Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52017AE5365

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu – Povećanje odgovornosti internetskih platformi (COM(2017) 555 final)

EESC 2017/05365

SL C 237, 6.7.2018, p. 19–25 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

6.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 237/19

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu – Povećanje odgovornosti internetskih platformi

(COM(2017) 555 final)

(2018/C 237/03)

Izvjestitelj:

Bernardo HERNÁNDEZ BATALLER

Zahtjev za savjetovanje:

Europska komisija, 17.11.2017.

Pravni temelj:

članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

9.3.2018.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

14.3.2018.

Plenarno zasjedanje br.:

533

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

180/4/5

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

 Nezakoniti sadržaj na internetu složen je i horizontalan problem kojem treba pristupiti s različitih stajališta kako u pogledu procjene njegova učinka tako i u pogledu njegova usklađivanja u pravnom okviru država članica.

Europski gospodarski i socijalni odbor ističe važnost uspostave odgovarajućeg i uravnoteženog regulatornog okvira za platforme na jedinstvenom digitalnom tržištu koji bi mogao doprinijeti stvaranju ozračja povjerenja, kako za poduzeća tako i općenito za potrošače, što će im omogućiti korištenje platformi s povjerenjem. Potrebno je usvojiti regulatorne i samoregulatorne političke pristupe koji bi bili fleksibilni i održivi te kojima bi se na izravan način odgovorilo na izazove, posebice za postupke utvrđivanja, istraživanja, obavješćivanja i uklanjanja nezakonitog sadržaja s platformi.

1.2.

 Kada je riječ o usvajanju kriterija i mjera, EGSO smatra da treba zadržati dosljednost s preporukama iz svojih prethodnih mišljenja. Polazište treba biti činjenica da je ono što je nezakonito u stvarnom svijetu nezakonito i u virtualnom svijetu („on-line”). EGSO naglašava važnost neutralnosti tehnologije i usklađenosti pravila koja se primjenjuju na internetu i izvan njega u istovjetnim situacijama u onoj mjeri u kojoj je to potrebno i moguće;

1.3.

 Nužno je ostvariti najveću moguću ravnotežu između ograničenja predviđenih u vezi s nezakonitim sadržajem i jamčenja temeljnih prava, uključujući u pogledu razlika u veličini i aktivnosti internetskih platformi.

EGSO traži od Komisije da usvoji odgovarajuće mjere protiv sve veće prisutnosti nasilnih i/ili diskriminirajućih poruka na platformama, insistirajući na važnosti zaštite ranjivih osoba i djece kao i borbe protiv bilo kakvog oblika rasizma, seksizma, poticanja na terorizam i vršnjačkog nasilja, među ostalim i u digitalnom okruženju.

1.4.

 Posebnu pozornost treba posvetiti učinkovitosti mjera koje treba razviti u vezi s internetskim platformama čija se sjedišta nalaze izvan Europske unije.

Komisija bi također u najvećoj mogućoj mjeri trebala pregledati i katalogizirati izloženi nezakoniti sadržaj kako bi se mogle uključiti i druge vrste sadržaja koje se u Komunikaciji izričito ne spominju.

U svakom bi slučaju primjenu vodećih načela za postupke utvrđivanja, istraživanja, obavješćivanja i uklanjanja sadržaja trebalo promicati u sljedećim slučajevima:

(a)

za zaštitu prava priznatih u okviru međunarodnih konvencija, kao što su one za zaštitu:

—

djece od digitalnog sadržaja koji može biti u suprotnosti s Konvencijom o pravima djece;

—

osoba s invaliditetom od digitalnog sadržaja koji može biti u suprotnosti s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom;

(b)

kako bi se osiguralo da nema diskriminacije na temelju spola u digitalnom sadržaju, poglavito u pogledu primjene načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu robi i uslugama odnosno u pružanju robe i usluga te zajamčila ravnopravnost spolova i ljudsko dostojanstvo u oglašavanju;

(c)

kako bi se zajamčilo i osiguralo da je digitalni sadržaj u skladu s odredbama Digitalne agende za unapređenje sigurnosti i prava potrošača u digitalnom društvu.

Komunikacija bi trebala upućivati na važnost koju nezakonit sadržaj može imati za jedinstveno tržište kako bi se mogle usvojiti potrebne mjere prevencije u cilju očuvanja njegovog funkcioniranja u skladu s načelima na kojima se temelji.

1.5.

 U konačnici, EGSO snažno pozdravlja inicijativu Europske komisije u predstavljanju ove Komunikacije koja pruža pouzdan način za suočavanje s nezakonitim sadržajima na internetskim platformama. U tu je svrhu potrebno razmotriti mogućnost preispitivanja sadržaja Direktive o elektroničkoj trgovini, Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi i Direktive o zavaravajućem i komparativnom oglašavanju, među ostalim, na temelju pravila koja bi vrijedila ubuduće, bila tehnološki neutralna i ključna za razvoj europskih platformi kako se među gospodarskim subjektima ne bi stvorila nesigurnost ni ograničio pristup digitalnim uslugama.

2.   Kontekst

2.1.

 Internetske platforme vrsta su pružatelja usluga informacijskog društva koji imaju ulogu posrednika u određenom digitalnom ekosustavu. Uključuju širok raspon aktera koji sudjeluju u brojnim gospodarskim aktivnostima poput elektroničke trgovine, medija, internetskih pretraživača, ekonomije suradnje, neprofitnih aktivnosti, distribucije kulturnih sadržaja ili društvenih mreža. Ne postoji njihova jasna ili precizna definicija – nju je teško utvrditi s obzirom na to se platforme neprestano razvijaju. Na unutarnjem tržištu trenutačno igraju važnu ulogu, čija će se važnost u budućnosti povećati.

2.2.

 Komisija se već bavila temom internetskih platformi u vezi s jedinstvenim digitalnim tržištem (1), priznajući da se najveći izazov s kojim se sada suočava EU kako bi osigurao svoju buduću konkurentnost u svijetu sastoji od učinkovita promicanja inovacija u tim gospodarskim sektorima, uz istovremenu zaštitu opravdanih interesa potrošača i korisnika na odgovarajući način. U tu je svrhu razmatrala reviziju direktiva o telekomunikacijama, privatnosti i elektroničkim komunikacijama u pogledu položaja OTT usluga internetske komunikacije.

2.3.

 EGSO je o toj Komunikaciji već izradio mišljenje (2), naglašavajući da su mnoge internetske platforme važan element za ekonomiju suradnje i potvrdio svoje zaključke o ekonomiji suradnje, posebno u pogledu zaštite potrošača, radnika i samozaposlenih osoba. Također je naglasio da se treba pozabaviti opasnošću od rascjepkanosti propisa, zbog čega treba usvojiti dosljedan pristup u EU-u.

2.4.

 Komisija se u toj Komunikaciji bavi „borbom protiv nezakonitog sadržaja na internetu”, nastojeći postići veću odgovornost internetskih platformi putem niza načela i smjernica koji bi trebali pomoći da internetske platforme pojačaju borbu protiv nezakonitih sadržaja na internetu u suradnji s nacionalnim tijelima, državama članicama i drugim zainteresiranim stranama.

2.4.1.

 Njome se nastoji osnažiti primjena dobrih praksi u sprečavanju, otkrivanju, uklanjanju ili onemogućavanju pristupa nezakonitog sadržaja, kako bi se:

(a)

osiguralo njegovo učinkovito brisanje,

(b)

poticala transparentnost i zaštita temeljnih prava na internetu,

(c)

pojasnile odgovornosti platformi kada usvajaju proaktivne mjere za otkrivanje ili uklanjanje nezakonitog sadržaja ili za onemogućavanje pristupa tom sadržaju (takozvane mjere „dobrog samaritanca”).

2.4.2.

 Pravni okvir EU-a čine obvezujući i neobvezujući propisi, osobito Direktiva o elektroničkoj trgovini (3), kojom se usklađuju uvjeti pod kojima internetske platforme mogu iskoristiti izuzeće od odgovornosti za nezakoniti sadržaj koji smještaju na poslužitelju na cijelom jedinstvenom digitalnom tržištu.

2.4.3.

 U EU-u trenutno ne postoji ujednačen i dosljedan pristup za uklanjanje nezakonitog sadržaja jer je ono što se treba smatrati nezakonitim određeno posebnim zakonodavstvom na razini EU-a kao i nacionalnim pravom. U svakom slučaju, ujednačeniji pristup omogućio bi učinkovitiju borbu protiv nezakonitog sadržaja i poslužio bi za razvoj digitalnog tržišta.

2.4.4.

 U Komunikaciji se preispituju kriteriji koje treba utvrditi za ponašanje platformi, nadležnih tijela i korisnika kako bi mogli brzo i učinkovito otkrivati nezakoniti sadržaj. U tu svrhu smatra da treba sustavno povećavati suradnju s nadležnim tijelima država članica i da bi one trebale osigurati da sudovi mogu učinkovito djelovati protiv nezakonitog sadržaja na internetu te treba pojačati prekograničnu suradnju.

2.4.4.1.

 Također smatra da je za brže i pouzdanije uklanjanje nezakonitog sadržaja s interneta potrebno uspostaviti mehanizme koji će omogućiti djelovanje „provjerenih označivača”. Ova su tijela specijalizirana za prepoznavanje nezakonitog sadržaja ili posebnih struktura za otkrivanje i prepoznavanje takvog sadržaja na internetu. Komisija će ispitati mogućnost odobravanja zajedničkih kriterija primjenjivih na provjerene označivače u cijelom EU-u.

2.4.4.2.

 Kad je riječ o komunikaciji s korisnicima, smatra se da internetske platforme moraju uspostaviti lako dostupan mehanizam kojim se jednostavno upravlja i koji korisnicima omogućuje prijavljivanje sadržaja.

2.4.4.3.

 Kada je riječ o osiguravanju visoke razine kvalitete komuniciranja, smatra da treba uspostaviti djelotvorne mehanizme za olakšavanje podnošenja prijava koje su dovoljno precizne i prikladno obrazložene.

2.4.5.

 Ocjenjuje se relevantnost uspostavljanja proaktivnih mjera na internetskim platformama u vezi s oslobađanjem od odgovornosti, upotrebom tehnologije za otkrivanje i prepoznavanje nezakonitih sadržaja.

2.4.6.

 Uklanjanje nezakonitog sadržaja drugi je među aspektima ispitanima u Komunikaciji kojom se žele uspostaviti snažne mjere kojima će se ograničiti rizik od uklanjanja zakonitog sadržaja. Komisija želi postići navedenu „žurnost” u uklanjanju sadržaja i prijavljivanju zločina tijelima za kazneni progon. Također želi postići transparentnost politike sadržaja internetskih platformi i postupaka „prijave i djelovanja”.

2.4.7.

 Kada je riječ o uspostavljanju mjera protiv prekomjernog uklanjanja i zlouporabe sustava, Komisija razmatra osporavanje prijave i mjere protiv zlonamjernih prijava i odgovora na prijave.

2.4.8.

 Sprečavanje ponovnih pojava nezakonitih sadržaja istražuje se razmatranjem mogućnosti uvođenja mjera kojima se korisnici obeshrabruju od toga da više puta učitavaju nezakoniti sadržaj iste prirode i čiji je cilj djelotvorno onemogućiti širenje takvog nezakonitog sadržaja kao i podržavanjem daljnje uporabe i razvoja automatskih tehnologija za sprječavanje ponovnog pojavljivanja nezakonitog sadržaja na internetu, na primjer, automatskim filtrima za automatsko ponovno učitavanje.

2.4.9.

 U konačnici, u ovoj se Komunikaciji daju smjernice, i stoga se njome ne mijenja primjenjivi pravni okvir i ona ne sadržava pravno obvezujuća pravila. Njezin je glavni cilj internetskim platformama dati smjernice o tome kako mogu ispuniti svoje odgovornosti u pogledu nezakonitog sadržaja koji smještaju na poslužitelju. Njome se također nastoji uskladiti dobra praksa postupanja u slučaju različitih vrsta nezakonitog sadržaja i promicati bliža suradnja između platformi i nadležnih tijela.

3.   Opće napomene

3.1.

 EGSO uzima u obzir Komunikaciju i poziva Komisiju da izradi programe i usvoji učinkovite mjere kojima bi se omogućio stabilan i dosljedan pravni okvir za uklanjanje nezakonitog sadržaja na učinkovit način. Također je smatra prikladnom s obzirom na utjecaj koji digitalne platforme imaju na svakodnevni život te s obzirom na rizike koji prate njihov doseg u društvu i učinak na jedinstveno digitalno tržište, čiji je smisao izbjegavanje fragmentacije između nacionalnih zakonodavstava i uklanjanje tehnoloških, zakonskih i poreznih prepreka kako bi se poduzećima, građanima i potrošačima omogućilo da u potpunosti ostvare koristi od digitalnih alata i usluga.

EGSO ističe da se internetske platforme protiv nezakonitog sadržaja i nepoštene poslovne prakse (kao što je preprodaja koncertnih karata po pretjerano visokim cijenama) trebaju boriti pravnim mjerama nadopunjenima učinkovitim mjerama samoregulacije (kao što su izrazito jasni uvjeti korištenja i odgovarajući mehanizmi za identificiranje recidivista ili donošenje posebnih pravila za upravljanje sadržajem i praćenje nezakonitog sadržaja);

3.2.

 EGSO smatra da je potrebno preispitati i kategorizirati slučajeve nezakonitog sadržaja, i to ne samo slučajeve navedene u Komunikaciji (poticanja na terorizam, ksenofobni i rasistički govor kojim se javno potiče na mržnju i nasilje te materijal koji prikazuje spolno zlostavljanje djece). Tu bi se mogli uključiti i drugi slučajevi poput onih jasne klevetničke namjere, distribucije materijala koji krši ljudsko dostojanstvo ili seksističkog sadržaja koji potiče rodno uvjetovano nasilje, bez sastavljanja sveobuhvatnog popisa takvih slučajeva i radi utvrđivanja kriterija za njihovu katalogizaciju.

Stoga bi primjenu vodećih načela za postupke utvrđivanja, istraživanja, obavješćivanja i uklanjanja sadržaja trebalo promicati u sljedećim slučajevima:

(a)

za zaštitu prava priznatih u okviru međunarodnih konvencija, kao što su one za zaštitu:

—

djece od digitalnog sadržaja koji može biti u suprotnosti s Konvencijom o pravima djece;

—

osoba s invaliditetom od digitalnog sadržaja koji može biti u suprotnosti s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom;

(b)

kako bi se osiguralo da nema diskriminacije na temelju spola u digitalnom sadržaju, poglavito u pogledu primjene načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu robi i uslugama odnosno u pružanju robe i usluga te zajamčila ravnopravnost spolova i ljudsko dostojanstvo u oglašavanju;

(c)

kako bi se zajamčilo i osiguralo da je digitalni sadržaj u skladu s odredbama Digitalne agende za unapređenje sigurnosti i prava potrošača u digitalnom društvu.

3.3.

 EGSO se zalaže za jačanje mjera za borbu protiv nezakonitog internetskog sadržaja te posebice za zaštitu maloljetnika, uklanjanje sadržaja povezanog s govorom mržnje, sadržaja povezanog s poticanjem na terorizam. Stoga zahtijeva da se posebna pozornost posveti borbi protiv vršnjačkog nasilja i nasilja nad ranjivim osobama.

3.4.

 To ne mijenja ni činjenica da se pojam nezakonitog sadržaja u digitalnim okruženjima razlikuje ovisno o pravnom stajalištu u svakoj državi članici i od osobe do osobe prema njihovu etičkom stajalištu. Tako se mogu iznijeti primjeri koji nisu tako očiti poput navedenih, u kojima će ocjenjivanje nezakonitog sadržaja ovisiti o tumačenju i rješavanju sporova u kojima dolazi do sukoba temeljnih prava, kao što su sloboda izražavanja i druga priznata prava, a ta prava stoga u najvećoj mogućoj mjeri trebaju biti ujednačena kako bi se spriječili takvi sukobi. Međutim, potrebno je naglasiti kako je važno poduzeti mjere protiv širenja lažnih vijesti, zbog čega EGSO smatra da internetske platforme korisnicima trebaju omogućiti korištenje alata za prijavljivanje lažnih vijesti kako bi se druge korisnike obavijestilo o sadržaju čija je vjerodostojnost upitna. Pored toga, internetske platforme mogle bi razviti partnerstva s provjerenim označivačima, odnosno certificiranim stranicama za provjeru podataka kako bi se povećalo povjerenje njihovih korisnika u valjanost sadržaja na internetu.

3.5.

 Kao ogledni primjer, preporučuje se sistematizacija slučajeva nezakonitog sadržaja kako bi se, koliko je to moguće, postiglo njegovo zajedničko razumijevanje u državama članicama, što bi olakšalo utvrđivanje prioriteta i ograničenja takvih slučajeva. U tom se smislu, između ostalog, predlažu sljedeći elementi:

—

nacionalna sigurnost (terorizam, korupcija, trgovina drogama, trgovina oružjem, utaja poreza i pranje novca),

—

zaštita maloljetnika (pornografija, nasilje itd.),

—

trgovina ljudima, prostitucija i rodno uvjetovano nasilje, uključujući seksističko oglašavanje,

—

zaštita ljudskog dostojanstva (poticanje na mržnju ili rasnu, rodno uvjetovanu ili ideološku diskriminaciju, poštovanje seksualne orijentacije),

—

ekonomska sigurnost (prijevare i obmane, piratstvo i krivotvorenje, itd.),

—

informacijska sigurnost (neovlašteno obavljanje računalnih djelatnosti, opskrba u komercijalne svrhe, zaobilaženje konkurencije, manipulacija informacijama, itd.),

—

zaštita privatnosti (virtualno zlostavljanje, filtriranje i upotreba osobnih podataka, presretanje osobne komunikacije, utvrđivanje geografskog položaja osoba itd.),

—

zaštita ugleda (kleveta, nezakonito komparativno oglašavanje, itd.),

—

intelektualno vlasništvo.

3.5.1.

 Također je potrebno provesti konceptualnu usporedbu „nezakonitog sadržaja” i „opasnog sadržaja”, čime bi se spriječila pogrešna tumačenja predmetnih pojmova.

3.6.

 Imajući na umu posljedice koje mogu imati, posebnu pozornost treba posvetiti koncentraciji gospodarske moći određenih digitalnih platformi te funkciji izrade, obrade i distribucije isključivo informativnog sadržaja koji je samo prividno zakonit, drugim riječima sadržaj koji krije nezakonite ili pak opasne aspekte. Nadalje, jednako postupanje treba proširiti na sve ono što se odnosi na megapodatke i koristi koje internetske platforme imaju od njihovog korištenja.

3.7.

 Osim toga, uzimajući u obzir raširenost ovog problema, treba napomenuti da postoji mogućnost analiziranja i razmatranja relevantnih inicijativa za suradnju i uzajamnost na optimalan i učinkovit način, oslanjajući se na načela kao što su načelo informiranja, odabira, progresivnog prijenosa, sigurnosti, cjelovitosti podataka, pristupa i izvršavanja.

4.   Posebne napomene

4.1.

 U općem kontekstu, trebalo bi razmisliti o reviziji Direktive o elektroničkoj trgovini usvojene 2000. te o reviziji Direktive o nepoštenoj praksi usvojene 2005. i Direktive o oglašavanju usvojene 2006. Osobito treba razmotriti stajališta prema novim poslovnim modelima te prema drugim oblicima u kojima ne postoji konvencionalni poslovni odnos. U svakom slučaju, treba osnažiti sustav odgovornosti za sadržaj na platformama koji bi bio usklađen u cijeloj Uniji te ukloniti nedostatke pri njegovom izvršavanju. To će ojačati pravnu sigurnost i povećati povjerenje poduzeća i potrošača.

4.1.1.

 U svakom bi slučaju trebalo uključiti mjere protiv mrežnih stranica koje krše njihove odredbe, nudeći mogućnost blokiranja pristupa mrežnim stranicama primjenom transparentnih postupaka koji pružaju odgovarajuća jamstva, s ciljem osiguravanja da se ograničenje odnosi samo na ono što je potrebno i da bude razmjerno te da korisnici budu obaviješteni o razlogu ograničavanja. Ta jamstva također uključuju mogućnost sudske zaštite.

4.1.2.

 U pogledu otkrivanja i prijavljivanja nezakonitog sadržaja, u Komunikaciji je utvrđeno da nacionalnim sudovima i tijelima treba osigurati da mogu usvajati mjere predostrožnosti i druge mjere za ukidanje i blokiranje pristupa nezakonitom sadržaju. To mora biti popraćeno mjerama sadržanima u uvjetima koje je EGSO iznio za mjere predviđene u Uredbi o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za zaštitu potrošača (4).

4.2.

 Također bi trebalo uspostaviti mehanizme za prepoznavanje odgovornih osoba te postupke djelovanja koji vode do prethodnih i naknadnih odobrenja. Trebalo bi i utvrditi mjere koje treba poduzeti u svakom slučaju, uzimajući u obzir pozadinu i postojeće informacije.

4.3.

 Jednako tako mogli bi se podrobno utvrditi aspekti u vezi s odobravanjem sadržaja, na što se upućuje u prijašnjim komunikacijama. Na primjer, mogli bi se izraditi popisi internetskih platformi s nezakonitim sadržajem te popisi platformi koje razvijaju najbolje prakse i službeno su priznate, što doprinosi povećanju ugleda i povjerenja u mrežu.

Inovacije potiču ulaganja u istraživanja, razvoj i poboljšanje kapaciteta radnika te su od presudne važnosti za stvaranje novih ideja i inovacija. Za postupke otkrivanja, prepoznavanja, uklanjanja i sprečavanja ponovnog objavljivanja nezakonitog sadržaja potrebno je koristiti tehnološke inovacije poput obrade podataka i umjetne inteligencije, korištenja tehnologija automatske detekcije i filtriranja; međutim, naposljetku je potrebno osigurati da su pri donošenju odluka i realizaciji aktivnosti zajamčeni temeljna prava i demokratske vrijednosti.

Ponovno potvrđujući da se mora pronaći ravnoteža između poštivanja temeljnih prava i ograničavanja nezakonitog sadržaja, EGSO naglašava da uporaba postojeće tehnologije automatskog filtriranja nameće nerazmjeran teret na slobodu posrednika prilikom obavljanja poslova, na pravo krajnjih korisnika na slobodu izražavanja i pravo na zaštitu osobnih podataka. Univerzalna rješenja, kao što su filteri za automatsko ponovno učitavanja, ne bi se trebala nametati industriji bez uzimanja u obzir posebnih potreba malih i srednjih poduzeća u sektoru informacijske tehnologije. Trenutačne najbolje prakse tehnologije automatskog filtriranja pokazuju da je sustavno sudjelovanje čovjeka nužno. To je sustav u kojemu konačne kontekstualne odluke u manjem broju spornih primjera donose ljudi kako bi se smanjila vjerojatnost povrede temeljnih prava na slobodu izražavanja. Mora biti jasno da umjetna inteligencija ne smije zamijeniti odluke koje ljudska bića donose na temelju etičke procjene.

4.4.

 Kada je riječ o prijavama, predlaže se uvođenje postupaka akreditacije provjerenih označivača, a kada je riječ o „osiguravanju visokokvalitetnih prijava”, trebalo bi procijeniti prikladnost javne objave prijava.

4.5.

 Komunikacija ne sadrži jasan prijedlog proaktivnih, preventivnih i obrazovnih mjera koje bi omogućile razvijanje niza odgovarajućih političkih inicijativa, a to bi bio glavni uvjet za cjelovitu i djelotvornu borbu protiv nezakonitog digitalnog sadržaja.

4.6.

 Treba predvidjeti mjere za slučajeve u kojima se moraju preispitati donesene odluke, kako bi se mogle opozvati i donijeti rješenja o vraćanju sadržaja koji je greškom uklonjen ili sadržaja u kojem postoji zlonamjeran interes za izdavanje određenih poruka, osobito u sustavima izvansudskih zahtjeva, s kodeksom ponašanja, koji sadrže sankcije u slučaju neizvršavanja.

EGSO poziva na uspostavu učinkovitih sustava za žalbene postupke i rješavanje sukoba, čime bi se MSP-ovima i korisnicima olakšalo ostvarivanje njihovih prava.

4.7.

 Kada je riječ o uklanjanju nezakonitog sadržaja, predlaže se povećavanje učinkovitosti prijedloga na način da se uvede jasan odvraćajući element, kao što je javna objava donesenih mjera u okviru odgovarajuće pravne sigurnosti, čime bi se dodatno pojačali standardi transparentnosti, što je nužan uvjet za optimalno i učinkovito uvođenje zakonskog prijedloga.

Treba zajamčiti visoku razinu zaštite između platformi, korisnika i drugih gospodarskih subjekata. Važno je poticati transparentnost sustava i promicati suradnju između samih platformi, kao i između platformi i vlasti u cilju poduzimanja daljnjih koraka u borbi protiv nezakonitog sadržaja.

4.8.

 Naposljetku, posebna rješenja razvijena za djecu trebaju se proširiti i na druge ranjive skupine odraslog stanovništva i prilagoditi razini njihove ranjivosti.

Bruxelles, 14. ožujka 2018.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Georges DASSIS

(1)  COM(2016) 288 final od 25. svibnja 2016. – Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Internetske platforme i jedinstveno digitalno tržište – Mogućnosti i izazovi za Europu.

(2)  SL C 75, 10.3.2017., str. 119.

(3)  Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o elektroničkoj trgovini (SL L 178, 17.7.2000., str. 1.).

(4)  SL C 34, 2.2.2017., str. 100.

Top