25.4.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 122/12

---

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2014/C 122/05)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda  (2)

„БЪЛГАРСКО РОЗОВО МАСЛО” („BULGARSKO ROZOVO MASLO”)

EZ br. BG-PGI-0005-01050 – 26.10.2012.

ZOZP ( X ) ZOI ( )

1.   Naziv

„Българско розово масло” („Bulgarsko rozovo maslo”)

2.   Država članica ili treća zemlja

Bugarska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 3.2.: Eterična ulja

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv pod točkom 1.

„Bulgarsko rozovo maslo” eterično je ulje dobiveno destilacijom vodenom parom cvjetova ruže mjesečarke (Rosa damascena Mill.).

Vanjski izgled : Uljasta prozirna tekućina

Boja : Žuta ili žutozelena

Miris : Karakterističan miris ruža

Fizikalno-kemijski pokazatelji : Utvrđuju se plinskom kromatografijom. Utvrđeni reprezentativni i tipični sastojci prisutni su u količinama navedenima u nastavku te se u skladu s njima određuje kromatografski profil ulja:

Sastojci	Sadržaj (%)
ETANOL	do 3,0
LINALOL	između 1,0 i 3,0
FENILETIL ALKOHOL	do 3,0
CITRONELOL	između 24,0 i 35,0
NEROL	između 5,0 i 12,0
GERANIOL	između 13,0 i 22,0
GERANIL ACETAT	do 1,5
EUGENOL	do 2,5
METILEUGENOL	do 2,0
FARNESOL	najmanje 1,4
UGLJIKOVODICI:
С17 (heptadekan)	između 1,0 i 2,5
С19 (nonadekan) (3)	između 8,0 i 15,0
С19 (nonadeken) (4)	između 2,0 i 5,0
С21 (heneikosan)	između 3,0 i 5,5
С23 (trikosan)	između 0,5 i 1,5

3.3.   Sirovine (samo za prerađene proizvode)

(a)	Ruža mjesečarka (Rosa damascena Mill.)

Svježi cvijet ruže sastavljen od latica i lapova ruža vrste Rosa damascena Mill., s uklonjenim mladicama, lišćem i pupoljcima te bez mehaničkih nečistoća (npr. blato, kamenje).

(b)

Voda

3.4.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

—

3.5.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Branje, prijevoz i skladištenje cvjetova ruža:

Branje cvjetova ruža obično počinje u svibnju, najprije na poljima na uzvisini od 300 do 400 m nadmorske visine, a traje od 20 do 25 dana, kada cvjetovi ruža postižu odgovarajuću zrelost i imaju od 14 do 40 ružičastocrvenih latica te ugodan i karakterističan miris. Branje cvjetova ruža započinje između 5 i 6 sati ujutro i traje do 11 sati ili do podneva. Kvaliteta ulja „Bulgarsko rozovo maslo” zajamčena je usklađenošću sa zahtjevom da se cvjetovi ruža prerađuju najkasnije od 10 do 15 sati nakon branja, kako bi se očuvala svježina i kvaliteta sirovine.

Cvjetovi se prevoze u destilerije odmah nakon branja, a destilacija se provodi bez prestanka. Cvjetovi ruža se sortiraju, neki za neposrednu preradu, a neki za skladištenje koje ne smije trajati duže od 15 sati (kada je vrijeme prohladno, a temperatura cvjetova nije viša od 20 °C) prije destilacije, ovisno o tome kada su ubrani.

Prerada cvjetova ruža – faze prerade:

Destilacija: Cvjetovi ruža stavljaju se u kotao za destilaciju u volumenu jednakom 100 kg po kubičnom metru i miješaju se s vodom u omjeru od 1:4 do 1:5; tu mješavinu se zagrijava i pretvara ju se parom i vodom u kipuću pastu koju se miješa uz upotrebu automatskog uređaja. Eterična ulja odvojena s pomoću pare hlade se i njima se pune tikvice u koje se sakupljaju. Potrebno je približno 3 500 kg cvjetova ruža za 1 kg ružina ulja.

Ponovna destilacija (koncentracija) destilirane tekućine: Provodi se u cijevi za ponovnu destilaciju koja radi neprekidno, u kojoj se početni destilat podvrgava višestrukoj ponovnoj destilaciji.

Odvajanje, dehidracija i filtriranje ružina ulja: Eterično ulje odvaja se u firentinske tikvice, nakon čega se uklanjaju sve mehaničke nečistoće i voda zagrijavanjem do 30 °С i filtriranjem.

Miješanje: Komercijalne serije priprema se spajanjem (miješanjem) ružina ulja proizvedenog u jednoj instalaciji (vlastite mješavine poduzeća) ili miješanjem ulja proizvedenog u različitim instalacijama.

3.6.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

Skladištenje: U odvojenim zaštićenim objektima, uključujući bankovne sefove, pri temperaturi od 15 ± 5 °C, daleko od izravnog sunčevog svjetla i izvora topline, u zapečaćenim vatrostalnim tikvicama kapaciteta do 5 000 g opremljenim posebnim čepovima kojima se sprječava izravan kontakt sa zrakom ili u lakiranim aluminijskim spremnicima.

Prijevoz i pakiranje: U lakiranim aluminijskim spremnicima ili u tradicionalnim cilindričnim bocama (konkumi) čiji su vratovi zatvoreni čepovima i zavarenom metalnom pločicom na vrhu), ili u staklenkama i staklenim tikvicama. Tradicionalne tikvice omotavaju se bijelom tkaninom s tradicionalnim dodatcima, odnosno trobojnom vrpcom i užetom te s jamstvenim certifikatom zavezanim oko vratova. Pakiranja se razlikuju i težine im variraju od 0,5 g do 5 000 g. Tradicionalne tikvice ili spremnike prevozi se u standardnim drvenim sanducima, kutijama odobrenim za prijenos opasne robe ili običnim čvrstim kutijama od rebrastog kartona, podložnima najvišoj dopuštenoj neto težini od 10 kg.

3.7.   Posebna pravila o označivanju

—

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisna regija u kojoj se proizvodi ulje „Bulgarsko rozovo maslo” uključuje sljedeće općine:

—   u oblasti Plovdiv: Brezovo, Kalojanovo, Karlovo, Sopot, Stambolijski, Sedinenie i Hisarja,

—   u oblasti Stara Zagora: Bratja Daskalovi, Gurkovo, Kazanlak, Magliž, Nikolaevo, Pavel Banja i Stara Zagora,

—   u oblasti Pazardžik: Belovo, Bracigovo, Pazardžik, Panađurište, Peštera i Strelča,

—   u Sofijskoj oblasti: Ihtiman, Koprivštica i Mirkovo.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1.   Posebnosti zemljopisnog područja

Prirodne i klimatske značajke

Ruža mjesečarka tradicionalno se uzgaja u Dolini ruža (Rozovata Dolina) u središnjoj Bugarskoj na nadmorskoj visini između 370 i 625 m. Regiju odlikuje lagano, pješčano smeđe šumsko tlo koje ne zadržava vodu, a klimatsku su uvjeti prikladni za uzgoj ruža. Zahvaljujući blagim zimama i prosječnoj godišnjoj temperaturi od 10,6 °C, cvjetovi pupaju u veljači. Visoke razine vlažnosti u svibnju i lipnju optimalne su za sporo i ravnomjerno cvjetanje tijekom razdoblja branja.

Povijesni i ljudski čimbenici

Proizvodnja ulja „Bulgarsko rozovo maslo” tradicionalno je zanimanje stanovništva doline Rozovata Dolina. Tijekom povijesti duže od 300 godina lokalno je stanovništvo sakupilo stručno znanje o razvoju sjemena visoke kvalitete i uzgoju ruža te je u industriju uvelo tehnološke inovacije. Branje se provodi tijekom razdoblja od 20 do 30 dana i potrebne su posebne vještine: između nekoliko sati prije zore i ranog jutra beru se samo cvjetovi s barem jednom otvorenom laticom zajedno s lapovima, bez oštećivanja stabljike ili grana. Zatvorene pupoljke ostavlja se na stabljici za naknadno branje. Samo su iskusni destilatori kvalificirani procijeniti kada su cvjetovi spremni da ih se stavi u kotao za destilaciju, utvrditi omjer cvjetova i vode te odlučiti koja je optimalna temperatura za destilaciju. Te se vještine prenose s generacije na generaciju i služe usavršavanju kotlova u kojima se proizvodi ulje „Bulgarsko rozovo maslo”, čime se osigurava stalna visoka kvaliteta konačnog proizvoda.

5.2.   Posebnost proizvoda

Posebne i prepoznatljive značajke ulja „Bulgarsko rozovo maslo” njegova su bogata aroma, blijeda žutozelena boja, vrlo dobre fiksativne sposobnosti, aroma koja se dugo zadržava te ujednačen spoj hlapivih tvari i ugljikovodika.

Kemijske značajke ulja „Bulgarsko rozovo maslo” usko su povezane sa zemljopisnim osobinama regije te ih one izdvajaju od ružinih ulja proizvedenih u drugim dijelovima svijeta. To su: sadržaj citronelola od 24 do 35 % (u usporedbi sa sadržajem od 39 do 49 % kod proizvođača drugdje na svijetu), omjer citronelola i geraniola od 1,1:2,5 (u usporedbi s 2,3:4,8 kod proizvođača drugdje na svijetu). Prepoznatljiva je značajka ulja „Bulgarsko rozovo maslo” prisutnost mnogobrojnih tipičnih elemenata kao što su farnesol i geranil acetat te nizak sadržaj metileugenola.

5.3.   Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) odnosno određene kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Posebne kvalitete ulja „Bulgarsko rozovo maslo” rezultat su zajedničkog utjecaja čimbenika povezanih sa zemljopisnim područjem. Klimatski uvjeti koji utječu na ravnomjerno cvjetanje, prinos i udjel ulja u cvjetovima blage temperature (od 15 do 25 °C), visoka vlaga u zraku (više od 60 %), ograničena razlika između dnevnih i noćnih temperatura te dovoljan stupanj vlažnosti tla. Tim se uvjetima osigurava da ruže cvjetaju ravnomjerno i potpuno te da stvaraju velike količine ružina ulja visoke kvalitete. Kako bi se dobilo što je više moguće vrijednih sastojaka, pri tehnici upotrebljavanoj za proizvodnju ulja „Bulgarsko rozovo maslo” cvjetove ruža treba prerađivati neprekidno, odmah nakon branja; zbog toga se destilerije nalaze blizu polja ruža.

Proizvodnja ulja „Bulgarsko rozovo maslo” i njezin razvoj započeli su u 17. stoljeću, a opisao ih je dr. Kosjo Zarev u svojoj knjizi „Bulgarskoto rozoproizvodstvo i traditsionnata kultura” („Proizvodnja ruža i tradicionalan uzgoj u Bugarskoj”) objavljenoj 2008. Krajem 18. i početkom 19. stoljeća ulje „Bulgarsko rozovo maslo” osvojilo je tržišta diljem svijeta. Bugarska je postala glavni dobavljač za europsku industriju parfema. Ulje „Bulgarsko rozovo maslo” prije se je puno upotrebljavalo u medicini kao dragocjen lijek i u kuhanju kao aromatski začin.

Ubrzo nakon uspostave nove Kneževine Bugarske 1878. doneseni su prvi zakoni kojima se uređuju kvaliteta i čistoća ulja „Bulgarsko rozovo maslo”. U knjizi pod nazivom „Parva konferentsia varhu Rozovata industria” („Prva konferencija o industriji ruža”) objavljenoj 1906. objašnjeno je kako slijedi: „Nakon donošenja dekreta ministarstva 1889. kojim se zabranjuje uvoz geranija, cijena ulja ‚Bulgarsko rozovo maslo’ odmah je porasla do nezamislivih visina”.

Iz službenih izvješća dostavljenih bugarskom Ministarstvu vanjskih poslova iz konzulata i poslanstava u New Yorku (SAD), Vichyju (Francuska) i Sjevernom Perthu (Australija) te iz izjava iz razdoblja od 1939. do 1945. zaključuje se da je postojao velik interes za ulje „Bulgarsko rozovo maslo” koji se nastavio i tijekom Drugog svjetskog rata. U pismu od 19. prosinca 1939. Kraljevskog bugarskog veleposlanstva Ministarstvu, i dalje pisanom starim bugarskim pravopisom, navodi se kako „nas je g. William A. Hoffman, kemijski inženjer koji trenutačno živi u New Yorku, izvijestio kako želi i sposoban je uspostaviti redovitu trgovinu uljem ‚Bulgarsko rozovo maslo’ s vrlo povoljnim uvjetima za obje strane”. U pismu od 20. siječnja 1941. ekonomski savjetnik Ministarstva, g. K. Dobrev, izvijestio je kraljevsko poslanstvo u Vichyju o „uvjetima u kojima se ulje ‚Bulgarsko rozovo maslo’ može prodavati u okupiranoj Francuskoj”. Pismom od 24. veljače 1944. Ministarstvo je obaviješteno kako „je cijena ulja ‚Bulgarsko rozovo maslo’ sada 5 000 švicarskih franaka po kilogramu”. Društvo East-West Trading Company of Australia napisalo je 5. listopada 1945. „vrlo smo zainteresirani za ulje ‚Bulgarsko rozovo maslo’ ili za zastupanje njegovih proizvođača u Australiji”.

Ulje „Bulgarsko rozovo maslo” steklo je i održalo svoju međunarodnu popularnost i ugled diljem svijeta te je dobilo mnogobrojne nagrade na međunarodnim izložbama i sajmovima od 1880-ih godina do danas. U poglavlju pod nazivom „Nagrade dodijeljene bugarskom ružinom ulju” u svojoj knjizi „Bulgarskoto rozoproizvodstvo i traditsionnata kultura” („Proizvodnja ruža i tradicionalan uzgoj u Bugarskoj”), dr. Kosjo Zarev napisao je: „Zbog svoje visoke kvalitete bugarsko ružino ulje dobilo je desetke medalja i nagrada na mnogobrojnim izložbama, izlaganjima i sajmovima”. Dr. Zarev spominje i kako su poduzeća koja proizvode ulje „Bulgarsko rozovo maslo” i trguju njime osvojila zlatne, srebrne i brončane medalje krajem 19. i početkom 20. stoljeća na sajmovima u Beču (1873.), Philadelphiji (1876.), Chicagu (1895.), Grasseu (1902.), Parizu, Antwerpenu (1894.), Amsterdamu, Liègeu, Milanu i Londonu. U knjizi su navedene i nagrade koje je ulje „Bulgarsko rozovo maslo” osvojilo u samoj Bugarskoj, kao ona na sajmu u Plovdivu i ona iz 1968. na Trećoj međunarodnoj konferenciji o eteričnim uljima.

Svečanosti kojima se obilježavalo tristo godina bugarske industrije ružina ulja održane su 1964. te su Bugarska trgovačka komora i Bugarska uprava za ruže dodijelile zlatne medalje i nagrade raznim organizacijama koje su pridonijele razvoju industrije. Tradicionalni Festival ruža održava se svake godine od 1903., uz rekreativno branje ruža i destilaciju kao neke od glavnih atrakcija.

Prije Drugog svjetskog rata ulje „Bulgarsko rozovo maslo” zadovoljavalo je od 70 do 90 % svjetske potražnje za ružinim uljem. Trenutačno Bugarska proizvodi od 1,5 do 2 tone godišnje te se ono većinom izvozi. Sada zadovoljava od 40 do 50 % svjetske potražnje, kako je navedeno u izvješću Instituta za ruže i eterična ulja biljaka u Kazanlaku izdanom za jubilarnu znanstvenu sjednicu od 2. srpnja 2007.

Ulje „Bulgarsko rozovo maslo” upisano je 1994. u bugarski državni registar patenata kao zaštićena oznaka izvornosti pod brojem 052-01.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006) (5)

http://www.mzh.government.bg/MZH/bg/ShortLinks/ZashiteniNaimenovania/Zaiavlenie.aspx

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL L 93, 31.3.2006., str. 12. Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3)  zasićeni ugljikovodik kemijske formule CH3(CH2)17CH3

(4)  nezasićeni ugljikovodik (s jednom ili više dvostrukih ugljikovih veza) kemijske formule CH3(CH2)16CH = CH2

(5)  Vidjeti bilješku 2.

---