9.6.2016

HR

Službeni list Europske unije

C 205/17

---

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2016/C 205/09)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„CHAPON DU PERIGORD”

EU br.: FR-PGI-0005-01377 – 24.9.2015.

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1.   Naziv

2.   Država članica ili treća zemlja

Francuska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.1. Svježe meso (i nusproizvodi klanja)

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Kopun „Chapon du Périgord” perad je koja potječe od sojeva sporog rasta koji mogu biti golovrati (žuti kopun) i/ili pernatog vrata (bijeli kopun).

Kopun „Chapon du Périgord” muško je pile kastrirano kirurškim putem prije spolne zrelosti i uzgaja se najmanje 150 dana. Riječ je o krupnoj peradi koja se konzumira tijekom blagdana te je vrlo razvijene i jedre mišićne mase na sitnom kosturu. Ispod vrlo tanke kože izražajne i jednolike (žute ili bijele) boje vidljivo je izdašno potkožno masno tkivo. U cijeloj mišićnoj masi vidljivo je takozvano „prošarano” međumišićno masno tkivo.

Proizvod se može stavljati na tržište kao cijeli trup ili u komadima, svjež ili duboko zamrznut. Može se pakirati u foliji, u vakuumu ili u kontroliranoj atmosferi.

Trupovi kopuna „Chapon du Périgord” mogu biti:

—	bez debelog crijeva (operušani kopun bez unutarnjih organa, s glavom, nogama i iznutricama),

—	spremni za kuhanje (operušani kopun bez unutarnjih organa, bez glave, s nogama ili bez njih),

—	s povijenom glavom (operušani kopun bez unutarnjih organa, s nogama ili bez njih te glave povijene pod krilo).

Osobita se pažnja posvećuje kvaliteti prezentiranja cijelih trupova kod kojih nema nepravilnosti.

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Ishrana kopuna tijekom cijelog uzgoja sastoji se isključivo od biljaka, minerala i vitamina.

U smjesi su obvezno prisutne sljedeće biljke:

—	kukuruz, čiji udio ovisi o starosti,

—	barem još jedna žitarica, najčešće pšenica, ječam, pšenoraž, sirak, zob,

—	proteinske kulture radi uravnoteženosti obroka.

Potrebno je razlikovati četiri faze uzgoja koje odgovaraju različitim fiziološkim potrebama s kojima su povezani različiti udjeli žitarica:

—

početna faza od 1. do 28. dana, Ishrana se u početnoj fazi (izražena u masi) sastoji od najmanje 50 % žitarica u smjesi (žitarice i njihovi nusproizvodi). Od žitarica su obvezno prisutni kukuruz i barem još jedna strna žitarica (pšenica, ječam, pšenoraž, zob) ili sirak. U toj smjesi žitarica najmanji (maseni) udio kukuruza iznosi 25 % za žutog kopuna i 15 % za bijelog kopuna.

—

faza rasta od 29. dana do 52. dana, Ishrana se u fazi rasta (izražena u masi) sastoji od najmanje 70 % smjese žitarica (žitarice i njihovi nusproizvodi). Od žitarica su obvezno prisutni kukuruz i barem još jedna strna žitarica (pšenica, ječam, pšenoraž, zob) ili sirak. U toj smjesi žitarica najmanji (maseni) udio kukuruza iznosi 30 % za žutog kopuna i 15 % za bijelog kopuna.

—

završna faza od 53. dana do 81. dana, Ishrana se u završnoj fazi (izražena u masi) sastoji od najmanje 80 % smjese žitarica (žitarice i njihovi nusproizvodi). Od žitarica su obvezno prisutni kukuruz i barem još jedna strna žitarica (pšenica, ječam, pšenoraž, zob) ili sirak. U toj smjesi žitarica najmanji (maseni) udio kukuruza iznosi 30 % za žutog kopuna i 15 % za bijelog kopuna.

—	faza tova do najmanje 150 dana. Ishrana (izražena u masi) sastoji se od najmanje 40 % kukuruza za žutog kopuna i 15 % za bijelog kopuna.

U svakoj se vrsti ishrane sustavno upotrebljava dodatak ishrani s glinom (bentonit). Udio dodatka u ishrani iznosi najmanje 2 kg/t.

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Uzgoj i klanje kopuna „Chapon du Périgord” provode se na zemljopisnom području.

Naime, u klaonicama u pokrajini Périgord razvilo se i očuvalo posebno znanje i umijeće odabira trupova koje pridonosi ugledu proizvoda i konačnoj kvaliteti njegova prezentiranja.

Postupci šurenja i perušanja, uklanjanja unutarnjih organa, vezanja i hlađenja trebaju se provesti iznimno pažljivo jer se samo trupovi bez nepravilnosti mogu stavljati na tržište kao cijeli trupovi. U tom se cilju razvrstavaju dvaput, prije vezanja i nakon hlađenja.

U slučaju kopuna s povijenom glavom postupak uklanjanja unutarnjih organa i završna obrada provode se ručno.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Rezanje i pakiranje provode se u klaonici. Time se omogućuje uzastopno provođenje postupaka te se sprječava promjena kvalitete mesa u dodiru sa zrakom. Budući da se i svježe i duboko zamrznuto meso trebaju prezentirati bez nepravilnosti, potrebno je ograničiti rukovanje, tim više što kopun „Chapon du Périgord” ima tanku kožu. Meso se mora duboko zamrznuti najkasnije 24 sata nakon klanja. Zbog tih različitih elemenata potrebno je brzo pakiranje pa se njegovom provedbom na tom području osigurava poštovanje kriterija prezentiranja.

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Na etiketi se nalazi naziv ZOZP-a „Chapon du Périgord”.

Na etiketama i u prodajnim ispravama obvezno se nalazi zajednički logotip:

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje obuhvaća sljedeće departmane:

—	Charente, odnosno njegove sljedeće kantone: Aubeterre-sur-Dronne, Chalais, Montbron, Montemboeuf, Montmoreau-Saint-Cybard, Villebois-Lavalette,

—	Charente-Maritime, odnosno njegov kanton Montguyon,

—

Corrèze, odnosno njegove sljedeće kantone: Argentat, Ayen, Beaulieu-sur-Dordogne, Beynat, Brive-la-Gaillarde-Centre, Brive-la-Gaillarde-Nord-Est, Brive-la-Gaillarde-Nord-Est, Brive-la-Gaillarde-Sud-Est, Brive-la-Gaillarde-Sud-Ouest, Corrèze, Donzenac, Égletons, Juillac, Larche, Lubersac, Malemort-sur-Corrèze, Meyssac, Seilhac, Treignac, Tulle-Campagne-Nord, Tulle-Campagne-Sud, Tulle-Urbain-Nord, Tulle-Urbain-Sud, Uzerche, Vigeois,

—

Dordogne,

—	Gironde, odnosno njegove sljedeće kantone: Castillon-la-Bataille, Coutras, Lussac, Pujols, Sainte-Foy-la-Grande,

—

Haute-Vienne, odnosno njegove sljedeće kantone: Aixe-sur-Vienne, Ambazac, Châlus, Châteauneuf-la-Forêt, Eymoutiers, Laurière, Limoges-Beaupuy, Limoges-Isle, Limoges-Landouge, Limoges-Couzeix, Limoges-Cité, Limoges-Le Palais, Limoges-Condat, Limoges-Panazol, Limoges-Corgnac, Limoges-Puy-las-Rodas, Limoges-Grand-Treuil, Limoges-Vigenal, Limoges-Émailleurs, Limoges-Carnot, Limoges-Centre, Limoges-La Bastide, Nexon, Nieul, Oradour-sur-Vayres, Pierre-Buffière, Rochechouart, Saint-Germain-les-Belles, Saint-Junien-Est, Saint-Junien-Ouest, Saint-Laurent-sur-Gorre, Saint-Léonard-de-Noblat, Saint-Mathieu, Saint-Yrieix-la-Perche,

—

Lot, odnosno njegove sljedeće kantone: Bretenoux, Cahors-Nord-Est, Cahors-Nord-Ouest, Cahors-Sud, Cajarc, Castelnau-Montratier, Catus, Cazals, Gourdon, Gramat, Labastide-Murat, Lacapelle-Marival, Lalbenque, Lauzès, Limogne-en-Quercy, Livernon, Luzech, Martel, Montcuq, Payrac, Puy-l’Évêque, Saint-Céré, Saint-Germain-du-Bel-Air, Saint-Géry, Salviac, Souillac, Vayrac,

—	Lot-et-Garonne, odnosno njegove sljedeće kantone: Cancon, Castelmoron-sur-Lot, Castillonnès, Duras, Fumel, Lauzun, Marmande-Est, Marmande-Ouest, Monclar, Monflanquin, Sainte-Livrade-sur-Lot, Seyches, Tonneins, Tournon-d’Agenais, Villeneuve-sur-Lot-Sud, Villeréal, Le Mas-d’Agenais.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Posebnosti zemljopisnog područja

Zemljopisno područje nalazi se u jugozapadnom dijelu Francuske, a središte mu je departman Dordogne.

Takva definicija pokrajine Périgord odgovara širokom području obronaka koje je općenito nagnuto na padini koja se proteže u smjeru sjeveroistok-jugozapad. Brojni su vodeni tokovi, prelazeći preko stijena različite otpornosti na tom području, stvorili mrežu malih dolina, različitih smjerova i profila, koja je jedan od glavnih strukturnih elemenata reljefa pokrajine Périgord. Samo su doline, bogate aluvijalnim nanosima, doista pogodne za uzgoj žitarica. Brežuljci, koji su često strmi i šumoviti, više su namijenjeni stočarstvu.

Geološka složenost pogodovala je nastanku brojnih nalazišta ruda (željezo, zlato, vapnenac, kaolin). Neke se od njih vade za proizvodnju smektita s posebnim svojstvima, to jest bentonita i montmorilonita.

Klima zemljopisnog područja općenito je umjerena, to jest „blaga oceanska”, odnosno pod utjecajem klimatskog sustava sjevernog dijela Atlantskog oceana, ali istodobno i pod izraženim utjecajem kontinentalne i sredozemne klime.

Na cijelom se zemljopisnom području uzgaja mnogo kukuruza. Uvelike se uzgajaju strne žitarice, među kojima prevladavaju obična pšenica i pšenoraž.

Kada je riječ o ljudskim čimbenicima, uzgoj peradi u pokrajini Périgord počeo se znatno se razvijati u 14. stoljeću.

Tek je tijekom 19. stoljeća Périgord u cijelosti postao područje proizvodnje peradi, u kojoj su ipak očuvana tradicionalna, obiteljska obilježja proizvodnje.

Prvi sindikat za zaštitu domaćeg pileta iz pokrajine Périgord („Syndicat de défense du Poulet Fermier du Périgord”) osnovan je 1953. U svojem je tadašnjem tehničkom pravilniku utvrdio način uzgoja peradi „prema metodi domaćeg uzgoja koja se primjenjuje u pokrajini Périgord”.

Razvoj i ugled pileta potaknuo je peradare iz pokrajine Périgord na proizvodnju peradi koja se konzumira tijekom blagdana na temelju tradicionalnih znanja i umijeća koja su se očuvala u pokrajini Périgord.

Uzgoj kopuna razvija se na temelju istih praksi kao i uzgoj piladi, odnosno na temelju „otpornih sojeva sporog rasta” prilagođenih uzgoju na otvorenom u uvjetima uzgoja kakvi su bili nekoć.

Znanja i umijeća u pogledu ishrane posebno su prilagođena produljenu uzgoju te piladi i njihovu tovu. Kao i nekoć, uzgajivači u pokrajini Périgord svakog dana na stelju kokošinjca bacaju nekoliko šaka žitarica u obliku cijelog zrna. Obroku od žitarica usto se dodaje bentonit, glina iz pokrajine Périgord koja je poznata po svojem povoljnom djelovanju na probavu peradi.

Posebnosti proizvoda

Kopun „Chapon du Périgord” krupna je perad koja se konzumira tijekom blagdana te je vrlo razvijene i jedre mišićne mase. U cijeloj mišićnoj masi vidljivo je takozvano „prošarano” međumišićno masno tkivo i izdašno potkožno masno tkivo.

Osobita se pažnja posvećuje kvaliteti prezentiranja cijelih trupova kod kojih nema nepravilnosti.

Te posebnosti pridonose postojanom ugledu kopuna „Chapon du Périgord”.

Uzročna povezanost

Povezanost s podrijetlom kopuna „Chapon du Périgord” temelji se na kvaliteti i ugledu.

Zbog blage oceanske klime i niske do prosječne nadmorske visine, zemljopisno je područje pogodno za uzgoj peradi.

Doline, koje su bogate nanosima, upotrebljavaju se za uzgoj žitarica, a brežuljci, koji su često strmi i šumoviti, za ispašu peradi.

Kombinacija tih žitarica u prehrani moguća je zahvaljujući njihovoj stalnoj i postojanoj prisutnosti u plodoredima gospodarstava u pokrajini Périgord već dugi niz godina, a odlikuje je poseban nutritivni profil koji je osobito dobro uravnotežen za razvoj i tov peradi.

Kukuruz, koji se i najčešće uzgaja, zauzima posebno mjesto među upotrebljavanim žitaricama; budući da nema opne na zrnu, odlikuje se boljom probavljivošću, a stoga i većom kvalitetom asimilacije; povišeni udio masnih tvari i škroba čine ga žitaricom koja je osobito bogata energijom i namijenjena dobivanju mesnate, odnosno krupne peradi.

Sustavnim dodavanjem gline (bentonita) obrocima osiguravaju se vrlo dobro zdravstveno stanje i najbolji okolinski uvjeti u kokošinjcu, što pogoduje ujednačenijem i pravilnijem rastu peradi. Taj je izbor uzgajivača iz pokrajine Périgord osobito važan i opravdan za razvoj mišićne mase i tov kopuna „Chapon du Périgord” koji potječe od sojeva sporog rasta i čiji uzgoj traje posebno dugo.

Dodavanje bentonita svoj hrani omogućuje bolju asimilaciju obroka tijekom cijelog životnog vijeka životinje. Ta bolja asimilacija pogoduje boljem razvoju svih tkiva, osobito mišića, te pogoduje boljoj raspoređenosti masnog tkiva. Stoga je na trupovima kopuna „Chapon du Périgord” prisutno takozvano „prošarano” međumišićno masno tkivo i izdašno potkožno masno tkivo.

Ta je praksa povezana s tradicionalnom praksom svakodnevnog bacanja nekoliko šaka cjelovitih žitarica na stelju u kokošinjcu. Tim se drevnim običajem, koji je poljoprivrednicama nekoć omogućavao da okupi perad, učvršćuje povezanost između uzgajivača i njegove peradi, kod pilića potiče instinkt kljucanja te nakon toga olakšava istraživanje pašnjaka. To se postupanje očituje u znatnijoj tjelesnoj aktivnosti koja dovodi do većeg razvoja mišićja s boljom raspoređenošću masnoće u mišićima.

Pridonosi i boljem funkcioniranju želuca od najranije dobi te stoga sudjeluje u poboljšanju asimilacije sastojaka u obroku koji pridonose razvoju mišićne mase.

Osim toga, potiče piliće da stalno grebu stelju, što pridonosi njezinom prozračivanju te tome da dulje vrijeme ostane suha s obzirom na trajanje uzgoja te peradi.

To uobičajeno svakodnevno grebanje i okretanje stelje osobito je važno za kopune s obzirom na dugotrajan uzgoj te peradi koja se konzumira tijekom blagdana i na završno razdoblje tova u zatvorenu prostoru. Naime, boravkom kopuna u kokošinjcu na vrlo čistoj stelji krajem razdoblja tova pogoduje se vrlo dobrom stanju perja. Stoga je perušanje lakše pa je besprijekorna i kvaliteta prezentiranja cijelih trupova, osobito u tradicionalnom lokalnom obliku prezentiranja s povijenom glavom.

Uzgoj na otvorenom, na pašnjacima koji su često strmi i šumoviti, jednako tako utječe na posebnosti kopuna „Chapon du Périgord”: očituje se u čvršćim kostima koje omogućuju veći razvoj mišićne mase (filei i bataci).

U slučaju kopuna „Chapon du Périgord” razdobljem tova u kokošinjcu pogoduje se nastanku međumišićne masti koja kopunovu mesu daje posebnu, takozvanu „prošaranu” teksturu.

Sve je te elemente 1929. otkrila La Mazille, poznata kuharica iz regije, u svojoj zbirci lokalnih recepata: „Jedan od glavnih razloga izvrsnosti peradi iz pokrajine Périgord proizlazi iz načina njihove ishrane i tovljenja kukuruzom”.

Ugled kopuna „Chapon du Périgord” dokazuju i natjecanja koja su se od 19. stoljeća najprije organizirala u departmanu Dordogne (1862.), a zatim u svim susjednim departmanima (Limoges 1862., Agen 1863., Niort 1866.), na kojima su uzgajivači iz pokrajine Périgord uglavnom dobivali priznanja.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-9fbe6c7d-d7b1-48e8-9e9f-81929c980559

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

---