(4)

Ciljevi su ZRP-a , među ostalim, osigurati da ribarstvo i akvakultura budu dugoročno ekološki održivi, da se na upravljanje ribarstvom primjenjuje načelo opreznog pristupa te provodi pristup upravljanja ribarstvom koji se temelji na ekosustavu.

(4)

Ciljevi ZRP-a su, među ostalim, osigurati da ribolov i akvakultura budu dugoročno ekološki održivi, da se na upravljanje ribarstvom primjenjuje načelo predostrožnog pristupa kako bi se zajamčilo da su stokovi vrsta koje se love obnovljeni i da se održavaju na razinama iznad onih koje mogu proizvesti najviši održivi prinos te da se provodi pristup upravljanja ribarstvom koji se temelji na ekosustavu.

(4a)

U pogledu iskorištavanja živih morskih bioloških resursa Uredba (EU) br. 1380/2013 obuhvaća kao izričit cilj obnavljanje i održavanje populacije vrsta koje se love iznad razina koje mogu osigurati najviši održivi prinos. Stoga u skladu s člankom 2. stavkom 2. te Uredbe odgovarajuću stopu iskorištavanja treba postići do 2015., gdje je to moguće i, na postupnoj, progresivnoj osnovi, najkasnije do 2020. za sve stokove, a potom se ona treba održavati.

(5)

Za postizanje ciljeva ZRP-a potrebno je donijeti niz mjera očuvanja, pojedinačno ili u kombinaciji ako je primjenjivo, primjerice u obliku višegodišnjih planova i tehničkih mjera ili pri utvrđivanju i dodjeli ribolovnih mogućnosti.

(5)

Za postizanje ciljeva ZRP-a potrebno je donijeti niz mjera očuvanja, pojedinačno ili u kombinaciji ako je primjenjivo, primjerice u obliku višegodišnjih planova i tehničkih mjera ili pri utvrđivanju i dodjeli ribolovnih mogućnosti potpuno u skladu s najboljim dostupnim znanstvenim mišljenjem .

(6)

U skladu s člancima 9. i 10. Uredbe ( EZ ) br. 1380/2013, višegodišnji se planovi trebaju temeljiti na znanstvenim, tehničkim i gospodarskim mišljenjima te sadržavati opće ciljeve, mjerljive ciljeve s jasnim rokovima, referentne točke očuvanja i zaštitne mjere.

(6)

U skladu s člancima 9. i 10. Uredbe ( EU ) br. 1380/2013 višegodišnji se planovi trebaju temeljiti na znanstvenim, tehničkim i gospodarskim mišljenjima te sadržavati opće ciljeve, mjerljive ciljeve s jasnim rokovima, referentne točke očuvanja , ciljeve i zaštitne mjere , ciljeve za očuvanje stokova i tehničke mjere koje treba poduzeti kako bi se postigli ciljevi za što je moguće veće izbjegavanje i smanjenje neželjenog ulova kako je utvrđeno u članku 15 . te Uredbe.

(6a)

Povrh toga, Komisija može biti ovlaštena da u višegodišnjem planu utvrdi područja za oporavak ribljih stokova u skladu s člankom 8. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(9a)

Neke stokove od zajedničkog interesa iskorištavaju i treće zemlje, zbog čega je vrlo važno da se Unija savjetuje s tim trećim zemljama kako bi se zajamčilo održivo upravljanje tim stokovima. Ako ne postoji formalni sporazum, Unija bi trebala poduzeti sve što je u njezinoj moći da se donesu zajednička pravila o ribolovu tih stokova kako bi se omogućilo održivo upravljanje, a pritom bi trebalo jamčiti, primjenjivati i promicati jednake uvjete za subjekte na tržištu Unije.

(10)

Cilj tog plana trebao bi biti doprinos ostvarivanju ciljeva ZRP-a, posebno postizanja i održavanja MSY-ja za predmetne stokove, provedbe obveze iskrcavanja za pridnene stokove koji podliježu ograničenjima ulova i  provedbe pristupa upravljanja ribarstvom temeljenog na ekosustavu.

(10)

Cilj tog plana trebao bi biti doprinos ostvarivanju ciljeva ZRP-a, posebno obnavljanju i održavanju ribljih stokova iznad razina biomase koje mogu proizvesti MSY, provedbi obveze iskrcavanja za pridnene stokove koji podliježu ograničenjima ulova i  kao i provedbi i postizanju socioekonomskih aspekata ZRP-a i doprinos provedbi pristupa upravljanja ribarstvom temeljenog na ekosustavu smanjenjem negativnih učinaka ribarstva na morske ekosustave .

(10a)

Plan bi trebao doprinijeti i postizanju dobrog stanja okoliša kako je utvrđen u Direktivi 2008/56/EZ te ostvarivanju povoljnog stanja očuvanosti staništa i vrsta kako se zahtijeva Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća  (1bis) i Direktivom Vijeća 92/43/EEZ  (1ter) .

(11)

Člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 propisano je da se ribolovne mogućnosti utvrđuju u skladu s ciljevima navedenima u višegodišnjim planovima.

(11)

Člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 propisano je da se ribolovne mogućnosti utvrđuju u skladu s ciljevima navedenima u  članku 2. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 te u skladu s ciljevima, vremenskim okvirima i granicama utvrđenima u višegodišnjim planovima.

(11a)

U skladu s člankom 33. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013, kad se stokovima zajednički upravlja s trećim zemljama, tim stokovima u mjeri u kojoj je to moguće treba upravljati u okviru zajedničkih sporazuma, u skladu s ciljevima iz članka 2. stavka 2. te Uredbe. Povrh toga, na takve sporazume trebali bi se primjenjivati ciljevi utvrđeni u člancima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 kao i definicije iz njezina članka 4.

(14)

Ako ciljevi koji se odnose na MSY nisu dostupni, treba primjenjivati načelo predostrožnog pristupa.

(14)

Ako ciljevi koji se odnose na najviši održivi prinos nisu dostupni, višegodišnjim planom trebale bi se uspostaviti mjere na temelju predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom kako je utvrđeno u članku 4 . stavku 1. točki (8) Uredbe (EU) br. 1380/2013. Tim se mjerama treba jamčiti stupanj očuvanja relevantnih stokova koji je barem usporediv sa stopama iskorištavanja u skladu s najvišim održivim prinosom kako je utvrđeno u članku 9. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(14a)

Rekreacijski ribolov može imati znatan utjecaj na riblje resurse. Države članice trebaju prikupljati podatke o ulovu u okviru rekreacijskog ribolova u skladu s pravnim zahtjevima za prikupljanje podataka. Ako takav ribolov ima znatan negativan utjecaj na resurse, planom bi se trebala predvidjeti mogućnost za donošenje odluke o posebnim mjerama upravljanja u skladu s načelom proporcionalnosti. Sve mjere upravljanja i tehničke mjere koje se odnose na rekreacijski ribolov na razini Unije trebale bi biti proporcionalne ciljevima za koje su namijenjene.

(16)

Za funkcionalne jedinice škampa za koje su oni dostupni treba upotrebljavati sljedeće razine granične brojnosti: minimalna brojnost (Abundancebuffer) koja odgovara referentnoj točki Bbuffer u Dugoročnom planu upravljanja za škampe Nephrops iz Sjevernog mora koji je izradilo Savjetodavno vijeće za Sjeverno more  (42) i granična brojnost (Abundancelimit) koja odgovara MSY-u Btrigger brojnosti (jednaka Blim) po definiciji ICES-a7 .

(16)

Za funkcionalne jedinice škampa za koje su oni dostupni treba upotrebljavati minimalnu brojnost (Abundancebuffer) i graničnu brojnost (Abundancelimit) koje preporučuje ICES kao razine granične brojnosti.

(17)

Trebalo bi predvidjeti odgovarajuće zaštitne mjere za slučaj da veličina stoka padne ispod tih razina. Zaštitne mjere trebale bi obuhvaćati smanjenje ribolovnih mogućnosti i konkretne mjere očuvanja kad se u znanstvenom mišljenju navede da su potrebne korektivne mjere. Te bi mjere trebalo nadopuniti ostalim prikladnim mjerama, kao što su mjere Komisije u skladu s člankom 12. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ili mjere država članica u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(17)

Trebalo bi predvidjeti odgovarajuće zaštitne mjere za slučaj da veličina stoka padne ispod tih razina. Zaštitne mjere trebale bi obuhvaćati smanjenje ribolovnih mogućnosti i konkretne mjere očuvanja kad se u  najboljem dostupnom znanstvenom mišljenju navede da su potrebne korektivne mjere. Te bi mjere trebalo nadopuniti ostalim prikladnim mjerama, kao što su mjere Komisije u skladu s člankom 12. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ili mjere država članica u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(19)

TAC za škampe u zonama ICES-a II.a i IV. trebalo bi odrediti kao zbroj ograničenja ulova utvrđenih za svaku funkcionalnu jedinicu i statističkih pravokutnika izvan funkcionalnih jedinica u okviru tog područja TAC-a. Međutim, to ne isključuje donošenje mjera za zaštitu određenih funkcionalnih jedinica.

(19)

Za svaku funkcionalnu jedinicu trebalo bi po mogućnosti odrediti zasebni TAC za škampe. Moguće je donijeti posebne mjere za zaštitu pojedinih funkcionalnih jedinica.

(20)

Planom bi trebalo predvidjeti dodatne mjere upravljanja, kako bi bio u skladu s obvezom iskrcavanja iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013,

(20)

Kako bi bio u skladu s obvezom iskrcavanja iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 planom bi trebalo predvidjeti druge mjere očuvanja , osobito mjere za postupno eliminiranje odbačenog ulova, uzimajući u obzir najbolje dostupno znanstveno mišljenje, ili mjere za smanjenje negativnog učinka ribarstva na ekosustav, koje će se po potrebi utvrditi u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(25)

Trebalo bi utvrditi pragove za pridnene stokove koje ribarsko plovilo mora iskrcati u određenoj luci ili na mjestu u blizini obale u skladu s člankom 43. Uredbe (EZ) br. 1224/2009. Osim toga, kod određivanja tih luka ili mjesta u blizini obale države članice trebale bi primijeniti kriterije iz članka 43. stavka 5. te Uredbe tako da se osigura učinkovita kontrola stokova iz ove Uredbe .

(25)

Trebalo bi utvrditi pragove za pridnene stokove koje ribarsko plovilo mora iskrcati u određenoj luci ili na mjestu u blizini obale u skladu s člankom 43. Uredbe (EZ) br. 1224/2009. Osim toga, kod određivanja tih luka ili mjesta u blizini obale države članice trebale bi primijeniti kriterije iz članka 43. stavka 5. te Uredbe tako da se osigura učinkovita kontrola iskrcaja ulova na koji se primjenjuje ova Uredba .

(26)

U skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013 trebalo bi utvrditi odredbe za periodičnu procjenu Komisije o primjerenosti i učinkovitosti primjene ove Uredbe. Takva procjena trebala bi uslijediti nakon periodične evaluacije plana utemeljenog na znanstvenom mišljenju i temeljiti se na toj evaluaciji. Plan bi trebalo evaluirati svakih pet godina. To razdoblje omogućuje potpunu provedbu obveze iskrcavanja te donošenje i provedbu regionaliziranih mjera i utvrđivanje njihova učinka na stokove i ribarstvo. To je ujedno i najkraće razdoblje koje zahtijevaju znanstvena tijela.

(26)

U skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013 trebalo bi utvrditi odredbe za periodičnu procjenu Komisije o primjerenosti i učinkovitosti primjene ove Uredbe. Takva procjena trebala bi uslijediti nakon periodične evaluacije plana utemeljenog na najboljem dostupnom znanstvenom mišljenju i temeljiti se na toj evaluaciji. Plan bi trebalo evaluirati u razdoblju od … [tri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe], a nakon toga svakih pet godina. To razdoblje omogućuje potpunu provedbu obveze iskrcavanja te donošenje i provedbu regionaliziranih mjera i utvrđivanje njihova učinka na stokove i ribarstvo. To je ujedno i najkraće razdoblje koje zahtijevaju znanstvena tijela.

(1)

„pridneni stokovi” znači ribe okruglog tijela i  plosnatice te škampi koji žive na dnu ili pri dnu vodenog stupca;

(1)

„pridneni stokovi” znači ribe okruglog tijela , plosnatice i  hrskavičnjače te škampi (nephrops norvegicus) i sjeverne kozice (pandalus borealis) koji žive na dnu ili pri dnu vodenog stupca;

(1a)

(1b)

(1c)

(2)

„skupina 1.”: znači pridneni stokovi za koje su ciljevi, kao što su rasponi FMSY i zaštitne mjere povezane s biomasom, utvrđeni u ovom planu kako slijedi:

(2)

„skupina 1.” znači pridneni stokovi za koje su ciljevi, kao što su rasponi FMSY i zaštitne mjere povezane s biomasom, utvrđeni u ovom planu i navedeni u prilozima I. i II. kako slijedi:

(a)

bakalar (Gadus morhua) u potpodručju IV. i zonama VII.d i III.a zapad (Sjeverno more, istočni dio kanala La Manche, Skagerrak), dalje u tekstu „bakalar u Sjevernome moru ”;

(a)

bakalar (Gadus morhua) u potpodručju IV. (Sjeverno more) i zonama VII.d (istočni dio kanala La Manche) i III.a zapad (Skagerrak), dalje u tekstu „bakalar u potpodručju IV. i zonama VII.d i III.a zapad ”;

(b)

koljak (Melanogrammus aeglefinus) u potpodručju IV. i zonama VI. a i III. a zapad (Sjeverno more, zapadno od Škotske, Skagerrak), dalje u tekstu „koljak ”;

(b)

koljak (Melanogrammus aeglefinus) u potpodručju IV. (Sjeverno more) i zonama VI.a (zapadna Škotska) i III.a zapad (Skagerrak), dalje u tekstu „koljak u potpodručju IV. i zonama VI.a i III.a zapad ”;

(c)

iverak zlatopjeg (Pleuronectes platessa) u potpodručju IV. (Sjeverno more) i zoni III. a (Skagerrak), dalje u tekstu „iverak u  Sjevernome moru ”;

(c)

iverak zlatopjeg (Pleuronectes platessa) u potpodručju IV. (Sjeverno more) i zoni III.a (Skagerrak), dalje u tekstu „iverak u  potpodručju IV. i zoni III.a ”;

(d)

koljuška (Pollachius virens) u potpodručjima IV. i VI. i zoni III. a ( Sjeverno more, Rockall i zapadno od Škotske, Skagerrak i Kattegat), dalje u tekstu „koljuška”;

(d)

koljuška (Pollachius virens) u potpodručjima IV. (Sjeverno more) i VI. (zapadna Škotska i  Rockall) i zoni III.a (Skagerrak i Kattegat), dalje u tekstu „koljuška u potpodručjima IV. i VI. i zoni III.a ”;

(e)

list (Solea solea) u potpodručju IV. (Sjeverno more), dalje u tekstu „list u  Sjevernome moru ”;

(e)

list (Solea solea) u potpodručju IV. (Sjeverno more), dalje u tekstu „list u  potpodručju IV. ”;

(f)

list (Solea solea) u zoni III. a i podzonama 22 – 24 ( Skagerrak i Kattegat, zapadno Baltičko more), dalje u tekstu „list iz Kattegata ”;

(f)

list (Solea solea) u zoni III.a (Skagerrak i  Kattegat) i podzonama 22 – 24 (zapadno Baltičko more), dalje u tekstu „list u zoni III.a i podzonama 22 – 24 ”;

(g)

pišmolj (Merlangius merlangus) u potpodručju IV. i zoni VII.d ( Sjeverno more i istočni dio kanala La Manche), dalje u tekstu „pišmolj u  Sjevernome moru”.

(g)

pišmolj (Merlangius merlangus) u potpodručju IV. (Sjeverno more) i zoni VII.d (istočni dio kanala La Manche), dalje u tekstu „pišmolj u  potpodručju IV. i zoni VII.d”;

(ga)

grdobina (Lophius piscatorius) u zoni III.a (Skagerrak i Kattegat) i potpodručjima IV. (Sjeverno more) i VI. (zapadna Škotska i Rockall);

(gb)

sjeverna kozica (Pandalus borealis) u zonama IV.a istok i III.a;

(3)

„skupina 2.” znači funkcionalne jedinice (FU) škampa (Nephrops norvegicus) za koje su ciljevi, kao što su rasponi FMSY i zaštitne mjere povezane s brojnošću, utvrđeni u ovom planu koji se sastoji od sljedećeg:

(3)

„skupina 2.” znači funkcionalne jedinice (FU) škampa (Nephrops norvegicus) za koje su ciljevi kao što su rasponi FMSY i zaštitne mjere povezane s brojnošću utvrđeni u ovom planu , te navedeni u prilozima I. i II., koji se sastoji od sljedećeg:

(8a)

10.

„MSY Btrigger” znači referentna točka za biomasu stoka u mrijestu ispod koje se moraju početi poduzimati konkretne i odgovarajuće mjere upravljanja kako bi se osiguralo da stope iskorištavanja u kombinaciji s prirodnim promjenama dovedu do obnove stokova iznad razina koje dugoročno mogu proizvesti MSY .

10.

„MSY Btrigger” znači referentna točka za biomasu stoka u mrijestu ispod koje se moraju početi poduzimati konkretne i odgovarajuće mjere upravljanja kako bi se osiguralo da stope iskorištavanja u kombinaciji s prirodnim promjenama dovedu do obnove stokova iznad razina koje dugoročno mogu proizvesti najviši održivi prinos .

(10a)

(b)

pridonijeti ispunjenju drugih relevantnih deskriptora iz Priloga I. Direktivi 2008/56/EZ razmjerno ulozi koju ribarstvo ima u njihovu ispunjavanju.

(b)

ispunjenje drugih relevantnih deskriptora iz Priloga I. Direktivi 2008/56/EZ razmjerno ulozi koju ribarstvo ima u njihovu ispunjavanju.

(a)

ako je to na temelju znanstvenog mišljenja ili dokaza potrebno za ostvarenje ciljeva iz članka 3. u slučaju mješovitog ribolova,

(b)

ako je to na temelju znanstvenog mišljenja ili dokaza potrebno kako bi se izbjegla ozbiljna šteta za pojedini stok zbog dinamike unutar stoka ili među stokovima različitih vrsta; ili

(c)

kako bi se ograničile promjene ribolovnih mogućnosti između dviju uzastopnih godina na najviše 20 %.

(a)

hitne mjere u skladu s člancima 12. i 13. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(b)

mjere u skladu s člancima 11. i 11.a ove Uredbe.

(a)

karakteristikama ribolovnih alata, osobito veličinom oka mrežnog tega, veličinom udice, konstrukcijom ribolovnog alata, debljinom konca, veličinom alata ili upotrebom selektivnih uređaja kako bi se zajamčila ili poboljšala selektivnost;

(a)

određivanjem karakteristika i specifikacija ribolovnih alata, osobito veličine oka mrežnog tega, veličine udice, konstrukcije ribolovnog alata, debljine konca, veličine alata ili upotrebe selektivnih uređaja kako bi se zajamčila ili poboljšala selektivnost , posebno radi smanjenja neželjenog usputnog ulova ;

(a)

razmatranjem ukupnih procjena ulova u okviru rekreacijskog ribolova na temelju najboljeg dostupnog znanstvenog mišljenja i najboljeg dostupnog znanstvenog mišljenja o komercijalnim ribolovnim mogućnostima kao ukupnog ulova koji odgovara ciljanim rasponima ribolovne smrtnosti;

(b)

nametanjem ograničenja za rekreacijski ribolov, uključujući količinska ograničenja po danu i sezone zabrane ribolova; ili

(c)

drugim načinima koji se smatraju primjerenima.

(a)

izuzećima od primjene obveze iskrcavanja za vrste za koje se znanstvenim dokazima potvrde visoke stope preživljavanja, uzimajući u obzir karakteristike alata, ribarskih praksi i ekosustava kako bi se olakšala provedba obveze iskrcavanja; i

(a)

izuzećima od primjene obveze iskrcavanja za vrste za koje se najboljim dostupnim znanstvenim mišljenjem potvrde visoke stope preživljavanja, uzimajući u obzir karakteristike alata, ribarskih praksi i ekosustava kako bi se olakšala provedba obveze iskrcavanja; i

(c)

posebnim odredbama o dokumentaciji o ulovu, osobito radi praćenja provedbe obveze iskrcavanja; i

(c)

posebnim odredbama o dokumentaciji o ulovu, osobito radi praćenja i kontrole kako bi se osigurali jednaki uvjeti jamčenjem potpunog poštovanja obveze iskrcavanja; i

(a)

specifikacijama karakteristika ribolovnog alata i pravilima kojima se uređuje njihova upotreba kako bi se zajamčila ili poboljšala selektivnost, smanjio neželjeni ulov ili smanjio negativan utjecaj na ekosustav;

(b)

specifikacijama modifikacija ili dodatnih uređaja za ribolovne alate kako bi se zajamčila ili poboljšala selektivnost, smanjio neželjeni ulov ili smanjio negativan utjecaj na ekosustav;

(c)

ograničenjima ili zabranama upotrebe određenih ribolovnih alata i ribolovnih aktivnosti na određenim područjima ili u određenim razdobljima kako bi se zaštitila riba u mrijestu, riba ispod najmanje referentne veličine za očuvanje ili kako bi se smanjio negativan utjecaj na ekosustav; i

(d)

određivanjem najmanjih referentnih veličina za očuvanje za bilo koji od stokova na koje se primjenjuje ova Uredba kako bi se osigurala zaštita nedoraslih morskih organizama.

(a)

sveobuhvatna znanstvena mišljenja na temelju kojih su utvrđene ribolovne mogućnosti i

(b)

znanstveno obrazloženje koje pokazuje da su utvrđene ribolovne mogućnosti u skladu s ciljevima i odredbama ove Uredbe, posebno u pogledu ciljanih vrijednosti u vezi s ribolovnom smrtnošću.

1.

Skupina 1.

1.

Skupina 1.

2.

Skupina 2.

2.

Skupina 2.

(a)

zvjezdasta raža glatica (Amblyraja radiata)

(b)

sljedeće vrste porodice pilašica:

(c)

psina golema (Cetorhinus maximus) i velika bijela psina (Carcharodon carcharias);

(d)

kompleks raže (Dipturus batis) (Dipturus cf. flossada i Dipturus cf. Intermedia);

(e)

glatki kostelj crnac (Etmopterus pusillus) u vodama Unije u potpodručju IV. i zoni III.a ICES-a;

(f)

grebenska manta (Manta alfredi);

(g)

divovska manta (Manta birostris);

(h)

sljedeće vrste raža roda Mobula:

(i)

raža kamenica (Raja clavata) u vodama Unije u zoni ICES-a III.a;

(j)

ražopsi (Rhinobatidae);

(k)

sklat sivac (Squatina squatina);

(l)

losos (Salmo salar) i morska pastrva (Salmo trutta) pri ribolovu svim povlačnim mrežama u vodama izvan granice od šest milja mjereno od polaznih crta država članica na potpodručjima ICES-a II. i IV.(vode Unije);

(m)

ženka jastoga (Palinuridae spp) i ženka hlapa (Homarus gammarus) u svim vodama Unije osim ako se rabe u svrhe neposrednog poribljavanja ili premještanja.