28.1.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 32/20

Izvjestitelj:

Carmelo CEDRONE

1.1.

Gospodarska i socijalna situacija u Grčkoj i dalje predstavlja velik i ozbiljan problem zbog kontinuirano niske stope rasta i pomanjkanja javnih sredstava potrebnih za poticanje rasta. Uzroci takvog stanja dobro su poznati i EGSO ih je opetovano naglašavao posljednjih godina i mjeseci. Taj problem ima posljedice na dostupnost sredstava potrebnih za provedbu predviđenih programa s financijskom potporom iz strukturnih fondova za razdoblje 2014. – 2020., kao i preostalih sredstava iz razdoblja 2007. – 2013.

1.2.

Komisija je Europskom parlamentu i Vijeću podnijela prijedlog o izmjeni Uredbe br. 1303/2013 kojom se utvrđuju zajedničke odredbe o pet strukturnih i investicijskih fondova u pogledu posebnih mjera za Grčku (1).

1.3.

Prijedlogom Komisije, usmjerenim na kompenzaciju pomanjkanja likvidnosti i javnih sredstava za ulaganja u Grčkoj, predviđaju se dvije financijske pogodnosti. One se u osnovi sastoje od pojačanog financiranja na početku proračunskog razdoblja sredstvima već odobrenim za Grčku (što stoga ne utječe na proračun za razdoblje 2014. – 2020.) i od povećanja stopa sufinanciranja.

1.4.

Zakonski prijedlog odnosi se na razdoblje 2007. – 2013., kao i na razdoblje 2014. – 2020.

1.5.

Za razdoblje 2014. – 2020. Komisija predlaže povećanje razine početnog pretfinanciranja sredstava u iznosu od 7 % za programe kohezijske politike u okviru cilja ulaganja u rast i radna mjesta (EFRR, ESF i Kohezijski fond) i za programe koji se podupiru iz EFPR-a. To bi iznosilo ukupno 1 milijardu eura u razdoblju od dvije godine (500 milijuna eura 2015. godine i 500 milijuna eura 2016.).

1.6.

Za razdoblje 2007. – 2013., Komisija predlaže da se primijeni najveća stopa sufinanciranja u iznosu od 100 % prihvatljivih rashoda na privremena plaćanja i konačne isplate za operativne programe koje je Grčka provela te da se ranije oslobodi 5 % preostalih plaćanja, koja se obično zadržavaju do kraja programa. To bi osiguralo trenutačnu dodatnu likvidnost od otprilike 500 milijuna eura za 2015. godinu te dodatni iznos od 500 milijuna eura u 2016.

2.1.

EGSO dijeli zabrinutost Komisije u pogledu potrebe za pružanjem dodatnih financijskih sredstava Grčkoj kojima bi se ponovno pokrenula ulaganja u održiv rast. EGSO već neko vrijeme iznosi prijedloge u tom smislu za sve zemlje i područja s poteškoćama s proračunom, dugom ili s visokom stopom nezaposlenosti (2).

2.2.

Odbor vjeruje da prijedlog Komisije, koji i sama Komisija smatra iznimnim i o kojem se sada raspravlja u Europskom parlamentu, ne odgovara ciljevima koji se namjeravaju postići. Kako zbog svojeg financijskog opsega tako i zbog predviđenih postupaka raspodjele (predujam planiranih sredstava), ta pomoć nije dovoljna za ispunjavanje potreba Grčke u pogledu javnih ulaganja, povrata razine konkurentnosti i zaposlenosti u njezinom proizvodnom sustavu. Osiguravanje likvidnosti koje proizlazi iz primjene nove uredbe procjenjuje se na otprilike 2 milijarde eura. To je nesumnjivo znatan, ali ne i dodatan iznos jer će se sredstva planirana za naredne godine umanjiti za jednak iznos (2018. i 2020.).

2.3.

EGSO je u svojim mišljenjima opetovano isticao da, ako Komisija namjerava pomoći Grčkoj, dodatna sredstva koja će joj se namijeniti, bilo u obliku novih investicijskih programa, bilo dodatnim smanjenjem tražene kvote nacionalnog sufinanciranja za operativne programe koji dobivaju potporu iz strukturnih fondova za razdoblje 2014. – 2020., moraju biti veća.

2.4.

EGSO ističe dodatnu zabrinutost u vezi s kašnjenjima u pokretanju novog programa strukturnih fondova. Sredstva dodijeljena Grčkoj u okviru kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020. sveukupno iznose oko 35 milijardi eura. Teška gospodarska, ali i politička situacija s kojom se Grčka suočava dovela je do velike nesigurnosti u pogledu odluka o ulaganju i do administrativnih kašnjenja koja su je onemogućila u pokretanju potrebnih postupaka za pristup sredstvima novog programskog razdoblja 2014. – 2020.

2.5.

EGSO izražava zabrinutost zbog toga što će ta kašnjenja, zajedno s mjerama štednje koje je EU zatražio za odobrenje trećeg plana potpore i koje će neminovno umanjiti javna sredstva za ulaganja, utjecati i na pokretanje programa potrošnje predviđenih u okviru fondova za sljedeću godinu i za cijelo razdoblje do 2020. godine.

2.6.

Projekti koji su trenutačno u fazi provedbe u Grčkoj uglavnom se financiraju sredstvima iz programskog razdoblja 2007. – 2013. Najnovije analize preostalih sredstava za razdoblje 2007. – 2013. ukazuju na to da preostaje iznos od 1,5 do 2 milijuna eura koji će, ako se ne iskoristi do kraja godine, biti vraćen. S obzirom na iznimne okolnosti u zemlji, Komisija je u svoj prijedlog mogla uključiti duže rokove za izvješćivanje o rashodima (prijeći s n+2 na n+3).

3.1.

Zaključak EGSO-a jest da se slaže s Komisijom i podržava njezin prijedlog, iako ga smatra nedostatnim. Kako je predložio u mnogim svojim mišljenjima, Odbor smatra da europske institucije i države članice trebaju stvoriti program pomoći za zemlje europodručja u poteškoćama, počevši od Grčke, koji bi bio znatniji i vjerodostojniji nego dosad. To bi trebalo uključivati uvođenje veće fleksibilnosti u primjeni novog europskog upravljanja za poreznu i proračunsku politiku, povećanje sredstava za financiranje Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda (EIF), počevši od Junckerovog plana, te funkcionalnije uključivanje i usklađivanje sredstava namijenjenih financiranju drugih politika EU-a.

3.2.

Ukratko, osim gore navedenog potrebno je: (a) proširiti prijedlog (uklanjanje sufinanciranja za Grčku) na cijelo razdoblje 2014. – 2020.; (b) ubrzati mjere Junckerovog plana za Grčku i provesti ih prije predviđenog roka u cilju podupiranja gospodarskog oporavka, razvoja i zapošljavanja objema mjerama; (c) pojednostavniti, a NE zakomplicirati, administrativne mjere; (d) uspostaviti (Komisija) miješanu radnu skupinu koja bi dala potporu Grčkoj i potpomogla je u različitim fazama iskorištavanja strukturnih fondova; i (e) razmotriti mogućnost proširenja tih ili sličnih mjera (uz odgovarajuće provjere) na druge države na koje je kriza najviše utjecala i koje imaju višu stopu nezaposlenosti od europskog prosjeka.