11.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 265/59

—

uzimajući u obzir Deklaraciju iz Monterreya (2002.), Konferenciju iz Dohe o financiranju razvoja (2008.), Parišku deklaraciju (2005.) i Akcijski plan iz Accre (2008.),

—

uzimajući u obzir rezolucije Opće skupštine UN-a 68/204 i 68/279 o Trećoj međunarodnoj konferenciji o financiranju razvoja koja se treba održati u Adis Abebi (Etiopija) od 13. do 16. srpnja 2015.,

—

uzimajući u obzir rad UN-ova Odbora stručnjaka o međunarodnoj suradnji u poreznim pitanjima (1),

—

uzimajući u obzir Model-konvenciju UN-a o dvostrukom oporezivanju između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju (2),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (3),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. travnja 2010. naslovljenu „Oporezivanje i razvoj – suradnja sa zemljama u razvoju u promicanju dobrog upravljanja u poreznim pitanjima” (COM(2010)0163),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 5. veljače 2015. naslovljenu „Globalno partnerstvo za iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj nakon 2015.” (COM(2015)0044),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 18. ožujka 2015. o poreznoj transparentnosti za sprečavanje utaje i izbjegavanja poreza (COM(2015)0136),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. svibnja 2013. o borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza i poreznih oaza (4),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2011. o oporezivanju i razvoju – suradnja sa zemljama u razvoju pri promicanju dobrog upravljanja u poreznim pitanjima (5),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. veljače 2010. o promicanju dobrog upravljanja u poreznim pitanjima (6),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2013. o korupciji u javnom i privatnom sektoru: učinak na ljudska prava u trećim zemljama (7),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. veljače 2014. o promicanju razvoja odgovornim poslovnim praksama, uključujući ulogu ekstraktivne industrije u zemljama u razvoju (8),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenog 2014. o EU-u i globalnom razvojnom okviru za razdoblje nakon 2015. (9),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2014. o izvješću EU-a 2013. o političkoj usklađenosti u interesu razvoja (10),

—

uzimajući u obzir članak 208. UFEU-a kojim se utvrđuje da je iskorjenjivanje siromaštva glavni cilj razvojne politike EU-a te načelo usklađenosti politika u interesu razvoja,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj i mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0184/2015),

A.

budući da nezakoniti financijski tokovi, tj. svi nezabilježeni odljevi privatnih financijskih sredstava koji uključuju kapital koji je ilegalno stečen, prenesen ili iskorišten, najčešće proizlaze iz aktivnosti povezanih s utajom i izbjegavanjem plaćanja poreza, kao što je zlouporaba određivanja transfernih cijena, što se protivi načelu prema kojem se porez mora platiti ako je ostvarena dobit te budući da su u svim mjerodavnim međunarodnim tekstovima i zaključcima s konferencija o financiranju razvoja utaja i izbjegavanje plaćanja poreza utvrđeni kao glavne prepreke mobilizaciji domaćih prihoda;

B.

budući da prema izvješću organizacije Global Financial Integrity iz 2014. izravna strana ulaganja i službena razvojna pomoć između 2003. i 2012. zajedno iznose nešto manje nego nezakoniti odljevi novca; budući da je iznos ostvaren nezakonitim financijskim tokovima otprilike deset puta veći od financijske pomoći koju dobivaju zemlje u razvoju, a koja bi trebala biti namijenjena za iskorjenjivanje siromaštva, rast blagostanja i održivi razvoj, što predstavlja nezakoniti bijeg kapitala iz zemalja u razvoju u iznosu od otprilike 1 bilijuna USD godišnje;

C.

budući da je ostvarenje javnih prihoda iz ekstraktivnih industrija ključno za razvojne strategije mnogih zemalja u razvoju, a osobito najslabije razvijenih zemalja, no potencijal za povećanje poreznih prihoda koji nude ekstraktivne industrije općenito nije dobro iskorišten zbog neodgovarajućih poreznih propisa ili teškoća pri njihovoj primjeni, s obzirom na to da se dogovori između vlada zemalja u razvoju i ekstraktivnih poduzeća najčešće postižu ad hoc te da se o njima pregovara bez transparentnosti i jasnih smjernica;

D.

budući da postojanje velikih neformalnih sektora u gospodarstvima zemalja u razvoju čini oporezivanje na širokoj osnovi gotovo nemogućim te da znatan udio u BDP-u nije oporeziv u zemljama u kojima veliki dio stanovništva živi u siromaštvu;

E.

budući da pravedni, uravnoteženi, učinkoviti i transparentni porezni sustavi vladama pružaju vitalna financijska sredstva koja služe za ostvarenje prava građana na osnovne javne usluge kao što su zdravstvo i obrazovanje za sve te budući da učinkovitost redistributivnih fiskalnih politika doprinosi ublažavanju učinka sve većih nejednakosti na one kojima je najviše potrebna pomoć;

F.

budući da prema Konferenciji Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju oko 30 % prekograničnih korporativnih ulaganja prije nego što stigne na svoje odredište kao proizvodna sredstva prolazi preko zemalja koje djeluju kao provodnici;

G.

budući da prihodi od poreza na dobit čine znatan udio u nacionalnim prihodima zemalja u razvoju, što ih čini osobito ugroženima zbog izbjegavanja plaćanja poreza na dobit te da su proteklih godina zemlje u razvoju stalno smanjivale stope poreza na dobit;

H.

budući da porezne oaze i područja u kojima se primjenjuje stroga bankarska tajna koja dopuštaju privatnost bankarskih i financijskih informacija, zajedno sa sustavima s nultom stopom poreza radi privlačenja kapitala i prihoda koje je u drugim zemljama trebalo oporezivati, dovode do štetne porezne konkurencije, potkopavaju pravednost poreznog sustava te štete trgovini i ulaganjima, čime se posebno ugrožava zemlje u razvoju, čiji se godišnji gubitak poreznih prihoda procjenjuje na 189 milijardi USD;

I.

budući da oporezivanje može biti pouzdan i održiv izvor prihoda u zemljama u razvoju te da pruža stabilnost u usporedbi s tradicionalnim mehanizmima financiranja razvoja, kao što su povlašteni zajmovi, pod uvjetom da postoji pravedan, uravnotežen, učinkovit i transparentan sustav oporezivanja, učinkovita i djelotvorna porezna uprava koja promiče plaćanje poreza te da se javni prihodi koriste na odgovoran način;

J.

budući da moguće koristi od djelotvornog i transparentnog oporezivanja i fiskalnih politika mogu biti veće od povećanja dostupnih sredstava za poticanje razvoja te imaju izravan pozitivan učinak na dobro upravljanje i izgradnju države jačanjem demokratskih institucija, vladavine prava te društvenog ugovora između vlade i građana kako bi se stvorila uzajamna veza između poreza, javnih i socijalnih službi te nastojanja da se promiče stabilnost vladinih proračuna u cilju zagovaranja dugoročne neovisnosti o stranoj pomoći te omogućavanja zemljama u razvoju da budu prilagodljive i odgovorne za nacionalne ciljeve te da same donose političke odluke;

K.

budući da je potrebno što hitnije povećati domaće prihode zbog financijske i gospodarske krize;

L.

budući da je količina sredstava koja se u zemljama u razvoju prikupi mobilizacijom domaćih prihoda u stalnom rastu te da je u tom području uz pomoć međunarodnih donatora ostvaren važan napredak;

M.

budući da se zemlje u razvoju suočavaju s velikim političkim, administrativnim i tehničkim preprekama za povećanje poreznih prihoda zbog nedovoljnih ljudskih i financijskih resursa potrebnih za prikupljanje poreza, slabih administrativnih mogućnosti za bavljenje kompleksnim pitanjem prikupljanja poreza od transnacionalnih poduzeća, manjka kapaciteta i infrastrukture za prikupljanje poreza, odlaska obučenog osoblja iz poreznih uprava, korupcije, manjka legitimnosti političkog sustava, nedovoljnog sudjelovanja u međunarodnoj poreznoj suradnji te nejednake raspodjele prihoda i lošeg upravljanja porezima;

N.

budući da su aktualni globalni kontekst liberalizacije trgovine i postupno uklanjanje trgovinskih barijera tijekom posljednjih desetljeća utjecali na povećanje količine robe kojom se trguje preko granice, ali i prouzročili teškoće zemljama u razvoju koje se uvelike oslanjaju na poreze na trgovinu, a posebno najmanje razvijenim zemljama, u pogledu nadoknađivanja gubitaka zbog smanjenja poreza na trgovinu te prelaska na druge vrste domaćih sredstava, ponajprije na uravnoteženu kombinaciju poreza;

O.

budući da je posljednjih godina došlo do povećanja broja poreznih sporazuma između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju koje su navikle na niže oporezivanje u prekograničnim financijskim transferima, čime su se smanjili kapaciteti zemalja u razvoju za mobilizaciju domaćih sredstava, a multinacionalnim poduzećima otvorili mogući putevi za izbjegavanje oporezivanja; budući da je u nedavnoj procjeni učinka koju je provela nizozemska vlada zaključeno da nizozemski porezni sustav omogućava izbjegavanje plaćanja poreza po odbitku, zbog čega se u zemljama u razvoju gube dividende i kamate od prihoda od poreza po odbitku u rasponu od 150 do 550 milijuna EUR godišnje (11);

P.

budući da se, usporedbe radi, može reći da zemlje u razvoju ostvaruju znatno manji prihod od razvijenih gospodarstava (udio poreza u BDP-u u zemljama u razvoju u rasponu je od 10 do 20 %, dok je u gospodarstvima OECD-a u rasponu od 30 do 40 %) te ih karakterizira iznimno uske porezne osnovice; budući da postoji znatan potencijal za širenje poreznih osnovica i povećanje prihoda od poreza kako bi se priskrbila potrebna sredstva za ispunjavanje osnovnih vladinih obveza;

Q.

budući da zemlje u razvoju uglavnom nastoje privući ulaganja nuđenjem raznih poreznih poticaja i izuzeća koji nisu transparentni ni utemeljeni na pravilnoj analizi troškova i koristi, što im nerijetko onemogućava privlačenje stvarnih i održivih ulaganja te dovodi do stvaranja konkurencije između gospodarstava u razvoju u pogledu omogućavanja najpovoljnijeg poreznog tretmana, do nezadovoljavajućih ishoda u smislu učinkovitih i djelotvornih poreznih sustava te do štetne porezne konkurencije;

R.

budući da su se države članice već obvezale na dodjeljivanje 0,7 % svojeg BND-a za službenu razvojnu pomoć te budući da je iznos pomoći za mobilizaciju domaćih sredstava i dalje nizak te čini manje od jedan posto ukupne službene razvojne pomoći u 2011., a procjenjuje se da je samo 0,1 % službene razvojne pomoći (118,4 milijuna USD) namijenjeno za jačanje kapaciteta u poreznim pitanjima u 2012. godini;

S.

budući da mnoge zemlje u razvoju ne mogu postići ni minimalnu razinu poreza koja je potrebna za financiranje njihovih osnovnih potreba, javnih usluga i napora da smanje siromaštvo;

T.

budući da Europska investicijska banka (EIB), Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i institucije država članica za financiranje razvoja izravno podupiru privatna poduzeća u zemljama u razvoju davanjem zajmova ili neizravno pružanjem podrške financijskim posrednicima kao što su komercijalne banke i fondovi privatnog vlasničkog kapitala koji zatim posuđuju poduzećima ili ulažu u njih;

U.

budući da bi zemlje u razvoju trebale biti bolje zastupljene u strukturama i postupcima međunarodne porezne suradnje kako bi pod istim uvjetima sudjelovale u oblikovanju i reformi globalnih poreznih politika;

V.

budući da je Vijeće stručnjaka o međunarodnoj suradnji u poreznim pitanjima pomoćno tijelo Gospodarskog i socijalnog vijeća koje posvećuje posebnu pozornost zemljama u razvoju i zemljama s tranzicijskim gospodarstvima;

W.

budući da postizanje dovoljne razine javnih financija može imati presudnu ulogu u promicanju pravednijih društava u kojima se suzbija diskriminacija između muškaraca i žena te se pruža posebna potpora djeci i drugim ugroženim skupinama;

1.

poziva Komisiju da promptno osmisli ambiciozni akcijski plan u obliku komunikacije kojim bi se pružila podrška zemljama u razvoju u borbi protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza te u uspostavi pravednih, uravnoteženih, učinkovitih i transparentnih poreznih sustava, uzimajući u obzir rad Odbora za razvojnu pomoć OECD-a u razdoblju prije konferencije o financiranju razvoja u Adis Abebi u Etiopiji koja se treba održati od 13. do 16. srpnja 2015. te učinak međunarodnih poreznih sporazuma na zemlje u razvoju;

2.

ustraje u tome da će učinkovita mobilizacija domaćih sredstava i jačanje poreznih sustava biti neophodni čimbenici u postizanju ciljeva iz okvira za razdoblje nakon 2015. koji će zamijeniti milenijske razvojne ciljeve, što je realna strategija za dugoročno prekidanje ovisnosti o stranoj pomoći te u tome da su učinkoviti i pravedni porezni sustavi ključni za iskorjenjivanje siromaštva, borbu protiv nejednakosti, dobro upravljanje i izgradnju države; podsjeća na to da su određene transnacionalne gospodarske aktivnosti utjecale na sposobnost zemalja da ostvaruju domaće državne prihode te da odaberu vlastitu strukturu oporezivanja, dok je povećana mobilnost kapitala uz korištenje poreznim oazama uvelike promijenila uvjete za oporezivanje; također izražava zabrinutost zbog razine korupcije i netransparentne javne uprave, čime se priječi da se prihodi od poreza ulažu u izgradnju države, javne usluge ili javnu infrastrukturu;

3.

budući da porezna sredstva i dalje čine mali udio u BDP-u većine zemalja u razvoju, što te zemlje čini osobito osjetljivima na posljedice aktivnosti utaje i izbjegavanja plaćanja poreza koje provode pojedini porezni obveznici i poduzeća; naglašava da to predstavlja znatan financijski gubitak za zemlje u razvoju, čime se potiče korupcija i nanosi šteta razvojnoj politici EU-a, te da bi poduzimanje odgovarajućih mjera protiv takvih praksi na nacionalnoj i međunarodnoj razini te razini EU-a trebalo biti na vrhu prioriteta EU-a i njegovih država članica, uzimajući u obzir potrebe i ograničenja s kojima se zemlje u razvoju susreću kada je riječ o pristupu poreznim prihodima; smatra da bi EU trebao preuzeti vodeću ulogu u poticanju međunarodnih nastojanja u borbi protiv poreznih oaza, poreznih prijevara i utaje poreza, dajući tako primjer drugima, te da bi trebao surađivati sa zemljama u razvoju u suzbijanju agresivnih praksi izbjegavanja plaćanja poreza koje provode određena transnacionalna poduzeća te u traženju načina da im se pomogne kako bi se mogle oduprijeti pritisku da sudjeluju u poreznoj konkurenciji;

4.

poziva Komisiju da poduzme konkretne i djelotvorne mjere kako bi podržala zemlje u razvoju i okvire regionalne porezne uprave, kao što su Afrički forum za upravljanje porezima i Interamerički centar za poreznu upravu, u borbi protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, u razvoju pravednih, uravnoteženih, učinkovitih i transparentnih poreznih politika, u promicanju upravnih reformi te u povećanju udjela financijske i tehničke pomoći u pogledu pomoći i razvoja koja se dodjeljuje nacionalnim poreznim upravama zemalja u razvoju; smatra da bi trebalo pružiti navedenu pomoć kako bi se ojačalo pravosuđe i agencije za borbu protiv korupcije u tim zemljama; poziva na objedinjenje stručnog znanja iz javnog sektora država članica i zemalja korisnica kako bi se poboljšale aktivnosti suradnje i ostvarili konkretni preliminarni rezultati za zemlje korisnice; podupire organiziranje radionica, osposobljavanja, misija stručnjaka, studijskih posjeta i savjetovanja;

5.

poziva Komisiju da u svom dijalogu o politikama (političkom, razvojnom i trgovinskom) te u svim sporazumima o razvojnoj suradnji s partnerskim zemljama posveti veliku pozornost dobrom upravljanju u poreznim pitanjima te pravednom, uravnoteženom, učinkovitom i transparentnom prikupljanju poreza, čime bi se unaprijedilo vlasništvo i odgovornost u matičnoj zemlji stvaranjem okružja u kojem nacionalni parlamenti mogu smisleno doprinijeti donošenju nacionalnih proračuna i nadzoru nad njima, pa i u pogledu domaćih prihoda i poreznih pitanja, te podupiranjem uloge civilnog društva u jamčenju javnog nadzora nad upravljanjem porezima i nadziranjem slučajeva porezne prijevare, među ostalim, uspostavom učinkovitih sustava za zaštitu zviždača i novinarskih izvora;

6.

hitno poziva na to da podaci o stvarnom vlasništvu poduzeća, zaklada i drugih institucija postanu javno dostupni s otvorenim bazama podataka kako bi se spriječilo da se anonimna fiktivna poduzeća i slični pravni subjekti koriste za pranje novca, financiranje nezakonitih ili terorističkih aktivnosti, prikrivanje identiteta korumpiranih osoba ili kriminalaca, skrivanje krađe javnih sredstava i zarade od nezakonite trgovine ili nezakonite utaje poreza; nadalje, vjeruje da bi sve zemlje trebale barem usvojiti i u potpunosti primijeniti preporuke o borbi protiv pranja novca Radne skupine za financijsko djelovanje;

7.

poziva EU i njegove države članice da se pridržavaju načela prema kojem uvrštena ili neuvrštena multinacionalna poduzeća iz svih zemalja i sektora, a posebno poduzeća koje se bave ekstrakcijom prirodnih resursa, moraju usvojiti standard izvještavanja po zemljama koji ih obvezuje da u okviru svog godišnjeg izvješća, po pojedinim državama za svaki teritorij u kojem posluju, objave imena svih podružnica, njihove financijske rezultate, relevantne podatke o porezima, imovini i broju zaposlenih, da osiguraju javnu dostupnost tih informacija te da iz toga izuzmu mikropoduzeća i time svedu na minimum administrativna opterećenja; stoga poziva Komisiju da donese zakonodavni prijedlog za odgovarajuću izmjenu Računovodstvene direktive; podsjeća na to da je javna transparentnost ključni korak prema dovođenju u red trenutnog poreznog sustava i izgradnji povjerenja javnosti; poziva OECD da preporuči da njegov predloženi obrazac za izvještavanje po zemljama objave sva multinacionalna poduzeća kako bi se zajamčilo da sve porezne uprave u svim zemljama imaju pristup iscrpnim informacijama koje bi im omogućile da ocijene rizike transfernih cijena i utvrde najučinkovitiji način provođenja revizije; ističe da se poreznim izuzećima i poreznim prednostima koje su stranim ulagačima zajamčene bilateralnim poreznim sporazumima pruža nepravedna konkurentska prednost multinacionalnim poduzećima u odnosu prema domaćim poduzećima, osobito malim i srednjim;

8.

poziva na reviziju fiskalnih uvjeta i odredbi koje se odnose na aktivnosti ekstraktivne industrije; poziva EU da poveća pomoć zemljama u razvoju u cilju odgovarajućeg oporezivanja ekstrakcije prirodnih resursa, jačanja pregovaračke pozicije vlada domaćina radi ostvarivanja veće dobiti od vlastitih prirodnih resursa te poticanja diversifikacije njihova gospodarstva; podupire Inicijativu za transparentnost ekstraktivnih industrija te njezino proširenje na poduzeća koja se bave proizvodnjom robe i njezinom trgovinom;

9.

pozdravlja usvajanje mehanizma za automatsku razmjenu informacija, temeljnog alata za povećanje globalne transparentnosti i suradnje u borbi protiv izbjegavanja plaćanja i utaje poreza; međutim, priznaje da je zemljama u razvoju potrebna podrška u pogledu financiranja i tehničkog znanja te dovoljno vremena kako bi sagradile potrebne kapacitete za slanje i obradu podataka; stoga naglašava da je važno zajamčiti da se u novi globalni standard OECD-a o automatskoj razmjeni informacija uvrsti prijelazno razdoblje za zemlje u razvoju, pritom imajući u vidu da je moguće da će se uzajamnom primjenom tog standarda posve izostaviti zemlje koje nemaju sredstva ni kapacitet za uspostavu potrebne infrastrukture za upravljanje traženim informacijama te njihovo prikupljanje i razmjenu; štoviše, smatra da je potrebno odrediti jedinstveni standard o povjerljivosti;

10.

poziva na to da se do kraja 2015. donese međunarodno dogovorena definicija poreznih oaza, odrede kazne za subjekte koji se njima koriste te da se sastavi crna lista zemalja, između ostalog i u EU-u, u kojima se utaja poreza ne suzbija ili se odobrava; poziva EU da podupre gospodarsku prenamjenu zemalja u razvoju koje služe kao porezne oaze; traži od država članica s ovisnim teritorijima i teritorijima koji nisu dio Unije da s upravama tih područja surađuju na usvajanju načela porezne transparentnosti i da zajamče da nijedno od tih područja ne služi kao porezna oaza;

11.

poziva Europsku uniju i njezine države članice da u okviru pregovora o poreznim i investicijskim sporazumima sa zemljama u razvoju zajamče da se dohodak ili dobit od prekograničnih aktivnosti oporezuje u izvorišnoj zemlji u kojoj je vrijednost stečena ili stvorena; u tom pogledu naglašava da Model-konvencija UN-a o oporezivanju jamči pravednu raspodjelu prava oporezivanja između zemalja izvora dohotka i zemalja rezidentnosti; ističe da bi se u okviru pregovora o poreznim sporazumima Europska unija i njezine države članice trebale pridržavati načela usklađenosti politika u interesu razvoja utvrđenog člankom 208. UFEU-a;

12.

poziva Komisiju i sve države članice, slijedeći primjer nekih država članica, da provedu procjenu učinka europskih poreznih politika na zemlje u razvoju i da razmijene najbolje prakse radi povećanja usklađenosti politika u interesu razvoja i poboljšanja trenutnih praksi te radi pomnijeg razmatranja negativnog učinka prelijevanja na zemlje u razvoju i posebnih potreba tih zemalja; u tom pogledu pozdravlja revidirani Akcijski plan o utaji poreza i izbjegavanju poreza koji će Komisija objaviti tijekom 2015. te potiče države članice da se hitno dogovore o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit;

13.

snažno podupire niz postojećih međunarodnih inicijativa za reformu globalnog sustava, uključujući inicijativu OECD-a za sprječavanje erozije porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS), s težištem na većem sudjelovanju zemalja u razvoju u strukturama i postupcima međunarodne porezne suradnje; poziva EU i države članice da se pobrinu za to da Odbor UN-a za oporezivanje postane istinsko međuvladino tijelo, koje će biti bolje pripremljeno i raspolagati s dovoljno dodatnih sredstava u okviru Gospodarskog i socijalnog vijeća UN-a, čime će se zajamčiti da sve zemlje pod istim uvjetima sudjeluju u oblikovanju i reformi globalnih poreznih politika; naglašava da bi trebalo razmotriti uvođenje sankcija za nekooperativne jurisdikcije i financijske institucije koje obavljaju djelatnost u poreznim oazama;

14.

ističe da se dovoljnom razinom javnih financija može doprinijeti rebalansiranju rodne nejednakosti i zajamčiti sredstva kojima bi se na bolje načine pomoglo djeci i ugroženim društvenim skupinama te uviđa da utaja poreza utječe na blagostanje pojedinaca, ali i nanosi osobitu štetu siromašnim kućanstvima i kućanstvima koja raspolažu nižim dohotkom, u kojima su žene često nerazmjerno zastupljene;

15.

sa zabrinutošću primjećuje da se mnoge zemlje u razvoju nalaze u vrlo slaboj pregovaračkoj poziciji prema nekim stranim izravnim ulagačima; smatra da bi poduzeća trebala preuzeti jasne obveze u pogledu pozitivnog učinka prelijevanja njihovih ulaganja na lokalni i/ili nacionalni društveno-gospodarski razvoj zemlje domaćina; poziva Komisiju, Vijeće i partnerske vlade da se pobrinu da porezni poticaji ne sadrže dodatne mogućnosti za izbjegavanje plaćanja poreza; ističe da bi poticaji trebali postati transparentniji te po mogućnosti usmjereni prema promicanju ulaganja u održivi razvoj;

16.

poziva EIB i EBRD te institucije država članica za financiranje razvoja da nadziru poduzeća i druge pravne subjekte koji primaju pomoć te da zajamče da ne sudjeluju u utaji i izbjegavanju plaćanja poreza suradnjom s financijskim posrednicima sa sjedištem u izvanteritorijalnim središtima i poreznim oazama ili olakšavanjem nezakonitih tokova kapitala, te da poboljšaju svoje politike transparentnosti, primjerice, tako da sve svoje izvještaje i istrage učine javno dostupnima; poziva EIB da provede dubinsku analizu te da zahtijeva godišnje izvještavanje po zemljama, uđe u trag stvarnom vlasništvu i kontrolira transferne cijene kako bi se zajamčila transparentnost ulaganja te spriječila utaja i izbjegavanje plaćanja poreza;

17.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.