21.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 389/93

Izvjestitelj:

Jan SIMONS

1.1.

EGSO smatra da se zajednički sustav stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi treba temeljiti na potrebnim kompetencijama, a ne, kako je do sada bilo, na potrebnom iskustvu. Također očekuje da će priznavanje stručnih kvalifikacija diljem Unije doprinijeti razvoju unutarnje plovidbe.

1.2.

Mobilnost radne snage u EU-u važno je pitanje za rješavanje problema strukturnog nedostatka kvalificiranih članova posade. Obvezna ocjena kompetencija svih članova posade poboljšat će reputaciju i privlačnost tog zanimanja.

1.3.

Očuvanje postojećih sigurnosnih normi na glavnim međunarodnim vodnim putovima mora se smatrati minimalnim preduvjetom za pravilno uvođenje predložene politike.

1.4.

Poboljšanje provedivosti propisa od strane odgovornih vlasti prvenstveno će obeshrabriti nezakonite socijalne prakse te povećati konkurentnost i pravedno tržišno natjecanje.

1.5.

EGSO smatra da je kontinuirana i proširena bliska suradnja između Europske komisije i komisija za rijeke, posebice Središnje komisije za plovidbu Rajnom (CCNR), i dalje nužna za dobro upravljanje europskim unutarnjim vodnim putovima.

1.6.

EGSO se slaže da, pod uvjetom sudjelovanja određenih komisija za rijeke, Europski odbor za izradu standarda unutarnje plovidbe (CESNI) pored zajedničkih kriterija osposobljenosti treba razviti i objektivne kriterije za utvrđivanje vodnih putova i njihovih dionica izloženih određenim rizicima za koje države članice pored zajedničkih stručnih kvalifikacija mogu postavljati i dodatne zahtjeve.

1.7.

Načela i ciljeve odabrane politike na kojima se temelji Prijedlog hitno treba predstaviti na eksplicitniji način.

2.1.

Konkurentne industrije oslanjanju se na mogućnost isplativog prijevoza velikih količina tereta. Nosivost plovila unutarnje plovidbe jednaka je nosivosti stotina kamiona: jedan plovni sastav od četiri potisnice (= 7 000 neto tona) ima istu nosivost kao i 280 kamiona s kapacitetom od po 25 tona. To bi moglo smanjiti troškove prijevoza i pridonijeti zaštiti okoliša.

2.2.

Kanal Majna–Dunav te rijeke Rajna i Dunav izravno povezuju 13 država članica od Sjevernog mora do Crnog mora, pri čemu ukupna udaljenost iznosi 3 500 km. Svake godine tim vodnim putovima preveze se otprilike 500 milijuna tona tereta, od kojih samo promet Rajnom čini 67 % ukupnog obujma prometa. Udio prekograničnog prijevoza u ukupnom prijevozu unutarnjim vodnim putovima u EU-u iznosi više od 75 %. Udio prijevoza unutarnjim vodnim putovima u modalnom prometu iznosi 12,5 % u Njemačkoj, 25 % u Belgiji i 38,7 % u Nizozemskoj, a u Rajnskom koridoru, koji predstavlja industrijsko središte Europe, čak više od 50 %.

2.3.

Unutarnji vodni putovi s godišnjim teretom od 150 milijardi tonskih kilometara imaju važnu ulogu u funkcioniranju multimodalnih logističkih lanaca EU-a. Prema nedavnim istraživanjima, 2,2 milijarde EUR dodane vrijednosti u sektoru unutarnjih vodnih putova stvara izravnu i neizravnu gospodarsku vrijednost u iznosu od 13,2 milijarde EUR (tj. multiplikator je 6,0).

2.4.

Neki ključni podaci na tržištu rada unutarnjih vodnih putova u EU-u:

2.5.

EGSO je već izradio mišljenja za Europski parlament, Vijeće i Komisiju o ovoj industriji, uključujući mišljenja „Socijalna politika u paneuropskom sustavu za regulaciju prijevoza unutarnjim vodnim putovima” iz 2005. (1), „Integrirani europski akcijski program za prijevoz unutarnjim vodnim putovima (poznat kao NAIADES)” iz 2006. (2) i „Paket mjera NAIADES II” iz 2014. (3).

2.6.

U tim se mišljenjima Odbor prvi put zauzeo za „uspostavu socijalne politike Zajednice u području prijevoza unutarnjim vodnim putovima” u kojoj je „proteklih godina došlo do novih pomaka u okviru socijalnog dijaloga, što je dovelo do sastavljanja posebnih pravila o radnom vremenu”, zbog čega je pak Odbor 2014. godine pozvao na izradu „novih inicijativa”. „Predloženo usklađivanje strukovnih profila (temeljeno na socijalnom dijalogu) te usklađivanje stručnih kvalifikacija na europskoj razini imat će u tome ključnu ulogu; Komisija će ih morati staviti na snagu u tijesnoj suradnji s komisijama za rijeke, posebice sa Središnjom komisijom za plovidbu Rajnom.”

2.7.

U međuvremenu je Komisija pojačala suradnju s CCNR-om te je već postigla neke značajne rezultate, kao što je zajedničko utvrđivanje potrebnih kompetencija (tablice kompetencija PLATINA) i uspostavljanje Europskog odbora za izradu standarda unutarnje plovidbe (CESNI) u lipnju 2015., koji je rezultat zajedničke želje za boljom regulacijom unutarnje plovidbe. CESNI je brzo započeo s radom i 2015. izradio standarde za tehničke zahtjeve za plovila unutarnje plovidbe. Odlučeno je da će se osnovati radna skupina CESNI-ja za stručne kvalifikacije. Očekuje se da će CESNI također odigrati važnu ulogu u području stručnih kvalifikacija izradom standarda na koje se upućuje u Prijedlogu.

2.8.

Aktualni Prijedlog Komisije nastao je nakon opsežnih i dugotrajnih savjetovanja s brojnim uključenim organizacijama i socijalnim partnerima (na primjer: međunarodnim komisijama za rijeke: Središnjom komisijom za plovidbu Rajnom, Komisijom za Dunav, Komisijom za Savu; Gospodarskom komisijom Ujedinjenih naroda za Europu; nacionalnim upravama nadležnima za oblikovanje politika prijevoza unutarnjim vodnim putovima te za zakonodavne i administrativne aktivnosti; profesionalnim organizacijama: Europskim savezom za plovidbu unutarnjim vodama i Europskom organizacijom zapovjednika plovila; sindikatima: Europskom federacijom radnika u prometu – odjelom za prijevoz unutarnjim vodnim putovima; platformom za provedbu NAIADES-a (PLATINA); europskim ustanovama za obrazovanje i osposobljavanje u području prijevoza unutarnjim vodnim putovima (EDINNA); AQUAPOL-om i Europskom udrugom luka unutarnje plovidbe. Socijalni partneri u prijevozu unutarnjim vodnim putovima su Europski savez za plovidbu unutarnjim vodama, Europska organizacija zapovjednika plovila i Europska federacija radnika u prometu).

3.1.

Prijevoz unutarnjim vodnim putovima oblik je prijevoza kojim se ostvaruju uštede troškova i energetska učinkovitost, a koji bi se mogao učinkovitije upotrebljavati radi potpore ciljevima energetske učinkovitosti, rasta i industrijskog razvoja Europske unije. Međutim, taj doprinos otežavaju postojeće teškoće u pogledu mobilnosti radne snage, radnih mjesta koja se ne mogu popuniti i neusklađenosti vještina. Različiti minimalni zahtjevi u pogledu stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi u državama članicama otežavaju pojedinim državama članicama priznavanje stručnih kvalifikacija posade iz drugih država članica, posebno jer to utječe i na sigurnost plovidbe.

3.2.

Cilj je ove Direktive olakšati mobilnost radnika u sektoru prijevoza unutarnjim vodnim putovima osiguravanjem priznavanja kvalifikacija kvalificiranih radnika diljem Unije. Inicijativa se temelji na više od 19 godina iskustva u provedbi Direktive 96/50/EZ o dobivanju nacionalnih svjedodžbi zapovjednika i Direktive 91/672/EEZ o uzajamnom priznavanju nacionalnih svjedodžbi zapovjednika za prijevoz putnika i robe unutarnjim vodnim putovima osim na Rajni.

3.3.

Prijedlogom se proširuje priznavanje stručnih kvalifikacija kako bi se obuhvatili svi članovi posade, na temelju potrebnih kompetencija. Njime se predviđa priznavanje kvalifikacija u cijeloj mreži unutarnjih vodnih putova u Europi na temelju:

Komisija smatra da koristi od poboljšane mobilnosti radne snage i novih mogućnosti zapošljavanja neće imati samo zaposlenici nego, ponajprije, cijeli sektor jer će postati privlačniji i za poduzeća i za radnike.

4.1.

EGSO smatra da se zajednički sustav stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi treba temeljiti na potrebnim kompetencijama, a ne, kako je do sada bilo, na potrebnom iskustvu. Također očekuje da će priznavanje stručnih kvalifikacija diljem Unije doprinijeti razvoju unutarnje plovidbe.

4.2.

Odbor polaže veliku važnost na kontinuiranu i proširenu suradnju između Europske komisije i komisija za rijeke, posebice Središnje komisije za plovidbu Rajnom (CCNR). Za razvoj koherentne politike europske mreže vodnih putova posebno su važni zajednički napori CCNR-a i Komisije na usklađivanju i modernizaciji pravila. EGSO naglašava važnost uspostavljanja i održavanja jednakih uvjeta u sektoru unutarnjih vodnih putova te ističe da će modernizirana pravila trebati biti usklađena s moderniziranom provedbom.

4.3.

Kao dio paketa mjera NAIADES II, cilj je Prijedloga uvođenje zajedničkog sustava minimalnih standarda zasnovanog na kompetencijama, što je od velike važnosti za utvrđivanje razine sigurnosti na unutarnjim vodnim putovima u Europskoj uniji. EGSO smatra da takav sustav ne smije dovesti u pitanje najbolje prakse u svim kategorijama unutarnjih vodnih putova.

4.3.1.

Prijedlogom se stoga predviđa da države članice određuju iznimke ili dodatne zahtjeve za određene vodne putove i njihove dionice. Te mjere moraju, naravno, biti učinkovite i proporcionalne kako bi njihov broj ostao ograničen na ono najnužnije. Općenito govoreći, nije predviđeno snižavanje postojećih standarda. Međutim, sigurnosni standardi na drugim vodnim putovima mogu se razlikovati.

4.4.

Što se tiče međunarodnih rijeka, transnacionalizacija unutarnjih vodnih putova dovela je do uspostavljanja komisija za rijeke kako bi se osigurao jedinstveni režim za komercijalnu uporabu. Kao takav, režim na Rajni provodi se više od 200 godina. Kasnije su osnovane i komisije za Dunav, Moselle i Savu.

4.4.1.

Režim na Rajni nije poseban samo zbog svoje duge povijesti nego, ponajprije, i zbog svog sveobuhvatnog zakonskog okvira, osobito svog međunarodnog pravnog okvira.

4.4.2.

Odbor smatra da je za osiguranje usklađenog i dosljednog zakonodavstva za plovidbu europskom mrežom vodnih putova nužan proširen i dobro utvrđen institucionalni kontekst. Iz institucionalne, kao i gospodarske i socijalne perspektive, kontinuirana i proširena uska suradnja između Europske komisije i CCNR-a itekako se preporučuje.

4.5.

EGSO se slaže da, pod uvjetom sudjelovanja određenih komisija za rijeke, Europski odbor za izradu standarda unutarnje plovidbe (CESNI) pored zajedničkih kriterija osposobljenosti treba razviti i objektivne kriterije za utvrđivanje vodnih putova i njihovih dionica izloženih određenim rizicima za koje države članice pored zajedničkih stručnih kvalifikacija mogu postavljati i dodatne zahtjeve.

4.6.

Iz europske perspektive, očuvanje postojećih sigurnosnih standarda na glavnim međunarodnih vodnim putovima mora se smatrati općim preduvjetom za pravilno uvođenje predložene politike. Iz dugogodišnje međunarodne tradicije razvio se koordinirani pristup vodenim tokovima koji su općenito prihvatili svi relevantni dionici.

4.6.1.

U tom i pogledu posebnu pozornost trebalo posvetiti rijeci Rajni. Tim međunarodnim vodnim putom, koji je, zajedno s Dunavom, jedan od najizazovnijih iz nautičke perspektive, prolazi 2/3 europskog prometa vodnim putovima. Zemlje kroz koje ta rijeka teče već su uspostavile visoku razinu sigurnosti koja se temelji na Revidiranoj konvenciji o plovidbi Rajnom i koju nadzire CCNR.

4.7.

CCNR je već uspostavio obvezujući multinacionalni mehanizam za utvrđivanje dionica s određenim rizicima. Prema mišljenju EGSO-a, usklađivanje nacionalnih odluka i odluka komisija za rijeke na razini Zajednice bio bi stoga korak unaprijed u pogledu mobilnosti kvalificiranih radnika.

4.7.1.

Iz tog bi razloga trebalo uvesti zajedničke kriterije za utvrđivanje specifičnog rizika. EGSO priznaje da postavljanje univerzalnih i objektivnih kriterija za utvrđivanje dionica s određenim rizicima također uključuje prednost transparentnog postupka odlučivanja sa širim područjem primjene.

4.7.2.

U Podunavlju još uvijek ne postoje obvezujući multinacionalni mehanizmi za utvrđivanje dionica s određenim rizicima. Međutim, prema mišljenju EGSO-a, djelovanje država članica s ciljem poboljšanja i jamčenja plovnosti Dunavom, koje se podupire sredstvima EU-a, ključni je element za razvoj koridora.

4.7.3.

Prijedlog metode za utvrđivanje vodnih putova i njihovih dionica s određenim rizicima:

4.8.

Cilj je Prijedloga potaknuti mobilnost radne snage na vjerojatno najvećem pojedinačnom tržištu rada za unutarnju plovidbu, koje je dostupno radnicima iz svih država članica, kako bi se riješio problem strukturnog nedostatka kvalificirane posade. EGSO potvrđuje da je to važno pitanje koje treba riješiti.

4.8.1.

Obvezna procjena kompetencija svih članova posade već će na operativnoj razini poboljšati reputaciju i privlačnost zanimanja među vježbenicima i novim zaposlenicima koji dolaze iz drugih sektora.

4.8.2.

EGSO podržava cilj Europske komisije da taj sektor održi pristupačnim za radnike koji su praktičnije orijentirani. EGSO također pozdravlja nove mogućnosti brzog stjecanja kvalifikacija za radnike koji mijenjaju zanimanje, a već imaju pomorskog ili drugog iskustva.

4.9.

EGSO prepoznaje da se Prijedlog temelji na dobro promišljenim političkim odlukama. Međutim, njih nije jednostavno prepoznati u Prijedlogu. Odbor stoga snažno preporučuje da načela i ciljevi odabrane politike budu predstavljeni na eksplicitniji način.

5.1.

Veliko smanjenje broja relevantnih dokumenata, kao i njihovo elektroničko čuvanje i ažuriranje, moglo bi poboljšati djelotvornost provedbe i smanjiti administrativno opterećenje te istodobno omogućiti učinkovitije funkcioniranje nadzornih službi. Zbog toga će se obeshrabriti nezakonite socijalne prakse, s jedne strane, te ojačati konkurentnost i pravedno tržišno natjecanje, s druge strane.

5.1.1.

EGSO snažno preporučuje da se u tom pogledu uključe socijalni partneri, međunarodne komisije za rijeke i nadzorne službe te da preuzmu svoje obveze.

5.2.

Praktični ispiti obično se provode na plovilu, ali bi ih trebalo omogućiti i na simulatorima, pri čemu kandidat, naravno, mora raspolagati potrebnim praktičnim iskustvom. Stoga bi CESNI trebao odrediti jedinstveni standard za tehnička obilježja i funkcionalnosti simulatora za rukovanje plovilom na unutarnjim vodnim putovima, uz standarde za odobravanje takvih alata.

5.2.1.

Predloženom direktivom također se prihvaćaju odobreni programi osposobljavanja umjesto administrativnih ispita. U tom pogledu EGSO primjećuje da bi trebalo zajamčiti da ne dođe do sukoba interesa između ispitivača i učitelja ili instruktora kandidata za ispit.

5.2.2.

EGSO pozdravlja priznavanje odobrenih programa osposobljavanja, no sumnja u njihovu dodanu vrijednost ako ne postoji dobar sustav uspostavljanja i osiguravanja kvalitete.

5.2.3.

Mogućnost koja se navodi u Prijedlogu da se praktičnim ispitima provjeri je li neformalnim i informalnim učenjem – ovdje plovidbom – dosegnuta tražena razina osposobljenosti također je u skladu s mišljenjem Odbora o toj temi (4).

5.3.

Trebalo bi također predvidjeti dodatne standarde za određene operacije u kojima se već primjenjuju međunarodni sigurnosni standardi, npr. u području putničkog prometa. EGSO primjećuje da bi se to također moglo primijeniti na stručnjake za ukapljeni prirodni plin potrebne za opskrbu plovila unutarnje plovidbe. Međutim, trebalo bi priznati da pomorski standardi nisu prikladni i odgovarajući za plovila unutarnje plovidbe.

5.4.

Prema mišljenju Europske komisije iz studije procjene učinka, „u Europi udio samozaposlenih radnika iznosi 27 %, a zaposlenika 73 %”. Međutim, ti podaci nisu korisni ako se ne podijele na teretni i putnički promet s obzirom na to da je 40 % radnih mjesta povezano s putničkom plovidbom, a mala i srednja poduzeća koja posjeduju/upravljaju jednim plovilom predstavljaju 80–90 % tržišta u zapadnom dijelu EU-a, posebice u Belgiji, Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj.

5.5.

EGSO pozdravlja činjenicu da će provedbu Direktive ocjenjivati i Komisija i države članice, no smatra da se u taj postupak također moraju uključiti komisije za rijeke. EGSO smatra da će takvo ocjenjivanje na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini stvoriti dobru osnovu za moguću buduću reviziju Direktive, kada to bude potrebno.