–

za Rensen Shipbuilding BV, B. J. B. Boersma, advocaat,

–

za nizozemsku vladu, M. Bulterman i J. M. Hoogveld, u svojstvu agenata,

–

za Europsku komisiju, A. Caeiros, P. Vanden Heede i M. Salyková, u svojstvu agenata,

1

Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje dodatne napomene 1. poglavlja 89. kombinirane nomenklature koja je sadržana u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL 1987., L 256, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 12., str. 3.), u verziji koja proizlazi iz Provedbene uredbe Komisije (EZ) br. 1031/2008 od 19. rujna 2008. (SL 2008., L 291, str. 1.) (u daljnjem tekstu: KN).

2

Zahtjev je upućen u okviru spora između društva Rensen Shipbuilding BV i Inspecteur van de Belastingdienst/Douane district Rotterdam (inspektor porezne/carinske uprave okruga Rotterdam, Nizozemska) u vezi s tarifnim razvrstavanjem brodskih trupova.

3

KN, uveden Uredbom br. 2658/87, temelji se na harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe, koji je sastavilo Vijeće za carinsku suradnju, koje je postalo Svjetska carinska organizacija (WCO), i koji je osnovan Međunarodnom konvencijom o harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe, potpisanom u Bruxellesu 14. lipnja 1983. Ta je konvencija sa svojim Protokolom o izmjenama od 24. lipnja 1986. odobrena u ime Europske ekonomske zajednice Odlukom Vijeća 87/369/EEZ od 7. travnja 1987. (SL 1987., L 198, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 6., str. 3.).

4

Drugi dio KN‑a, naslovljen „Popis carinskih stopa”, uključuje odsjek IV., u kojem se, među ostalim, nalazi poglavlje 89., naslovljeno „Brodovi, brodice i plutajuće konstrukcije”.

5

Poglavlje 89. KN‑a obuhvaća tarifni broj 8901, koji glasi:

6

Tarifni broj 8901 tog poglavlja 89. obuhvaća sljedeće tarifne podbrojeve:

7

Napomena 1. poglavlja 89. KN‑a glasi:

„Trup, nedovršeno ili necjelovito sastavljeno, nesastavljeno ili rastavljeno plovilo, kao i cjelovito nesastavljeno ili rastavljeno plovilo, razvrstava se u tarifni broj 8906 ako nema bitne značajke plovila određene vrste.”

8

Dodatna napomena 1. tog poglavlja 89. predviđa:

„U podbrojeve […] 89012010, […] 89019010 […] razvrstava se samo plovila konstruirana za plovidbu [otvorenim] morem, koja imaju duljinu trupa preko svega (isključivši bilo kakve stršeće dijelove) ne manja od 12 m. Međutim, ribarske brodove i brodove za spašavanje konstruirane za plovidbu [otvorenim] morem smatra se plovilima za plovidbu morem neovisno o njihovoj duljini.”

9

Na temelju članka 9. stavka 1. Uredbe (EEZ) br. 2658/87, Europska komisija donosi napomene s objašnjenjem KN‑a (u daljnjem tekstu: napomene s objašnjenjem KN‑a).

10

Napomene s objašnjenjem KN‑a, kako su objavljene u Službenom listu Europske unije od 30. svibnja 2008. (SL 2008., C 133, str. 1.), glase kako slijedi u odnosu na dodatnu napomenu 89. KN‑a:

„Pod pojmom ‚plovila konstruirana za plovidbu [otvorenim] morem’, podrazumijeva se plovila koja na osnovi svoje konstrukcije i opreme mogu ostati na moru i u teškim vremenskim uvjetima (jakosti vjetra 7 po Beaufortovoj ljestvici). Plovila ove vrste imaju u pravilu vodonepropusne palube i nadgradnje neovisne o vremenskim uvjetima.

[…]

Pod pojmom ‚plovila za plovidbu morem’ podrazumijeva se brodove i lebdjelice što udovoljavaju gore navedenim uvjetima, čak i ako ih se uglavnom rabi na kopnenim vodama, estuarijima ili jezerima.

[…]”

11

Tijekom svibnja i rujna 2009. društvo Rensen Shipbuilding podnijelo je carini prijavu, pod podbrojem 89019010 KN‑a, koji se primjenjuje na plovila za plovidbu morem radi prijevoza robe, za 27 brodskih trupova podrijetlom iz Kine.

12

Nakon carinskog nadzora provedenog u ožujku 2012. inspektor porezne/carinske uprave okruga Rotterdam zaključio je, na temelju određenih trgovačkih isprava i potvrda otkrivenih među računovodstvenim ispravama tog društva, da deklariranu robu treba smatrati brodskim trupovima koji nisu namijenjeni gradnji brodova za plovidbu morem, nego za plovidbu unutarnjim plovnim putovima. Tako su predmetni brodovi razvrstani u tarifni podbroj 89012090 KN‑a, kao tankeri, osim onih za plovidbu morem, kao i u tarifne podbrojeve 89019091 i 89019099 KN‑a, kao ostala plovila za prijevoz robe i ostala plovila za prijevoz i putnika i robe, s mehaničkim pogonom i bez njega, osim onih za plovidbu morem. Slijedom toga, 27. travnja 2012. zainteresiranoj osobi predan je platni nalog.

13

Gerechtshof Amsterdam (Žalbeni sud u Amsterdamu, Nizozemska), pred kojim se vodio spor, potvrdio je presudom od 11. lipnja 2015. prvostupanjsku presudu kojom se tužba društva Rensen Shipbuilding proglašava neosnovanom.

14

Presudom od 30. lipnja 2017. Hoge Raad der Nederlanden (Vrhovni sud, Nizozemska) ukinuo je navedenu presudu Gerechtshofa Amsterdam (Žalbeni sud u Amsterdamu).

15

Budući da je predmet ponovno u tijeku pred tim sudom, taj sud pojašnjava da se u tom stadiju postupka spor odnosi samo na pitanje treba li dotične brodske trupove razvrstati kao plovila za plovidbu morem, u podbrojeve 89012010 i 89019010 KN‑a ili kao plovila koja nisu plovila za plovidbu morem, u podbrojeve 89012090, 89019091 i 89019099 KN‑a. U ovom slučaju ti brodski trupovi mogu se razvrstati u ta tri posljednja podbroja jer mogu služiti kao plovila za plovidbu unutarnjim plovnim putovima. Međutim, da bi se utvrdilo da navedeni brodski trupovi mogu služiti i kao trup za plovilo namijenjeno za plovidbu morem, trebalo bi ih razvrstati kao takve.

16

Prema mišljenju navedenog suda, iako je nesporno da brodski trupovi o kojima je riječ ne mogu služiti kao trup plovila kojim je moguće ploviti preko oceana pod punim opterećenjem u teškim vremenskim uvjetima, stranke u glavnom postupku i dalje su podijeljene glede udaljenosti od obale koju mora biti u stanju prijeći brod kako bi ga se moglo smatrati plovilom za plovidbu morem. S tim u svezi društvo Rensen Shipbuilding prije svega je tvrdilo da brodski trupovi o kojima je riječ mogu služiti kao trupovi takvih plovila jer mogu ploviti morem nakon završetka njihove gradnje. Naime, prema izjavama stručnjaka, plovila koja imaju dimenzije navedenih brodskih trupova morala bi moći ploviti na oko 21 nautičku milju (oko 38 kilometara) od obale u teškim vremenskim uvjetima.

17

Budući da je dodatnom napomenom 1. poglavlja 89. KN‑a predviđeno da su, među ostalim, podbrojevima 89012010 i 89019010 KN‑a obuhvaćena samo plovila konstruirana „za plovidbu [otvorenim] morem”, Gerechtshof Amsterdam (Žalbeni sud u Amsterdamu) pita se što treba razumjeti pod tim pojmovima. U tom kontekstu primjećuje da se iz teksta Komisijine napomene s objašnjenjem koja se odnosi na navedenu dodatnu napomenu može zaključiti da obalne vode, ušća rijeka i jezera nisu obuhvaćeni pojmom „[otvoreno] more”. Međutim, budući da ne postoji definicija pojma „obalne vode”, još uvijek nije jasno koju udaljenost brod mora prijeći kako bi se našao na „[otvorenom] moru”.

18

Taj sud dodaje da bi se, s obzirom na navedenu napomenu s objašnjenjem Komisije, prema kojoj se kao „plovila konstruirana za plovidbu [otvorenim] morem” smatraju plovila koja na osnovi svoje konstrukcije i opreme mogu ostati na moru i u teškim vremenskim uvjetima (jakosti vjetra 7 po Beaufortovoj ljestvici), moglo smatrati da nije važna udaljenost između plovila i obale, nego samo mogućnost da plovilo može ploviti morem u teškim vremenskim uvjetima. Međutim, udaljavanje od obale pojačava stvarne učinke teških vremenskih uvjeta, među ostalim zbog rastuće visine valova. Osim toga, čak i da se zanemari pojam „[otvoreno] more” i da treba samo provjeriti može li plovilo, uzimajući u obzir njegovu konstrukciju i opremu, ploviti morem po jakosti vjetra 7 po Beaufortovoj ljestvici, važno je znati kojoj udaljenosti od obale plovilo može ploviti u tim okolnostima kako bi ga se moglo razvrstati kao „plovilo za plovidbu morem” u smislu poglavlja 89. KN‑a.

19

U tim je okolnostima Gerechtshof Amsterdam (Žalbeni sud u Amsterdamu) odlučio prekinuti postupak i postaviti Sudu sljedeće prethodno pitanje:

„U dodatnoj napomeni 1. uz poglavlje 89. [KN‑a] navodi se da se ‚plovila za plovidbu morem’ iz (među ostalim) tarifnih podbrojeva 89012010 i 89019010 odnose samo na plovila konstruirana za plovidbu [otvorenim] morem. Što bi s tim u vezi trebalo značiti ‚za plovidbu [otvorenim] morem’?”

20

Uvodno valja istaknuti da se spor u glavnom postupku odnosi na pitanje treba li predmetna plovila razvrstati u podbrojeve KN‑a koji se odnose na plovila „za plovidbu morem”, odnosno, prema prirodi tih brodova, podbrojeve 89012010 i 89019010, ili u podbrojeve koji se primjenjuju na „ostala” plovila, odnosno podbrojeve 89012090, 89019091 i 89019099.

21

Kao prvo, valja podsjetiti da, u skladu s napomenom 1. poglavlja 89. KN‑a, ako nema sumnje o vrsti plovila na koje se odnose brodski trupovi, oni se razvrstavaju u podbrojeve koji se primjenjuju na te brodove.

22

Kao drugo, prema ustaljenoj sudskoj praksi Suda, u interesu pravne sigurnosti i jednostavnosti nadzora odlučujući kriterij za tarifno razvrstavanje robe općenito treba tražiti u njezinim objektivnim značajkama i svojstvima, kako su oni određeni u tekstu tarifnog broja KN‑a i napomenama odsjeka ili poglavlja (presuda od 19. prosinca 2019., Amoena, C‑677/18, EU:C:2019:1142, t. 40. i navedena sudska praksa).

23

U trenutku carinjenja mora postojati mogućnost provjere tih objektivnih značajki i svojstava proizvodâ (presuda od 19. prosinca 2019., Amoena, C‑677/18, EU:C:2019:1142, t. 41. i navedena sudska praksa).

24

Međutim, kao što je to istaknula Komisija, u nedostatku dodatnih činjeničnih informacija o brodskim trupovima o kojima je riječ u glavnom postupku, valja poći od načela da su u ovom slučaju osobine i objektivna svojstva, na temelju kojih, prema mišljenju suda koji je uputio zahtjev, ti brodski trupovi moraju biti razvrstani u tarifni podbroj 890120 KN‑a kao tankeri, odnosno u tarifni podbroj 890190 KN‑a kao ostala plovila za prijevoz i putnika i robe, već bili prisutni u vrijeme carinjenja i, prema tome, da ti brodski trupovi nisu istovjetni, što je na sudu koji je uputio zahtjev da provjeri.

25

Uz gore navedeno, valja podsjetiti da je, prema ustaljenoj sudskoj praksi Suda, u okviru postupka suradnje između nacionalnih sudova i Suda uspostavljene u članku 267. UFEU‑a na Sudu da nacionalnom sudu pruži koristan odgovor koji će mu omogućiti da riješi spor koji se pred njim vodi. U tom smislu Sud mora, ako je potrebno, preoblikovati postavljena pitanja (presuda od 16. veljače 2017., Aramex Nederland, C‑145/16, EU:C:2017:130, t. 19. i navedena sudska praksa).

26

U tom pogledu iz podataka koje je dostavio sud koji je uputio zahtjev proizlazi, s jedne strane, da roba o kojoj je riječ u glavnom postupku ne može služiti kao trupovi plovila kojim je moguće ploviti preko oceanâ pod punim opterećenjem u teškim vremenskim uvjetima. S druge strane, prema izjavama stručnjaka koje je podnijelo društvo Rensen Shipbuilding, plovila koja imaju dimenzije predmetne robe morala bi moći ploviti na oko 21 nautičku milju od obale u teškim vremenskim uvjetima.

27

Stoga je, kako bi odlučio o sporu koji se pred njim vodi, sudu koji je uputio zahtjev relevantno pitanje jesu li pojmom „plovila konstruirana za plovidbu [otvorenim] morem” iz dodatne napomene 1. poglavlja 89. KN‑a obuhvaćena plovila koja mogu ploviti na oko 21 nautičku milju od obale u teškim vremenskim uvjetima.

28

Kako bi se odgovorilo na to pitanje, valja podsjetiti kako iz te dodatne napomene proizlazi da su podbrojevima koji se odnose na plovila za plovidbu morem obuhvaćena samo plovila koja su, kao prvo, konstruirana za plovidbu [otvorenim] morem i, kao drugo, koja imaju duljinu trupa preko svega (isključivši sve stršeće dijelove) ne manju od 12 metara, pri čemu taj drugi uvjet nije, međutim, relevantan u ovom slučaju.

29

Kada je riječ o tekstu navedene dodatne napomene, upotreba pojma „konstruirana” podrazumijeva da je konstrukcija, a ne upotreba predmetnog plovila, odlučujuća. Stoga „plovilu” u smislu te dodatne napomene odgovara plovilo koje zbog osobina svojstvenih njegovoj izgradnji može „plovi[ti] [otvorenim] morem” a da pritom nije relevantna činjenica da se ono stvarno ne upotrebljava u tom svojstvu.

30

Što se tiče, osobito, izraza „plovidba [otvorenim] morem”, jezične verzije dodatne napomene 1. poglavlja 89. KN‑a razlikuju se. Naime, dok verzije na francuskom („tenir la haute mer”) i nizozemskom jeziku („vaart in volle zee”) upućuju na „otvoreno more”, verzije na njemačkom („seetüchtig”) i engleskom jeziku („sea‑going”) upućuju samo na „more”.

31

Unatoč tim razlikama, iz svih jezičnih verzija dodatne napomene 1. poglavlja 89. KN‑a može se zaključiti da brodovi, kako bi se moglo smatrati da su obuhvaćeni tom odredbom, moraju moći općenito ploviti na bilo kojem moru, uključujući na otvorenom moru.

32

S druge strane, plovilo koje zbog osobina svojstvenih njegovoj izgradnji može ploviti samo na određenom području uz obalu ne može se smatrati konstruiranim za „plovidbu [otvorenim] morem”.

33

To tumačenje potvrđuje struktura poglavlja 89. KN‑a s obzirom na to da sadržava posebne podbrojeve koji se odnose na plovila „za plovidbu morem”, s jedne strane, i na „ostala” plovila, s druge strane, s obzirom na to da se potonja plovila odnose, a contrario, na plovila koja nisu za pomorsku plovidbu, odnosno na plovila za plovidbu unutarnjim plovnim putovima, kao što su rijeke i jezera.

34

Međutim, kao što je to istaknula nizozemska vlada, razlika između plovila za plovidbu morem i plovila za plovidbu unutarnjim plovnim putovima izgubila bi svoj značaj ako bi se sva plovila za plovidbu unutarnjim plovnim putovima trebala smatrati plovilima za plovidbu morem jer su tehnički u mogućnosti ploviti na nekoliko nautičkih milja od obale.

35

To tumačenje potvrđuju i napomene s objašnjenjem KN‑a koje, iako nisu pravno obvezujuće, predstavljaju važno sredstvo za tumačenje različitih tarifnih brojeva (vidjeti presudu od 5. rujna 2019., TDK‑Lambda Germany, C‑559/18, EU:C:2019:667, t. 26. i navedenu sudsku praksu).

36

Naime, iz napomena s objašnjenjem koje se odnose na dodatnu napomenu 1. poglavlja 89. KN‑a proizlazi da se kao „plovila konstruirana za plovidbu [otvorenim] morem” smatraju plovila „koja na osnovi svoje konstrukcije i opreme mogu ostati na moru i u teškim vremenskim uvjetima (jakosti vjetra 7 po Beaufortovoj ljestvici)”. Doduše, činjenica da te napomene s objašnjenjem upućuju na sposobnost plovidbe „morem” omogućuje tumačenje prema kojem je dovoljno da predmetno plovilo može ploviti bilo gdje na moru, pa makar i u blizini obale. Međutim, da su navedene napomene s objašnjenjem predviđale takvo tumačenje, u njima ne bi bilo potrebno dodati da se kao „plovila konstruirana za plovidbu [otvorenim] morem” i dalje smatraju ona koja ispunjavaju gore navedene uvjete, ali se uglavnom rabe na kopnenim vodama, estuarijima ili jezerima.

37

Iz toga slijedi da se plovila koja mogu ploviti samo na nekoliko nautičkih milja od obale u teškim vremenskim uvjetima ne mogu smatrati kao „plovila konstruirana za plovidbu [otvorenim] morem” u smislu dodatne napomene 1. poglavlja 89. KN‑a i stoga nisu obuhvaćena podbrojevima koji se odnose na plovila „za plovidbu morem”.

38

S obzirom na sva prethodna razmatranja, na postavljeno pitanje valja odgovoriti da dodatnu napomenu 1. poglavlja 89. KN‑a treba tumačiti na način da pojmom „plovila konstruirana za plovidbu [otvorenim] morem” iz te dodatne napomene nisu obuhvaćena plovila koja zbog osobina svojstvenih njihovoj konstrukciji mogu ploviti samo na oko 21 nautičku milju od obale u teškim vremenskim uvjetima.

39

Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se

Slijedom navedenoga, Sud (sedmo vijeće) odlučuje:

Dodatnu napomenu 1. poglavlja 89. Kombinirane nomenklature koja je sadržana u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi, u verziji koja proizlazi iz Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1031/2008 od 19. rujna 2008., treba tumačiti na način da pojmom „plovila konstruirana za plovidbu [otvorenim] morem” iz te dodatne napomene nisu obuhvaćena plovila koja zbog osobina svojstvenih njihovoj konstrukciji mogu ploviti samo na oko 21 nautičku milju od obale u teškim vremenskim uvjetima.