31.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 193/10

—

uzimajući u obzir razvoj europske politike susjedstva od 2004., a posebno izvješća Komisije o napretku u njezinoj provedbi,

—

uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednice Komisije/visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 18. studenog 2015. naslovljenu „Preispitivanje europske politike susjedstva” i zaključke Vijeća o preispitivanju europske politike susjedstva od 14. prosinca 2015.,

—

uzimajući u obzir zajedničke izjave s uzastopno održanih sastanaka na vrhu Istočnog partnerstva te konkretno najnoviju izjavu donesenu u Rigi 22. svibnja 2015.,

—

uzimajući u obzir rezoluciju Europskog parlamenta od 9. srpnja 2015. o pregledu europske politike susjedstva (2),

—

uzimajući u obzir bilateralne sporazume o pridruživanju između Europske unije te Ukrajine, Gruzije i Republike Moldove te njihovu privremenu primjenu,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo,

—

uzimajući u obzir svoj Poslovnik,

A.

budući da Istočno partnerstvo predstavlja važan okvir za produbljivanje odnosa, ubrzavanje političkog pridruživanja i jačanje ekonomske integracije između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva s obzirom na to da pruža potporu političkim i socioekonomskim reformama i olakšava približavanje zakonodavstvu i politikama EU-a;

B.

budući da Istočno partnerstvo također jača odnose među samim zemljama partnericama s obzirom na to da doprinosi razmjeni informacija i iskustava u cijelom nizu reformnih područja i prihvaćanju zajedničkih standarda;

C.

budući da svaka zemlja partnerica ima suvereno pravo da sama slobodno odluči o tomu koju razinu ambicije i koje ciljeve želi ostvariti u svojim odnosima s Europskom unijom i s drugim regionalnim i međunarodnim organizacijama;

D.

budući da su četiri od šest zemalja Istočnog partnerstva članice Svjetske trgovinske organizacije (Armenija, Gruzija, Republika Moldova i Ukrajina);

E.

budući da su veliki dijelovi susjedstva još zahvaćeni oružanim ili zamrznutim sukobima koji ugrožavaju ekonomsku, socijalnu i političku preobrazbu, ali i regionalnu suradnju, stabilnost i sigurnost;

F.

budući da je u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo za razdoblje 2014.–2020. regionalnim projektima u zemljama istočnog susjedstva dodijeljeno između 741 i 906 milijuna EUR od ukupno 15,4 milijarde EUR koliko je predviđeno za cijeli instrument; budući da ostala sredstva iz tog instrumenta pokrivaju bilateralnu suradnju između EU-a i zemalja u susjedstvu te regionalne projekte u južnom susjedstvu i prekograničnu suradnju;

G.

budući da je Komisija u svojoj komunikaciji o preispitivanju europske politike susjedstva od 18. studenog 2015. najavila da namjerava provesti temeljitu analizu u cilju razrade opcija, među ostalim i instrumenta, kako bi se moglo bolje i učinkovitije odgovoriti na financijske potrebe zemalja u susjedstvu;

1.

naglašava da među zemljama Istočnog partnerstva jednako kao i između njih i Europske unije postoje tijesne kulturne i povijesne veze te da te zemlje dijele europsko nasljeđe i europske vrijednosti;

2.

naglašava da je razina ekonomske integracije među zemljama Istočnog partnerstva trenutačno relativno niska; ističe da bi jača tržišna integracija među zemljama Istočnog partnerstva pomogla poticanju gospodarskog rasta u tom području, ali bi bila korisna i u političkom smislu te bi doprinijela izgradnji povjerenja i pomirenju u toj regiji;

3.

smatra da bi, s obzirom na to da je glavni cilj Istočnog partnerstva politička i ekonomska integracija zemalja partnerica s Europskom unijom, Parlamentarna skupština Euronest trebala pojačati napore kako bi potaknula razvoj odnosa među samim zemljama partnericama; pozdravlja činjenicu da se u zajedničkoj komunikaciji o preispitivanju europske politike susjedstva od 18. studenog 2015. ističe potreba za jačanjem odnosa među susjedima, no žali što se jedva spominje multilateralna dimenzija Istočnog partnerstva;

4.

poziva EU i zemlje partnerice iz istočne Europe da se odlučno uključe u razradu konkretnih mjera za poticanje regionalne gospodarske suradnje; smatra da bi se to trebalo napraviti na temelju analize čimbenika koji sprečavaju razvoj unutarregionalne ekonomske integracije, zajedničkih interesa i područja koja bi imala najveću korist od tog razvoja;

5.

naglašava da je uspostava bilateralnih područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine s Ukrajinom, Gruzijom i Republikom Moldovom ključan instrument za modernu, transparentnu i predvidivu trgovinu i regulatorno usklađivanje, kao i za izravna strana ulaganja koja će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i dugoročni rast; smatra da bi EU i tri pridružene zemlje Istočnog partnerstva mogle osmisliti stvaranje multilateralne dimenzije među samim zemljama potpisnicama sporazuma o području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine s konačnim ciljem stvaranja gospodarskog prostora na temelju pravila Svjetske trgovinske organizacije i slobodne volje suverenih zemalja, kao što je istaknuto komunikaciji o preispitivanju europske politike susjedstva od 18. studenog 2015.;

6.

priznaje da zemlje partnerice mogu odabrati razne putove za jačanje gospodarskih i trgovinskih odnosa s EU-om i svojim susjedima; smatra da ipak ima prostora za daljnju suradnju između EU-a i onih partnera koji nisu tražili sklapanje sporazuma o pridruživanju i sporazuma o područjima produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine, uz potpuno poštovanje međunarodnih obveza svake strane; naglašava da bi usvajanje međunarodnih standarda, među ostalim i na temelju pravila Svjetske trgovinske organizacije, moglo biti djelotvoran način savladavanja tehničkih prepreka; u tom pogledu pozdravlja prijedlog o potpisivanju sporazuma o ocjenjivanju sukladnosti i prihvaćanju kojima se omogućuje slobodno kretanje industrijskih proizvoda u određenim sektorima koji je sadržan u komunikaciji o preispitivanju europske politike susjedstva od 18. studenog 2015.;

7.

podsjeća na uspješne primjere ekonomske integracije zemalja središnje i istočne Europe te zemalja zapadnog Balkana koji bi u velikoj mjeri mogli služiti kao uzor za jačanje ekonomske integracije među zemljama Istočnog partnerstva;

8.

naglašava da je za takav tijek događaja potrebna politička volja zemalja Istočnog partnerstva; stoga poziva zemlje Istočnog partnerstva da razmisle o svojim međusobnim odnosima u cilju oživljavanja daljnje suradnje, a EU poziva da pruži stručno znanje i pomoć kako bi svojim partnerima pomogao da istraže nove mogućnosti zajedničkog gospodarskog razvoja; smatra da poboljšana usklađenost i suradnja, osobito u području sanitarnih i fitosanitarnih mjera, tehničkih propisa i ocjenjivanja sukladnosti, međusobne administrativne pomoći u carinskim pitanjima, usklađivanja digitalnog tržišta, javne nabave, prometa, vizne politike i razmjena u okviru obrazovanja, ima veliki potencijal za ostvarenje opće dobrobiti u korist stanovništva svih partnerskih zemalja i da bi mogla znatno poboljšati poslovno okruženje i sposobnost gospodarskih subjekata da sudjeluju u vrijednosnim lancima u cijeloj regiji;

9.

ističe važnost slobodnih i otvorenih cesta; naglašava liberalizaciju prometnih sredstava za zemlje koje nemaju izravan pristup lukama i lučkim terminalima na moru;

10.

napominje da EU financijski podupire regionalnu integraciju zajedničkim usklađivanjem sa standardima i najboljim praksama EU-a, prije svega s pomoću Europskog instrumenta za susjedstvo; skreće pozornost na činjenicu da je najveći dio sredstava namijenjen za bilateralne odnose između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva, ali da se nekima od instrumenata podupiru ili projekti na razini europske politike susjedstva ili, konkretnije, regionalna dimenzija Istočnog partnerstva;

11.

prima na znanje tekuće projekte u okviru „regionalnih programa za istok”; primjećuje da nije sasvim jasno u kojoj mjeri ti programi doprinose jačanju unutarregionalne suradnje; stoga poziva Komisiju da i tu dimenziju uključi u svoja izvješća;

12.

pozdravlja činjenicu da se s pomoću nekoliko programa EU-a nastoji poboljšati razina regulatornih i tehničkih standarda u zemljama Istočnog partnerstva jer je to nužno da bi se stvorio potencijal za jačanje gospodarske suradnje među zemljama Istočnog partnerstva i za jačanje suradnje između tih zemalja i država članica EU-a; priželjkuje konkretnije prijedloge Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje u pogledu modernizacije i strateškog usklađivanja instrumenata tehničke pomoći EU-a (TAIEX i Twinning), kao što je najavljeno u zajedničkoj komunikaciji od 18. studenog 2015.; smatra da bi se u cilju usklađivanja i davanja doprinosa stvaranju zajedničkih regulatornih pravila u cijeloj regiji tehnička pomoć EU-a trebala dodjeljivati ne samo na bilateralnoj nego i na multilateralnoj osnovi;

13.

pozdravlja uvođenje Instrumenta za područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine za mala i srednja poduzeća s pomoću kojeg će se u sljedećih deset godina osigurati bespovratna sredstva iz proračuna EU-a u vrijednosti od otprilike 200 milijuna EUR, koje je predviđeno za sljedeću godinu; napominje da se očekuje da će Instrument pokrenuti nova ulaganja u vrijednosti od najmanje 2 milijarde EUR za mala i srednja poduzeća u trima zemljama Istočnog partnerstva koje su potpisale sporazum o području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine s EU-om; ističe da je nedostatan pristup financiranju jedan od glavnih izazova s kojima se suočavaju mala i srednja poduzeća; poziva EU da učini sve što je potrebno kako bi mala i srednja poduzeća mogla brzo dobiti sredstva i kako bi potpora EU-a bila jasno vidljiva njezinim korisnicima, a mala i srednja poduzeća upoznata s tom inicijativom; poziva Komisiju da razmotri mogućnost dodjele bespovratnih sredstava za regionalnu suradnju u okviru tog instrumenta;

14.

smatra da nije dovoljna samo pomoć EU-a jer se institucije EU-a, osobito Europska investicijska banka, moraju oslanjati na partnerske banke na lokalnim financijskim tržištima radi isplate zajmova; poziva zemlje partnerice da provedu važne reforme koje su potrebne kako bi se malim i srednjim poduzećima pružili odgovarajući tržišni uvjeti;

15.

pozdravlja napore u okviru Platforme 2 za ekonomsku integraciju i usklađivanje s politikama EU-a u kontekstu Istočnog partnerstva koju koordinira Komisija i koja predstavlja forum za raspravu, a čiji je cilj doprinijeti pametnom, održivom i uključivom razvoju slobodnog tržišnog gospodarstva u partnerskim zemljama; poziva Komisiju da poduzme potrebne mjere u cilju jačanja mandata te platforme i njezine preobrazbe u strateški jače tijelo koje definira područja u kojima bi razmjena najboljih primjera iz prakse i usklađivanje standarda najviše koristili ekonomskoj integraciji ne samo s EU-om, nego i unutar regije;

16.

pozdravlja prijedlog prema kojem bi EU trebao poduprijeti svoje partnere kako bi mogli modernizirati svoja gospodarstva u cilju ostvarenja održivog rasta, kao što je najavljeno u zajedničkoj komunikaciji od 18. studenog 2015.; predlaže da bi u okviru europske politike susjedstva u kontekstu bilateralnih projekata o provedbi sporazuma o pridruživanju trebalo poticati i održavati uspješnu suradnju, uz pomoć stručnjaka iz država članica;

17.

smatra da bi parlamenti zemalja Istočnog partnerstva i Europski parlament trebali biti uključeni u taj strateški jači pristup te da bi Parlamentarna skupština Euronest mogla u tom smislu dati važan doprinos;

18.

nalaže svojim supredsjednicima da ovu rezoluciju proslijede predsjedniku Europskog parlamenta, Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, vladama i parlamentima država članica i zemljama Istočnog partnerstva.