Odaberite eksperimentalnu funkciju koju želite isprobati

Ovaj je dokument isječak s web-mjesta EUR-Lex

Dokument 62013CJ0635

    Presuda Suda (deseto vijeće) od 23. travnja 2015.
    SC ALKA CO SRL protiv Autoritatea Națională a Vămilor - Direcția Regională pentru Accize și Operațiuni Vamale Galați i Direcţia Generală a Finanţelor Publice a Municipiului București.
    Zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Tribunalul București.
    Zahtjev za prethodnu odluku – Zajednička carinska tarifa – Tarifno razvrstavanje – Kombinirana nomenklatura – Broj 1207 – Uljano sjeme – Broj 1209 – Sjeme za sjetvu – Broj 1212 – Sjeme koje se uglavnom rabi za ljudsku prehranu, ako nije navedeno niti uključeno na drugom mjestu – Uvoz sirovih sjemenki bundeve u ljusci podrijetlom iz Kine.
    Predmet C-635/13.

    Zbornik sudske prakse – Opći zbornik

    Oznaka ECLI: ECLI:EU:C:2015:268

    PRESUDA SUDA (deseto vijeće)

    23. travnja 2015. ( *1 )

    „Zahtjev za prethodnu odluku — Zajednička carinska tarifa — Tarifno razvrstavanje — Kombinirana nomenklatura — Broj 1207 — Uljano sjeme — Broj 1209 — Sjeme za sjetvu — Broj 1212 — Sjeme koje se uglavnom rabi za ljudsku prehranu, ako nije navedeno niti uključeno na drugom mjestu — Uvoz sirovih sjemenki bundeve u ljusci podrijetlom iz Kine“

    U predmetu C‑635/13,

    povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputio Tribunalul București (Rumunjska), odlukom od 17. travnja 2013., koju je Sud zaprimio 4. prosinca 2013., u postupku

    SC ALKA CO SRL

    protiv

    Autoritatea Națională a Vămilor - Direcția Regională pentru Accize și Operațiuni Vamale Galați, prije Autoritatea Națională a Vămilor ‐ Direcția Regională pentru Accize și Operațiuni Vamale Constanța,

    Direcţia Generală a Finanţelor Publice a Municipiului București,

    SUD (deseto vijeće),

    u sastavu: C. Vajda (izvjestitelj), predsjednik vijeća, A. Rosas i E. Juhász, suci,

    nezavisna odvjetnica: J. Kokott,

    tajnik: C. Strömholm, administratorica,

    uzimajući u obzir pisani postupak i nakon rasprave održane 4. veljače 2015.,

    uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:

    za SC ALKA CO SRL, C. Dobre, odvjetnik,

    za rumunjsku vladu, R. H. Radu i V. Angelescu kao i D. M. Bulancea i C. Sobu, u svojstvu agenata,

    za Europsku komisiju, G.-D. Balan i A. Caeiros, u svojstvu agenata,

    odlučivši, nakon što je saslušao nezavisnu odvjetnicu, da u predmetu odluči bez njezinog mišljenja,

    donosi sljedeću

    Presudu

    1

    Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje Kombinirane nomenklature (u daljnjem tekstu: KN) iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 12., str. 3.), kako je naknadno izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1549/2006 od 17. listopada 2006. (SL L 301, str. 1.) i Uredbom Komisije (EZ) br. 1214/2007 od 20. rujna 2007. (SL L 286, str. 1.), kao i na tumačenje Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 253, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 1., str. 3.).

    2

    Zahtjev je upućen u okviru spora između SC ALKA CO SRL (u daljnjem tekstu: ALKA), s jedne strane, i Autoritatea Națională a Vămilor – Direcția Regională pentru Accize și Operațiuni Vamale Constanţa (nacionalno carinsko tijelo – regionalna uprava za trošarine i carinske djelatnosti u Constanţi) i Direcţia Generală a Finanţelor Publice a Municipiului București (opća uprava za javne financije grada Bukurešta) (u daljnjem tekstu zajedno: carinsko tijelo), s druge strane, u vezi s carinskom klasifikacijom sjemenki bundeve uvezenih iz Kine u okviru KN‑a.

    Pravni okvir

    Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe

    3

    Vijeće za carinsku suradnju, koje je postalo Svjetska carinska organizacija (WCO), uspostavljeno je Konvencijom o osnivanju navedenog vijeća sklopljenom u Bruxellesu 15. prosinca 1950. Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe (u daljnjem tekstu: HS), koji je izradio WCO, uspostavljen je Međunarodnom konvencijom o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe (u daljnjem tekstu: Konvencija o HS‑u) sklopljenom u Bruxellesu 14. lipnja 1983. i prihvaćenom zajedno s Protokolom o njezinim izmjenama od 24. lipnja 1986. u ime Europske ekonomske zajednice Odlukom Vijeća 87/369/EEZ od 7. travnja 1987. (SL L 198, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 6., str. 3.).

    4

    Na temelju članka 3. stavka 1. Konvencije o HS‑u, svaka ugovorna stranka obvezuje se uskladiti svoje tarifne i statističke nomenklature s HS‑om, koristiti se svim njegovim brojevima i podbrojevima bez dodavanja ili izmjena s pripadajućim oznakama te slijediti brojčano označavanje istog sustava. Svaka ugovorna stranka također se obvezuje primjenjivati opća pravila tumačenja HS‑a kao i sve napomene u odsjecima, poglavljima i podbrojevima HS‑a te ne mijenjati njihov opseg.

    KN

    5

    KN, uvedena Uredbom br. 2658/87, temelji se na HS‑u od kojeg je preuzela brojeve i podbrojeve od šest znamenki, pri čemu se samo sedma i osma znamenka odnose na posebne podjele svojstvene KN‑u.

    6

    Na temelju članka 12. stavka 1. Uredbe br. 2658/87, kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 254/2000 od 31. siječnja 2000. (SL L 28, str. 16.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 2., str. 216.), Europska komisija svake godine donosi uredbu kojom se preuzima cjelokupna verzija KN‑a, zajedno s carinskim stopama, kako proizlazi iz mjera koje su usvojili Vijeće Europske unije ili Komisija. Ta se uredba primjenjuje od 1. siječnja iduće godine.

    7

    Verzije KN‑a primjenjive na uvoz o kojemu je riječ u glavnom predmetu, ostvaren između 19. veljače 2007. i 29. svibnja 2008., su one koje proizlaze iz uredaba br. 1549/2006 i 1214/2007. Relevantne odredbe KN‑a, koje se ovdje niže spominju, glase na isti način kao i svakoj od tih verzija.

    8

    Drugi dio KN‑a obuhvaća odjeljak II., naslovljen „Proizvodi životinjskog podrijetla“, koji sadrži Poglavlje 12. naslovljeno „Uljano sjeme i plodovi; razno zrnje, sjemenje i plodovi; industrijsko i ljekovito bilje; slama i stočna hrana“, u okviru kojeg se nalaze brojevi 1207, 1209 i 1212 KN‑a.

    9

    Broj 1207 KN‑a glasi kako slijedi:

    Oznaka KN

    Naziv robe

    Ugovorena stopa carine

    (%)

    [...]

    1207

    [...]

    Ostalo uljano sjeme i plodovi, neovisno o tome jesu li lomljeni ili ne:

    [...]

    1207 20

    ‐ pamukovo sjeme:

     

    1207 20 10

    ‐ ‐ za sjetvu [...]

    [...]

    1207 20 90

    ‐ ‐ ostalo

    [...]

    1207 40

    ‐ sezamovo sjeme:

     

    1207 40 10

    ‐ ‐ za sjetvu

    [...]

    1207 40 90

    ‐ ‐ ostalo

    [...]

    1207 50

    ‐ sjeme gorušice:

     

    1207 50 10

    ‐ ‐ za sjetvu [...]

    [...]

    1207 50 90

    ‐ ‐ ostalo

    [...]

     

    ‐ ostalo:

     

    1207 91

    ‐ ‐ sjeme maka:

     

    1207 91 10

    ‐ ‐ ‐ za sjetvu [...]

    [...]

    1207 91 90

    ‐ ‐ ‐ ostalo

    [...]

    1207 99

    ‐ ‐ ostalo:

     

    1207 99 15

    ‐ ‐ ‐ za sjetvu [...]

    [...]

     

    ‐ ‐ ‐ ostalo:

     

    1207 99 91

    ‐ ‐ ‐ ‐ sjeme konoplje

    [...]

    1207 99 97

    ‐ ‐ ‐ ‐ ostalo

    slobodno

    10

    Broj 1209 KN‑a glasi kako slijedi:

    Oznaka KN

    Naziv robe

    Ugovorena stopa carine (%)

    [...]

    1209

    [...]

    Sjeme, plodovi i spore, vrsta koje se rabi za sjetvu:

    [...]

    1209 10 00

    ‐ Sjeme šećerne repe

    [...]

     

    ‐ sjeme krmnog bilja:

     

    [...]

    [...]

    [...]

    1209 30 00

    ‐ sjeme travnatog bilja koje se uglavnom uzgaja zbog cvjetova

    [...]

     

    ‐ ostalo:

     

    1209 91

    ‐ ‐ sjeme povrća:

     

    1209 91 10

    ‐ ‐ ‐ sjeme korabe (Brassica oleracea, var. caulorapa i gongylodes L.)

    [...]

    1209 91 30

    ‐ ‐ ‐ sjeme cikle (Beta vulgaris var. conditiva)

    [...]

    1209 91 90

    ‐ ‐ ‐ ostalo

    3

    [...]

    [...]

    [...]

    11

    Broj 1212 KN‑a glasi kako slijedi:

    Oznaka KN

    Naziv robe

    Ugovorena stopa carine (%)

    [...]

    1212

    [...]

    Rogač, morske i ostale alge, šećerna repa i šećerna trska, svježi, rashlađeni, smrznuti ili suhi, uključujući i mljevene; koštice i jezgre iz koštica voća i ostali biljni proizvodi (uključujući neprženo korijenje cikorije vrste Cichorium intybus sativum) što ih se poglavito rabi za ljudsku prehranu, ako nisu navedeni niti uključeni na drugom mjestu:

    [...]

    1212 20 00

    ‐ Alge

    [...]

     

    ‐ ostalo:

     

    1212 91

    ‐ ‐ šećerna repa:

     

    [...]

    [...]

    [...]

    1212 99

    ‐ ‐ ostalo:

     

    1212 99 20

    ‐ ‐ ‐ šećerna trska

    [...]

    1212 99 30

    ‐ ‐ ‐ rogač

    [...]

    [...]

    [...]

    [...]

    1212 99 70

    ‐ ‐ ‐ ostalo

    slobodno

    12

    Prvi dio KN‑a sastoji se od skupine uvodnih odredbi. U Odsjeku I. tog dijela koji se bavi općim pravilima, odjeljak A, naslovljen „Opća pravila za tumačenje [KN‑a]“, određuje:

    „Razvrstavanje robe u Kombiniranu nomenklaturu uređuju sljedeća načela.

    Naslovi odsjeka, poglavlja i potpoglavlja služe samo za lakše snalaženje; za zakonske potrebe, razvrstavanje se vrši na temelju naziva tarifnih brojeva i svih odgovarajućih napomena uz odsjeke i poglavlja, te na temelju sljedećih pravila pod uvjetom da iz naziva tarifnih brojeva ili napomena ne proizlazi drukčije.

    [...]“

    13

    Napomene 1. i 3. Poglavlja 12. KN‑a, koje se tiču brojeva 1207 odnosno 1209 te nomenklature, predviđaju:

    „1.

    U tarifni se broj 1207 razvrstava, inter alia, palmine orahe i jezgre, sjeme pamuka, sjeme ricinusa, sjeme sezama, sjeme gorušice, sjeme šafranike, sjeme maka i shea (karite) oraha. Ne primjenjuje se na proizvode iz tarifnog broja 0801 ili 0802 ili masline (poglavlja 7. i 20.).

    [...]

    3.

    U smislu tarifnog broja 1209 treba, pod pojmom „sjeme vrsta koje se rabi za sjetvu”, podrazumijevati sjeme šećerne repe, sjeme trave, sjeme ukrasnog cvijeća, sjeme povrća, sjeme šumskog drveća, sjeme voćaka, sjeme grahorica (osim onih iz vrste Vicia faba) ili lupina.

    Međutim, tarifni broj 1209 ne obuhvaća sljedeće proizvode, čak i kada su namijenjeni za sjetvu:

    [...]

    d)

    proizvode iz tarifnih brojeva 1201 do 1207 ili 1211.“

    Napomene s objašnjenjem KN‑a

    14

    U skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (a) drugom crticom Uredbe br. 2658/87, Komisija se bavi napomenama s objašnjenjem KN‑a koje redovito objavljuje u Službenom listu Europske unije. One objavljene 28. veljače 2006. (SL C 50, str. 1.), koje su bile primjenjive u trenutku uvoza o kojem je riječ u glavnom predmetu, sadrže tri napomene koje se odnose na podbrojeve 1207 99 98, 1209 91 90 i 1212 99 80 KN‑a.

    15

    Valja utvrditi da se brojčano označavanje tih brojeva u okviru spomenutih napomena s objašnjenjem odnosilo na brojčano označavanje KN‑a kakvo je proizlazilo iz Uredbe Komisije (EZ) br. 1719/2005 od 27. listopada 2005. kojom se izmjenjuje Prilog I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (SL L 286, str. 1.). Brojčano označavanje podbrojeva 1207 99 98 i 1212 99 80 KN‑a izmijenjeno je uredbama br. 1549/2006 i 1214/2007, primjenjivima u činjenicama u glavnom postupku, koji su tako postali podbrojevi 1207 99 97 i 1212 99 70 KN‑a, a da pritom nije izmijenjeno njihovo područje primjene.

    16

    Napomene s objašnjenjem KN‑a koje se odnose na podbroj 1207 99 98 KN‑a, koje stoga treba čitati na način da tumače područje primjene podbroja 1207 99 97 KN‑a, glase kako slijedi:

    „1207 99 98 ostalo

    [...]

    U ovaj se podbroj također razvrstava zeleno meko kožnato bućino sjeme, čiji plašt zbog genetičkih osobina ne postaje plutani (Cucurbita pepo L. convar. citrullinia Greb. var. styriaca and Cucurbita pepo L. var. oleifera Pietsch). Ove se buće obično uzgaja zbog ulja, a ne zbog uporabe kao povrće čije se sjeme razvrstava u podbroj 1209 91 90.

    Iz ovog se podbroja isključuje pržene bućine sjemenke (podbroj 2008 19).“

    17

    Napomene s objašnjenjem KN‑a koje se odnose na podbroj 1209 91 90 KN‑a glase kako slijedi:

    „1209 91 90 ostalo

    U ovaj se podbroj među ostalim razvrstavaju sjemenke povrtnih bundeva koje se koriste za sjetvu, za prehranu (primjerice u salatama) ili za prehrambenu industriju (primjerice u pekarstvu) ili pak u medicinske svrhe.

    Također vidjeti napomenu s objašnjenjem podbroja 1207 99 98.“

    18

    Napomene s objašnjenjem KN‑a koje se odnose na podbroj 1212 99 80 KN‑a, koje treba čitati na način da tumače područje primjene podbroja 1212 99 70 te nomenklature, pojašnjavaju da u taj podbroj nisu uključene sjemenke bundeve predviđene brojevima 1207 ili 1209 KN‑a.

    Napomene s objašnjenjem HS‑a

    19

    WCO dopušta, pod uvjetima određenima u članku 8. Konvencije o HS‑u, napomene s objašnjenjem i mišljenja o razvrstavanju koja usvaja Odbor HS‑a. Na uvoz o kojemu je riječ u glavnom predmetu primjenjuju se napomene s objašnjenjem HS‑a usvojene tijekom 2007. godine.

    20

    Napomene 1. i 3. koje se nalaze u Poglavlju 12. napomena s objašnjenjem HS‑a, naslovljenom „Uljano sjemenje i plodovi; razno zrnje, sjemenje i plodovi; industrijsko i ljekovito bilje; slama i stočna hrana“, glase kako slijedi:

    „1.

    U tarifni se broj 1207 razvrstava, inter alia, palmine orahe i jezgre, sjeme pamuka, sjeme ricinusa, sjeme sezama, sjeme gorušice, sjeme šafranike, sjeme maka i shea (karite) oraha.

    [...]

    3.

    U smislu tarifnog broja 1209, pod pojmom „sjeme vrsta koje se rabi za sjetvu“ treba podrazumijevati sjeme šećerne repe, sjeme trave, sjeme ukrasnog cvijeća, sjeme povrća, sjeme šumskog drveća, sjeme voćaka, sjeme grahorica (osim onih iz vrste Vicia faba) ili lupina.

    Međutim, tarifni broj 1209 ne obuhvaća sljedeće proizvode, čak i kada su namijenjeni za sjetvu:

    [...]

    d)

    proizvode iz tarifnih brojeva 1201 do 1207 ili 1211.“

    21

    Usto, opće odredbe koje se nalaze u Poglavlju 12. napomena s objašnjenjem HS‑a glase kako slijedi:

    „Brojevi 12.01 do 12.07 obuhvaćaju sjeme i voće koje obično služi ekstrakciji, prešanjem ili pomoću otapala, jestivih ili industrijskih ulja ili masnoća, bili oni doista namijenjeni toj uporabi, za sjetvu ili u druge svrhe. [...]“

    22

    Napomene s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na broj 1207 glase kako slijedi:

    „Taj broj obuhvaća sjeme i voće koje služi ekstrakciji prehrambenih ili industrijskih ulja ili masnoća koje nisu spomenute pod brojevima 12.01 do 12.06 (također vidjeti Opće odredbe).

    [...]“

    23

    Prema napomenama s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na broj 1209, iz tog broja je isključeno uljano sjeme i voće označeno brojevima 1201 do 1207 HS‑a.

    24

    Naposljetku, napomene s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na broj 1212 glase kako slijedi:

    „[...]

    D)

    koštice i jezgre iz koštica voća i drugi biljni proizvodi (uključujući neprženo korijenje cikorije Cichorium intybus vrste sativum) koji se poglavito koriste za prehranu ljudi i koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu.

    U ovu skupinu ulaze koštice voća i ostali biljni proizvodi, koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu, koje se rabi prvenstveno za prehranu ljudi, izravno ili nakon prerade.

    [...]“

    Glavni postupak i prethodna pitanja

    25

    ALKA je društvo za uvoz i izvoz sa sjedištem u Rumunjskoj i čija je glavna djelatnost trgovina na veliko kavom, kakaom i začinima.

    26

    Tijekom razdoblja između 19. veljače 2007. i 29. svibnja 2008. društvo ALKA je u Rumunjsku uvezlo 1560 vreća sirovih sjemenki bundeve u ljusci podrijetlom iz Kine, čiji je opis bio sljedeći: „chinese white pumpkin seeds size: 13 cm“ (sjemenke kineske bijele bundeve, kalibra 13 cm).

    27

    Prilikom postupka carinjenja društvo ALKA je uvezene sjemenke bundeve razvrstalo u podbroj oznake 1207 99 97 KN‑a, za koji je predviđeno oslobođenje od uvozne carine.

    28

    Nakon što je carinski ured iz Constanţe Sud (Rumunjska) izvršio inspekciju carinski inspektor je zaključio da je uvezene sjemenke bundeve trebalo razvrstati u tarifni podbroj 1209 91 90 KN‑a, za koji je uvozna carina određena na 3%. Posljedično, carinski ured Constanţe Sud je 2. veljače 2009. donio odluku kojom je društvu ALKA na teret stavljena razlika u uvoznim carinama, to jest 153.748 rumunjskih leva (RON) na temelju carina, 29.209 RON na temelju poreza na dodanu vrijednost i 77.536 RON na temelju zateznih kamata, što ukupno iznosi 260.493 RON.

    29

    Društvo ALKA je protiv te odluke o carini podnijelo prigovor koji je carinsko tijelo odbilo. Nakon što je taj prigovor odbijen društvo ALKA je podnijelo zahtjev sudu koji je uputio zahtjev, koji je prihvatio njegovu tužbu. Međutim, carinsko tijelo je protiv te odluke podnijelo žalbu Curtea de Apel București (žalbeni sud u Bukureštu, Rumunjska), koji ju je usvojio uz obrazloženje da sud koji je uputio zahtjev nije pravilno primijenio pravila koja se odnose na izvođenje dokaza u pogledu stvarnog odredišta uvezenih sjemenki bundeve. Curtea de Apel București je stoga vratio predmet sudu koji je uputio zahtjev na ponovno odlučivanje.

    30

    Odlučujući ponovno o sporu, sud koji je uputio zahtjev smatra da njegovo rješavanje zahtijeva tumačenje brojeva 1207 i 1209 KN‑a.

    31

    U tim okolnostima je Tribunalul București (visoki sud u Bukureštu) odlučio prekinuti postupak i postaviti Sudu sljedeća prethodna pitanja:

    „1.

    Treba li sirove sjemenke bundeve (povrće) u ljusci, koje su namijenjene tomu da ih se podvrgne termičkoj i mehaničkoj obradi kako bi se koristile u ljudskoj prehrani (kao hrana tipa grickalice) razvrstati pod broj oznake 1207 [...] ili pod broj oznake 1209 [...] [KN‑a]?

    2.

    Treba li sirove sjemenke bundeve (povrće) u ljusci, koje su namijenjene tomu da ih se podvrgne termičkoj i mehaničkoj obradi kako bi se koristile u ljudskoj prehrani (kao hrana tipa grickalice) razvrstati sukladno napomenama s objašnjenjima [KN‑a] pod broj oznake 1207 [...] ili pod broj oznake 1209 [KN‑a]?

    3.

    Ako postoji proturječje između carinske klasifikacije koja proizlazi iz zajedničke Carinske tarife i one koja proizlazi iz napomena s objašnjenjima [KN‑a] koje se odnose na isti proizvod (sirove sjemenke bundeve – povrće – u ljusci), koje od navedenih klasifikacija valja primijeniti u konkretnom slučaju?

    4.

    Je li potrebno, sukladno članku 109. točki (a), članku 110. i članku 256. stavku 3. Uredbe br. 2454/1993, provođenje posebnih upravnih postupaka, primjerice postavljanja zahtjeva ili podnošenja potvrde EUR.1 određenom tijelu, kako bi to proizvelo konkretan učinak, odnosno to da carinska tijela odobre režim tarifnih povlastica sukladno članku 98. iste uredbe?“

    O prethodnim pitanjima

    Prva tri pitanja

    32

    Svojim prvim trima pitanjima, koja valja zajedno ispitati, sud koji je uputio zahtjev u biti želi znati valja li sjemenke bundeve o kojima je riječ u glavnom predmetu razvrstati pod broj 1207 ili 1209 KN‑a.

    33

    Najprije valja podsjetiti da se zadaća Suda, kada mu je upućen zahtjev za prethodnu odluku u području tarifnog razvrstavanja, sastoji u tome da nacionalnom sudu pojasni kriterije provedba koji će mu omogućiti pravilno razvrstavanje predmetnih proizvoda u KN‑u, a ne u tome da sam provodi to razvrstavanje, tim više što Sud ne raspolaže nužno svim podacima koji su za to neophodni. Stoga se čini da je nacionalni sud u boljem položaju da to učini (vidjeti osobito presudu Panasonic Italia i dr., C‑472/12, EU:C:2014:2082, t. 32. i navedenu sudsku praksu).

    34

    Na sudu je koji je uputio zahtjev za prethodnu odluku da provede razvrstavanje proizvoda o kojima je riječ u glavnom predmetu u skladu s odgovorom koji će Sud dati na pitanje koje mu je postavljeno (presuda Panasonic Italia i dr., C‑472/12, EU:C:2014:2082, t. 33. i navedena sudska praksa).

    35

    Usto, iz pisanih očitovanja koje je podnijela Komisija i onih koje su na raspravi podnijele stranke u pogledu presude Sunshine Deutschland Handelsgesellschaft (C‑229/06, EU:C:2007:239, t. 30. do 32.) proizlazi da bi se razvrstavanje sjemenki bundeve o kojima je riječ u glavnom predmetu pod broj 1212 KN‑a također moglo pokazati relevantnim.

    36

    Stoga valja preformulirati ta prva tri pitanja na način da sud koji je uputio zahtjev pita Sud o kriterijima koje valja primijeniti kako bi se utvrdilo treba li sjemenke bundeve o kojima je riječ u glavnom predmetu razvrstati pod broj 1207, 1209 ili 1212 KN‑a.

    37

    Iz ustaljene sudske prakse Suda proizlazi da, u interesu pravne sigurnosti i jednostavnijeg nadzora, odlučujući kriterij za razvrstavanje proizvoda u carinsku tarifu načelno treba tražiti u njihovim objektivnim karakteristikama i svojstvima, kako su određeni u tekstu tarifnog broja KN‑a i napomenama njegova odsjeka ili poglavlja. Mora postojati mogućnost da se te objektivne osobine i ta objektivna svojstva proizvoda provjere u trenutku carinjenja (vidjeti u tom smislu presudu Panasonic Italia i dr., C‑472/12, EU:C:2014:2082, t. 35. i 36. kao i navedenu sudsku praksu).

    38

    Što se tiče, na prvom mjestu, područja primjene broja 1207 KN‑a, valja utvrditi da je on naslovljen „Ostalo uljano sjeme i plodovi, neovisno o tome jesu li lomljeni ili ne“,ali da KN ne određuje što valja shvatiti pod „ostalo uljano sjeme i plodovi“ u smislu tog broja.

    39

    Prema aktualnom značenju pojma „uljano“ sjeme i plodovi, njime se podrazumijevaju oni plodovi iz kojih je moguća ekstrakcija ulja.

    40

    Također valja voditi računa o napomenama s objašnjenjem KN‑a i HS‑a koje prema ustaljenoj sudskoj praksi Suda znatno pridonose tumačenju dosega različitih tarifnih brojeva KN‑a iako nemaju obvezujuću pravnu snagu, zbog čega njihov sadržaj treba biti usklađen s odredbama KN‑a i ne smije mijenjati njihov doseg (vidjeti osobito presudu Sunshine Deutschland Handelsgesellschaft, C‑229/06, EU:C:2007:239, t. 27.).

    41

    Za početak, što se tiče napomena s objašnjenjem HS‑a, opće odredbe koje se nalaze u Poglavlju 12. istih objašnjavaju da brojevi 1201 do 1207 HS‑a obuhvaćaju „sjeme i voće koje obično služi ekstrakciji, prešanjem ili pomoću otapala, jestivih ili industrijskih ulja ili masnoća, bili oni doista namijenjeni toj uporabi, za sjetvu ili u druge svrhe“.

    42

    Nadalje, prema napomenama s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na broj 1207, potonji broj obuhvaća „sjeme i voće koje služi ekstrakciji prehrambenih ili industrijskih ulja ili masnoća, koji nisu spomenuti pod brojevima 12.01 do 12.06“.

    43

    Naposljetku, napomene s objašnjenjem KN‑a koje se odnose na podbroj 1207 99 98 KN‑a navode da je tim podbrojem također obuhvaćeno „zeleno meko kožnato bućino sjeme, čiji plašt zbog genetičkih osobina ne postaje plutani (Cucurbita pepo L. convar. citrullinia Greb. var. styriaca and Cucurbita pepo L. var. oleifera Pietsch). Ove se buće obično uzgajaju zbog ulja“.

    44

    Iz prethodno navedenog slijedi da pojam „ostalo uljano sjeme i plodovi“, upisan pod brojem 1207 KN‑a, treba tumačiti da predviđa sjeme i voće koje obično služi ekstrakciji prehrambenih ili industrijskih ulja ili masnoća, koji nisu spomenuti pod brojevima 1201 do 1206 KN‑a. Na sudu je koji je uputio zahtjev da provjeri ispunjavaju li sjemenke bundeve o kojima je riječ u glavnom predmetu te kriterije, a osobito služe li one obično za ekstrakciju prehrambenih ili industrijskih ulja ili masnoća, u kojem slučaju bi ih trebalo razvrstati pod broj 1207 KN‑a.

    45

    U tom pogledu valja, kao što su s pravom u pisanim odgovorima na pitanja Suda istaknule rumunjska vlada i Komisija, pojasniti da se sjeme koje ima obilježje „uljanog sjemena“ u smislu broja 1207 KN‑a ne može svrstati u brojeve 1209 i 1212 KN‑a, i to čak i ako ga se ne koristi za ekstrakciju prehrambenih ili industrijskih ulja ili masnoća nego u svrhu sjetve ili ljudske prehrane.

    46

    S jedne strane, broj 1209 KN‑a naslovljen je „Sjeme, plodovi i spore, vrsta koja se rabi za sjetvu“. Međutim, broj 1207 KN‑a uključuje podbrojeve koji izričito predviđaju uljano sjeme namijenjeno za sjetvu, kao što je podbroj 1207 99 15, i uljano sjeme koje nije namijenjeno za sjetvu, kao što je podbroj 1207 99 97.

    47

    Osim toga, napomena 3. u Poglavlju 12. KN‑a i napomena 3. u Poglavlju 12. napomena s objašnjenjem HS‑a objašnjavaju da su proizvodi pod brojevima 1201 do 1207 isključeni iz broja 1209 i to „čak i kada su namijenjeni za sjetvu“.

    48

    Posljedično, sjeme koje ima obilježja uljanog sjemena u smislu broja 1207 KN‑a treba razvrstati pod potonji broj, a ne pod broj 1209 KN‑a, i to čak i ako se ne upotrebljava za ekstrakciju prehrambenih ili industrijskih ulja ili masnoća, nego za sjetvu.

    49

    S druge strane, što se tiče broja 1212 KN‑a, iz njegovog teksta proizlazi da on obuhvaća koštice i jezgre voća i ostale biljne proizvode koji se rabe ponajprije za prehranu ljudi, a koji nisu spomenuti niti uključeni ni na kojem drugom mjestu osim u KN‑u.

    50

    Iz tog teksta proizlazi da broj 1212 KN‑a predstavlja preostalu skupinu te se primjenjuje samo kada se ne primjenjuje nijedan drugi broj KN‑a. Posljedično, sjeme koje ima obilježja uljanog sjemena u smislu broja 1207 KN‑a ne može se svrstati pod broj 1212 KN‑a, i to čak i ako se ne upotrebljava za ekstrakciju prehrambenih ili industrijskih ulja ili masnoća, nego za ljudsku prehranu.

    51

    Uzimajući u obzir prethodno navedeno, na sudu je koji je uputio zahtjev da u svrhu tarifnog razvrstavanja sjemenki bundeve o kojima je riječ u glavnom predmetu provjeri služe li one obično za ekstrakciju prehrambenih ili industrijskih ulja ili masnoća, iako nisu predviđene brojevima 1201 do 1206 KN‑a. Ako je tome tako, spomenuto sjeme treba razvrstati pod broj 1207 KN‑a zbog njegovog obilježja uljanog sjemena i to neovisno o tome upotrebljava li se doista za ekstrakciju prehrambenih ili industrijskih ulja ili masnoća u svrhu sjetve ili u svrhu ljudske prehrane.

    52

    Ako se ispostavi da spomenuto sjeme nema obilježje uljanog sjemena u smislu broja 1207 KN‑a, bit će na sudu koji je uputio zahtjev da odredi pripada li ono u broj 1209 ili 1212 KN‑a.

    53

    Stoga je potrebno podsjetiti na kriterije koji omogućuju razlikovanje područja primjene koja se odnosi na brojeve 1209 odnosno 1212 KN‑a.

    54

    Uzimajući u obzir njegov tekst, na koji podsjeća točka 48. ove presude, broj 1212 KN‑a može se primijeniti samo u slučaju kad se broj 1209 KN‑a ne može primijeniti na sjemenke bundeve o kojima je riječ u glavnom predmetu.

    55

    Sud je već pojasnio da se broj 1209 KN‑a, naslovljen „Sjeme, plodovi i spore, vrsta koje se rabe za sjetvu“, odnosi samo na biljne elemente koji imaju mogućnost klijanja i stvaranja nove biljke. Suprotno tome, broj 1212 KN‑a je preostala skupina koju čini biljno sjeme koje nije namijenjeno sjetvi nego ljudskoj potrošnji (presuda Sunshine Deutschland Handelsgesellschaft, C‑229/06, EU:C:2007:239, t. 30.).

    56

    Stoga je Sud presudio da oljuštene sjemenke bundeve koje su izgubile moć klijanja i koje su namijenjene pekarskoj industriji ulaze u podbroj 1212 99 80 KN‑a (presuda Sunshine Deutschland Handelsgesellschaft, C‑229/06, EU:C:2007:239, t. 32.).

    57

    Iz prethodnoga proizlazi da bi, u slučaju kada sjemenke bundeve o kojima je riječ u glavnom predmetu nemaju obilježje uljanog sjemena u smislu broja 1207 KN‑a, to sjeme trebalo razvrstati pod broj 1209 KN‑a ako još imaju moć klijanja u trenutku kad ih se uvozi, i to neovisno o tome koristi li ih se doista u svrhu sjetve ili u svrhu ljudske prehrane. U suprotnom slučaju spomenuto sjeme treba razvrstati pod broj 1212 KN‑a.

    58

    Uzimajući u obzir sva prethodna razmatranja, na prva tri pitanja valja odgovoriti da je, u svrhu tarifnog razvrstavanja sjemenki bundeve o kojima je riječ u glavnom predmetu, na sudu koji je uputio zahtjev da odredi služe li one obično za ekstrakciju prehrambenih ili industrijskih ulja ili masnoća, iako nisu predviđene brojevima 1201 do 1206 KN‑a. Ako je tome tako, spomenuto sjeme treba razvrstati pod broj 1207 KN‑a zbog njegovog obilježja uljanog sjemena, i to neovisno o tome upotrebljava li se doista za ekstrakciju prehrambenih ili industrijskih ulja ili masnoća u svrhu sjetve ili u svrhu ljudske prehrane. U suprotnom slučaju će spomenuto sjeme potpadati pod broj 1209 KN‑a ako još ima moć klijanja u trenutku kad ga se uvozi, i to neovisno o tome koristi li ga se doista u svrhu sjetve ili u svrhu ljudske prehrane, odnosno pod broj 1212 KN‑a ako više nema moć klijanja.

    Četvrto pitanje

    59

    Svojim četvrtim pitanjem se sud koji je uputio zahtjev pita postoje li eventualno posebni upravni postupci pomoću kojih bi potvrda EUR.1 imala učinak pred carinskim tijelima.

    60

    Rumunjska vlada smatra da to četvrto pitanje valja odbiti kao nedopušteno zato što odgovor ne bi bio koristan za rješavanje spora u glavnom predmetu.

    61

    Rumunjska vlada u tom pogledu ističe da sjemenke bundeve uvezene iz Kine, poput onih o kojima je riječ u glavnom predmetu, nisu predviđene preferencijalnim tarifnim mjerama koje je propisala Europska unija. Rumunjska vlada dodaje da ALKA u svakom slučaju nije zatražila pravo na preferencijalni tarifni sustav u trenutku podnošenja carinske prijave i da nije dostavila dozvolu kojom bi dokazala preferencijalno podrijetlo sjemena o kojemu je riječ u glavnom predmetu.

    62

    Članak 94. točka (a) Poslovnika Suda određuje da zahtjev za prethodnu odluku sadržava sažeti prikaz predmeta spora i relevantne činjenice kako ih je utvrdio sud koji je uputio zahtjev ili barem prikaz činjeničnih okolnosti na kojima se temelje pitanja.

    63

    Najprije valja utvrditi da se jedine relevantne činjenice u zahtjevu za prethodnu odluku tiču, s jedne strane, toga da ALKA prilikom podnošenja carinskih prijava nije zatražila primjenu preferencijalnog tarifnog sustava i, s druge strane, toga da ALKA ima potvrde o podrijetlu na osnovi kojih je uvezeno sjeme imalo pravo na ukidanje zabrane.

    64

    Nadalje, kada ih je Sud ispitivao u pogledu toga, ALKA, rumunjska vlada i Komisija nisu bile u stanju odrediti sustav preferencijalnih tarifa u okviru prava Unije koji bi se mogao primijeniti na uvoz sjemenki bundeve podrijetlom iz Kine.

    65

    Naposljetku, i unatoč pisanom pozivu Suda u tom smislu, ALKA čak nije ni navela da je obavijestila nacionalna tijela o potvrdi koja govori o preferencijalnom podrijetlu sjemenki bundeve o kojima je riječ u glavnom predmetu.

    66

    Iz prethodno navedenog slijedi da četvrto pitanje valja odbiti kao nedopušteno zato što zahtjev za prethodnu odluku ne sadrži dovoljan prikaz relevantnih činjenica na kojima se temelje pitanja.

    Troškovi

    67

    Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.

     

    Slijedom navedenoga, Sud (deseto vijeće) odlučuje:

     

    Na sudu je koji je uputio zahtjev da u svrhu tarifnog razvrstavanja sjemenki bundeve o kojima je riječ u glavnom predmetu odredi služe li one obično za ekstrakciju prehrambenih ili industrijskih ulja ili masnoća, iako nisu predviđene brojevima 1201 do 1206 Kombinirane nomenklature, koja se nalazi u Prilogu I. Uredbi Vijeća br. (EEZ) 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi, kako je naknadno izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1549/2006 od 17. listopada 2006. i Uredbom Komisije (EZ) br. 1214/2007 od 20. rujna 2007. Ako je tome tako, spomenuto sjeme treba razvrstati pod broj 1207 Kombinirane nomenklature zbog njegovog obilježja uljanog sjemena i to neovisno o tome upotrebljava li se doista za ekstrakciju prehrambenih ili industrijskih ulja ili masnoća u svrhu sjetve ili u svrhu ljudske prehrane. U suprotnom slučaju će spomenuto sjeme potpadati pod broj 1209 Kombinirane nomenklature ako još ima moć klijanja u trenutku kad ga se uvozi, i to neovisno o tome koristi li ga se doista u svrhu sjetve ili u svrhu ljudske prehrane, odnosno pod broj 1212 Kombinirane nomenklature ako više nema moć klijanja.

     

    Potpisi


    ( *1 ) Jezik postupka: rumunjski

    Vrh