8.4.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 103/16

---

Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2014/C 103/09)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

ZAHTJEV ZA IZMJENU

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (2)

ZAHTJEV ZA IZMJENU U SKLADU S ČLANKOM 9.

„CROTTIN DE CHAVIGNOL”/„CHAVIGNOL”

EZ br.: FR-PDO-0217-01004-15.06.2012

ZOZP (   ) ZOI ( X )

1.   Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

—	☐	Naziv proizvoda
—	☒	Opis proizvoda
—	☐	Zemljopisno područje
—	☒	Dokaz o podrijetlu
—	☒	Način proizvodnje
—	☐	Povezanost
—	☒	Označivanje
—	☒	Nacionalni zahtjevi
—	☐	Ostalo (navesti)

2.   Vrsta izmjene

—	☐	Izmjena jedinstvenog dokumenta ili sažetka
—	☒	Izmjena specifikacije registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koju nisu objavljeni ni jedinstveni dokument ni sažetak
—	☒	Izmjena specifikacije koja ne uključuje nikakve izmjene objavljenog jedinstvenog dokumenta (članak 9 stavak 3. Uredbe (EZ) br. 510/2006)
—	☐	Privremena izmjena specifikacije zbog obveznih sanitarnih ili fitosanitarnih mjera koje su uvela nadležna tijela javne uprave (članak 9 stavak 4. Uredbe (EZ) br. 510/2006)

3.   Izmjena (Izmjene):

Opis proizvoda

Navedene pojedinosti osiguravaju zaštitu osobina proizvoda i sprječavaju odstupanja:

—	Navodi se mješovitost gruša u kojem prevladava mliječna komponenta.

—	Naveden je oblik sira „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” (zaobljeni rubovi, središnji promjer veći je od gornjeg i donjeg promjera). To je posljedica obveznog okretanja u kalupu.

—	Suha tvar i udio masne tvari znatno utječu na organoleptička svojstva proizvoda. Točno je određen udio suhe tvari (od 37 g do 45 g po siru).

—	Trebalo je odrediti najveću težinu sireva (90 g) jer težina, kroz odnos površine i volumena, utječe i na postupak zrenja (pa stoga i na organoleptička svojstva).

Vrsta takozvanog „pojačanog” sira („repassé”) uvedena je kako bi se u obzir uzele prakse nekih sirara i proizvođača na farmama koji su, bez obzira na zahtjev specifikacije, odlučili za neke sireve produljiti razdoblje zrenja primjenom tradicionalne vještine zrenja u zatvorenom okruženju. Iako se to odnosi na mali broj sireva „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” stavljenih na tržište, skupina je tu mogućnost željela navesti u specifikaciji kako bi se ustalila praksa koja ima pozitivan učinak na okus sireva. Osobine dobivenog proizvoda opisane su na sljedeći način: boja može postati tamnija, čak smeđa, a tekstura tijesta je mekana.

Dokaz o podrijetlu

U skladu s razvojem nacionalnih zakona i propisa tekst rubrike „Podaci koji dokazuju podrijetlo proizvoda iz zemljopisnog područja” pročišćen je i objedinjuje osobito obveze prijavljivanja i vođenja evidencije o sljedivosti proizvoda i praćenju uvjeta proizvodnje. Kontrola specifikacije oznake izvornosti provodi se u skladu s planom kontrole koji je izradilo nadzorno tijelo.

Način proizvodnje

Stado, pasmina, razmnožavanje, prehrana

Navodi se da stado smiju činiti samo koze alpske pasmine, i to najkasnije 1. siječnja 2017. Obične koze iz regije Sancerrois, koja je povijesno bila vrlo zastupljena, danas više nema. Najbliža joj je alpska pasmina: po građi, po svojim skromnim proizvodnim odlikama i mogućnosti prilagodbe brdovitom području obraslom grmljem. Ostale pasmine koza, veće građe i boljih proizvodnih odlika, dobro se prilagođavaju nizinskom području i nisu prikladne za uzgoj u brdskim krajevima područja oznake izvornosti. Upotreba navedene pasmine odgovara praksi koja u ovom zemljopisnom području postoji od priznavanja oznake izvornosti 1976., ali koja tada nije bila kodificirana.

Kako bi se osiguralo očuvanje ekosustava koji pogoduje razvoju prirodne mikroflore u mlijeku i većoj dobrobiti životinja, utvrđene su najmanje površine prekrivene slamom i površine za kretanje po kozi. Tako će od 1. siječnja 2017. koze koje stalno žive u staji imati na raspolaganju površinu prekrivenu slamom od najmanje 2 m2 po kozi, koze koje idu na ispašu imat će na raspolaganju površinu prekrivenu slamom od najmanje 1,5 m2, a koze koje raspolažu površinom za kretanje moraju imati na raspolaganju površinu prekrivenu slamom od najmanje 1,5 m2 i područje za kretanje od najmanje 1,5 m2.

Navode se pravila za prehranu stada:

—

Središnje mjesto u prehrani stada dano je vlaknastoj krmi kako bi se hranom iz tog kraja ojačala veza sa zemljopisnim područjem. Krma čini najmanje 50 % suhe tvari u dnevnom obroku, a sastavljena je od najmanje 70 % trave, sijena ili baliranog sijena. U prehrani koza zabranjena je silirana krma. Kako bi se osigurala opskrba gospodarstava krmom, osobito kad je proljeće vlažno, dopuštena je balirana krma, ali uz ograničenje od najviše 50 % dnevno konzumirane suhe tvari. Krma se najkasnije od 1. siječnja 2017. u potpunosti proizvodi na zemljopisnom području „Crottin de Chavignol”/„Chavignol”.

—	Dopunska hrana uz krmivo, koja se sastoji od koncentrata i/ili dehidriranog bilja, čini najviše 50 % suhe tvari u dnevnom obroku i sastoji se od prihvatljivih sirovina s pozitivnog popisa. Najmanje polovicu njih čine proizvodi iz tog zemljopisnog područja.

—	Stoga, najkasnije 1. siječnja 2017. najmanje 75 % ukupne suhe tvari u ukupnom dnevnom obroku koji se daje mliječnom stadu proizvedeno je na tom zemljopisnom području.

—

Nadalje, unesena je odredba o raspoloživom travnjaku na razini gospodarstva: najkasnije 1. siječnja 2017. najmanja površina stvarno iskorištenog travnjaka godišnje za hranidbu kozjeg stada iznosi jedan hektar za 12 koza i nalazi se u tom zemljopisnom području. Površina ispaše gospodarstva mora iznositi najmanje 1 ha za 24 koze. Kako bi taj zahtjev bio ispunjen, dopušteno je kupovati krmu iz tog zemljopisnog područja. U tom slučaju odgovarajuća površina određuje se na temelju 4 tone suhe tvari = 1 hektar travnjaka. Ta je vrijednost ograničena na polovicu godišnje potrošnje stada.

Mlijeko u izradi sira

Navodi se da se u izradi sira upotrebljava nehomogenizirano, nepasterizirano punomasno kozje mlijeko koje nije bilo podvrgnuto nikakvoj termičkoj obradi. Time se čuva prirodna mikroflora mlijeka. Mlijeko ima ograničeni rok skladištenja i u izradi sira mora se upotrijebiti u roku od 24 sata od posljednje mužnje.

Proizvodnja

Dodavanje renina dobro je kontrolirano te je očuvan mješoviti karakter s prevladavajućom mliječnom komponentom. Cilj je predzrenja povećanje fermentacijske flore mlijeka. Budući da navedena tehnika dodavanja renina zahtijeva određenu točnost, bilo je potrebno odrediti temperaturu i vrijeme.

Prethodno cijeđenje na tankom platnu, iza kojeg slijedi cijeđenje u kalupu oblika krnjeg stošca, uz najmanje jedno okretanje, bitna je faza u proizvodnji sira „Crottin de Chavignol”/„Chavignol”. Utječe na teksturu i na oblik sira.

Obrada zamrzavanjem gruša dopuštena je i provodi se u produljenju proizvodnje i kako bi se zadovoljila potražnja u zimskom razdoblju u vrijeme blagdana krajem godine. Predhodno cijeđenje na tankom platnu može se provoditi i kod obrade zamrzavanjem gruša. Studije su pokazale da ta obrada zamrzavanjem gruša nema utjecaj na organoleptička svojstva sireva kada je udio zamrznutog gruša manji od 50 %. Razdoblje skladištenja zamrznutog gruša ograničeno je na 15 mjeseci kako bi se izbjegao rizik od kvarenja zamrznutog gruša tijekom skladištenja. Sir dobiven od zamrznutog gruša ne može nositi naziv „farmerski” niti ikakvu oznaku iz koje bi se moglo zaključiti da je proizveden na farmi. Taj navod odgovara trenutačnoj praksi.

Navode se uvjeti soljenja: soljenje se provodi dodavanjem suhe soli sirnoj smjesi ili njezinim nanošenjem na površinu. Ta praksa omogućuje da se količina potrebne soli dodaje ovisno o razvoju svojstava gruša.

Zrenje, pakiranje

Dopušteno je dodavanje površinske složene flore (kvasaca i plijesni). Radi se o flori za zrenje ili površinskoj flori koju čini prirodna flora prisutna u nepasteriziranom mlijeku, flora razvijena u sirutki i komercijalna flora iz porodice plijesni vrste Geotrichum, Penicillium i iz porodice kvasaca.

Prethodno dostavljena specifikacija sadržava pogrešku jer je navedeno kraće trajanje zrenja koje se računa od dana vađenja sira iz kalupa, dok se u odgovarajućem nacionalnom tekstu spominje dan proizvodnje (koji, prema gospodarskim subjektima, odgovara danu stavljanja u kalup). U svrhu objašnjenja odredbe, predloženo je da se navede kako se trajanje zrenja računa od datuma stavljanja u kalup. Ni u kojem se slučaju ne radi o smanjenju trajanja zrenja.

Zrenje ima vrlo važnu ulogu u razvoju organoleptičkih svojstava proizvoda. Brzina i uvjeti sušenja (temperatura iznad 10 °C i relativna vlažnost iznad 70 %) omogućuju razvoj površinske flore koja ima odlučujuću ulogu u daljnjem zrenju. U drugoj fazi, o čijim parametrima slobodno odlučuje proizvođač sira, osim što je obvezan održavati temperaturu iznad nule, zrenje se može odvijati u smjeru takozvanih „pojačanih” sireva. U tom slučaju sirevi, koji nakon faze klasičnog zrenja poprimaju plavkastu koru, dozrijevaju u zatvorenom okruženju.

Skladištenje je dopušteno najviše 72 sata na temperaturi do 10 °C (temperatura se ne smije spustiti ispod nule) kako bi se omogućila pravodobna otprema nedozrelih sireva u pogone za zrenje.

Označivanje

Svaki sir ili serija sireva mora nositi etiketu s utvrđenim obveznim navodima.

Na etiketi je obvezno isticanje oznake ZOI Europske unije, a logotip „INAO” ukinut je.

Navode se podaci o upotrebi naziva i dopuštenim oznakama u označivanju, oglašavanju, računima i trgovačkoj dokumentaciji.

Nacionalni zahtjevi

Dodana je tablica s glavnim točkama koje treba provjeriti.

JEDINSTVENI DOKUMENT

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda  (3)

„CROTTIN DE CHAVIGNOL”/„CHAVIGNOL”

EZ br.: FR-PDO-0217-01004-15.06.2012

ZOZP (   ) ZOI ( X )

1.   Naziv

„Crottin de Chavignol”/„Chavignol”

2.   Država članica ili treća zemlja

Francuska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.3.: Sirevi

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Sir koji nosi zaštićenu oznaku izvornosti „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” dobiva se zgrušavanjem nepasteriziranog punomasnog kozjeg mlijeka uz dodavanje male količine renina. Gruš se prethodno cijedi na tankom platnu. Zrenje traje najmanje 10 dana od dana stavljanja u kalup. Kora mu je tanka i boje bjelokosti, s bijelom ili plavom plijesni ili bez nje, a kod takozvanih „pojačanih” sireva poprima tamniju, čak smeđu boju: pojačani sir obložen je slojem plavog Penicilliuma i dozrijeva u zatvorenom okruženju, što mu daje mekanu konzistenciju. „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” plosnatog je cilindričnog oblika, s vrlo blagim perifernim ispupčenjem. Rubovi su zaobljeni. Središnji promjer veći je od gornjeg i donjeg promjera.

Sirevi „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” imaju sljedeća analitička svojstva:

—	ukupan udio suhe tvari iznosi od 37 g do 45 g po siru,

—	udio masne tvari iznosi 45 % suhe tvari,

—	težina na izlasku iz tvornice iznosi od 60 g do 90 g.

3.3.   Sirovine (samo za prerađene proizvode)

Najkasnije 1. siječnja 2017. može se upotrebljavati samo mlijeko dobiveno od stada koje čine koze alpske pasmine.

3.4.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

Krma čini najmanje 50 % suhe tvari u dnevnom obroku, a sastavljena je od najmanje 70 % trave, sijena ili baliranog sijena.

Balirano sijeno može činiti najviše 50 % suhe tvari u dnevno konzumiranoj količini krme. Zabranjena je silirana krma.

Krma se najkasnije od 1. siječnja 2017. u potpunosti proizvodi na zemljopisnom području.

Dopunska hrana uz krmivo, koja se sastoji od koncentrata i/ili dehidriranog bilja, čini najviše 50 % suhe tvari u dnevnom obroku i sastoji se od prihvatljivih sirovina s pozitivnog popisa.

Najmanje polovicu njih čine proizvodi iz tog zemljopisnog područja.

Stoga najkasnije 1. siječnja 2017. najmanje 75 % ukupne suhe tvari u ukupnom dnevnom obroku koji se daje mliječnom stadu proizvedeno je na zemljopisnom području utvrđenom u točki 4. u nastavku.

Nadalje, najkasnije 1. siječnja 2017. najmanja površina stvarno iskorištenog travnjaka godišnje za hranidbu kozjeg stada iznosi jedan hektar za 12 koza i nalazi se na zemljopisnom području utvrđenom u točki 4. u nastavku. Površina ispaše gospodarstva mora iznositi najmanje 1 ha za 24 koze. Kako bi taj zahtjev bio ispunjen, dopušteno je kupovati krmu iz tog zemljopisnog područja. U tom se slučaju odgovarajuća površina određuje na temelju 4 tone suhe tvari = 1 hektar travnjaka. Ta vrijednost ograničena je na polovicu godišnje potrošnje stada.

3.5.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Proizvodnja mlijeka, proizvodnja i zrenje sireva odvijaju se na zemljopisnom području određenom u točki 4. u nastavku.

3.6.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

Nema

3.7.   Posebna pravila o označivanju

Naljepnica svakog sira ili serije sireva s oznakom izvornosti „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” sadržava:

—	naziv oznake izvornosti napisan slovima veličine najmanje dvije trećine veličine najvećih slova na naljepnici,

—	naziv „Zaštićena oznaka izvornosti”,

—	oznaku ZOI Europske unije.

Neovisno o propisanim oznakama koje se primjenjuju na sve sireve, zabranjena je uporaba pridjevaka ili druge oznake uz predmetnu oznaku pri označivanju, oglašavanju, na računima ili trgovačkim dokumentima uz izuzetak:

—	posebnih robnih ili proizvodnih marki,

—	pridjevaka koji se odnose na zrenje.

Svaki sir koji prodaje posrednik mora nositi zasebnu etiketu.

Ime „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” zajedno s nazivom „Zaštićena oznaka izvornosti” obvezno se mora navesti u računima i trgovačkim dokumentima.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Proizvodnja mlijeka, proizvodnja i zrenje sira odvijaju se na zemljopisnom području koje se nalazi u poljoprivrednom dijelu regije Pays-Fort u Sancerreu i okolnim područjima, a čine ga općine sljedećih departmana:

—   Cher:

Kantoni: Aix-d'Angillon, Baugy, La Chapelle-d'Angillon, Henrichemont, Léré, Levet, Mehun-sur-Yèvre, Nérondes, Saint-Doulchard, Saint-Martin-d'Auxigny, Sancergues, Sancerre, Vailly-sur-Sauldre: sve općine.

I sljedeće općine: Argent-sur-Sauldre, Aubigny-sur-Nère, Blancafort, Bourges, Bussy, Cerbois, Civray, Corquoy, Lantan, Lazenay, Limeux, Lunery, Mareuil-sur-Arnon, Morthomiers, Nançay, Neuvy-sur-Barangeon, Oizon, Osmery, Plou, Poisieux, Preuilly, Primelles, Quincy, Raymond, Saint-Denis-de-Palin, Saint-Florent-sur-Cher, Saint-Germain-des-Bois, Saint-Laurent, Serruelles, Le Subdray, Villeneuve-sur-Cher, Vouzeron.

—   Loiret:

Kanton Châtillon-sur-Loire: sve općine.

I sljedeće općine: Bonny-sur-Loire, Cerdon, Coullons, Faverelles, Ousson-sur-Loire, Poilly-lès-Gien, Saint-Brisson-sur-Loire, Saint-Martin-sur-Ocre, Thou.

—   Nièvre:

Kantoni: Cosne-Cours sur Loire Nord i Cosne-Cours sur Loire Sud: sve općine.

I sljedeće općine: Arquian, Bulcy, Donzy, Garchy, La Charité-sur-Loire, Mesves-sur-Loire, Narcy, Pouilly-sur-Loire, Raveau, Saint-Andelain, Saint-Laurent-l'Abbaye, Saint-Martin-sur-Nohain, Saint-Quentin-sur-Nohain, Suilly-la-Tour, Saint-Vérain, Tracy-sur-Loire, Varennes-lès-Narcy.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1.   Posebnosti zemljopisnog područja

Zemljopisno područje nalazi se u poljoprivrednoj regiji Pays-Fort u Sancerreu i proteže se na susjedne regije: Champagne berrichonne, Coteaux de la Loire i Sologne koja se odlikuje pašnjacima na glinovitom i glinovito-vapnenačkom tlu, pogodnom za uzgoj krmiva u hranidbi koza.

Na tom povijesno gledano siromašnom području, na kojem se na gospodarstvima uzgajalo više kultura, proizvodila stočna hrana, obrađivala vinova loza, voćnjaci i uzgajala stoka sitnog zuba, razvio se i uzgoj koza za potrebe preživljanja. Na tim gospodarstvima žene su se bavile uzgojem koza i izradom sira. Praksa prethodnog cijeđenja sira omogućavala bi ženi tog kraja da se odgađanjem stavljanja sira u kalup nakratko oslobodi te obveze kako bi se lakše pobrinula za sve ostale kućanske ili radne obveze kojih je na tim gospodarstvima na kojima su se uzgajale razne kulture i životinje bilo mnogo.

Pojam „crottin” dolazi od riječi „crot” koja na narječju pokrajine Berry znači rupa, a njome su se ponajprije označivale riječne obale na koje su žene dolazile prati rublje. Seljaci su glinenu zemlju uz rubove tih „crots” upotrebljavali u lončarstvu i najprije su od nje izrađivali male uljene svjetiljke, a zatim manje kalupe za sir.

Prema tome, uzgoj koza i izrada sira poljoprivrednicima na gospodarstvima na tom zemljopisnom području bili su dodatni izvor prihoda barem od 16. stoljeća. Ti su mali sirevi u poljoprivrednim i vinogradarskim područjima regije Berry često bili namijenjeni prehrani radnika ili nadničara u poljima ili vinogradima. Ovisno o godišnjim dobima i o tome je li bilo mlijeka u izobilju, „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” bio je s bijelom ili plavom plijesni ili bez nje, odnosno zimi je bio „pojačan”.

Današnje proizvodne tehnike nastavljaju se na tehnike upotrebljavane u prošlosti. Sir se dobiva zgrušavanjem nepasteriziranog punomasnog kozjeg mlijeka uz dodavanje male količine renina. Sir se tijekom proizvodnje podvrgava obveznom prethodnom cijeđenju na tankom platnu. Gruš se zatim stavlja u kalup koji ima oblik krnjeg stošca i određenih je dimenzija, uz najmanje jedno okretanje u kalupu. Zrenje traje najmanje 10 dana pri kontroliranoj temperaturi i vlažnosti. Faza zatvaranja kojom se dobivaju „pojačani” sirevi dopunska je faza najkraćem trajanju zrenja.

5.2.   Posebnosti proizvoda

„Crottin de Chavignol”/„Chavignol” sir je izrađen od nepasteriziranog, punomasnog kozjeg mlijeka, malen, plosnatog cilindričnog oblika, blago ispupčen prema središnjem promjeru. Ima tanku koru sa ili bez bijele ili plave plijesni.

„Pojačani” sir obložen je plavom plijesni Penicillium, a tekstura tijesta je mekana.

5.3.   Uzročno-posljedična veza između zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) ili posebne kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Upotreba kalupa u obliku krnjeg stošca određenih dimenzija daje siru „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” njegov karakterističan oblik naglašen okretanjem koje se obavlja usred faze cijeđenja u kalupu. Oblik sira „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” povezan je s dijagramom proizvodnje prema kojem se provodi prethodno cijeđenje gruša.

Faza prethodnog cijeđenja, koja siru daje očekivanu stopu vlažnosti pri vađenju iz kalupa, i oblik (omjer težine i površine) utječu na floru potrebnu za zrenje, koja sir „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” čini karakterističnim. Njegov oblik povezan je i s upotrebom kalupa čije je lokalno podrijetlo dokazano.

„Crottin de Chavignol”/„Chavignol” odlikuje se i raznolikim izgledom (tanka kora, s bijelom, plavom do smeđom plijesni, i s plavom plijesni za „pojačane” sireve ili bez njih).

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006 (4))

https://www.inao.gouv.fr/fichier/CDCChavignol.pdf

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL L 93, 31.3.2006., str. 12. Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3)  Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(4)  Vidjeti bilješku 3.

---