3.3.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 82/1

Izvjestitelj:

g. Daniel MAREELS

1.1.

EGSO pozdravlja prijedloge za program „jednostavne, transparentne i standardizirane” sekuritizacije (STS sekuritizacija) i prilagođavanje bonitetnih zahtjeva za kreditne institucije i investicijska društva. Ovi se prijedlozi uklapaju u širi kontekst„Akcijskog plana o izgradnji unije tržišta kapitala”  (1).

1.2.

Odbor pozdravlja brzo usvajanje prijedloga povezanih sa sekuritizacijom, objavljenih istodobno s akcijskim planom za uspostavu Unije tržišta kapitala. Radi se o tome da se u kratkom roku poduzmu potrebne mjere. Time bi se trebalo omogućiti stvaranje znatnih dodatnih sredstava za financiranje banaka. To je vrlo važno, posebice za mala i srednja poduzeća te kućanstva.

1.3.

U europskom financijskom sustavu bankovni zajmovi predstavljaju 75-80 % ukupnog financiranja gospodarstva i u budućnosti će mala i srednja poduzeća (MSP) i kućanstva nesumnjivo ostati iznimno ovisna o bankarskom financiranju. Oživljavanje tržišta može voditi do dodatnih raspoloživih kredita za određeni sektor u iznosu od 100 do 150 milijardi eura, ili povećanja kreditnih zajmova od 1,6 % poduzećima i kućanstvima. Odbor je već naglasio važnost sekuritizacijskih transakcija za MSP-ove s obzirom na njihovu bitnu ulogu u europskom gospodarstvu.

1.4.

Što se tiče bankovog financiranja, Odbor zastupa mišljenje da ono ide ruku pod ruku s tržišnim financiranjem, koje će se još više razvijati u okviru unije tržišta kapitala. Oba načina financiranja trebaju biti komplementarna, a ne međusobno suprotstavljena rješenja.

1.5.

Odbor smatra da je sada prioritet potrebno dati sveobuhvatnom pristupu. Za novi okvir sekuritizacije potreban je održivi i detaljan pristup te je potrebno uspostaviti pravednu i odgovarajuću ravnotežu. Na svim je razinama u obzir potrebno uzeti ciljeve i interese zainteresiranih strana. U tom kontekstu postoji uvažavanje kako napora u korist stabilnosti financijskog sustava, tako i za pristup u kojem ulagači i investitori imaju prava, ali također imaju i obveze.

1.6.

Obnova sekuritizacije pretpostavlja da će nova pravila biti dovoljno sveobuhvatna. Kriteriji za STS moraju biti realistični i ostvarivi za sve banke, što uključuje velike, ali i lokalne i male banke koje su započele kreditno financiranje. Potrebno je da sekuritizacija u jednakoj mjeri bude privlačna i za ulagače. Ako se uspješno provede, može se značajno doprinijeti financiranju gospodarstva, većim ulaganjima te povećanju rasta. Potrebno je istodobno jasno odrediti rizike koji iz toga proizlaze i odrediti tko će ih morati preuzeti, uzimajući u obzir cijeli lanac, od izvora do ulagača. Vodi se računa o tome da se ne ponavljaju pogreške iz prošlosti.

1.7.

Potrebno je da se načela sigurnosti, transparentnosti i provedbe („enforcement”) uključe u nove propise kako bi se učvrstilo povjerenje u nova tržišta. Nadzor mora biti razvijen na odgovarajući način, koliko na razini ESB-a, toliko i na razini nacionalnih nadzornih tijela, a ne smije se zanemariti ni međunarodna dimenzija.

1.8.

Zbog složenosti i rizika koji ide uz to, Odbor se izjašnjava za pristup prema kojem sekuritizacija nije dostupna malim ulagačima i potrošačima. Odbor smatra da sadašnji dobrovoljni pristup nije dovoljan i poziva na to da se formalna zabrana izričito naglasi u tekstu.

1.9.

Predviđeno je da se program ocjeni nakon razdoblja od četiri godine. Za Odbor je poželjna brža ocjena. Za to se čini prikladnijim razdoblje od dvije godine.

1.10.

Za Odbor je od velikog značaja da europski donositelji odluka igraju ključnu ulogu u međunarodnoj i globalnoj raspravi vezanoj za sekuritizaciju kako bi se zaštitila europska pravna stečevina i kako bi se osigurala dovoljna razina usklađenosti na međunarodnoj razini.

2.1.

Junckerova je Komisija prilikom stupanja na dužnost postavila tri apsolutna prioriteta: rast, radna mjesta i ulaganja.

2.2.

Kako bi se to postiglo, donesen je Investicijski plan za Europu koji se sastoji od triju točaka:

2.3.

Svojim akcijskim planom o izgradnji unije tržišta kapitala od 30. rujna 2015. Komisija će istodobno mobilizirati kapital u Europi i postići jedinstveno tržište kapitala te realizirati važan dio točke 3 koji se odnosi na investicijske planove do 2019. godine.

2.4.

Istodobno s akcijskim planom predstavljeni su i prijedlozi koji se tiču sekuritizacije  (3). Oni su obuhvaćeni u zakonodavnom paketu koji obuhvaća dva prijedloga koji reguliraju različite aspekte:

2.4.1.

s jedne strane, prijedlog koji se tiče sekuritizacije. Prijedlog uredbe uključuje razvoj zajedničkog konkretnog okvira sekuritizacije za sve sudionike na tržištu sekuritizacije i određivanje niza transakcija koje zadovoljavaju određene kriterije: „jednostavne, transparentne i standardizirane sekuritizacije” ili „STS sekuritizacije”  (4)  (5); i

2.4.2.

s druge strane, prijedlog za izmjenu postojećeg regulativnog okvira sekuritizacije u pravu Unije, posebno u odnosu na kapitalne zahtjeve za kreditne institucije i investicijska društva, ima za cilj osigurati regulativu koja bi bila osjetljivija na rizik bonitetne obrade STS sekuritizacije (6) tako da se uredno poštuju specifikacije svojstvene za STS sekuritizaciju.

2.4.3.

Prvi prijedlog ne regulira samo niz odredaba koje se primjenjuju za sve sekuritizacije, već stvara i određeni okvir, a osobito za STS sekuritizaciju. To se odnosi na postupak kojim se sekuritizacija strukturira, a ne na povezanu kreditnu kvalitetu predmetne imovine.

2.4.4.

Drugi se prijedlog komplementarno odnosi na bonitetnu obradu sekuritizacije, koja bolje vodi računa o specifičnim značajkama ovih tržišta. Konkretno, tu se određuju kapitalni zahtjevi za pozicije u sekuritizacijama, kao i obrada STS sekuritizacija osjetljivija u odnosu na rizik.

3.1.

EGSO izražava zadovoljstvo time što su prijedlozi u području sekuritizacije objavljeni istodobno kad i akcijski plan za uspostavu Unije tržišta kapitala. Sada je potrebno brzo poduzeti potrebne mjere. Doista, europska gospodarstva u velikoj mjeri ovise o bankovnom financiranju. U europskom financijskom sustavu bankovni zajmovi čine od 75 do 80 % ukupnog financiranja gospodarstva (7). Odbor smatra da bankovno i tržišno financiranje ide ruku pod ruku i da se treba promatrati kao komplementarno.

3.2.

Nadalje, razina ulaganja još uvijek ostaje daleko ispod razine prije financijske i gospodarske krize. Dok su bruto domaći proizvod i privatna potrošnja u drugom tromjesečju 2014. godine više ili manje bili na istoj razini kao 2007. godine, brojke koje govore o ukupnim ulaganjima bile su 15 % niže nego 2007. godine (8).

3.3.

Odbor je već ranije naglasio značaj sekuritizacije, a posebno kada je riječ o MSP-ovima, čije financiranje ovisi o bankovnom financiranju (9). MSP-ovi imaju važnu ulogu u europskom gospodarstvu s obzirom na to da čine više od 98 % ukupnog broja poduzeća u Europi, čine više od 67 % radnih mjesta u privatnom sektoru i zaslužni su za 58 % bruto dodane vrijednosti koju stvaraju u poslovnom životu Europske unije (10).

3.4.

Osim toga, sekuritizacija za pozajmice za MSP-ove trenutno je vrlo ograničena, za razliku od sekuritizacije za nekretnine, koja nije u tolikoj mjeri patila uslijed financijske krize. Za sada pokriva samo 8 % sekuritizacije tržišta MSP-ova u usporedbi s 58 % od RMBS-a (11). Odbor stoga smatra da poseban naglasak treba staviti na sekuritizaciju vezanu za MSP-ove u okviru strategije za stvaranje jedinstvenog tržišta kapitala.

3.5.

Oživljavanje tržišta sekuritizacije, a posebno segmenta koji se odnosi na MSP-ove, od velikog je značaja. U Investicijskom planu za Europu stoji da je postizanje kvalitetne sekuritizacije jedno od pet područja na kojima se mora poduzeti kratkoročno djelovanje. Ako ovo tržište ponovo postigne prosječnu razinu koju je imalo prije krize i kreditne institucije budu koristile nove načine kako bi pribavile svježe kredite, određeni sektori mogu računati na dodatne raspoložive kredite u iznosu od 100 do 150 milijardi eura. To bi za poduzeća i kućanstva značilo povećanje kredita od 1,6 % (12).

3.6.

EGSO je već ranije zagovarao redinamizaciju, ali pod određenim uvjetima. Prema mišljenju Odbora, potrebno je izbjeći određene pogreške iz prošlosti koje su se događale u Sjedinjenim Američkim Državama te je potrebno jasno odrediti okvire sekuritizacije (13). Na isti se način pretpostavlja da trajno tržište sekuritizacije visoke kvalitete zahtijeva unaprjeđenje temeljnih struktura s kratkim lancima između posrednika kako bi se izravno povezalo korisnike zajma i štediše (14).

3.7.

Za Odbor je iznimno važan holistički pristup i da se radi dugoročno i čvrsto te da se svi potrebni ciljevi i interesi zainteresiranih strana imaju u vidu i da se teži jasnoj ravnoteži između njih. Svako djelovanje mora imati pozitivne i povoljne posljedice kako za financiranje gospodarstva (vidjeti gore), tako i za stabilnost financijskog sustava i za interese investitora i ulagača.

3.8.

Odbor smatra da je „uredba” dobar izbor kako bi se ostvarila ova incijativa u cilju izgradnje jedinstvenog tržišta. Zakonodavstvo stoga mora biti dovoljno široko i privlačno za ulagače kako bi oni mogli uistinu biti uspješni u praksi.

3.9.

Odbor prepoznaje napore u korist stabilnoga financijskog sustava i potencijal koji to sadrži. Osiguran je određeni niz transparentnih uvjeta u prijedlozima i time je olakšano šire i učinkovitije raspoređivanje rizika između više činitelja unutar i izvan financijskog sektora.

3.10.

EGSO pridaje važnost obvezi transparentnosti s obzirom na to da nedostatak transparentnosti i standardizacije predstavlja jednu od najvećih prepreka za razvoj tržišta sekuritizacije. Osnovno načelo razlike između različitih kategorija sekuritiziranih proizvoda i uvođenja jednostavnih, transparentnih i standardiziranih proizvoda smatra se prikladnim sredstvom za povećanje povjerenja ulagača i oživljavanje tržišta.

3.11.

Zadržavanje rizika znači da stranke koje poduzimaju te aktivnosti same moraju zadržati minimalni rizik u portfelju. Stoga Odbor smatra da je to valjano opće načelo. Treba napomenuti i da se „originate to distribute” modeli ne mogu ponovo pojaviti.

3.12.

Investitori i ulagači imaju prava, ali također imaju i obveze. Odgovornost leži na ulagačima, prije svega što se tiče „dužne revnosti”, što je obveza koje imaju u odnosu na sekuritizaciju u području u koje žele ulagati. Postavljanje stvari drugačije i prebacivanje odgovornosti na promatrače i vlade iznijet će na površinu neželjeno pitanje „moralnog rizika”.

3.13.

Operacije i tržišta sekuritizacije mogu, u određenim okolnostima, uključivati rizike. To je pouka koju možemo izvući iz nedavne prošlosti, tijekom koje su počinjene neke pogreške. Radi se o tome da se u obnovi na kojoj se sada radi ne ponove pogreške iz prošlosti, kao što je Komisija izričito navela u investicijskom planu koji je objavila krajem 2014. godine. U novom je okruženju potrebno jasno odrediti koji rizik što sa sobom donosi, kao i tko ga preuzima. Zahvaljujući usklađivanju standarda za izvještavanje, isporukom više strukturiranih podataka i korištenjem fiksnih predložaka bit će moguće ojačati povjerenje ulagača i poboljšati procjenu rizika. Zajedno s poboljšanom kvalitetom podataka ovo će pomoći da posredovanje agencija za kreditni rejting postane suvišno.

3.14.

Potrebno je da načela sigurnosti, transparentnosti i provedbe („enforcement”) pronađu svoje mjesto u novim propisima, a ona će ujedno biti korisna na novim tržištima. Potrebno je razviti nadzor, a ne smije se zanemariti ni međunarodna dimenzija.

3.15.

Odbor pozdravlja načelo da ove aktivnosti i tržišta budu rezervirana za profesionalne i institucionalne ulagače, banke i druge dugoročne investitore. U nacrtima teksta, istaknuto je stajalište da mali ulagači i potrošači ne smiju tome imati pristup. Uzimajući u obzir složenost pitanja i povezane rizike, ovo je ispravan pristup, ali Odbor naglašava da se ta zabrana mora formalno navesti u tekstu.

3.16.

Odbor je svjestan da sadašnji tekstovi ostaju ograničeni dok se ne usklade ključni elementi na tržištu sekuritizacije, ali se izbjegava prejudiciranje dodatnog tržišnog usklađivanja postupaka i prakse na tim tržištima. Svi napori koji se odvijaju na ovom području zaslužuju dovoljnu pažnju, poštovanje i procjenu.

3.17.

Što se tiče procjene koja je predviđena u roku od četiri godine od stupanja na snagu ove inicijative, Odbor podržava uvođenje kraćega dvogodišnjeg razdoblja kako bi se maksimalno zadržale šanse za uspjeh.

3.18.

Nadalje, važno je da donositelji politika EU-a imaju ključnu ulogu u raspravama na međunarodnoj razini. Radi se prije svega o razgovorima u Bazelu (15), o razvoju pravnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju kako bi se osiguralo dovoljno usklađivanje na međunarodnoj razini.