Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52017AE5563

    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Socijalno održivom konceptu za poboljšanje životnog standarda, poticanje rasta i zapošljavanja te povećanje sigurnosti građana u digitalnom dobu” (razmatračko mišljenje na zahtjev bugarskog predsjedništva)

    EESC 2017/05563

    SL C 237, 6.7.2018, p. 1–7 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    6.7.2018   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 237/1

    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Socijalno održivom konceptu za poboljšanje životnog standarda, poticanje rasta i zapošljavanja te povećanje sigurnosti građana u digitalnom dobu”

    (razmatračko mišljenje na zahtjev bugarskog predsjedništva)

    (2018/C 237/01)

    Izvjestiteljica:

    Giulia BARBUCCI (IT/II)

    Zahtjev bugarskog predsjedništva Vijeća:

    dopis od 5.9.2017.

    Pravni temelj:

    članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

     

     

    Nadležno tijelo:

    Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo

    Datum usvajanja u Stručnoj kupini:

    23.2.2018.

    Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

    15.3.2018.

    Plenarno zasjedanje br.:

    533

    Rezultat glasovanja

    (za/protiv/suzdržani):

    187/16/10

    1.   Zaključci i preporuke

    1.1.

    		 U okviru svih politika koje provode europske, nacionalne i lokalne institucije potrebno je uzeti u obzir čimbenik socijalne održivosti, kao što je slučaj s gospodarskom i okolišnom održivosti. Nedavni prijedlozi u pogledu socijalne dimenzije Europe (1), počevši s dokumentom za razmatranje koji je predstavila Europska komisija i europskim stupom socijalnih prava, predstavljaju jedinstvenu priliku za promicanje održivosti mjera donesenih na europskoj i nacionalnoj razini na području uključivog rasta, zapošljavanja i socijalnih politika. EGSO preporučuje da se prijedlozi obuhvaćeni trenutačnim programom rada Komisije, kao što su Paket mjera za socijalnu pravednost, inicijativa za pravedno oporezivanje u digitalnom dobu i reforme EMU-a, usmjere na promicanje održivosti europskog socijalnog modela.

    1.2.

    		 Procjena učinka mjera uvedenih u socijalnom području treba biti što preciznija u pogledu njihove socijalne održivosti te bi se trebala temeljiti na postojećim sustavima praćenja i postojećim pokazateljima. EGSO preporučuje da institucije provedu evaluaciju postojećih i novih instrumenata (počevši od ljestvice uspjeha priložene Stupu) te da ispitaju njihovu učinkovitost kako bi se što preciznije utvrdio učinak predloženih politika na građane.

    1.3.

    		 EGSO primjećuje zabrinutost koju je Europski parlament izrazio u svojoj rezoluciji od 19. siječnja 2017. o europskom stupu socijalnih prava u pogledu potrebe za ažuriranjem postojećih radnih i socijalnih standarda te će u tom kontekstu EGSO pravodobno pružiti svoj doprinos za „Paket mjera za socijalnu pravednost” uključen u program rada Komisije za 2018. EGSO također naglašava potrebu za podupiranjem novih i raznolikijih profesionalnih mogućnosti na tržištima rada s primjerenim okvirnim uvjetima kojima će se istodobno poboljšati zapošljavanje i standardi za radnike u cijeloj Europi, bez obzira na njihove ugovorne uvjete, i promicati veća uzlazna konvergencija za poboljšane radne i životne uvjete, čime bi se također doprinijelo prevladavanju regionalnih nejednakosti. EGSO podržava preporuku Europskog parlamenta upućenu Komisiji i socijalnim partnerima da zajedno rade na predstavljanju prijedloga okvirne direktive o pristojnim radnim uvjetima u svim oblicima zapošljavanja, čime bi se postojeći minimalni standardi proširili na nove oblike radnih odnosa.

    1.4.

    		 EGSO uviđa jasnu vezu između konkurentnosti, produktivnosti i socijalne održivosti: svi sudionici moraju se obvezati na promicanje uključivog rasta te istodobno poticati stvaranje povoljnih uvjeta za poduzeća s ciljem otvaranja većeg broja boljih radnih mjesta. Rad je i dalje glavni čimbenik stvaranja blagostanja i bogatstva. Međutim, potrebno je ponovno djelovati prema načelu da se pravednija društva mogu temeljiti samo na uključivijem i održivijem rastu i radnim mjestima kako bi se građanima osigurali pristojni radni uvjeti, primjerene plaće i mirovine te mogućnost ostvarivanja vlastitih prava. Konkurentnost, produktivnost i radnička prava načela su koja moraju ponovno zaživjeti pri donošenju politika u području regulacije tržišta rada i socijalnih prava.

    1.5.

    		 Odbor je svjestan toga da demokracija može biti ugrožena ako građani, koji su i dalje snažno pogođeni mjerama štednje, nemaju koristi od bogatstva stvorenog zahvaljujući rastu i od produktivnosti nastale digitalizacijom.

    1.6.

    		 Kao što je već istaknuto u drugim mišljenjima, EGSO preporučuje poduzimanje daljnjih napora kako bi se uklonile regionalne razlike u pogledu životnih i radnih uvjeta u Europskoj uniji. Uzlazna konvergencija ne smije biti samo slogan, nego sveobuhvatno načelo koje treba uzeti u obzir i provoditi u svim politikama EU-a, počevši od financijskog i gospodarskog područja. Istinska integracija ne može se ostvariti sve dok postoje znatne razlike u plaćama i stvarnom ostvarivanju socijalnih prava među europskim građanima. U tom kontekstu temeljnu ulogu imaju strukturni fondovi, koji trebaju biti više usmjereni na prevladavanje regionalnih razlika.

    1.7.

    		 EGSO toplo pozdravlja inicijative kao što su Garancija za mlade, oblici usavršavanja i inicijative za suzbijanje dugotrajne nezaposlenosti te poziva europske i nacionalne institucije da osiguraju odgovarajuća sredstva za olakšavanje i ubrzavanje prijelaza, kao i da na odgovarajući način zajamče kontinuitet prihoda (2), ponajprije za najugroženije skupine. Također preporučuje stvaranje odgovarajućih uvjeta za jamčenje konkurentnosti, stvaranje radnih mjesta i jednostavan prelazak s jednog radnog mjesta na drugo s pomoću sustava društvenih sigurnosnih mreža i drugih popratnih mjera kojima se uzimaju u obzir potrebe radnika i poduzeća.

    1.8.

    		 EGSO preporučuje socijalnim partnerima da razvijaju sustave uključivog kolektivnog pregovaranja na svim razinama te ih potiče da razmotre nove mjere (među ostalim i u okviru sljedećeg programa rada europskih socijalnih partnera) usmjerene na jačanje pristupa žena radnim mjestima u digitalnom sektoru u svrhu uklanjanja rodno uvjetovanih razlika u plaćama kako bi se s pomoću odgovarajućih instrumenata pružila snažna zaštita majčinstvu i stvorili uvjeti za istinsku rodnu ravnopravnost u svijetu rada. Ujedno preporučuje institucijama na svim razinama, socijalnim partnerima i organiziranom civilnom društvu da na usklađen način poduzimaju mjere u cilju osiguravanja ravnopravnog postupanja prema muškarcima i ženama u svim sferama društva.

    1.9.

    		 EGSO također smatra da se socijalna održivost temelji na pravednim i istinskim prilikama za cjeloživotno učenje, počevši od ranog djetinjstva, posebice s obzirom na potencijalnu isključenost velikih skupina stanovništva uslijed digitalne isključenosti. EGSO preporučuje donositeljima odluka da uzmu u obzir mjere usmjerene na smanjenje nedostatka vještina u ključnim područjima digitalnog gospodarstva jer su od presudne važnost za izvrsnost i povećanje europske konkurentnosti. Također je ključno osigurati osposobljavanje u području digitalne pismenosti za sve osobe koje su zbog digitalizacije izložene riziku od nemogućnosti ostvarivanja svojih prava i pristupa socijalnim uslugama, posebice ako je riječ o temeljnim pravima i uslugama, te preporučuje socijalnim partnerima i institucijama da u suradnji s organiziranim civilnim društvom poduzmu hitne mjere u tom pogledu. Javne vlasti na svim razinama trebaju osigurati dostupnost odgovarajuće digitalne infrastrukture, kao i njezinu usmjerenost na postizanje povećane uključenosti u cilju prevladavanja mogućih razlika između teritorijalnih jedinica i različitih sredina.

    2.   Koncept socijalne održivosti u doba digitalizacije i globalizacije

    2.1.

    		 Cilj je ovog razmatračkog mišljenja analizirati pitanje socijalne održivosti s pomoću sveobuhvatnog pristupa, od njezine definicije pa sve do učinka koji ima na političko djelovanje u području socijalne i gospodarske politike te politike rada.

    2.2.

    		 Učinci globalizacije, teret gospodarske krize, pad stope nataliteta i posljedično starenje europskog stanovništva te slab rast gospodarstava većine država članica elementi su koji igraju ključnu ulogu u utvrđivanju trenutačnih društvenih problema.

    2.3.

    		 Brojni socioekonomski pokazatelji upućuju na to da su politike za izlazak iz krize, posebice politike provedene na europskoj i nacionalnoj razini, s jedne strane nastojale spriječiti nestabilnosti koje proizlaze iz globalnih čimbenika, ali da su s druge strane prečesto povećavale nejednakosti i stvarale nove neravnoteže, među ostalim i u zemljopisnom pogledu, između društvenih slojeva, spolova i generacija. Stoga institucije trebaju djelovati na svim razinama, u suradnji sa socijalnim partnerima i organiziranim civilnim društvom, kako bi osmislile politike koje se temelje na mjerama za uklanjanje tih neravnoteža i nejednakosti, uglavnom putem otvaranja većeg broja radnih mjesta temeljenih na održivom i uključivom rastu.

    2.4.

    		 Koncept održivosti sastoji se od triju temeljnih elementa: okolišne, gospodarske i socijalne održivosti. Te tri sastavnice sadržane su u europskim ugovorima i kao takve odražavaju se u konceptu održivog razvoja na kojem se temelje Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i njegovih 17 ciljeva održivog razvoja. Eurostat u svojem pregledu napretka u postizanju ciljeva održivog razvoja u EU-u za 2017. tvrdi da je, unatoč znatnom napretku u pogledu ukupnog postizanja okolišnih ciljeva održivog razvoja (cilj br. 7 „pristupačna i čista energija”, cilj br. 12 „odgovorna potrošnja i proizvodnja”, cilj br. 15 „život na kopnu”, cilj br. 11 „održivi gradovi i održive zajednice”), zabilježen tek umjeren napredak u postizanju ciljeva održivog razvoja s naglašenijom socijalnom dimenzijom (cilj br. 4 „kvalitetno obrazovanje”, cilj br. 5 „rodna ravnopravnost”, cilj br. 8 „dostojanstven rad i gospodarski rast”, cilj br. 1 „iskorjenjivanje siromaštva”, cilj br. 2 „iskorjenjivanje gladi” i cilj br. 10 „smanjenje nejednakosti”).

    2.5.

    		 Iako postoji opća suglasnost u pogledu definicije socijalne održivosti kao sposobnosti jamčenja ravnomjerne raspoređenosti uvjeta za blagostanje ljudi (sigurnost, zdravlje, obrazovanje, demokracija, sudjelovanje, pravda) prema klasi i rodu, valja istaknuti da je riječ o konceptu podložnom mogućim varijacijama ovisno o kontekstu u kojem se upotrebljava. Socijalna održivost mora se uvesti i primjenjivati na isti način kao i okolišna i gospodarska održivost s ciljem smanjenja nejednakosti.

    2.6.

    		 Posljednjih se godina socijalna održivost često pogrešno stavljala u opreku gospodarskoj i financijskoj održivosti pri utvrđivanju makroekonomskih politika. Primjer su toga strukturne reforme koje su promicale europske institucije i provodile nacionalne vlade nakon financijske, a zatim i gospodarske krize 2007. – 2008. Ni institucije ni socijalni partneri ne bi trebali konkurentnost stavljati u opreku održivosti. Naime, dokazano je, na primjer, da će naprednija poduzeća u smislu održivosti vjerojatno biti konkurentnija na međunarodnoj razini. Nadalje, EU bi trebao usmjeravati globalizaciju prema postizanju održivog razvoja u korist poduzeća i radnika.

    2.7.

    		 Što se tiče uloge poduzeća, MSP-ovi imaju posebno važnu ulogu u postizanju održivog i uključivog rasta, koji se istodobno temelji na otvaranju pristojnih radnih mjesta i poticanju konkurentnosti, uzimajući u obzir socijalnu održivost.

    2.8.

    		 Globalni program održivog razvoja do 2030. i njegovih 17 ciljeva predstavljaju obzor u okviru kojega je potrebno uskladiti inovacije i održivi razvoj s pomoću povezivanja globalnih i nacionalnih inicijativa. U njemu se jasno navodi da je sadašnji model razvoja neodrživ na okolišnoj, gospodarskoj i društvenoj razini, čime se prevladava ideja o tome da je održivost samo okolišno pitanje. Potvrđuje se cjelovita vizija različitih dimenzija razvoja. Za provedbu Programa potrebna je snažna uključenost svih društvenih sastavnica, odnosno institucija, socijalnih partnera, organiziranog civilnog društva te znanstvene i akademske zajednice, kao i djelotvorne mjere evaluacije.

    2.9.

    		 EGSO je u više navrata pozivao na potrebu za stvaranjem čvrste međuovisnosti između financijskih i makroekonomskih politika i socijalnih prava te isticao da se ta prava nedovoljno poštuju, što dovodi do povećanja nejednakosti u Uniji. Točnije, pitanje socijalne održivosti mora biti u izričitoj vezi s aktualnom raspravom o prijedlozima koji se odnose na buduću strukturu ekonomske i monetarne unije (EMU) i strukturu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). Potrebno je osigurati što precizniju procjenu učinka mjera koje se provode u socijalnom području u pogledu njihove socijalne održivosti, počevši od sustava nadzora i postojećih pokazatelja.

    2.10.

    		 EGSO smatra da će institucije također imati zadaću provesti evaluaciju postojećih i novih instrumenata (poput ljestvice uspjeha priložene europskom stupu) te potvrditi njihovu djelotvornost kako bi se precizno utvrdio učinak predloženih politika socijalnih prava na građane.

    2.11.

    		 Kako bi se prevladale regionalne razlike u Uniji, koje su se u nekim slučajevima pogoršale zbog posljedica gospodarske krize, bit će potrebno, među ostalim, promicati nove i učinkovitije strategije upotrebe resursa, posebice mobiliziranjem europskih strukturnih i investicijskih fondova kojima bi ponajprije trebalo promicati održiv rast i kvalitetno zapošljavanje. EGSO je u svojem mišljenju „Utjecaj socijalnih ulaganja na zapošljavanje i javne proračune” (3) već pozvao na „uvođenje europskog programa poticanja gospodarstva i ulaganja u iznosu od 2 % BDP-a”, kao i na veću usmjerenost na socijalna ulaganja. Nova financijska sredstva treba usmjeriti na taj plan ulaganja kao nadopunu postojećim europskim strukturnim i investicijskim fondovima.

    3.   Europski socijalni model: održivost i poboljšanje životnih i radnih uvjeta

    3.1.

    		 EGSO smatra da europski socijalni model predstavlja jedinstvenu prednost europskog identiteta: zahvaljujući trenutačnom sustavu socijalne skrbi, on jamči visoku razinu socijalne zaštite i građanskih prava za sve. Stoga Odbor smatra da taj modelu ne treba dovoditi u pitanje, već ga štoviše treba ojačati. U tom je smislu ključno da politike Unije budu usmjerene na jamčenje stalnog poboljšanja životnih i radnih uvjeta europskih građana u svim područjima, kako je predviđeno Ugovorima od samog pokretanja europskog projekta.

    3.2.

    		 Trenutačni program rada Europske komisije obuhvaća inicijative kao što su Paket mjera za socijalnu pravednost i inicijativa za pravedno oporezivanje u digitalnom dobu, a provode se i mjere za reformu EMU-a. EGSO preporučuje da ti prijedlozi budu usmjereni na promicanje održivosti europskog socijalnog modela (4).

    3.3.

    		 EGSO smatra da je potrebno postići pravednu ravnotežu između socijalne i gospodarske održivosti pri oblikovanju politika tržišta rada. U posljednjem desetljeću došlo je do povećanja razlika i nejednakosti među europskim građanima u pogledu pristupa socijalnim uslugama i mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada, kao i u pogledu raširenosti nestandardnih oblika rada (na što statistike uvelike ukazuju). To je dovelo do povećanja dojma nesigurnosti u pogledu mogućnosti poboljšanja općih životnih uvjeta europskih građana. Taj dojam osobito je naglašen među mladima i ženama te svim skupinama stanovništva izloženima većem riziku. U tom pogledu EGSO smatra da je ključno promicati integraciju migranata na tržište rada s obzirom na to da je njihov doprinos sustavima socijalne sigurnosti u mnogim slučajevima presudan za stabilnost sustava socijalne sigurnosti i mreža socijalne sigurnosti.

    3.4.

    		 EGSO primjećuje zabrinutost koju je Europski parlament izrazio u svojoj rezoluciji od 19. siječnja 2017. o europskom stupu socijalnih prava u pogledu potrebe za ažuriranjem postojećih radnih i socijalnih standarda te će u tom kontekstu EGSO pravodobno pružiti svoj doprinos za „Paket mjera za socijalnu pravednost” uključen u program rada Komisije za 2018. EGSO također naglašava potrebu za podupiranjem novih i raznolikijih profesionalnih mogućnosti na tržištima rada s primjerenim okvirnim uvjetima kojima će se istodobno poboljšati zapošljavanje i standardi za radnike u cijeloj Europi, bez obzira na njihove ugovorne uvjete, i promicati veća uzlazna konvergencija za poboljšane radne i životne uvjete, čime bi se također doprinijelo prevladavanju regionalnih nejednakosti. EGSO podržava preporuku Europskog parlamenta upućenu Komisiji i socijalnim partnerima da zajedno rade na predstavljanju prijedloga okvirne direktive o pristojnim radnim uvjetima u svim oblicima zapošljavanja, čime bi se postojeći minimalni standardi proširili na nove oblike radnih odnosa.

    3.5.

    		 EGSO je u brojnim mišljenjima analizirao pojavu digitalizacije i njezin utjecaj na organizaciju rada i zapošljavanja (5). Međutim, bilo bi pogrešno ograničiti se na razmatranje digitalizacije samo iz perspektive zapošljavanja i tržišta rada. Sve veća upotreba digitalnih instrumenata dovela je do korjenitih promjena u našem svakodnevnom životu, u osobnom i društvenom pogledu, pa čak i u načinu našeg odnošenja prema politici, volonterskom radu i civilnom društvu. EU bi trebao promicati mjere usmjerene na predškolsko obrazovanje i cjeloživotno osposobljavanje, posebno u pogledu digitalnih vještina, kako bi se riješio problem neusklađenosti vještina. Obrazovni sustavi – uključujući visoko obrazovanje, strukovno osposobljavanje te cjeloživotno učenje – moraju težiti izvrsnosti, čime bi se omogućilo da europske ideje, dobra i usluge zauzmu vodeći položaj u području istraživanja, inovacija i konkurentnosti.

    3.6.

    		 EGSO je u nekoliko mišljenja ponovio da je osobito važno uzeti u obzir potrebe skupina izloženih riziku od socijalne ranjivosti. Potrebno je zajamčiti uključive sustave socijalne zaštite u kojima se osobita pozornost posvećuje potrebama ranjivih osoba i njihovim obiteljima kako bi se zajamčili pristojni životni uvjeti te osigurala potpora i zadržavanje radnih mjesta koja odgovaraju potrebama pojedinaca.

    3.7.

    		 Osobe s invaliditetom u središtu su Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i Europske strategije za osobe s invaliditetom. EGSO preporučuje da se poduzmu svi napori kako bi se postigao značajan napredak u svih osam prioritetnih područja djelovanja za postizanje ciljeva utvrđenih u Konvenciji UN-a, a to su: dostupnost, sudjelovanje, jednakost, zapošljavanje, obrazovanje i osposobljavanje, socijalna zaštita, zdravlje i promicanje prava osoba s invaliditetom na međunarodnoj razini. Budući da digitalizacija utječe na sve sfere svakodnevnog života, EGSO poziva na to da se posebno uzmu u obzir osobe s invaliditetom, na koje će vrlo vjerojatno utjecati digitalna transformacija. Europska unija trebala bi iskoristiti brojne mogućnosti koje postoje za osobe s invaliditetom kako bi se promicala njihova zapošljivost i pristup pristojnim radnim mjestima, čime bi im se omogućilo i da doprinose sustavima socijalne sigurnosti. EGSO stoga preporučuje stvaranje preduvjeta za aktivnije korištenje alata za cjeloživotno osposobljavanje i prekvalifikaciju osoba s invaliditetom u okviru novih digitalnih zanimanja.

    3.8.

    		 EGSO smatra ključnim da se pitanje socijalne održivosti uključi u europske politike o mlađim generacijama i o budućnosti europskog socijalnog modela. Sve veća razina skepticizma mlađih generacija prema institucijama (pri čemu najviše zabrinjava sve slabije sudjelovanje na izborima), organiziranom civilnom društvu, političkim strankama i sindikatima te njihovo sve veće sudjelovanje u euroskeptičnim pokretima i pokretima krajnje desnice može se suzbiti samo ako EU posveti više pozornosti budućnosti europskog socijalnog modela i njegovoj održivosti. EGSO preporučuje institucijama EU-a i nacionalnim vladama da provedu sve inicijative usmjerene na povećanje količine i kvalitete radnih mjesta za mlade, podržavaju mobilnost mladih, zajamče dobre izglede za socijalnu sigurnost i promiču obrazovanje i cjeloživotno osposobljavanje na svim razinama. Potrebno je na odgovarajući način financirati inicijative kao što su Erasmus+, Garancija za mlade i druge mjere obuhvaćene Inicijativom za zapošljavanje mladih te osigurati njihovu provedbu.

    3.9.

    		 EGSO smatra da je od ključne važnosti zajamčiti socijalnu održivost prihoda, posebno za osobe u dobi za umirovljenje. Od ključne je važnosti da se u okviru sustava socijalne zaštite (6) zajamče pristojni životni uvjeti i spriječi pad ispod praga siromaštva. EGSO je u brojnim mišljenjima isticao potrebu za mirovinskim sustavima koji se temelje na međugeneracijskoj solidarnosti. Iako poštuje raznolikost nacionalnih sustava, EGSO smatra da je ključno povećati broj radnih mjesta koja doprinose osiguravanju sustava socijalne zaštite koji raspolažu s odgovarajućim sredstvima. Osobe koje rade na temelju svih vrsta ugovornih aranžmana, uključujući takozvane nove oblike rada povezane s digitalizacijom, trebale bi imati pristup sustavima socijalne zaštite te im doprinositi (7).

    3.10.

    		 Europska komisija posvetila je značajnu pozornost temi tranzicije u najnovijim inicijativama u području zapošljavanja. Posljednjih godina najviše zabrinjava trend produljenja razdoblja od dovršetka studija do prvog posla za mlade, posebice ako se uzme u obzir prvo stalno zaposlenje. Štoviše, situacija se pogoršala i kad je riječ o dugotrajno nezaposlenim osobama i onima koje su blizu dobi za odlazak u mirovinu. EGSO pozdravlja inicijative kao što su Garancija za mlade, oblici usavršavanja i promicanje naukovanja kao glavnog oblika pristupa radu u okviru Europskog saveza za naukovanje i inicijative za suzbijanje dugotrajne nezaposlenosti. Stoga poziva europske i nacionalne institucije da osiguraju odgovarajuća sredstva za olakšavanje i ubrzavanje tranzicije te da na odgovarajući način zajamče kontinuitet prihoda, ponajprije za najugroženije skupine i osobe kojima je teško osigurati stjecanje novih vještina i time povećati njihovu zapošljivost. Također preporučuje stvaranje odgovarajućih uvjeta za poslovanje i konkurentnost, uz istovremeno osiguravanje jednostavnog prelaska s jednog radnog mjesta na drugo s pomoću sustava društvenih sigurnosnih mreža i drugih mjera vanjske fleksibilnosti kojima se uzimaju u obzir potrebe radnika i poduzeća.

    3.11.

    		 EGSO smatra da je jedan od temelja socijalne održivosti potpuna rodna ravnopravnost, no istodobno primjećuje da su, u skladu s podacima Eurostata i mnogim drugim dostupnim pokazateljima, nejednakosti u tom području i dalje neprihvatljive te predstavljaju kršenje načela jednakosti postupanja iz Ugovorâ i ozbiljnu prepreku punom gospodarskom razvoju EU-a. Stoga pozdravlja nedavno pokrenute inicijative u tom području, počevši s Komisijinim paketom mjera za promicanje ravnoteže između posla i privatnog života te preporučuje socijalnim partnerima da razvijaju sustave uključivog kolektivnog pregovaranja na svim razinama i razmotre nove mjere (uključujući u okviru sljedećeg programa rada europskih socijalnih partnera) u svrhu uklanjanja rodno uvjetovanih razlika u plaćama kako bi se s pomoću odgovarajućih instrumenata pružila snažna zaštita majčinstvu i stvorili uvjeti za istinsku rodnu ravnopravnost u svijetu rada. Ujedno preporučuje institucijama na svim razinama, socijalnim partnerima i civilnom društvu da na usklađen način poduzmu mjere u cilju osiguravanja ravnopravnog postupanja prema muškarcima i ženama u svim sferama društva.

    3.12.

    		 U mnogim studijama i istraživanjima analiziraju se novi društveni rizici u vezi s utjecajem globalizacije i digitalizacije na svijet rada. EGSO dijeli zabrinutost u pogledu sve veće fragmentacije rada, robotizacije i informatizacije, no istodobno smatra da se tim procesima, ako se njima dobro upravlja, mogu poboljšati uvjeti rada, olakšati određene teške zadaće i pojednostaviti osobito složene zadaće.

    3.13.

    		 Zaštita potrošača također igra važnu ulogu u području socijalne održivosti, s obzirom na to da je uloga potrošača također izložena promjenama uzrokovanima digitalizacijom. Europske politike trebale bi u ovom kontekstu uvijek biti ažurirane i osigurati instrumente za učinkovito rješavanje problema potrošača, a posebnu pozornost obraćati na promjene uzrokovane digitalizacijom u sektorima kao što su prijevoz, energetika i financijske usluge.

    3.14.

    		 Nove nejednakosti i socijalni rizici u digitalnom dobu mogu se djelomice smatrati posljedicom digitalne isključenosti, odnosno toga raspolažu li određene skupine stanovništva potrebnim informatičkim vještinama i osnovnom digitalnom pismenošću za pristup informacijama i uslugama, što je katkad od ključne važnosti. EGSO smatra da se socijalna održivost također temelji na pravednim i istinskim prilikama za cjeloživotno učenje, počevši od ranog djetinjstva. To je preduvjet osobito u slučaju osoba s invaliditetom, što se posebno odnosi na nova zanimanja u digitalnom sektoru. Kad je riječ o toj vrsti osposobljavanja, u obzir treba uzeti moguću isključenost velikih skupina stanovništva (posebice starijih osoba, građana koji žive u rubnim područjima i u siromaštvu, nekvalificiranih osoba itd.) koja proizlazi iz digitalne isključenosti. U digitalnom dobu ključno je zajamčiti pristup internetu i osigurati tečajeve računalnog opismenjivanja osobama kojima prijeti nezaposlenost te im pružiti priliku da ostvare svoja prava i dobiju pristup socijalnim uslugama, posebno onim osnovnim. Odbor preporučuje socijalnim partnerima i institucijama da u suradnji s civilnim društvom poduzmu hitne mjere u tom pogledu.

    Bruxelles, 15. ožujka 2018.

    Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

    Georges DASSIS

    (1)  SL C 81, 2.3.2018., str. 145.

    (2)  SL C 170, 5.6.2014, str. 23.

    (3)  SL C 226, 16.7.2014., str. 21.

    (4)  SL C 51, 17.2.2011., str. 20.

    (5)  SOC/570 (Vidjeti stranicu 8. ovog Službenog lista); SL C 129, 11.4.2018., str. 7.; SL C 434, 15.12.2017., str. 36.; SL C 434, 15.12.2017., str. 30.; SL C 173, 31.5.2017., str. 45.; SL C 303, 19.8.2016., str. 54.; SL C 13, 15.1.2016., str. 161.; SL C 128, 18.5.2010., str. 74.

    (6)  SL C 13, 15.1.2016., str. 40.

    (7)  SL C 129, 11.4.2018., str. 7.; SL C 84, 17.3.2011., str. 38.; SL C 120, 16.5.2008., str. 66.

    DODATAK

    Sljedeći su amandmani za točke 1.3 i 3.4 odbijeni tijekom rasprave, premda su dobili barem četvrtinu glasova:

    Točka 1.3.

    Izmijeniti kako slijedi:

     

    1.3.

    		 EGSO primjećuje zabrinutost koju je Europski parlament izrazio u svojoj rezoluciji od 19. siječnja 2017. o europskom stupu socijalnih prava u pogledu potrebe za ažuriranjem postojećih radnih i socijalnih standarda te će u tom kontekstu EGSO pravodobno pružiti svoj doprinos za „Paket mjera za socijalnu pravednost” uključen u program rada Komisije za 2018. EGSO također naglašava potrebu za podupiranjem novih i raznolikijih profesionalnih mogućnosti na tržištima rada s primjerenim okvirnim uvjetima kojima će se istodobno poboljšati zapošljavanje i standardi za radnike u cijeloj Europi, bez obzira na njihove ugovorne uvjete, i promicati veća uzlazna konvergencija za poboljšane radne i životne uvjete, čime bi se također doprinijelo prevladavanju regionalnih nejednakosti. EGSO će usvojiti mišljenje o prijedlogu o pristojnim radnim uvjetima u Europskoj uniji.

    Obrazloženje:

    Iznijet će se usmenim putem.

    Rezultat glasovanja:

    Za:

    72

    Protiv:

    121

    Suzdržani:

    9

    Točka 3.4.

    Izmijeniti kako slijedi:

     

    3.4.

    		 EGSO primjećuje zabrinutost koju je Europski parlament izrazio u svojoj rezoluciji od 19. siječnja 2017. o europskom stupu socijalnih prava u pogledu potrebe za ažuriranjem postojećih radnih i socijalnih standarda te će u tom kontekstu EGSO pravodobno pružiti svoj doprinos za „Paket mjera za socijalnu pravednost” uključen u program rada Komisije za 2018. EGSO također naglašava potrebu za podupiranjem novih i raznolikijih profesionalnih mogućnosti na tržištima rada s primjerenim okvirnim uvjetima kojima će se istodobno poboljšati zapošljavanje i standardi za radnike u cijeloj Europi, bez obzira na njihove ugovorne uvjete, i promicati veća uzlazna konvergencija za poboljšane radne i životne uvjete, čime bi se također doprinijelo prevladavanju regionalnih nejednakosti. EGSO će usvojiti mišljenje o prijedlogu okvirne direktive o pristojnim radnim uvjetima u Europskoj uniji.

    Obrazloženje:

    Iznijet će se usmenim putem.

    Rezultat glasovanja:

    Za:

    72

    Protiv:

    121

    Suzdržani:

    9
    Top