjevima i strukturom propisanima u Prilogu II. ovoj Uredbi, u kojem su navedene metodologije i mjere politike država članica za ostvarenje zahtjeva ušteda energije u skladu s člankom 7. Direktive 2012/27/EU [u inačici kako je izmijenjena u skladu s prijedlogom COM(2016)0761] i Prilogom V. toj Direktivi.

(a)

ograničavaju administrativnu složenost i troškove za sve relevantne dionike;

(b)

uzimaju u obzir međusobnu povezanost pet dimenzija energetske unije, osobito načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu;

(c)

upotrebljavaju vjerodostojne i dosljedne podatke i pretpostavke u svih pet dimenzija i podatke korištene u postupcima izrade modela stavljaju na raspolaganje javnosti;

(d)

jamče dosljednost s ciljevima iz članka 1. i s dugoročnim nacionalnim klimatskim i energetskim strategijama u skladu s člankom 14.;

(e)

donose procjenu broja kućanstava koja žive u energetskom siromaštvu, uzimajući u obzir domaće energetske usluge potrebne za jamčenje osnovnih životnih standarda u odgovarajućem nacionalnom kontekstu, te opisuju postojeće i planirane politike i mjere za rješavanje energetskog siromaštva, uključujući mjere socijalne politike i druge relevantne nacionalne programe;

(f)

uključuju odredbe kojima se nastoje izbjeći, ublažiti ili, ako je projekt od javnog interesa i ne postoje raspoložive alternative, nadoknaditi negativni učinci na okoliš utvrđeni tijekom integriranog izvješćivanja u skladu s člancima 15. do 22.;

(g)

uzimaju u obzir najnovije posebne preporuke po državama izdane u kontekstu Europskog semestra.

(iia)

putanje koje država članica planira za zadržavanje i poboljšanje uklanjanja ugljika iz ponora u skladu s dugoročnim klimatskim i energetskim strategijama iz članka 14.;

iii.

prema potrebi, drugi nacionalni ciljevi koji su u skladu s  postojećim dugoročnim strategijama za niske emisije ;

iii.

drugi nacionalni opći i specifični ciljevi koji su u skladu s  Pariškim sporazumom i dugoročnim klimatskim i energetskim strategijama;

i.

u cilju ostvarenja obvezujućeg cilja Unije od najmanje 27 % energije iz obnovljivih izvora do 2030. kako je navedeno u  članku 3. [preinaka direktive 2009/28/EZ predložena u dokumentu COM(2016)0767], doprinos ovom cilju u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora u državi članici u bruto konačnoj potrošnji energije 2030. s linearnom putanjom za taj doprinos od 2021. na dalje;

i.

radi ostvarenja obvezujućeg specifičnog cilja Unije od najmanje 35 % energije iz obnovljivih izvora do 2030. kako je navedeno u  [članku 3. ] [preinake direktive 2009/28/EZ predložene u dokumentu COM(2016)0767],

ia.

obvezujući nacionalni specifični cilj države članice koji se odnosi na energiju iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije 2030. utvrđen u skladu s člankom 3. i Prilogom I.a Direktive (EU) …/… [preinaka Direktive 2009/28/EZ predložena u dokumentu COM(2016)0767] s postupnom putanjom kojom se jamči redovito korištenje obnovljive energije od 2021. nadalje, kako je utvrđeno u Prilogu I.a ovoj Uredbi;

ib.

Putanja iz podtočke i.a:

(i)

počinje od udjela energije iz obnovljivih izvora 2020. kako je utvrđeno u trećem stupcu tablice u dijelu A Priloga I. Direktivi (EU) …/… [preinaka Direktive 2009/28/EZ predložena u dokumentu COM(2016)0767]; ako država članica premaši svoj obvezujući nacionalni specifični cilj za 2020. njezina putanja može započeti na razini dosegnutoj 2020. godine;

(ii)

sastoji se od najmanje od triju referentnih točaka izračunatih kao prosjek dviju prethodnih godina kako je navedeno u Prilogu I.a;

(iii)

mora ispuniti barem specifični nacionalni cilj za 2030. godinu;

ic.

putanja država članica iz podtočaka i.a i i.b, uzeta zajedno, mora rezultirati obvezujućom linearnom putanjom Unije i mora doseći obvezujući specifični cilj Unije od barem 35 % energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije 2030. godine;

id.

putanje država članica za cjelokupni udio obnovljive energije u potrošnji konačne energije od 2031. na dalje moraju biti u skladu s dugoročnim klimatskim i energetskim strategijama;

ii.

putanje za sektorski udio energije iz obnovljivih izvora u  konačnoj potrošnji energije od 2021. do 2030. u sektoru grijanja i hlađenja, sektoru električne energije i prometnom sektoru;

ii.

okvirne putanje države članice za sektorski udio energije iz obnovljivih izvora u potrošnji konačne energije od 2021. do 2030. u sektoru grijanja i hlađenja, sektoru električne energije i prometnom sektoru;

iii.

putanje tehnologija za dobivanje energije iz obnovljivih izvora, koju države članice planiraju upotrijebiti kako bi ostvarile ukupne i sektorske putanje za energiju iz obnovljivih izvora od 2021. do 2030., uključujući očekivanu konačnu bruto potrošnju energije po tehnologiji i sektoru izraženu u Mtoe te ukupni planirani instalirani kapacitet po tehnologiji i sektoru izražen u MW;

iii.

okvirne putanje tehnologija za dobivanje energije iz obnovljivih izvora, koju države članice planiraju upotrijebiti kako bi ostvarile ukupne i sektorske putanje za energiju iz obnovljivih izvora od 2021. do 2030., uključujući očekivanu konačnu bruto potrošnju energije po tehnologiji i sektoru izraženu u Mtoe te ukupni planirani instalirani kapacitet po tehnologiji i sektoru uključujući obnavljanje kapaciteta izraženo u MW;

iiia.

udio energije iz obnovljivih izvora, kao i opći ciljevi i putanje za energiju iz obnovljivih izvora, u državama članicama koji su između 2021. i 2030. proizveli gradovi, zajednice za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i proizvođači koji sami proizvode i troše svoju energiju, uključujući očekivanu bruto konačnu potrošnju energije izraženu u Mtoe;

(i)

ravnopravnu raspodjelu uporabe u cijeloj Europskoj uniji;

(i)

ravnopravnu i troškovno učinkovitu raspodjelu uporabe u cijeloj Europskoj uniji;

(da)

osnovni udio energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije iz članka 3. stavka 3. Direktive (EU) …/… [preinaka Direktive 2009/28/EZ];

(a)

potrošnja energije u Uniji 2020. nije veća od 1 483 Mtoe primarne energije i od 1 086 Mtoe konačne potrošnje energije, a 2030. potrošnja energije u Uniji nije veća od 1 321 Mtoe primarne energije i od 987 Mtoe konačne potrošnje energije za prvih deset godina;

(a)

potrošnja energije u Uniji 2020. nije veća od 1 483 Mtoe primarne energije i od 1 086 Mtoe konačne energije, a 2030. potrošnja energije u Uniji nije veća od 1 132 Mtoe primarne energije i od 849 Mtoe konačne energije za prvih deset godina;

(a)

učinaka na razvoj energetskoga sustava i emisije i uklanjanje stakleničkih plinova tijekom prvog razdoblja od deset godina najmanje do 2040. (uključujući za 2030.) u okviru planiranih politika i mjera, uključujući usporedbu s projekcijama utemeljenima na postojećim (provedenim i donesenim) politikama i mjerama iz stavka 1.;

(a)

učinaka na razvoj energetskoga sustava te emisije i uklanjanje stakleničkih plinova tijekom prvog razdoblja od deset godina najmanje do 2040. (uključujući za 2030.) u okviru planiranih politika i mjera, uključujući usporedbu s projekcijama utemeljenima na postojećim (provedenim i donesenim) politikama i mjerama iz stavka 1.; to bi trebalo uključivati procjenu sinergija koje proizlaze iz povezivanja sektora, digitalizacije i poboljšanog modela tržišta te koristi u pogledu kvalitete zraka i sigurnosti opskrbe;

(b)

makroekonomskog, okolišnog i društvenog učinka te učinka na vještine planiranih politika i mjera iz članka 7. koje su dalje opisane u Prilogu I. za prvo desetogodišnje razdoblje najmanje do 2030., uključujući usporedbu s projekcijama na temelju postojećih (provedenih i donesenih) politika i mjera iz stavka 1.;

(b)

učinka koji na makroekonomiju, zdravlje, okoliš, vještine i društvo imaju pojedinačne i združene planirane politike i mjere iz članka 7. koje su dalje opisane u Prilogu I. za prvo desetogodišnje razdoblje najmanje do 2030., uključujući usporedbu s projekcijama postojećih (provedenih i donesenih) politika i mjera iz stavka 1; metodologija koja se koristi za procjenu tih učinaka javno je dostupna te se potiče korištenje analize troškova i koristi;

(c)

interakcija između postojećih (provedenih i donesenih) i planiranih politika i mjera u okviru dimenzije politike i između postojećih (provedenih i donesenih) i planiranih politika i mjera različitih dimenzija za prvo desetogodišnje razdoblje najmanje do 2030. Projekcije o sigurnosti opskrbe, infrastrukturi i integraciji tržišta povezane su s pouzdanim scenarijima energetske učinkovitosti.

(c)

interakcija između postojećih (provedenih i donesenih) i planiranih politika i mjera u okviru dimenzije politike i između postojećih (provedenih i donesenih) i planiranih politika i mjera različitih dimenzija za prvo desetogodišnje razdoblje najmanje do 2030. ; procjena uključuje kvantitativnu ili kvalitativnu ocjenu svake dokumentirane interakcije između nacionalnih politika i mjera s mjerama politike Unije u području klime i energije; projekcije o sigurnosti opskrbe, infrastrukturi i integraciji tržišta povezane su s pouzdanim scenarijima energetske učinkovitosti.

(ca)

načina na koji pojedinačne i združene postojeće i planirane politike i mjere privlače privatna ulaganja zajedno s javnim financiranjem potrebnim za njihovu provedbu.

(a)

razina ambicioznosti ciljeva i doprinosa u odnosu na zajedničko ostvarivanje ciljeva energetske unije i  posebno ciljeva Unije za 2030. u pogledu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti ;

(a)

zajamčilo da države članice zajednički postignu opće ciljeve energetske unije i  specifične ciljeve svih dimenzija energetske unije;

(aa)

zajamčilo da države članice postignu nacionalne specifične i opće ciljeve;

(b)

politike i mjere povezane s ciljevima država članica i Unije i ostalim politikama i mjerama moguće prekogranične važnosti;

(b)

poboljšale pojedinačne postojeće i planirane politike i mjere sadržane u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima uključujući one od potencijalne prekogranične važnosti;

(ba)

predložilo donošenje dodatnih politika i mjera u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima;

(c)

odnosi i dosljednost između postojećih (provedenih i donesenih) i planiranih politika i mjera uključenih u integrirani nacionalni energetski i klimatski plan u okviru jedne dimenzije i između različitih dimenzija energetske unije.

(c)

zajamčila dosljednost između postojećih (provedenih i donesenih) i planiranih politika i mjera uključenih u integrirani nacionalni energetski i klimatski plan u okviru jedne dimenzije i između različitih dimenzija energetske unije;

(ca)

zajamčila dosljednost između strategija i instrumenata ulaganja i politika i mjera država članica predviđenih za ispunjavanje odgovarajućih specifičnih i općih ciljeva;

(a)

ciljevi i doprinosi dovoljni su za zajedničko ostvarivanje ciljeva energetske unije, a za prvo desetogodišnje razdoblje posebno ciljevi Okvira Unije za klimatsku i energetsku politiku do 2030.;

(a)

opći i specifični ciljevi dovoljni su za zajedničko ostvarivanje ciljeva energetske unije, a za prvo desetogodišnje razdoblje posebno specifični ciljevi Okvira Unije za klimatsku i energetsku politiku do 2030.;

(aa)

postojeće i predviđene politike te mjere i povezane strategije ulaganja dovoljne su za postizanje nacionalnih specifičnih ciljeva iz članka 4. ove Uredbe;

(a)

izvršavanja obveza Unije i država članica u okviru UNFCCC-a i Pariškog sporazuma u pogledu smanjenja antropogenih emisija stakleničkih plinova i jačanja uklanjanja ponorima;

(a)

izvršavanja obveza Unije i država članica u okviru UNFCCC-a i Pariškog sporazuma u pogledu smanjenja antropogenih emisija stakleničkih plinova i jačanja uklanjanja ponorima u vremenskim intervalima od 10 godina ;

(b)

ostvarenja cilja zadržavanja povećanja globalne prosječne temperature na znatno ispod 2 oC iznad predindustrijske razine i ulaganja napora u ograničavanje povećanja temperature na 1,5  oC iznad predindustrijske razine;

(b)

ostvarenja cilja zadržavanja povećanja globalne prosječne temperature na znatno ispod 2 oC iznad predindustrijske razine i ulaganja napora u ograničavanje povećanja temperature na 1,5  oC iznad predindustrijske razine s pomoću ograničavanja emisije stakleničkih plinova Unije na razinu ispod njezina pravednog udjela u preostalom globalnom proračunu ugljika ;

(c)

postizanja dugoročnih smanjenja emisija stakleničkih plinova i poboljšanja uklanjanja ponorima u svim sektorima u skladu s ciljem Unije, u kontekstu nužnih smanjenja u skladu s IPCC-om po razvijenim zemljama kao skupini, koji se odnosi na smanjenje emisija za 80 do 95 % do 2050. u  odnosu na razine iz 1990. na najisplativiji način .

(c)

postizanja dugoročnih smanjenja emisija stakleničkih plinova i poboljšanja uklanjanja ponorima u svim sektorima u skladu s ciljem Unije, u kontekstu nužnih smanjenja u skladu s IPCC-om kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova u Uniji na najisplativiji način i kako bi se poboljšalo uklanjanje ponorima u  svrhu postizanja ciljeva u pogledu temperature iz Pariškog sporazuma radi postizanja nulte neto stope emisija stakleničkih plinova u Uniji do 2050 . i negativnih emisija ubrzo nakon toga;

(ca)

postizanja unutar Unije, najkasnije do 2050., sustava s visokom energetskom učinkovitošću utemeljenog na energiji iz obnovljivih izvora.

(a)

smanjenja ukupnih emisija stakleničkih plinova i poboljšanja uklanjanja ponorima;

(a)

smanjenja ukupnih emisija stakleničkih plinova i poboljšanja uklanjanja ponorima uz zaseban specifični cilj poboljšanja uklanjanja ponorima koji je u skladu s naporima za ostvarivanje ciljeva o ograničavanju porasta temperature u okviru Pariškog sporazuma ;

(b)

smanjenja emisija i  poboljšanja uklanjanja u pojedinim sektorima, uključujući sektore električne energije, industrije, prometa, graditeljstva (stambenog i tercijarnog), poljoprivrede, uporabe zemljišta, promjene uporabe zemljišta i šumarstva (LULUCF);

(b)

u cilju dekarbonizacije smanjenja emisija stakleničkih plinova i  poboljšanje uklanjanja u pojedinim sektorima, uključujući između ostalog sektore električne energije, industrije, prometa, grijanja i hlađenja te graditeljstva (stambenog i tercijarnog), poljoprivrede, uporabe zemljišta, promjene uporabe zemljišta i šumarstva (LULUCF);

(c)

očekivani napredak u pogledu prelaska na gospodarstvo s niskim emisijama stakleničkih plinova, uključujući intenzitet stakleničkih plinova, intenzitet CO2 bruto domaćeg proizvoda i strategija za povezano istraživanje , razvoj i inovacije;

(c)

očekivani napredak u pogledu prelaska na gospodarstvo s niskim emisijama stakleničkih plinova, uključujući intenzitet stakleničkih plinova, intenzitet CO2 bruto domaćeg proizvoda i strategija za povezana dugoročna ulaganja, istraživanja , razvoj i inovacije;

(ca)

očekivani napredak u pogledu energetske tranzicije, uključujući uštede energije, ukupni udio energije iz obnovljivih izvora i planirani instalirani kapacitet energije iz obnovljivih izvora;

(cb)

očekivani doprinos temeljite dekarbonizacije gospodarstva u pogledu makroekonomskog i društvenog razvoja te zdravstvenih rizika i koristi te zaštite okoliša;

(d)

veze s drugim vrstama nacionalnog dugoročnog planiranja.

(d)

veze s drugim vrstama nacionalnih općih ciljeva i planiranja te s drugim politikama, mjerama i ulaganjima;

(a)

informacije o ostvarenom napretku prema ostvarivanju ciljeva i doprinosa utvrđenih u integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu i prema provedbi politika i mjera nužnih za njihovo ostvarivanje;

(a)

informacije o ostvarenom napretku prema ostvarivanju ciljeva utvrđenih u integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu i prema financiranju i provedbi politika i mjera nužnih za njihovo ostvarivanje;

(aa)

rezultati javnih savjetovanja provedenih u skladu s člankom 10.

(ab)

informacije o ostvarenom napretku u podupiranju aktivnog sudjelovanja u skladu s člankom 10.a;

(ac)

informacije na koje se upućuje i informacije o ostvarenom napretku u postizanju ciljeva i obveza utvrđenih u dugoročnim energetskim i klimatskim strategijama u skladu s člankom 14.;

(4)

putanje potražnje za bioenergijom, raščlanjene na toplinsku i električnu energiju te promet, i putanje opskrbe biomasom po sirovini i podrijetlu (razlikovanje između domaće proizvodnje i uvoza). Za šumsku biomasu, ocjena njezina izvora i utjecaja na ponor LULUCF-a;

(4)

putanje potražnje za bioenergijom, raščlanjene na toplinsku i električnu energiju te promet, uključujući udio biogoriva, udio naprednih biogoriva, udio biogoriva proizvedenog iz glavnih usjeva proizvedenih na poljoprivrednom zemljištu, te putanje opskrbe biomasom po sirovini i podrijetlu (razlikovanje između domaće proizvodnje i uvoza). Za šumsku biomasu, ocjena njezina izvora i utjecaja na ponor LULUCF-a;

(4.a)

(5)

prema potrebi, druge nacionalne putanje i ciljeve, uključujući dugoročne i sektorske (kao što je udio biogoriva, udio naprednih biogoriva, udio biogoriva proizvedenog iz glavnih usjeva proizvedenih na poljoprivrednom zemljištu, udio električne energije proizvedene iz biomase bez uporabe topline, udio energije iz obnovljivih izvora u centralnom grijanju, uporaba obnovljivih izvora energije u zgradama, obnovljivi izvori energije koje proizvode gradovi, energetske zajednice i potrošači koji sami proizvode i troše svoju energiju) ;

(5)

prema potrebi, druge nacionalne putanje i ciljeve, uključujući dugoročne i sektorske, kao što je udio električne energije proizvedene iz biomase bez uporabe topline, udio energije iz obnovljivih izvora u centralnom grijanju, uporaba energije iz obnovljivih izvora u zgradama, oporabljena energija iz mulja dobivenog obradom otpadnih voda ;

(1)

provedenih, donesenih i planiranih politika i mjera za ostvarivanje nacionalnog doprinosa obvezujućem cilju na razini Unije za 2030. u pogledu obnovljive energije kako je navedeno u članku 4. stavku (a) točki 2. podtočki i., uključujući sektorske i tehnološki specifične mjere, s posebnim preispitivanjem provedbe mjera propisanih u člancima 23., 24. i 25. [preinake Direktive 2009/28/EZ kako je predložena u COM(2016)0767];

(1)

provedenih, donesenih i planiranih politika i mjera za ostvarivanje nacionalnih specifičnih ciljeva kako bi se ispunio obvezujući cilj na razini Unije za 2030. u pogledu obnovljive energije kako je navedeno u članku 4. stavku (a) točki 2. podtočki i., uključujući sektorske i tehnološki specifične mjere, s posebnim preispitivanjem provedbe mjera propisanih u člancima 23., 24. i 25. [preinake Direktive 2009/28/EZ kako je predložena u COM(2016)0767];

(4.a)

(1)

putanje za potrošnju primarne energije i  konačnu potrošnju energije od 2020. do 2030. kao nacionalnog doprinosa ostvarivanju cilja na razini Unije za 2030., uključujući metodologiju na kojoj se temelji;

(1)

putanje za potrošnju primarne i  krajnje energije od 2020. do 2030. kao nacionalni obvezujući ciljevi u pogledu uštede energije za ostvarivanje cilja na razini Unije za 2030., uključujući metodologiju na kojoj se temelji;

(2)

ciljeva za dugoročnu obnovu nacionalnog fonda javnih i privatnih stambenih i poslovnih zgrada;

(2)

ciljeva dugoročne strategije za obnovu nacionalnog fonda stambenih zgrada, kao i javnih i privatnih nestambenih zgrada;

(1)

provedenih, donesenih i planiranih politika, mjera i programa za ostvarivanje okvirnog nacionalnog cilja povećanja energetske učinkovitosti za 2030. kao i drugih ciljeva predstavljenih u odjeljku 6., uključujući planirane mjere i instrumente (i one financijske prirode) za promicanje energetske učinkovitosti zgrada, mjera za iskorištavanje potencijala energetske učinkovitosti plinske i elektroenergetske infrastrukture i ostalih mjera za promicanje energetske učinkovitosti;

(1)

provedenih, donesenih i planiranih politika, mjera i programa za ostvarivanje obvezujućeg nacionalnog cilja energetske učinkovitosti za 2030. kao i drugih ciljeva predstavljenih u odjeljku 6., uključujući planirane mjere i instrumente (i one financijske prirode) za promicanje energetske učinkovitosti zgrada, mjera za iskorištavanje potencijala energetske učinkovitosti plinske i elektroenergetske infrastrukture i ostalih mjera za promicanje energetske učinkovitosti;

(3)

nacionalnog sustava obveze energetske učinkovitosti i alternativnih mjera iz članaka 7.a i 7.b Direktive 2012/27/EU [u inačici kako je izmijenjena u skladu s prijedlogom COM(2016)0761] u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi;

(3)

nacionalnog sustava obveze energetske učinkovitosti i alternativnih mjera iz članaka 7.a i 7.b Direktive 2012/27/EU [u inačici kako je izmijenjena u skladu s prijedlogom COM(2016)0761] u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi , uključujući uštede energije ostvarene putem nacionalnih obveza u pogledu energetske učinkovitosti i/ili alternativnih mjera usvojenih u skladu s člancima 7.a i 7.b te člankom 20. stavkom 6. Direktive 2012/27/EU [kako je izmijenjena prijedlogom COM(2016)0761] i utjecaj na račune potrošača, kao i zahtjeve sa socijalnim ciljem ;

(4)

dugoročne strategije za obnovu nacionalnog fonda javnih i privatnih stambenih i  poslovnih zgrada, uključujući politike i mjere za poticanje troškovno učinkovitih velikih radova obnove zgrada i  postupnih velikih radova obnove zgrada;

(4)

dugoročne strategije za obnovu nacionalnog fonda javnih i privatnih stambenih i  nestambenih zgrada, uključujući politike i mjere za upravljanje ulaganjima kako bi se potaknuli troškovno učinkoviti veliki i postupno veliki radovi obnove zgrada , osobito uzimajući u obzir na dokazima utemeljenu procjenu očekivanih energetskih ušteda i  širih koristi u skladu s člankom 2.a Direktive (EU) …/… [Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada, COD 0381/16] ;

(5.a)

(5.b)

(a)

nacionalnih ciljeva za jačanje diversifikacije izvora energije i opskrbe zemalja, skladištenja i odgovora na potražnju

(a)

nacionalnih ciljeva za poboljšanje energetske učinkovitosti i veći udio energije iz obnovljivih izvora i  diversifikaciju opskrbe , pravaca opskrbe te zemalja, skladištenja i odgovora na potražnju;

(b)

nacionalne ciljeve u  pogledu smanjenja ovisnosti o energiji uvezenoj iz trećih zemalja;

(b)

nacionalnih ciljeva i mjera u  vezi sa smanjenjem ovisnosti o energiji uvezenoj iz trećih zemalja koji ne stvaraju prepreke uspješnoj provedbi energetske unije ;