1.7.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 240/15

1.

pozdravlja zahtjev Europske komisije za mišljenje o perspektivama u pogledu poboljšanja izvještavanja o okolišu i osiguravanja usklađenosti sa zakonodavstvom EU-a o okolišu; oba su pitanja istaknuta u agendi Europske komisije za bolju regulativu (1);

2.

ovim mišljenjem o perspektivama nastoji pridonijeti inicijativi „provjere prikladnosti u pogledu racionalizacije obveza praćenja i izvještavanja u području politike okoliša” u okviru programa REFIT Europske komisije te praćenju prijašnjih preporuka OR-a o poboljšanju provedbe zakonodavstva EU-a o okolišu (2);

3.

naglašava da najveći dio odgovornosti za osiguravanje učinkovite provedbe i izvršavanja zakonodavstva EU-a snose vlasti država članica, vrlo često na regionalnoj i lokalnoj razini, kako je potvrdio Europski parlament (3);

4.

naglašava da je visoka razina zaštite okoliša jedan od temeljnih ciljeva Europske unije te ponovno izražava zabrinutost zbog stupnja provedbe zakonodavstva o okolišu;

5.

ističe brojne prednosti koje proizlaze iz temeljite provedbe zakonodavstva EU-a o okolišu, ne samo za sam okoliš, nego i – stvaranjem uvjeta za pošteno tržišno natjecanje i uvođenjem pravne sigurnosti za poduzeća te poticanjem inovativnosti – za gospodarstvo, ali prije svega – poboljšanjem životnih uvjeta – za čovjeka i njegovo zdravlje; s tim u vezi naglašava da se godišnji troškovi nepotpune i manjkave provedbe zakonodavstva EU-a o okolišu procjenjuju na oko 50 milijardi eura;

6.

prima na znanje zabrinutost Europskog parlamenta zbog toga što je velik dio nepotrebnih administrativnih troškova povezanih s provedbom zakonodavstva EU-a o okolišu izazvan neprikladnim ili neučinkovitim administrativnim praksama javnog i privatnog sektora u raznim državama članicama i na razini regionalnih i lokalnih vlasti (4); pritom je važno putem nacionalnih pravnih propisa dodijeliti lokalnim i regionalnim vlastima jasne ovlasti kako bi mogle ispunjavati svoje obveze i pružati im podršku radi njihove provedbe;

7.

zagovara da se, u skladu s novom agendom Europske komisije za bolju regulativu, ta situacija poboljša i poziva države članice i lokalne i regionalne vlasti na provedbu zakonodavstva EU-a o okolišu na što je moguće jasniji, jednostavniji i korisnicima prihvatljiviji način, uz istodobno osiguravanje njegove učinkovitosti;

8.

napominje, međutim, da je glavni razlog te neučinkovitosti taj što se zakonodavstvo EU-a ponekad izrađuje bez odgovarajuće temeljite i ispravno usmjerene ex ante evaluacije nadležnosti, troškovnih implikacija usklađivanja te kapaciteta lokalnih i regionalnih vlasti, kao i različitih okolišnih uvjeta u državama članicama;

9.

naglašava da su prikupljanje informacija (praćenje), prijenos informacija (izvještavanje) te objelodanjivanje i distribuiranje podataka među stanovništvom presudni za puni ciklus politike koji se sastoji od razvoja, provedbe i evaluacije zakonodavstva o okolišu;

10.

ponovno izražava zabrinutost zbog neujednačenog praćenja i izvještavanja u Europi, uslijed čega su prikupljene informacije nerijetko nepotpune, proturječne ili zastarjele; uviđa da bi bolje i dostupnije informacije na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini omogućile ranije prepoznavanje većih problema u području okoliša i olakšale učinkovitu primjenu sustavâ ranog upozoravanja koji su predviđeni u različitim direktivama, čime bi se dugoročno smanjili troškovi;

11.

naglašava ključnu ulogu regionalnih i lokalnih vlasti u prikupljanju podataka i primjeni praćenja i izvještavanja za pružanje informacija javnosti i podizanje svijesti građana, u suradnji s agencijama za zaštitu okoliša;

12.

naglašava da je potrebna odgovarajuća podjela odgovornosti i resursa te jasan protok informacija između općina, regija i nacionalne razine za ispunjavanje zahtjeva praćenja i izvještavanja u području okoliša u državama članicama kako bi se osigurala dosljednost, učinkovitost i pouzdanost izvješća i pokazatelja stanja okoliša;

13.

potiče lokalne i regionalne vlasti da uvedu obvezu prema kojoj bi im nositelji projekata morali dostavljati podatke o okolišu prikupljene za potrebe procjene učinka na okoliš i dobivanja dozvola/licencija koje iziskuje zakonodavstvo EU-a o okolišu;

14.

naglašava kako je važno da lokalne i regionalne vlasti međusobno usko surađuju na prikupljanju podataka o okolišu, osobito podataka o biološkoj raznolikosti, te u to uključuju volontere, nevladine organizacije i zainteresirane znanstvenike amatere i pružaju im podršku;

15.

pozdravlja to što Europska komisija poduzima provjeru prikladnosti u vezi s racionalizacijom obveza praćenja i izvještavanja o zakonodavstvu EU-a o okolišu. Poziva Europsku komisiju da uskladi tu provjeru prikladnosti s preispitivanjem obveza praćenja i izvještavanja u drugim područjima politika EU-a, npr. kod poljoprivrede, energetike i financijskih usluga;

16.

podupire namjeru Europske komisije da u zakonodavstvu EU-a razvija modernije, učinkovitije i djelotvornije praćenje i izvještavanje u području okoliša. Sljedeće ciljeve smatra ključnima (5):

17.

usvojiti sljedeća načela, na koja bi se trebali oslanjati kriteriji praćenja i izvještavanja na razini EU-a: sveobuhvatnost i dostatnost, usklađenost i dosljednost, usporedivost u ravnoteži sa supsidijarnošću, proporcionalnošću, dostupnošću, pravovremenošću i kontinuitetom (6);

18.

od Europske komisije, država članica te lokalnih i regionalnih vlasti zahtijeva da u nastojanjima da racionaliziraju praćenje i izvještavanje i smanje administrativno opterećenje ne smanjuju opseg:

19.

naglašava potrebu za sveobuhvatnim popisom obveza izvještavanja predviđenih pravnom stečevinom EU-a o okolišu, preispitivanjem njihove nužnosti te procjenom administrativnih troškova praćenja i izvještavanja za lokalne i regionalne vlasti;

20.

traži da Europska komisija prilikom provjere prikladnosti obveza praćenja i izvještavanja na primjeren način razmotri različite aspekte ciklusa DPSIR (pokretačku silu, pritisak, stanje, utjecaj, odgovor);

21.

potiče Europsku komisiju da istraži porast učinkovitosti i razmotri nepotrebna administrativna opterećenja kod praćenja i izvještavanja, osobito automatizacijom alata za izvještavanje i analizom sinergija između obveza izvještavanja iz različitih direktiva;

22.

uviđa da postoje dobre prakse u vezi sa zahtjevima praćenja i izvještavanja u području okoliša. Neke od primjera predstavljaju WISE (Europski informacijski sustav za vode) i E-PRTR (Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari), u koji se unose izvješća o emisijama iz velikih uređaja za loženje;

23.

smatra da bi radi poboljšanja praćenja i izvještavanja u području okoliša te radi pojašnjenja njihove svrhe Europska komisija trebala uvesti „ljestvicu provedbenih pokazatelja” za dodatne direktive, po uzoru na one koje već postoje za neke novije direktive (7);

24.

traži da Europska komisija, kad bude razmatrala stavljanje izvan snage Direktive o standardiziranom izvještavanju, ponovno razvije horizontalni pristup za potrebe praćenja i izvještavanja na razini EU-a;

25.

uviđa važnu ulogu Europske agencije za okoliš (EEA) u pružanju čvrste baze znanja na koju se oslanja politika okoliša i njezina provedba kao i vrijednost njezina rada u praćenju i izvještavanju;

26.

ponovno izražava potporu razvoju strukturnih okvira za provedbu i informiranje (SIIF) za sve ključne zakone EU-a o okolišu, kao što je predložila Europska komisija (8);

27.

ponavlja poziv Europskoj komisiji da osigura da države članice i njihove lokalne i regionalne vlasti pravilno provode postojeće minimalne zahtjeve Direktive o pristupu informacijama o okolišu u skladu s Konvencijom iz Aarhusa (9);

28.

smatra da e-rješenja i e-uprava imaju znatan potencijal za potrebe rada lokalnih i regionalnih vlasti na racionalizaciji praćenja i izvještavanja u području okoliša, osobito u cilju smanjenja administrativnog opterećenja kojem su izložene lokalne i regionalne vlasti i poduzeća; na prikupljanju strukturnih podataka i sistematiziranih rezultata praćenja i izvještavanja; na olakšavanju analize rizika; na poboljšanju kvalitete praćenja i izvještavanja (npr. u pogledu smjernica i internetskih obrazaca za praćenje i izvještavanje), kao i na boljoj informiranosti i sudjelovanju javnosti;

29.

poziva Europsku komisiju i Europsku agenciju za okoliš da u oglednim projektima istraži kako se zahtjevi praćenja i izvještavanja za lokalne i regionalne vlasti mogu smanjiti pomoću IKT-a i e-uprave bez utjecaja na učinak zakonodavstva;

30.

poziva Europsku komisiju da u okviru provjere prikladnosti razmotri pristupe kod kojih operateri i lokalne i regionalne vlasti mogu koristiti iste alate za e-izvještavanje o više zakona EU-a o okolišu;

31.

ponavlja poziv Europskoj komisiji, Europskoj agenciji za okoliš i državama članicama na daljnje iskorištavanje mogućnosti tehnika promatranja Zemlje, kao što je GMES, radi poboljšanja učinkovitosti praćenja (10);

32.

naglašava potrebu promicanja ulaganja u internetske informacijske sustave i alate, uključujući pristupačne internetske portale i stranice te poziva da korisnici sustava, kao što su lokalne i regionalne vlasti i subjekti, budu uključeni u razvoj sustava;

33.

traži da se ulože napori kako bi se osigurala opsežna međusektorska i prekogranična interoperabilnost e-usluga EU-a i država članica u području okoliša na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini (11);

34.

naglašava važnu ulogu javnih okolišnih (prostornih) informacija za poduzeća zasnovana na digitalnoj tehnologiji, uključujući mala i srednja te novoosnovana poduzeća; potiče lokalne i regionalne vlasti da u potpunosti iskorištavaju potencijal ponovne uporabe informacija javnog sektora i promiču digitalne poduzetničke vještine u primjeni tih podataka kako bi se građanima, poduzećima i civilnom društvu pružala podrška u razvoju novih usluga, povećala konkurentnost i otvarala nova radna mjesta;

35.

poziva Europsku komisiju da u svom predstojećem Akcijskom planu za e-upravu za razdoblje 2016.–2020. te u svojim budućim pozivima za podnošenje prijedloga u sklopu programa LIFE, Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i programa Obzor 2020. nastavi poticati razmjenu najboljih praksi i tehnologija među državama članicama te regionalnim i lokalnim vlastima kao i da promiče digitalno praćenje i izvještavanje u području okoliša, pružanje informacija o okolišu i istraživanje i inovacije na tom polju;

36.

potiče lokalne i regionalne vlasti da promiču razvoj digitalnog praćenja i izvještavanja u području okoliša i u pogledu SIIF-ova te povećanje administrativnih kapaciteta koristeći tehničku pomoć europskih strukturnih i investicijskih fondova;

37.

smatra da je s obzirom na iskustva stečena provedbom Direktive 2007/2/EZ o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) potreban pregled postojećeg stanja u pogledu pitanja koje su stručne i tehničke odredbe Direktive svrsishodne i provedive imajući u vidu odnos troškova i koristi. S tim u vezi očekuje da će se u okviru REFIT-a ocjenjivati direktiva INSPIRE koja organizacijama javnog sektora omogućuje razmjenu prostornih informacija o okolišu te javnosti diljem Europe olakšava dobivanje pristupa prostornim informacijama;

38.

podržava daljnji razvoj INSPIRE-a kao alata e-uprave za osiguravanje središnjeg zajedničkog formata i postupka za prikupljanje prostornih podataka o okolišu za potrebe racionalizacije praćenja i izvještavanja u području okoliša te za potrebe učinkovitijeg osiguravanja usklađenosti i provedbe zakonodavstva EU-a, i to uz primjenu načela otvorenih podataka i digitalnih rješenja u okviru pametnih gradova prilikom objelodanjivanja podataka i njihovog davanja na uvid stanovništvu;

39.

poziva Europsku komisiju da ispita posljedice do kojih bi eventualno došlo kad bi zahtjevi za INSPIRE u vezi s formatima postali obvezni i u drugim područjima;

40.

vjeruje da INSPIRE može biti od velike koristi za lokalne i regionalne vlasti i potiče države članice da uz potporu Europske komisije ojačaju uključivanje svojih regionalnih i lokalnih vlasti u INSPIRE i da izgrađuju kapacitete za provedbu INSPIRE-a na razini lokalnih i regionalnih uprava (12);

41.

poziva na jačanje uloge Europske agencije za okoliš i JRC-a Europske komisije kao koordinatora koji će osiguravati dosljednost i kompatibilnost u prikupljanju i uspoređivanju različitih podataka na razini EU-a, što je već praksa kod nekih instrumenata kao što su INSPIRE, GMES, GEOSS i EyeonEarth;

42.

primjećuje naglasak koji se u agendi Europske komisije za bolju regulativu stavlja na inicijativu „Make it Work” nekih država članica (13), u okviru koje se pružaju savjeti o odredbama za osiguravanje usklađenosti u zakonodavstvu EU-a o okolišu;

43.

izražava žaljenje zbog nedostatka koherentnosti i dosljednosti u zahtjevima za osiguravanje usklađenosti s različitim zakonskim propisima EU-a o okolišu, budući da se odredbe razlikuju u pogledu detalja te da su se s vremenom razvile različite definicije. Zbog toga lokalne i regionalne vlasti mogu naići na poteškoće u tumačenju i integraciji tih odredbi prilikom poduzimanja mjera osiguravanja usklađenosti;

44.

podržava sljedeća načela za osiguravanje usklađenosti sa zakonodavstvom EU-a o okolišu: imenovanje, ovlasti i profesionalnost nadležnih tijela; osiguravanje usklađenosti zasnovano na informacijama; prikladna kombinacija aktivnosti za osiguravanje usklađenosti; planiranje, ocjenjivanje i revizija aktivnosti za osiguravanje usklađenosti; komunikacija s javnošću i osiguravanje praćenja; osiguravanje učinkovite koordinacije između raznih tijela;

45.

poziva nacionalne, regionalne i lokalne vlasti da za potrebe osiguravanja usklađenosti pored gore navedenih načela primjenjuju i pristup usmjeren na rizike te poziva EU da primjenjuje preporuke za provedbu koje odgovaraju posebnostima i interesima na lokalnoj i regionalnoj razini;

46.

smatra da procjena rizika predstavlja važnu priliku za nadležne lokalne i regionalne vlasti da boljim određivanjem prioriteta u vezi s korištenjem svojih ograničenih resursa za inspekcije smanje nepotrebno administrativno opterećenje uz istodobno održavanje visokog standarda zaštite okoliša;

47.

smatra da se u zakonodavstvu EU-a o okolišu prije svega treba voditi računa o rizicima od neusklađenosti i o njezinim mogućim posljedicama po okoliš i zdravlje;

48.

poziva Europsku komisiju da u bliskoj budućnosti pokrene inicijativu o osiguravanju usklađenosti koja će obuhvaćati promicanje, praćenje i provedbu usklađivanja, biti usredotočena na pristup usmjeren na rizik te pridonositi Sedmom programu djelovanja za okoliš;

49.

podržava mogućnost izrade horizontalne direktive EU-a kojom bi se na temelju gore navedenih načela utvrdile odredbe za osiguravanje usklađenosti s cijelom pravnom stečevinom EU-a u području okoliša i koja bi bila odgovor na poziv OR-a upućen Europskoj komisiji za izradu općeg, obvezujućeg okvira EU-a za inspekcije i nadzor u području okoliša (14);

50.

smatra da su nadležne lokalne i regionalne vlasti osobito važne za aktivnosti promicanja usklađenosti koje obuhvaćaju suradnju s pravnim subjektima i informiranje građana o neusklađenosti i rezultatima značajnijih provedenih inspekcija;

51.

potiče države članice te regionalne i lokalne vlasti da dosljedno provode propise i primjenjuju proporcionalne i odvraćajuće sankcije za povredu zakonodavstva EU-a o okolišu te da dosljedno primjenjuju Direktivu 2008/99/EZ o kaznenim djelima protiv okoliša;

52.

potiče Europsku komisiju i države članice da pored toga i dalje jačaju ulogu Mreže Europske unije za primjenu i provedbu zakona o okolišu (IMPEL), uključujući posebice osiguravanje odgovarajuće dugotrajne financijske potpore za IMPEL i povećanje sustavne primjene IMPEL-ovih uzajamnih revizija (engl. peer review) i zajedničkih inspekcija (15) u svim glavnim područjima zakonodavstva o okolišu, jačanje njezine suradnje s drugim europskim mrežama koje rade na osiguravanju usklađenosti te daljnje razvijanje nacionalnih organizacija u sklopu IMPEL-a u okviru kojih bi stručnjaci regionalnih i lokalnih vlasti sudjelovali u razmjeni najboljih praksi;

53.

podržava poziv Europskog parlamenta (16) upućen Europskoj komisiji da se promiče izgradnja kapaciteta mreža sudaca i tužitelja koji su ujedno i stručnjaci za kaznena djela protiv okoliša;

54.

od Europske komisije traži da u svojim eventualnim novim inicijativama za osiguravanje usklađenosti razmotri raniji poziv Odbora regija na obustavljanje zastoja u radu na Direktivi o pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, što je također podržao Europski parlament, kao i na uvođenje općih kriterija za nacionalne sustave rješavanja pritužbi (17);

55.

podsjeća da strukturni fondovi EU-a imaju specifičan tematski cilj usmjeren na poboljšanje kapaciteta lokalnih i regionalnih vlasti, zbog čega za tu svrhu treba izdvojiti dovoljno sredstava EU-a.

56.

Radi nastavka provedbe Sedmog programa djelovanja EU-a za okoliš i njegovog prioritetnog cilja br. 4 o poboljšanju provedbe te radi praćenja preporuka iz prethodnih mišljenja OR-a o poboljšanju provedbe zakonodavstva EU-a o okolišu, OR poziva Europsku komisiju i EU (18):

57.

traži od Europske komisije da uspostavi forum ili skupinu stručnjaka, sastavljenu od predstavnika država članica, lokalnih i regionalnih vlasti te ključnih dionika, koja bi pružala savjete za poboljšanje kvalitete i dosljednosti pravne stečevine EU-a u području okoliša i njezine provedbe, ili da tu zadaću povjeri postojećoj skupini stručnjaka Europske komisije sličnog sastava; OR nudi svoj doprinos toj skupini;

58.

OR zahtijeva sljedeće:

59.

pozdravlja novi naglasak koji suzakonodavci stavljaju na poboljšanu provedbu i kontrolu zakonodavstva EU-a o okolišu (19);

60.

od Europskog parlamenta i Vijeća traži da zajedno s OR-om prouče kako OR sa svojom savjetodavnom funkcijom može ugraditi iskustva lokalnih i regionalnih vlasti u njihove aktivnosti kontrole;

61.

ističe iskustvo koje je stekao sa zajedničkom Tehničkom platformom za suradnju na području okoliša OR-a i Europske komisije, koja predstavlja forum za poticanje dijaloga o lokalnim i regionalnim problemima i rješenjima u provedbi zakonodavstva EU-a o okolišu;

62.

naglašava da su Vijeće i Europski parlament prepoznali vrijednost Platforme te da su je na konkretan i trajan način uvrstili u Sedmi program djelovanja za okoliš, što potvrđuje da će ona olakšati „dijalog i razmjenu informacija, s ciljem poboljšanja provedbe zakonodavstva na lokalnoj razini”;

63.

stoga nastoji pridonositi daljnjem razvoju Tehničke platforme te predlaže Europskoj Komisiji da zajedno s Europskim parlamentom i Vijećem razmotri na koji bi se način sastanci Tehničke platforme mogli povezati s raspravama Europskog parlamenta i Vijeća o boljoj provedbi i nadzoru u području okoliša;

64.

uvažava to što je Europska komisija u području politike okoliša EU-a posljednjih godina zauzimala proaktivan pristup i u ranoj fazi kreiranja politika tražila doprinos OR-a u vidu mišljenja o perspektivama, kao što je i predviđeno Sporazumom o suradnji koji su potpisale obje institucije (20). OR predlaže da se zajednički razmotri mogućnost češćeg sastajanja Tehničke platforme, odnosno održavanja jednog sastanka za potrebe svakog mišljenja o perspektivama.

65.

poziva Europsku komisiju da intenzivno uključi Odbor regija u buduće inicijative usmjerene na poboljšanje provedbe propisa o okolišu i upravljanje u tom području, poput inicijative za reviziju mjera u području okoliša (21).