5.4.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 120/1

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Europske komisije o Godišnjem pregledu rasta za 2016. te početak europskog semestra 2016. (1),

—

uzimajući u obzir (nacrt) izvješća Europskog parlamenta o europskom semestru za koordinaciju gospodarskih politika: Godišnji pregled rasta za 2016. (2015/2285(INI))

1.

ističe da su rast i zapošljavanje u EU-u oslabljeni manjkom ulaganja do kojeg je došlo nakon krize, što narušava konkurentnost i ugrožava gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju; zabrinut je da će produženo razdoblje niskih ulaganja dugoročno smanjiti potencijal rasta zaposlenosti i kvalitete novih radnih mjesta;

2.

primjećuje da su se proračunski rezovi negativno odrazili na javna ulaganja u infrastrukturu, kako je nedavno potvrdilo zajedničko istraživanje OR-a i OECD-a (2), kao i na javna ulaganja u obrazovanje, strukovno osposobljavanje, zdravstvo, socijalne usluge, skrb za djecu i usluge stanovanja, u vrijeme kad su privatna ulaganja otežana zbog niskih očekivanja u pogledu tempa rasta gospodarske aktivnosti;

3.

naglašava da prepreke privatnim i javnim ulaganjima treba ukloniti na sljedeće načine: dovršenjem unutarnjeg tržišta (posebice u sektoru usluga), provedbom strukturnih reformi usmjerenih na otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i borbu protiv nejednakosti, poboljšanjem regulatornog i poslovnog okruženja, borbom protiv prijevara i sive ekonomije te poticanjem poduzetništva. U tom smislu ističe važnost učinkovitog i djelotvornog korištenja fondova EU-a u partnerstvu s privatnim sektorom kako bi se javnim i privatnim fondovima zajedno ostvario pozitivan učinak na terenu. Uzimajući u obzir namjeru Europske komisije da zapodjene dijalog s državama članicama o utvrđivanju tih prepreka, naglašava potrebu za njihovom posebnom analizom na svim razinama vlasti te za uključivanjem OR-a u taj proces;

4.

potiče države članice EU-a da uključe svoje lokalne i regionalne vlasti u optimalno iskorištavanje strukturnih fondova, koji u prosjeku predstavljaju oko 14 % ukupnih javnih ulaganja, ali čiji udio prelazi 50 % u devet država članica, kao i u optimalno iskorištavanje Plana ulaganja za Europu (Europski fond za strateška ulaganja), u čijoj se provedbi moraju primijeniti kriteriji fleksibilnosti i komplementarnosti sa strukturnim fondovima kako bi se u potpunosti iskoristili svi investicijski kapaciteti tog plana, kako za javna tako i za privatna ulaganja;

5.

podržava proces uzlazne gospodarske i socijalne konvergencije, no naglašava da će se socijalne, gospodarske i teritorijalne nejednakosti prevladati samo uz pomoć teritorijalne vizije koja bi nam omogućila da ostvarimo snažniji pristup odozdo prema gore spajanjem lokaliziranog pristupa politikama s teritorijalnom dimenzijom revidirane strategije Europa 2020. i kohezijskom politikom EU-a usmjerenom na rezultate;

6.

primjećuje da bi predloženi Program potpore strukturnim reformama, nakon što prođe redovni zakonodavni postupak, trebao biti dostupan nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima u skladu s postojećom podjelom ovlasti u državama članicama te ističe da bi se trebao provoditi bez smanjenja financijskih dotacija ESIF-a;

7.

naglašava da je izgradnja učinkovitijih administrativnih kapaciteta na svim razinama uprave, uključujući lokalne i regionalne vlasti, od iznimne važnosti za postizanje ponovnog pokretanja dugoročnih ulaganja, strukturnih reformi te odgovorne i učinkovite potrošnje;

8.

ističe kako je važno da sve države članice imaju zdravu gospodarsku politiku i stabilne javne financije, kao preduvjet za nužna kratkoročna i dugoročna javna ulaganja;

9.

smatra da Godišnji pregled rasta za 2016. pruža snažne argumente Komisiji da razmotri predlaganje fiskalnog kapaciteta za Europsku uniju u cjelini za provedbu protucikličkih politika i ubrzanje oporavka. Taj bi fiskalni kapacitet trebao uvažavati načelo supsidijarnosti te uključivanjem lokalnih i regionalnih vlasti u oblikovanje politika osigurati dovoljnu fleksibilnost za provedbu politika koje su primjerene lokalnim potrebama;

10.

ponavlja svoj poziv da se u javno računovodstvo uvede „zlatno pravilo” prema kojem se dugoročna ulaganja ne uvrštavaju u tekuće rashode; u tu svrhu ponovno poziva Europsku komisiju da predstavi Bijelu knjigu koja će se temeljiti na načelima OECD-a za učinkovita javna ulaganja na svim razinama vlasti i kojom će se na razini EU-a utvrditi tipologija kvalitete javnih ulaganja u obračunu javnih rashoda u skladu s njihovim dugoročnim učinkom; potiče na umanjivanje tekućih rashoda u cilju smanjenja poreznog opterećenja kako bi se potaknula privatna ulaganja;

11.

ponovno predlaže da se u ocjenjivanje makroekonomskih nejednakosti uključi pokazatelj koji se odnosi na stopu ulaganja;

12.

ističe potrebu za fleksibilnošću u provedbi Pakta o stabilnosti i rastu i Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji kako bi se ulagačke sposobnosti lokalnih i regionalnih vlasti potakle, a ne ograničile. Odbor od Komisije očekuje da, nastavljajući se na Komunikaciju iz siječnja 2015. godine, iznese daljnje konkretne prijedloge kako bi taj aspekt uzela u obzir pri provedbi ili eventualnoj reviziji tih sporazuma;

13.

pozdravlja priznavanje strategije Europa 2020. kao dugoročnog višerazinskog okvira politike; ističe važnost pridavanja teritorijalne dimenzije strategiji; najavljuje da će se OR savjetovati s lokalnim i regionalnim vlastima kako bi se pridonijelo utvrđivanju pokazatelja i ciljeva revidirane strategije Europa 2020., kao i dugoročnije strategije nakon 2020. koju je Europska komisija najavila za 2016. Predlaže se uključivanje nove vodeće inicijative o demografskim izazovima, kao horizontalnog instrumenta, kako bi sva područja koja se suočavaju s različitim demografskim izazovima ostvarila pametan, održiv i uključiv rast;

14.

naglašava da nacionalni programi reformi i preporuke za pojedine zemlje trebaju uključivati teritorijalnu dimenziju kako bi se što je više moguće povećao rast i smanjile teritorijalne nejednakosti;

15.

ponavlja svoj poziv Komisiji i Parlamentu da usvoje Kodeks postupanja kojim bi se osigurala strukturna uključenost lokalnih i regionalnih vlasti u europski semestar; ponavlja svoju predanost da iznese konkretan prijedlog o tom pitanju tijekom 2016.; obvezuje se da će zapodjenuti redoviti dijalog s Europskom komisijom, posebno u pogledu europskog aspekta postupka semestra;

16.

pozdravlja namjeru bolje integracije europodručja i nacionalnih dimenzija gospodarskog upravljanja u EU-u predstavljanjem Godišnjeg pregleda rasta za 2016. zajedno s preporukama za europodručje na početku ciklusa europskog semestra 2016.;

17.

podržava poziv Europskog parlamenta na uključivanje stupa jedinstvenog tržišta u europski semestar zajedno sa sustavom za redovno praćenje i ocjenjivanje integracije jedinstvenog tržišta koji obuhvaća niz kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja, referentne vrijednosti, stručnu reviziju i razmjenu najboljih praksi;

18.

pozdravlja činjenicu da Godišnji pregled rasta koji je priredila Komisija dodaje tri socijalna pokazatelja (stopa aktivnosti, nezaposlenost mladih i dugotrajna nezaposlenost) Izvješću o mehanizmu upozoravanja za 2016. čime se odražavaju ciljevi iz članka 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

19.

predsjedniku daje uputu da Rezoluciju proslijedi Komisiji, Europskom parlamentu, Vijeću i predsjedniku Europskog vijeća.