6.7.2018

HR

Službeni list Europske unije

C 237/32

---

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o:

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru – Uravnotežen sustav provedbe prava intelektualnog vlasništva kao odgovor na današnje društvene izazove

(COM(2017) 707 final)

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru – Smjernice o određenim aspektima Direktive 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o provedbi prava intelektualnog vlasništva

(COM(2017) 708 final)

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru – Utvrđivanje pristupa EU-a patentima bitnima za normu

(COM(2017) 712 final)

(2018/C 237/05)

Izvjestiteljica:

Franca SALIS-MADINIER

Zahtjev za mišljenje	Europska komisija, 18.1.2018.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	9.3.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	14.3.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	533
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	180/0/3

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

U tu je svrhu nužno poticati proces europske inovacije dajući prednost poduzećima sa sjedištem u državama članicama.

1.2.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podupire ciljeve Komisije u pogledu usklađivanja pravnih sustava i tumačenja Direktive o provedbi prava intelektualnog vlasništva (DPPIV) (1) iz 2004., kojom se žele primijeniti mjere, procedure i rješenja potrebna za osiguravanje snažnijih prava intelektualnog vlasništva u građanskim postupcima, i utvrditi način na koji se može izračunati šteta kako bi se nadoknadila nositeljima prava intelektualnog vlasništva u državama članicama.

1.3.

Odbor naglašava važnost da se zaštiti opći interes društva u cjelini, i to pravednom raspodjelom vrijednosti stvorene između različitih dionika intelektualnog vlasništva kako bi se osigurao napredak u Europi, poštovanje prava vlasnika intelektualnog vlasništva te sigurnost i zdravlje potrošača.

1.4.

EGSO podupire načela FRAND (eng. Fair, raisonnable and non-discriminatory) povezana s patentima bitnima za normu. Odbor smatra da se slična načela također mogu prenijeti i primijeniti mutatis mutandis na autorsko pravo, na srodna prava, patente, žigove, dizajne i modele, itd.

1.5.

Odbor preporučuje da načela prema kojima se uređuju tehničke „norme” budu nadopunjena društvenim „normama” kako bi se osigurala ravnoteža između privatnih dionika i javnih investitora koji djeluju u općem interesu.

1.6.

Odbor se osobito zalaže za ravnotežu između pravednog priznavanja intelektualnih prava i razvoja inovacija koje mogu donijeti pravu korist društvu u cijelosti. Bez namjere da ograniči temeljno pravo ostvarivanja privatnih prava putem pravnog sustava, Odbor navodi da se u slučaju kada su posebni interesi u sukobu s javnim interesom mora provesti arbitraža u korist zaštite općeg interesa.

1.7.

EGSO se zalaže za propise koji će poticati mlade istraživače da svoja znanja i sposobnosti primjenjuju za pokretanje novih poslovnih projekata. Države članice Europske unije moraju osobito usvojiti mjere kao što su dostupne cijene koje mladim poduzetnicima omogućuju da razvijaju svoje inovativne projekte.

1.8.

EGSO smatra da u je u području borbe protiv krivotvorenja važno ispravno utvrditi (2) zainteresirane strane (poduzeća, tvorce, izumitelje, umjetnike (3), potrošače (4), posrednike, „nositelje” (5), itd.) ovisno o vrsti prava intelektualnog vlasništva (patenti i modeli) te da se one udruže kako bi se odredio glavni nositelj prava intelektualnog vlasništva.

1.9.

U borbi protiv krivotvorenja važno je podignuti razinu svijesti potrošača kako bi usvojio praksu snažnije društvene odgovornosti prema „nematerijalnom” vlasništvu, usporedivu s odgovornošću u području „materijalnog” vlasništva, a da se u području zaštite prava autora ne ugrozi njegovo pravo na „privatno kopiranje”. EGSO izrazito cijeni medijske kampanje koje su organizirali EUIPO i Europski opservatorij za povrede prava intelektualnog vlasništva kako bi podigli razinu svijesti o povredi prava intelektualnog vlasništva te će ubuduće podržavati prijedloge za osnaživanje i ponavljanje takvih kampanja.

1.10.

Odbor smatra da se u području javnih istraživanja mora ispravno provesti načelo open source. Pojam i načelo open source stvarnost su koja se provodi u sveučilišnim istraživačkim centrima i zaslužuju odgovarajući pravni okvir.

1.11.

Odbor podupire proširenje uloge Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).

1.12.

Kako bi se poboljšalo upravljanje sukobima, EGSO preporučuje osnivanje europske mreže za posredovanje koja bi radila u skladu s odlukama Suda Europske unije.

1.13.

Radi boljeg poštivanja prava intelektualnog vlasništva, Odbor se slaže sa svim preporuka Komisije za poboljšanje mehanizma Pravnog foruma.

2.   Prijedlog Komisije

2.1.

Sustavi zaštite intelektualnog vlasništva temeljni su instrument inovacija i rasta koji poduzećima, tvorcima i izumiteljima omogućuju da ostvare dobit od svojeg ulaganja u znanje i kreativnost. Prema određenim ispitivanjima, sektori koje se intenzivno koriste pravima intelektualnog vlasništva predstavljaju približno 42 % BDP-a Europske unije (EU), u vrijednosti od otprilike 5 700 milijardi eura godišnje, a zapošljavaju 38 % njezinih radnika i čine do 90 % izvoza (6).

2.2.

Digitalnom revolucijom otvorile su se brojne nove mogućnosti, ali je i prava intelektualnog vlasništva EU-a izložila novim i većim rizicima zbog jednostavnijeg kretanja krivotvorene robe i sadržaja na internetu, što stvara konfuziju među potrošačima između onoga što je krivotvoreno i što je originalno i zakonito, otežavajući identifikaciju počinitelja kaznenih djela. To je dovelo do općeg porasta povreda intelektualnog vlasništva.

2.3.

Krivotvorena ili piratska roba trenutno predstavlja 2,5 % svjetske trgovine, a industrija EU-a osobito je tome izložena (7), posebice u sektorima u kojima su poduzeća EU-a predvodnici na svjetskoj razini.

2.4.

Trenutnim paketom mjera Komisije želi se dodatno poboljšati primjena i kontrola poštovanja prava intelektualnog vlasništva u državama članicama EU-a, na našim granicama i na međunarodnoj razini. Paket sadrži: — Komunikaciju o uravnoteženom sustavu provedbe prava intelektualnog vlasništva kao odgovoru na današnje društvene izazove [COM(2017) 707 final], — Komunikaciju o smjernicama za primjenu Direktive o provedbi prava intelektualnog vlasništva (DPPIV) („Direktiva DPPIV”) [COM(2017) 708 final], — radni dokument o evaluaciji Direktive DPPIV [SWD(2017) 431 final i SWD(2017) 432 final)], — Komunikaciju o patentima bitnima za normu [COM(2017) 712 final)], — radni dokument službi Komisije o evaluaciji Memoranduma o razumijevanju o prodaji krivotvorene robe na internetu [SWD(2017) 430 final)].

2.5.

Paket sadrži mjere koje se sastoje od četiri glavna odjeljka u kojima se utvrđuju: 1. mjere za olakšavanje dionicima u području intelektualnog vlasništva da iskoriste pogodnosti ujednačenog, pravednog i učinkovitog sustava sudskog izvršenja u EU-u; 2. mjere za potporu inicijativa pod okriljem industrije za suzbijanje povreda prava intelektualnog vlasništva; 3. inicijative za poboljšanje kapaciteta carinskih i drugih tijela za provedbu prava intelektualnog vlasništva; 4. mjere za jaču borbu protiv povreda prava intelektualnog vlasništva na globalnoj razini, promicanjem najboljih praksi i boljom suradnjom s trećim zemljama.

3.   Opće napomene

3.1.

Tekstovi koje predlaže Komisija relevantni su i obuhvaćaju velik broj aspekata povezanih s pravom intelektualnog vlasništva. Svrha EGSO-vog prijedloga utvrditi je mjere i preporuke kojima se osnažuje provedba prava intelektualnog vlasništva u svjetlu njegovog institucijskog mandata, koji je uglavnom usmjeren na društvene i gospodarske perspektive.

3.2.

Tri dokumenta Komisije moraju se promatrati zajedno i sadržavati sve aspekte intelektualnog vlasništva. Stavljajući naglasak na Memorandum o razumijevanju i na usko tumačenje patenata bitnih za normu (SEP) i načela FRAND, postoji rizik da će se savjetovanje usredotočiti samo na inovacije u digitalnom svijetu. Međutim, našim primjedbama i preporukama želimo skrenuti pozornost na sva područja prava intelektualnog vlasništva.

3.3.

Iako EGSO dijeli zabrinutost Komisije u pogledu učinaka digitalizacije na rizike kojima su izložena prava intelektualnog vlasništva, predlaže da se pitanju prava intelektualnog vlasništva, kreativnosti i inovacija pristupi s pravnog i društvenog aspekta kako bi se ta prava bolje zaštitila.

3.4.

Komisija prijedlozima u području prava intelektualnog vlasništva želi osnažiti gospodarski rast i povećati zaposlenost u Europi. Odbor se slaže s tim ciljevima, ali i smatra da je temelj svake inovativnosti i stvaralaštva pitanje osobne kreativnosti i skupine kojoj stvaratelj ili izumitelj pripada. Kreativnost je urođena ljudska sposobnost i nužan preduvjet inovacija.

3.5.

EGSO po tom pitanju preporuča jasniji europski okvir za prijenos prava između različitih zainteresiranih strana. U okviru postojećih nacionalnih i europskih propisa to savjetovanje IPRED-a ne uključuje konkretno utvrđivanje pojma „nositelja prava” odnosno stvaratelje, poduzeća, posrednike ili izdavače, jer su ti pojmovi definirani u europskom i nacionalnom materijalnom pravu o pravima intelektualnog vlasništva, a ne u DPPIV-u.

3.5.1.

Pravo intelektualnog vlasništva obuhvaća širok raspon perspektiva (autorska prava i srodna prava, patente, žigove, industrijski dizajn, zemljopisno podrijetlo itd.) Ako nam je u konačnici cilj stvaranje jedinstvenog europskog tržišta, morat ćemo napredovati prema zajedničkom shvaćanju i obratiti pažnju na detaljnije utvrđivanje koncepta „nositelja prava”, i to stvaranjem uvjeta kojima bi se dionicima omogućilo da rasprave, utvrde interese i riješe sporove. Odbor preporučuje da nacionalna i europska razina budu usklađenije kako bi se izbjegli sukobi ili dvosmislenost.

3.6.

EGSO smatra da čak i ako se Direktivom ne može osigurati ujednačeni okvir za cijelu Europu, njome se može više poticati države članice na stvaranje stupa načela za usklađivanje, primjerice izradom posebnih i prilagođenih „kodova” za svako pravo intelektualnog vlasništva. EGSO snažno podupire primjenu prava intelektualnog vlasništva na etička načela kao što su jednakost, proporcionalnost i nediskriminacija.

3.7.

EGSO podupire inicijative Europske komisije u pogledu dostupnosti podataka. Jasno je da europski pristup pravu intelektualnog vlasništva predstavlja znatnu ekonomiju razmjera i stoga pruža nove prilike za gospodarstvo u pogledu rasta i povećanja broja radnih mjesta.

3.8.

Gospodarski proces odvija se između osobe koja stvara i potrošača koji kupuje proizvode. Između toga postoji cijeli niz gospodarskih aktivnosti u kojima različiti interesi trebaju pronaći svoje pravo mjesto. Potrošač se nalazi na kraju ovog procesa. On je često žrtva prijevare i piratstva jer plaća previsoke cijene za krivotvorene proizvode.

3.8.1.

Do brojnih inovacija dolazi u razvoju digitalni procesa. U digitalnom sektoru inovacije nastaju izuzetno velikom brzinom. To pokreće pitanja o sigurnosti i povjerljivosti i znatno otežava zaštitu „intelektualnog vlasništva”, iako je ne čini nemogućom. Potrebno je utvrditi sve stranke, posebice one prisutne na internetu, kako bi se otkrili lažni računi koji trguju po nepoštenim cijenama.

3.8.2.

EGSO podupire prijedloge Komisije za dodjelu licence i nadzor poštivanja prava. Međutim, izražava žaljenje što se Komisija u prijedlozima o kontroli sukoba interesa ograničava na sporove (Jedinstveni sud za patente), a ne nudi konkretne instrumente poput centara za mirenje putem kojih bi zainteresirane strane među sobom riješile sporove u pogledu općih pravnih propisa i započele zajednički dijalog prije odlaska na sud.

3.8.3.

Odbor je proveo analizu i smatra da posebna platforma može pružiti znatnu dodanu vrijednost. Prikladnim instrumentom poput „platforme prava intelektualnog vlasništva” po mogućnosti sa statusom koji bi bio ustavno priznat, može se organizirati i koordinirati izvansudski dijalog između reprezentativnih dionika kako bi im se pružili mirenje, arbirtaža i pomirba. Ta će platforma ispunjavati potrebe, tako što će strane sjesti za stol i izložiti svoju zabrinutost i različita stajališta te predložiti odgovarajuće kodekse ponašanja koje treba usvojiti.

3.8.4.

Ta platforma može prikupiti najbolje prakse koje već postoje u Europi i predstaviti ih kao temelj za druge prakse. Sam EGSO predstavlja cjelokupno civilno društvo, a dijalog se vodi u Europi i državama članicama, no to je i dalje općenito pa bi trebalo omogućiti uže povezivanje sa skupinama određenih struka poput pisaca, novinara i izdavača te povezati istraživače i institute, kako bi se osigurala odgovarajuća dodjela prava vlasništva i izbjegli sporovi.

4.   Posebne napomene

4.1.   Inovacije u Europi

4.1.1.

Inovacije su u središtu strategije Europa 2020. Inovacije poduzeća sa sjedištem u Europi moraju se poticati i štititi. Brojni se inovativni projekti razvijaju u novoosnovanim inovativnim poduzećima i MSP-ovima. Često imaju stabilni financijsku bazu i predstavljaju laki plijen za kupnju velikim poduzećima koji ih dugoročno premještaju na druge kontinente. Stoga njihova dodana vrijednost i to što stvaraju radna mjesta ne doprinose Europi.

4.1.2.

U Europi se MSP-ovi šire na račun tradicionalnih velikih poduzeća. Ponekad tradicionalna poduzeća nestaju u trenutku kada se počinju razvijati novi poslovni projekti. U tim poduzećima glavnu ulogu u inovacijama imaju tranzicijski procesi. Osobita se pozornost u tim procesima mora posvetiti radnicima kako bi im se omogućilo da ostanu u utrci zahvaljujući dalekovidnim i prilagođenim mehanizmima stručne obuke.

4.2.   Etička načela

4.2.1.

Analogno s načelima FRAND koje predlaže Komisija u okviru patenata bitnih za normu, Odbor također podupire primjenu načela i normi pravednosti mutatis mutandi u drugim područjima prava intelektualnog vlasništva. Međutim, načela FRAND strogo podrazumijevaju pravno ograničenje zakona o patentima. Načela se ne mogu jednostavno usvojiti u drugim sektorima, nego je potrebno razmotriti svaki slučaj pojedinačno i raspraviti o istima (8).

4.2.2.

Jednako tako treba uvesti načelo open source bez kažnjavanje javnog istraživanja. Državne institucije često financiraju znanstvena istraživanja. Prije objavljivanja u stručnim časopisima za znanstvene je članke potrebno istorazinsko ocjenjivanje, kojim se radovi istraživača kritički procjenjuju. Ti su časopisi dostupni u sveučilišnim istraživačkim centrima putem digitalnih i globaliziranih mreža poput baze web of science. Sveučilišta za pristup tim mrežama trebaju platiti visoke iznose, umjesto da je njihov sadržaj dostupan po razumnim cijenama. Sveučilišta ne bi trebala ponovno plaćati da svojim studentima omoguće čitanje tekstova prijašnjih istraživanja. Ovakva dvostruka upotreba javnih sredstava ne čini se učinkovitom i u sukobu je s vrijednostima pravednosti i razumnosti.

4.3.   Socijalna zaštita

4.3.1.

Iza 85 % izuma stoje zaposlenici. To je veliki izazov za Komisiju koja uvodi uravnoteženi sustav za nadzor pridržavanja prava intelektualnog vlasništva – odgovor na društvene izazove današnjice (9). Odbor ističe da je socijalna zaštita kreativnog radnika također doprinosi toj ravnoteži. Znatno bi mogla poboljšati položaj umjetnika i istraživača.

5.   Alati za bolju zaštitu i upravljanje interesima zainteresiranih strana

5.1.   Organiziranje dionika (10)

5.1.1.

U međusektorskom pristupu dobre se prakse mogu prenositi na druge sektore: organizacije koje predstavljaju novinare, na primjer, mogu pregovarati sa strukovnom organizacijom izdavača o prijenosu njihova autorskog prava u zamjenu za pravednu naknadu, kao i o kasnijoj upotrebi njihovih tekstova u druge aplikacije (digitalne). Novinari mogu također sklopiti sporazume o načelima slobode tiska, zaštiti zviždača, kodeksa o povjerljivosti podataka, izdavačkih prava lektora.

5.1.2.

Za razvoj vjerodostojnog izvanpravnog okvira svi dionici morali bi se zajedno dogovoriti oko usklađenog načina prijenosa prava intelektualnog vlasništva i uvođenja kodeksa ponašanja ili prikladnih i izvedivih sektorskih sporazuma, prilagođenih određenoj posebnoj situaciji i u vezi s osobitostima predmetnog sektora i područja prava.

5.1.3.

„Platforma prava intelektualnog vlasništva” za usklađivanje i dijalog između zainteresiranih strana mogla bi odlučiti o opsegu primjene postignutih dogovora. Europsko savjetovanje ima dugačku tradiciju u postizanju ravnoteže između nacionalnih i europskih interesa. Taj forum za usklađivanje također bi mogao imati ulogu posrednika putem organiziranja dionika koji predstavljaju autore, istraživače, umjetnike, nevladine organizacije, socijalne partnere (sindikate i poslodavce), sveučilišta, strukovne organizacije, posrednike i državne institucije kako bi sudjelovali u pravnom forumu u suradnji s Komisijom i europskim institucijama EUIPO i Centar za praćenje.

5.2.   Organiziranje potrošača i podizanje razine njihove svijesti

5.2.1.

Suzbijanje krivotvorenja ostvaruje se podizanjem razine svijesti potrošača preko medijskih kampanja u cilju boljeg poštivanja prava nefinancijske imovine, a da se u području zaštite prava autora ne ugrozi njegovo pravo na „privatno kopiranje”. Osim toga, kampanje bi trebale podići razinu svijesti potrošača o opasnostima koje za njihovo zdravlje i sigurnost predstavlja upotreba određenih krivotvorenih proizvoda.

5.3.   Poboljšanje učinkovitosti sustava izvršenja sudskih presuda

5.3.1.

Kako bi se poboljšala učinkovitost sustava sudskog izvršenja, Odbor podupire prijedloge Komisije (11) koja poziva države članice da „sustavno objavljuju sudske presude” kao i da daju važnu ulogu EUIPO-u i Centru za praćenje. Na Komisiji je da odluči koje je najprimjerenije tijelo za organiziranje rasprave između dionika unutar „platforme prava intelektualnog vlasništva” ako je zbog toga politika prava intelektualnog vlasništva u Europi dosljednija i prilagođenija jedinstvenom tržištu. EGSO također smatra da valja razmotriti mogućnost razvoja drugih mehanizama za alternativno rješavanja sporova (ARS) kako bi se osiguralo načelo pravednosti.

5.3.2.

Bez obzira na to što Komisija nije prenijela kaznenopravnu zaštitu prava intelektualnog vlasništva na EU, EGSO podržava njezin rad na poboljšanju poštovanja prava intelektualnog vlasništva u svijetu. U tom okviru mora se pojačati koordinacija između WIPO-a (Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo) i EUIPO-a.

6.   Ocjena prijedloga Komisije

6.1.

EGSO napominje da se preporuke Komisije odnose prije svega na područje prava.

6.2.

Ne dovodeći u pitanje Sud Europske unije, bilo bi dobro uspostaviti jači okvir za pravno posredovanje između zainteresiranih strana kako bi se izradili prijedlozi za usklađivanje. Tim se postupkom za usklađivanje mogu riješiti sporovi između različitih strana i spriječiti komplicirani, skupi i dugotrajni pravni postupci. Načelo već postoji u okviru jedinstvenog patentnog sustava, koji raspolaže centrom za arbitražu i mirenje. EGSO podržava napore Komisije da u suradnji s EUIPO-om dodatno istraži ovo pitanje te pozdravlja i podržava tu ideju u drugim područjima prava intelektualnog vlasništva.

6.3.

Odbor podupire poziv Komisije sektorskim dionicima da poduzmu odgovarajuće mjere opreza za suzbijanje povreda intelektualnog vlasništva. Međutim, bilo bi dobro prethodno osigurati posebne institucijske instrumente kako bi se sve zainteresirane strane organizirale i sjele za stol radi pokretanja i (gdje već postoji, primjerice u obliku memoranduma o razumijevanju) nastavka dijaloga i dodjele prava intelektualnog vlasništva legitimnom vlasniku. Moraju se promicati i razvijati dobrovoljni sporazumi koji povezuju nositelje prava, internetske platforme i dionike iz sektora internetskog oglašavanja, slanja i pružanja usluga naplate.

---

(1)  SL L 195 od 2.6.2004., str. 16.

(2)  COM(2017) 707 final, stranica 3., točka 1.: „mjere za olakšavanje dionicima u području intelektualnog vlasništva da iskoriste pogodnosti ujednačenog, pravednog i učinkovitog sustava sudskog izvršenja u EU-u”.

(3)  COM(2017) 708 final, uvod, druga rečenica alineje 4.: „Razlog za to je što budući da se Direktivom predviđa minimalno usklađivanje” (odnosno člankom 2. izričito se dopušta da se nacionalnim zakonodavstvom predvide povoljnija sredstva za nositelje prava).

(4)  COM(2017) 712 final, stranica 1., druga rečenica prve alineje.

(5)  COM(2017) 707 final, stranica 4., prva alineja: „kako bi se (…) nositelje patenata nagradilo za ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja te normizacije pa tako i potaknulo da ponude svoje najbolje tehnologije radi uključivanja u norme”.

(6)  Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), „Industrije koje se intenzivno koriste pravima intelektualnog vlasništva i ekonomska učinkovitost u EU-u”, 2016.

(7)  Prema nedavnom istraživanju, 5 % ukupnog uvoza u EU rezultat je krivotvorenja ili piratstva, a vrijednost te nezakonite trgovine procjenjuje se na 85 milijardi eura.

(8)  Vidi točku 1.6.

(9)  COM(2017) 707 final.

(10)  Vidjeti točku 3.8.1.

(11)  COM(2017) 707 final, str. 6.

---