(1)

Pandemija bolesti COVID-19 i izvanredne mjere nužne za zaustavljanje širenja virusa i zaštitu života uzrokovali su težak i dugotrajan gospodarski šok u Europskoj uniji. U trećem tromjesečju 2020. BDP EU-a bio je gotovo 4,2 % niži nego u istom tromjesečju prethodne godine. U drugoj polovini 2020. zabilježen je velik, ali nepotpun oporavak, no očekuje se da će ponovni porast broja zaraženih osoba dovesti do umjerenog pada i odgoditi oporavak do druge polovine 2021. (1)

(2)

Odgovor politike na pandemiju bolesti COVID-19 na nacionalnoj razini i razini EU-a bio je iznimno važan za ublažavanje njezinih socioekonomskih posljedica. Uvođenje programa skraćenog radnog vremena i sličnih mjera za očuvanje radnih mjesta dosad je pomagalo da se ograniči porast nezaposlenosti u odnosu na smanjenje gospodarske aktivnosti. Na razini EU-a stopa nezaposlenosti se između prvog i trećeg tromjesečja 2020. povećala za manje od jednog postotnog boda. Za potrebne mjere iskorišteno je fleksibilno financiranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u okviru investicijskih inicijativa kao odgovora na koronavirus (CRII (2) i CRII+ (3)) te iz Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) (4).

(3)

Promjene obrazaca potrošnje izazvane krizom te dvostruka zelena i digitalna tranzicija, uz potporu europskog zelenog plana (5) i europske digitalne strategije (6), postupno će transformirati naša gospodarstva. Neki sektori možda se još dugo neće potpuno oporaviti ili se uopće neće oporaviti, a poduzeća bi nakon krize mogla i dalje imati financijskih poteškoća (7). Naša strategija rasta temelji se na europskom zelenom planu te se očekuje da će se u tranziciji EU-a prema zelenom gospodarstvu do 2050. otvoriti do 2 milijuna novih radnih mjesta (8), no postoji rizik da će radna mjesta u nekim sektorima i regijama postati suvišna. Te bi promjene kratkoročno mogle dovesti do povećanja nezaposlenosti, a otvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta moglo bi potrajati, ovisno o gospodarskim izgledima i raspoloživosti kvalificirane radne snage. Povećanje nezaposlenosti i neaktivnosti značilo bi gubitak vještina, što bi moglo štetno utjecati na zahvaćene pojedince i cijelo gospodarstvo. Nezaposlenost bi mogla postati stalna pojava ne uvedu li se učinkovite mjere za usavršavanje i prekvalifikaciju.

(4)

Ne bude li prikladnog odgovora politike, najteže će posljedice snositi mladi. Povećanje nezaposlenosti mladih između prvog i trećeg tromjesečja 2020. bilo je trostruko veće od povećanja opće stope nezaposlenosti (9). Zakašnjeli ulazak na tržište rada mogao bi još godinama opterećivati tu generaciju.

(5)

Kriza će vjerojatno negativno utjecati i na stanje na tržištu rada skupina koje su u nepovoljnom položaju ili koje su nedovoljno zastupljene na tržištu rada, kao što su žene, stariji radnici, niskokvalificirane osobe, osobe s invaliditetom, osobe koje žive u ruralnim i udaljenim područjima, LGBTIQ osobe, Romi i druge etničke ili rasne manjine posebno izložene riziku od isključenosti ili diskriminacije, kao i osobe migrantskog podrijetla. Treba naglasiti da, iako je prosječna stopa zaposlenosti žena u EU-u danas viša nego ikad prije, mnoge žene još uvijek nailaze na prepreke u pristupu tržištu rada i zadržavanju posla pa bi tu stopu trebalo povećati (10).

(6)

Potreban je strateški pristup na razini EU-a i nacionalnoj razini kako bi se postupno prešlo s hitnih mjera poduzetih u kontekstu pandemije na mjere koje su potrebne za lakšu preraspodjelu radne snage i kapitala tijekom oporavka. EU i države članice trebale bi zajednički raditi na dinamičnom i uključivom oporavku koji donosi velik broj radnih mjesta i poticati zelenu i digitalnu tranziciju na europskom tržištu rada. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti rizicima povezanima s postupnim ukidanjem hitnih mjera bez uspostavljenih učinkovitih novih politika za podršku radnicima i poduzećima tijekom oporavka.

(7)

Potreban je koherentan skup aktivnih politika tržišta rada koji uključuje privremene poticaje za zapošljavanje i promjenu radnog mjesta, politike povezane s vještinama i poboljšane službe za zapošljavanje (dalje u tekstu „učinkovita aktivna potpora zapošljavanju” ili mjere EASE) kao potpora promjenama na tržištu rada u kontekstu oporavka i dvostruke tranzicije, a u tu svrhu treba u potpunosti iskoristiti dostupna financijska sredstva EU-a.

(8)

Pravodobna i dobro osmišljena potpora zapošljavanju može pomoći radnicima i poduzećima, ali i gospodarstvu i društvu općenito. Ako se radnicima u gospodarskim sektorima pogođenima krizom pruži pravodobna i aktivna potpora, veća je vjerojatnost da će pronaći kvalitetno zaposlenje u rastućim sektorima kao što su zeleni i digitalni sektori ili u sektorima koji primjenjuju inovativne poslovne modele, ali i u sektoru socijalne ekonomije i sektorima u kojima nedostaje kvalificirane radne snage, kao što su sektori zdravstva i skrbi.

(9)

Privremeni poticaji za zapošljavanje na tržištu rada mogu učinkovito promicati otvaranje kvalitetnih radnih mjesta u razdoblju smanjenog gospodarskog rasta tijekom prvih faza oporavka. Trebali bi biti ciljani i olakšavati prelazak s jednog radnog mjesta na drugo, kao i otvaranje radnih mjesta koje bez njih ne bi bilo moguće. Ciljne skupine mogu uključivati ranjive i manje zastupljene skupine, među ostalim mlade koji tek ulaze na tržište rada. Konkretno, podupiranje naukovanja može pomoći mladima da razviju vještine koje su potrebne na tržištu rada i lakše se zaposle. Osim toga, poticaji za prelazak s jednog radnog mjesta na drugo, kojima se nove poslodavce potiče da zapošljavaju radnike kojima prijeti otpuštanje, mogu olakšati te prelaske i pridonijeti povećanju ponude vještina u rastućim sektorima. Te mjere može dobro upotpuniti potpora za poduzetništvo, posebno za mlade, žene i socijalne poduzetnike, među ostalim da im se pomogne s nekim od najvećih izazova za MSP-ove, kao što su regulatorne obveze, zakašnjela plaćanja i pristup financiranju.

(10)

Iz ekonomske literature proizlazi da poticaji za zapošljavanje mogu dovesti do znatnijeg prosječnog povećanja zaposlenosti nego drugi oblici aktivnih politika zapošljavanja. Uz programe osposobljavanja imaju najveće srednjoročne do dugoročne učinke jer poboljšavaju zapošljivost i vještine radnika. Poticaji za zapošljavanje i prelazak s jednog radnog mjesta na drugo u kombinaciji s osposobljavanjem na radnom mjestu mogu biti učinkovitiji od drugih oblika usavršavanja kad je riječ o osiguravanju relevantnih vještina za tržište rada. Rizik od toga da bi ti poticaji mogli pridonijeti zapošljavanju koje bi bilo moguće i bez njih može se ublažiti ciljanim mjerama, praćenjem i zahtjevima u pogledu zadržavanja u radnom odnosu. Osim toga, taj je rizik manji za vrijeme krize, kad je vjerojatnije da će mjere zapošljavanja i prekvalifikacije imati pozitivan učinak (11).

(11)

Prilike za usavršavanje i prekvalifikaciju usmjerene na potrebe na tržištu rada mogu koristiti svim poduzećima i radnicima, a posebno onima koji su izgubili ili bi mogli izgubiti radna mjesta u kontekstu znatnih strukturnih promjena na tržištima rada. Te bi se mjere trebale temeljiti na relevantnim informacijama o vještinama i individualiziranom pristupu kako bi radnici imali pristup individualnim pravima na osposobljavanje. Kratki tečajevi osposobljavanja mogu imati važnu ulogu i biti potvrđeni mikrokvalifikacijama te poduprijeti partnerstva između javnih i privatnih dionika.

(12)

Učinkovite politike za poticanje prelazaka s jednog radnog mjesta na drugo trebale bi biti popraćene učinkovitim službama za zapošljavanje koje imaju bolje institucionalne kapacitete i mogu pružiti prilagođenu podršku tražiteljima zaposlenja, među ostalim intenzivnijom upotrebom digitalnih alata.

(13)

Europski okvir za kvalitetna i učinkovita naukovanja (12) i kvalitativni okvir za pripravništvo (13) osiguravaju smjernice i najbolju praksu koji će biti sve relevantniji u kontekstu oporavka. Potporu za naukovanje trebalo bi prije svega osigurati malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), među ostalim putem privremenih bonusa za zapošljavanje ili smanjenja troškova rada, kad je to primjereno.

(14)

Socijalni partneri imaju ključnu ulogu u obnovi gospodarstva jer kroz dijalog pridonose ublažavanju posljedica pandemije za zapošljavanje i društvo te svladavanju izazova povezanih s dvostrukom tranzicijom. Okvirom EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja promiče se, među ostalim, njihovo uključivanje u operacije restrukturiranja, predviđanje promjena i utvrđivanje potreba za vještinama.

(15)

U kontekstu restrukturiranja poslovanja bit će presudno olakšati preraspodjelu radne snage. Direktivom (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća (14) osigurava se da održiva poduzeća u financijskim poteškoćama imaju pristup učinkovitim alatima ranog upozoravanja i okvirima za preventivno restrukturiranje kako bi mogla nastaviti s radom. U okviru EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja (15) opisuju se primjeri dobre prakse za predviđanje potreba za vještinama i osposobljavanjem u postupcima restrukturiranja poslovanja.

(16)

Cilj je nove industrijske strategije za Europu (16) izgraditi globalno konkurentnu, klimatski neutralnu, čistu, kružnu i digitaliziranu europsku industriju. Usmjerena je na europske industrijske ekosustave, koji uključuju sve sudionike u lancu vrijednosti: od poduzeća do sveučilišta, istraživačkih ustanova, pružatelja usluga i dobavljača. Identifikacija ekosustavâ može ponuditi koristan okvir za utvrđivanje potrebnih vještina.

(17)

U skladu s europskim stupom socijalnih prava svatko ima pravo na pomoć u poboljšavanju izgleda za zapošljavanje ili samozapošljavanje, među ostalim na potporu pri traženju posla i osposobljavanju, a uvjeti zapošljavanja trebali bi biti u skladu s kriterijima kvalitete (17).

(18)

Kako bi se promicala uključivost, potrebno je svima osigurati iste prilike u promjenama na tržištu rada, bez obzira na spol, rasno ili etničko podrijetlo, vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju. Prioritet bi i dalje trebale biti niskokvalificirane odrasle osobe i osobe migrantskog podrijetla. Isto tako, važno je obuhvatiti svako područje, od velikih gradova do ruralnih, obalnih i udaljenih područja u cijelom EU-u, uključujući najudaljenije regije.

(19)

Paket potpore za zapošljavanje mladih (18) donesen je s obzirom na poteškoće s kojima se suočavaju mladi u EU-u kako bi im se pomoglo da se lakše uključe na tržište rada. Kao odgovor na to, države članice donijele su dvije Preporuke Vijeća u cilju jačanja Garancije za mlade (19) i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (20) te ih trenutačno provode.

(20)

U Programu vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost (21) iznesen je sveobuhvatan plan za podupiranje razvoja novih i boljih vještina kako bi se olakšala prilagodba tržištu rada koje se stalno mijenja. Osim toga, u okviru pakta za vještine (22) javne i privatne organizacije pozvane su da se udruže i poduzmu konkretne mjere za usavršavanje i prekvalifikaciju ljudi u Europi.

(21)

U kontekstu održivih javnih financija, paketi politika sadržani u mjerama EASE bit će najučinkovitiji ako ih se podrži odgovarajućim okvirnim uvjetima, kao što su suvremene institucije tržišta rada, uklanjanje prepreka ulaganjima, ulasku, rastu i izlasku poduzeća s tržišta, učinkovit sustav poreznih olakšica i efikasna javna uprava. Provedba odgovarajućih preporuka za pojedine zemlje, koje donosi Vijeće u okviru europskog semestra, posebno je važna kako bi se potaknuo gospodarski oporavak koji će imati trajne učinke.

(22)

Za svladavanje izazova na tržištu rada u kontekstu oporavka i dvostruke tranzicije potrebno je izdvojiti dostatna sredstva za financiranje mjera EASE. Kao horizontalno načelo, države članice moraju osigurati da ne dođe do dvostrukog financiranja iz programâ i instrumenata Unije. Osim toga, moraju osigurati da mjere potpore budu u skladu s pravilima o državnim potporama, kad je to primjenjivo.

(23)

Aktivne mjere tržišta rada i mjere za poboljšanje kapaciteta javnih službi za zapošljavanje mogu primati potporu u okviru strukturnih fondova, konkretno Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) (23) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) (24), Fonda za pravednu tranziciju (25), Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom (26), Pomoći za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU) (27) te pričuve za prilagodbu Brexitu (28). Države članice mogu iskoristiti i Instrument za tehničku potporu (29) za osmišljavanje i provedbu reformi u području vještina i aktivnih politika tržišta rada.

(24)

Mjere opisane u ovoj preporuci usmjerene na potporu otvaranju radnih mjesta i zapošljavanju, a posebno one koje se odnose na relevantne izazove navedene u odgovarajućim preporukama za pojedine zemlje, mogu se podupirati putem Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru koherentnih paketa reformi i ulaganja. Mjere EASE koje države članice predlažu u svojim planovima za oporavak i otpornost trebaju ispunjavati kriterije prihvatljivosti i kriterije za ocjenjivanje utvrđene u Uredbi o uspostavi Mehanizma (30). U okviru Mehanizma u pravilu se ne mogu financirati stalni rashodi, osim u opravdanim slučajevima, a mogu se financirati samo reforme i ulaganja koji imaju trajan učinak i vode do strukturnih promjena u upravi ili relevantnim politikama. Financiranje u okviru Mehanizma bit će moguće samo ako Komisija pozitivno ocijeni pojedinačne mjere koje predloži država članica, Vijeće odobri planove te se uspješno ostvare odgovarajuće ključne etape i ciljevi.

(25)

U svojim Zaključcima o europskom semestru 2021. (31) Vijeće potiče države članice da u svoje planove za oporavak i otpornost uključe ključne reforme i ulaganja u područjima tržišta rada, socijalne politike, zdravstvene skrbi te obrazovanja i osposobljavanja. U Smjernicama za države članice o tim planovima (32) Komisija ističe da bi oni trebali biti prilika za odlučan politički odgovor i podržati prelazak politika zapošljavanja s očuvanja radnih mjesta na otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i potporu za prelazak s jednog radnog mjesta na drugo radi olakšavanja i ubrzavanja strukturnih promjena.