Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52015IP0289

    Rezolucija Europskog parlamenta od 8. rujna 2015. o zaštiti financijskih interesa Europske unije: ususret kontrolama zajedničke poljoprivredne politike na temelju uspješnosti (2014/2234(INI))

    SL C 316, 22.9.2017, p. 51–56 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    22.9.2017   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 316/51


    P8_TA(2015)0289

    Zaštita financijskih interesa Europske unije: prema nadzoru zajedničke poljoprivredne politike temeljenom na rezultatima

    Rezolucija Europskog parlamenta od 8. rujna 2015. o zaštiti financijskih interesa Europske unije: ususret kontrolama zajedničke poljoprivredne politike na temelju uspješnosti (2014/2234(INI))

    (2017/C 316/04)

    Europski parlament,

    uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

    uzimajući u obzir Mišljenje br. 1/2012 Europskog revizorskog suda o određenim prijedlozima uredbi u vezi sa zajedničkom poljoprivrednom politikom za razdoblje 2014. – 2020.,

    uzimajući u obzir Mišljenje br. 2/2004 Europskog revizorskog suda o modelu jedinstvene revizije,

    uzimajući u obzir tematsko izvješće br. 16/2013 Europskog revizorskog suda pod naslovom „Preispitivanje modela ‘jedinstvene revizije’ i Komisijina oslanjanja na rad nacionalnih revizijskih tijela u području kohezije”,

    uzimajući u obzir Godišnje izvješće Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj za 2013.,

    uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

    uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0240/2015),

    A.

    budući da su nakon dvaju krugova reformi zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) pravila postala raznolikija i složenija;

    B.

    budući da složenija pravila dovode do više pogrešaka na terenu;

    C.

    budući da se ciljevi ZPP-a moraju ispuniti, a istodobno se mora zajamčiti uzajamno razumijevanje i povjerenje između svih institucija EU-a te nacionalnih i regionalnih tijela u svrhu učinkovite provedbe ZPP-a;

    D.

    budući da uspješnija i učinkovitija reforma ZPP-a zahtijeva pojednostavljenje i manje birokracije u cilju ispunjavanja ciljeva ZPP-a;

    E.

    budući da se troškovi kontrola te pružanja savjeta dionicima i poljoprivrednicima trenutno procjenjuju na 4 milijarde EUR godišnje na razini država članica te da će vrlo vjerojatno, baš kao i stope pogreške, rasti s provedbom posljednje reforme ZPP-a, a osobito s uvođenjem mjera ekologizacije;

    F.

    budući da je reforma iz 2013. dovela do znatnih promjena u pogledu podataka koje poljoprivrednici trebaju priložiti zahtjevima i opravdanjima potraživanja, uz nove uvjete zbog kojih bi moglo doći do više stope pogreške u početnoj fazi učenja i prilagodbe;

    G.

    budući da je važno da subjekti nisu opterećeni nerazmjernim brojem inspekcija;

    H.

    budući da se ciljevi ZPP-a moraju ispuniti, a istodobno se mora zajamčiti uzajamno razumijevanje i povjerenje između svih institucija EU-a te nacionalnih i regionalnih tijela u svrhu učinkovite provedbe ZPP-a;

    I.

    budući da se poljoprivrednike potiče da pružaju usluge koje nemaju tržišnu vrijednost, poput oblikovanja krajolika, očuvanja biološke raznolikosti poljoprivrednog zemljišta i održavanja stabilnosti klime;

    J.

    budući da se troškovi kontrola i pružanja savjeta dionicima i poljoprivrednicima trenutačno mogu procijeniti na 4 milijarde EUR na razini država članica; naglašava potrebu za smanjivanjem troškova kontrole i njihova administrativnog opterećenja;

    K.

    budući da kontrole na temelju uspješnosti mogu postati korisna metodologija, a upravna tijela trebaju pružiti stabilnost i primijeniti osnažujući pristup kako bi se izgradilo povjerenje s krajnjim korisnicima; podsjeća, međutim, da se univerzalni sustav ne može nametnuti na različite vrste i veličine poljoprivrednih gospodarstava u EU-u;

    L.

    budući da je cilj mjera ekologizacije koje su uvedene posljednjom reformom zajedničke poljoprivredne politike postizanje bolje poljoprivredne održivosti s pomoću sljedećih instrumenata:

    pojednostavljenog i usmjerenijeg sustava višestruke sukladnosti;

    zelenih izravnih plaćanja i dobrovoljnih mjera koje pozitivno utječu na okoliš i klimatske promjene u okviru ruralnog razvoja;

    M.

    budući da je Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj (1) procijenila da je potrebno izraziti 51 zadršku za neke agencije za plaćanja;

    1.

    dijeli mišljenje Europskog revizorskog suda prema kojem su „mehanizmi plaćanja unutar zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2014. – 2020. i dalje složeni” (2); podsjeća, međutim, na to da složenost ZPP-a proizlazi iz raznolikosti europske poljoprivrede te da pojednostavljenje ne smije dovesti do ukidanja već usvojenih instrumenata;

    2.

    traži manje birokracije u ZPP-u radi smanjenja stope pogreške te uvođenje instrumenata koji bi omogućili razlikovanje između pogreške i prijevare;

    3.

    poziva na to da se, prilikom korištenja nalazima kontrola i u pogledu mogućeg propisivanja kazni, pravi razlika između nenamjernih propusta i slučajeva prijevare jer propusti u pravilu ne prouzrokuju nikakvu financijsku štetu za poreznog obveznika;

    4.

    traži ZPP s manje birokracije koji će se moći jasno provoditi i tumačiti u cilju smanjenja stope pogreške i uspostavljanja instrumenata kojima će se omogućiti razlikovanje između pogreške i prijevare te da se pritom zajamči da će se poljoprivrednici i dalje moći baviti vitalnom proizvodnjom hrane koja je u središtu te politike; smatra da je nastavak rješavanja problema složenosti ZPP-a i njegovo usmjeravanje jedan od ključnih elemenata za privlačenje i zadržavanje novih poljoprivrednika i njihovih vještina kako bi se zajamčio uspješan poljoprivredni sektor EU-a u budućnosti; u tom pogledu očekuje snažne mjere iz programa bolje regulacije; pozdravlja odluku Komisije da produlji rok za zahtjeve za izravno plaćanje za jedan mjesec te to smatra korakom prema smanjenju stope pogreške ZPP-a;

    5.

    poziva na pružanje jasnijih smjernica nacionalnim vlastima i poljoprivrednicima kako bi se smanjila stopa pogreške;

    6.

    podupire inicijativu Komisije za pojednostavljenje ZPP-a uz hitno razmatranje mjera koje se mogu brzo provesti jer bi to moglo koristiti poljoprivrednicima, agencijama za plaćanja, institucijama EU-a i poreznim obveznicima; pritom poziva na to da se tijekom preispitivanja u sredini razdoblja prijedlozi izmjena temeljnog zakonodavnog akta podnesu na razmatranje u okviru reforme za iduće razdoblje financiranja;

    7.

    izražava bojazan da će se najizglednija stopa pogreške koju je utvrdio Revizorski sud povisiti u području izravnih plaćanja u okviru zajedničke poljoprivredne politike tijekom razdoblja od 2014. do 2020. godine, ponajviše zbog toga što sljedeći okvir za višestruku sukladnost još uvijek ne dovodi do smanjenja razine nepotrebne složenosti te politike za upravljačka tijela i za korisnike;

    8.

    podsjeća da su Parlament i Revizorski sud često naglašavali nužnost postizanja odgovarajuće ravnoteže između manjeg administrativnog opterećenja i učinkovite financijske kontrole;

    9.

    konstatira da troškovi kontrola zajedničke poljoprivredne politike već iznose 4 milijarde EUR godišnje te da se odnose na 50 milijuna transakcija, dok proračun za poljoprivredu iznosi oko 58 milijardi EUR;

    10.

    pozdravlja činjenicu da Komisija daje prednost novom pojednostavljenju ZPP-a te da predlaže da se, u prvom redu, pojednostavni velik broj delegiranih i provedbenih akata;

    11.

    snažno zagovara poboljšanje kvalitete i dosljednosti inspekcija umjesto toga da države članice, Komisija i Revizorski sud povećaju broj kontrola u poljoprivredi;

    12.

    također naglašava da su kontrole jamstvo da se novac iz proračuna EU-a namijenjen financiranju instrumenata ZPP-a troši na propisan način;

    13.

    podsjeća da je cilj modela jedinstvene revizije uspostava jedinstvenog niza revizija od krajnjeg korisnika do institucija Europske unije;

    14.

    žali zbog činjenice što model jedinstvene revizije još nije učinkovit i što sustavi kontrole koje su uspostavile države članice nisu u potpunosti djelotvorni; podsjeća države članice da je njihova odgovornost da provedu prvu razinu kontrola na učinkovit način uz minimalno opterećenje poljoprivrednika te ih podsjeća da postoje mogućnosti za fleksibilniju organizaciju kontrola;

    15.

    potiče Komisiju i države članice da, kao smjernicu, razmotre pronalaženje načina za optimizaciju i kombiniranje inspekcija povezanih sa ZPP-om kako bi, kada god je to moguće, odabrani korisnici godišnje prolazili samo jedan krug kontrola;

    16.

    naglašava da bi prema godišnjem izvješću Europskog revizorskog suda za financijsku godinu 2013.:

    a)

    najizglednija pogreška u području izravnih plaćanja bila 1,1 % posto niža i time bliža pragu značajnosti od 2 % da su se nacionalne vlasti koristile dostupnim informacijama kako bi barem djelomično spriječile, otkrile i ispravile te pogreške (3);

    b)

    najizglednija stopa pogreške u ruralnom razvoju bila smanjena na 2 % da su se nacionalne vlasti koristile svim dostupnim informacijama kako bi spriječile, otkrile i ispravile pogreške (4);

    17.

    žali zbog činjenice da je Komisija morala povisiti stope pogreške koje su prijavile 42 od 68 agencija za plaćanja tako da je stopa preostalih pogrešaka iznad 2 %, iako su nadležne vlasti akreditirale i certificirale gotovo sve agencije za izravna plaćanja te iako je 2013. godine 79 od 82 izjave o jamstvu agencija za plaćanja dobilo pozitivno mišljenje od tijela za ovjeravanje;

    18.

    očekuje da će se novom zadaćom koja je tijelima za ovjeravanje povjerena u uredbama (EU, Euratom) br. 966/2012 i (EU) br. 1306/2013 poboljšati pouzdanost podataka koje dostavljaju države članice u pogledu njihova upravljanja poljoprivrednim fondovima EU-a;

    19.

    poziva Komisiju da izmijeni smjernice za tijela za ovjeravanje kako bi se detaljnije provjerilo sastavljanje statističkih izvješća;

    20.

    ponovno upućuje zahtjev da Komisija izradi prijedloge za sankcioniranje lažnog ili netočnog izvješćivanja agencija za plaćanja, koji će obuhvatiti sljedeće tri dimenzije: statističke podatke o inspekcijama, izvješća agencija za plaćanja te rad tijela za ovjeravanje; traži da Komisija bude ovlaštena za povlačenje akreditacije agencija za plaćanja u slučajevima ozbiljnih netočnih iznošenja činjenica;

    21.

    očekuje da Komisija hitno iskoristi potpuni postupak pojednostavljivanja ZPP-a, posebno u pogledu teških i složenih propisa kojima se uređuju višestruka sukladnost i ekologizacija, što u konačnici utječe na poljoprivrednike diljem Europe;

    22.

    podupire inicijativu Komisije za pojednostavljenje ZPP-a hitnim razmatranjem mjera koje se mogu brzo provesti jer bi to moglo koristiti poljoprivrednicima, agencijama za plaćanja, institucijama EU-a i poreznim obveznicima; također poziva na podnošenje prijedloga amandmana na temeljni zakonodavni akt; poziva Komisiju da podnese konkretne prijedloge za pojednostavljenje ZPP-a uzimajući u obzir povratne informacije od dionika u poljoprivrednom sektoru;

    23.

    zagovara jačanje i snažniju provedbu pojedinačne revizije usklađivanjem kontrolnih aktivnosti koje provode razne ustanove te poziva na smanjenje administrativnog opterećenja koje proizlazi iz revizija kako u jednoj godini nadležna tijela ne bi posjećivala poljoprivrednike u više navrata te kako ih Komisija i Revizorski sud ne bi pretjerano i opetovano kontrolirali, neovisno o propisima, čime bi se smanjilo opterećenje poljoprivrednika smanjenjem broja inspekcija; traži objedinjenje funkcija revizije i kontrola koje provode tijela za ovjeravanje i druga tijela država članica; primjećuje da su savjeti koje su poljoprivrednicima u okviru smjernica dale i nacionalne vlasti i Komisija u vezi s provedbom ZPP-a često u suprotnosti s kriterijima procjene koje upotrebljava Revizorski sud, što je rezultiralo novčanim kaznama koje su i nerazmjerne i neočekivane;

    24.

    zalaže se za sveobuhvatan pristup kontrolama na način da se sve obvezne kontrole na istom poljoprivrednom gospodarstvu, gdje god je to moguće, provedu u isto vrijeme kako se ne bi povećao broj posjeta na terenu te kako bi se smanjili popratni financijski i vremenski troškovi te opterećenje za uprave i poljoprivrednike, a postupak kontrole pojednostavnio;

    25.

    podsjeća Komisiju da rizik nenamjernih grešaka prouzrokovanih složenim propisima u konačnici snose korisnici; poziva na razumnu, razmjernu i učinkovitu politiku sankcioniranja kojom bi se popratio takav pristup, kao što je primjerice izbjegavanje dvostrukog sankcioniranja iste pogreške kako u okviru sustava plaćanja tako i u okviru višestruke sukladnosti;

    26.

    smatra da u cilju nesmetane provedbe projekta ne bi trebalo obustavljati plaćanja ako se utvrde manje i/ili administrativne pogreške;

    27.

    traži da Komisija, države članice i Revizorski sud razviju daljnje strategije revizije temeljene na rizicima kojima će se uzeti u obzir svi bitni podaci, uključujući i prethodno utvrđivanje najuspješnijih i najneuspješnijih subjekata po pojedinim područjima politike;

    28.

    naglašava da bi trebalo razviti kriterije s pomoću kojih bi se odredile najuspješnije i najneuspješnije države članice;

    29.

    podsjeća da, ovisno o području politike, u pogledu upravljanja sredstvima EU-a široki spektar država pripada skupini „najneuspješnijih”;

    30.

    ustraje u tome da se definicija uspješnosti u pogledu kontrola treba temeljiti na kontrolnom popisu, a ponajprije na kvaliteti provjera i administrativnih sustava država članica, odnosno na učinkovitosti, dosljednosti i pouzdanosti upravljačkih tijela i tijela za ovjeravanje;

    31.

    smatra da bi najuspješnije države članice u pojedinom području politike trebalo nagraditi smanjenjem broja kontrola koje provodi Unija;

    32.

    smatra da razvoj i upravljanje kontrolama na temelju uspješnosti ne bi smjeli ni na koji način prouzročiti veću neizvjesnost u pogledu sigurnosti opskrbe hranom u EU-u;

    33.

    poziva najuspješnije države članice da podijele svoje iskustvo s najneuspješnijim državama članicama;

    34.

    zahtijeva od Komisije da potiče razmjenu najboljih praksi kako bi se zajamčile neometane kontrole i minimalna ometanja poljoprivrednika;

    35.

    konstatira da, sukladno članku 59. stavku 5. Uredbe (EU) br. 1306/2013 o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike, „države članice osiguravaju najmanju razinu provjera na licu mjesta za učinkovito upravljanje rizicima i povećavaju tu najmanju razinu prema potrebi. Države članice mogu smanjiti tu najmanju razinu ako sustavi kontrole i upravljanja funkcioniraju pravilno, a stopa pogrešaka ostane na prihvatljivoj razini.”

    36.

    traži od Komisije da preciznije definira prihvatljivu razinu koja se navodi u članku 59. stavku 5. Uredbe (EU) br. 1306/2013 i da o tom pitanju pokrene dijalog s Parlamentom i Europskim revizorskim sudom;

    37.

    potiče države članice da kao srednjoročni do dugoročni cilj postave razvijanje daljnjih inicijativa e-vlasti usmjerenih na smanjenje stope pogrešaka tako da se spriječe pogreške u fazi prijava; poziva Komisiju i države članice da pri prelasku na e-koheziju u prijavama za projekte, upravljanju projektima te njihovoj kontroli poštuju ciljni rok naveden u članku 122. stavku 3. Uredbe o zajedničkim odredbama; smatra da su potpuna transparentnost i dostupnost podataka ključne za sprječavanje i borbu protiv svake zloupotrebe; u tom pogledu poziva Komisiju da objavu dokumentacije koju podnesu korisnici učini obveznom;

    38.

    smatra da će potpuna pokrivenost ruralnih područja brzim širokopojasnim internetom, uz značajno podizanje razine osviještenosti i uz obuku o uporabi te tehnologije, biti neophodan alat kojim će se svim poljoprivrednicima omogućiti da iskoriste najnovije sustave podnošenja zahtjeva i potraživanja u okviru ZPP-a;

    39.

    poziva na dodatne napore u pogledu smanjenja složenosti sustava i obrazaca za podnošenje zahtjeva za poljoprivrednike te podupire države članice u pogledu pojačanog korištenja tehnologijama e-uprave kako bi se spriječile pogreške u podnošenju zahtjeva, za što je potrebno korisnicima omogućiti pristup širokopojasnom internetu; potiče Komisiju da izradi program koji će pomoći u obrazovanju starijih poljoprivrednika; naglašava znatna ulaganja u širokopojasni internet u ruralnim područjima i poziva države članice da nastoje postići digitalizaciju postupka podnošenja zahtjeva; podsjeća na to da države članice trebaju razvijati, financirati ili sufinancirati tehnologiju e-uprave kako bi se zajamčila pouzdanost primjene te tehnologije;

    40.

    poziva države članice da provedu programe digitalizacije u pogledu odnosa između vlade i poljoprivrednih gospodarstava u cilju dobivanja „jedinstvene datoteke poljoprivrednoga gospodarstva” koja uključuje integrirano i sinkronizirano upravljanje podacima o usjevima; zauzima stajalište da bi se tim pojednostavljenjem objedinile stavke kojima se trenutačno upravlja odvojeno (planovi usjeva, pojedinačni planovi osiguranja i dnevnici) jer bi poljoprivredna gospodarstva sastavila jedinstvenu izjavu koju bi državne službe potom međusobno razmjenjivale, što bi dovelo do veće učinkovitosti u kontrolama koje te službe provode i time do smanjenja rizika od pogrešaka u plaćanjima i do racionalizacije kontrola;

    41.

    poziva države članice da zajamče da vladina/regionalna tijela koja se bave provedbom novog ZPP-a uspješno komuniciraju i surađuju u korist poljoprivrednika koji provode politiku na terenu;

    42.

    smatra da postoje brojne dugoročne potencijalne koristi od razvijanja i usvajanja industrijskih rješenja temeljenih na internetu i u poljoprivredi i u kontrolama, osobito kada je riječ o integriranim rješenjima za korisnike i agencije za plaćanja; očekuje da će se to pozitivno odraziti na dosljednost, pouzdanost i isplativost kontrola; poziva Komisiju da donese i provede pilot-projekte u tom području; podsjeća na to da taj pristup ovisi o predanosti država članica da uvedu brz širokopojasni internet u ruralnim područjima diljem EU-a;

    43.

    poziva Komisiju da sa svim relevantnim dionicima, među ostalim, s Revizorskim sudom, državama članicama i organizacijama korisnika, surađuje u izradi dugoročne strategije kojom bi se nastojalo razmotriti nepolitičke načine da se spriječi daljnje povećanje opterećenja za korisnike i inspektore uslijed budućih reformi ZPP-a i izmjena temeljnih akata;

    44.

    poziva Komisiju da prilikom izrade prijedloga zakonodavnog akta o ekološki značajnim površinama u skladu s člankom 46. Uredbe (EU) br. 1307/2013 poštuje načelo mogućnosti kontrole koje se već provodi u ruralnom razvoju;

    45.

    poziva Komisiju da riješi pitanje smanjenja minimalne razine provjera predviđeno člankom 59. Uredbe (EU) br. 1306/2013 u evaluacijskom izvještaju predviđenom člankom 110. te iste Uredbe o nadzoru i evaluaciji ZPP-a;

    46.

    poziva Komisiju da izradi nacrt komunikacije o mogućnosti uvođenja upravljačkih sustava koji se temelje na uspješnosti u sva područja ZPP-a, a posebno u investicijski dio ruralnog razvoja, kako bi se započela rasprava sa svim dionicima s ciljem uvođenja tog načela u zakonodavstvo EU-a;

    47.

    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, Europskom vijeću te vladama i parlamentima država članica.


    (1)  Godišnje izvješće Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj za 2013.

    (2)  Mišljenje br. 1/2012 Europskog revizorskog suda o određenim prijedlozima uredbi u vezi sa zajedničkom poljoprivrednom politikom za razdoblje 2014. – 2020.

    (3)  Vidjeti godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za 2013. godinu, točka 3.8.

    (4)  Vidjeti godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za 2013. godinu, točka 4.8.


    Top