EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 24.7.2020.

COM(2020) 608 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Akcijski plan EU-a za kontrolu trgovine vatrenim oružjem za razdoblje 2020.–2025.

Akcijski plan EU-a za kontrolu trgovine vatrenim oružjem za razdoblje 2020.–2025.

Sadržaj

1.Uvod

2.Problem

3.Inicijative EU-a

4.Novi akcijski plan EU-a za razdoblje 2020.–2025.

4.1.Utvrđivanje pokazatelja i izvješćivanje

4.2.Opći prioriteti

4.2.1.Prioritet 1.: Zaštita zakonitog tržišta i ograničavanje preusmjeravanja

4.2.2.Prioritet 2.: Dobivanje boljeg obavještajnog pregleda

4.2.3.Prioritet 3.: Povećanje pritiska na nezakonita tržišta

4.2.4.Prioritet 4.: Jačanje međunarodne suradnje

5.Konkretne mjere za jugoistočnu Europu i njezina suradnja s EU-om

5.1.Aktivnosti prilagođene regiji

5.2.Modernizacija upravljanja za osiguravanje učinkovite provedbe

5.2.1.Osiguravanje financijskih potreba za suočavanje s izazovima

5.2.2.Sveobuhvatno upravljanje za provedbu aktivnosti u jugoistočnoj Europi

6.Zaključci

1.Uvod

Početkom srpnja 2020. Europol, Francuska i Nizozemska objavili su rezultate velike prekogranične istrage nad velikom zločinačkom mrežom, koja je rezultirala zapljenom više desetaka komada automatskog oružja u Nizozemskoj. S druge strane, tijekom nereda u Dijonu (Francuska) krajem lipnja mladež se ponosno snimala s jurišnim oružjem i pištoljima. Istovremeno je u Španjolskoj tijekom policijske operacije otkrivena velika mreža trgovaca oružjem, pri čemu je zaplijenjeno 730 komada oružja, a uhićena je 21 osoba. Primjeri su to realne prijetnje koju predstavlja nelegalno vatreno oružje. Sve su češće bilježe i slučajevi da ekstremni desničarski aktivisti gomilaju vatreno oružje. Dostupnost vatrenog oružja povećava opasnost od teškog i organiziranog kriminala pa tako i od terorizma. Procjenjuje se da je 2017. u EU-u 35 milijuna komada nezakonitog vatrenog oružja bilo u vlasništvu civila (56 % procijenjenog ukupnog broja komada vatrenog oružja) 1 . Prema tim procjenama, u dvanaest država članica 2 više je nezakonitog nego zakonitog vatrenog oružja.

EU, kao područje bez unutarnjih granica, nastoji suzbiti tu prijetnju. Među ostalim, postrožio je zakonodavstvo koje se odnosi na vatreno oružje kako bi se izbjeglo da ono dođe u krive ruke 3 . Kriminalne organizacije koje su aktivne u EU-u uglavnom do oružja dolaze nelegalnom preinakom nesmrtonosnog oružja i nezakonitom trgovinom: bilo nezakonitim prijenosom između država članica EU-a ili krijumčarenjem iz zemalja izvan Europske unije (uglavnom iz jugoistočne Europe) 4 . Tijekom posljednjih nekoliko godina EU podupire razvoj kvalitetne koordinacije u provedbi zakona u tom području.

Niz je pitanja i dalje otvoren te su za njihovo rješavanje potrebna dodatna djelovanja, što je prepoznato u Komisijinoj Evaluaciji Akcijskog plana za borbu protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem između EU-a i jugoistočne Europe za razdoblje 2015.–2019. 5 Europska unija, kao i njezini partneri, osobito iz jugoistočne Europe, moraju se uhvatiti u koštac s tim problemima i proglasiti nezakonitu trgovinu vatrenim oružjem međusektorskim sigurnosnim prioritetom. Zbog opsega i složenosti prijetnje samo jedinstven akcijski plan može pružiti koherentan okvir za suradnju na temelju kojeg bi se pojačala međunarodna suradnja u skladu s konkretnim potrebama, zahtjevima i pokazateljima uspješnosti.

Komisija stoga predlaže jedinstveni akcijski plan za EU i partnere iz jugoistočne Europe (zapadni Balkan, Moldova i Ukrajina) na temelju četiri prioriteta za uklanjanje preostalih pravnih praznina i nedosljednosti u području kontrole vatrenog oružja koje ometaju policijsku suradnju. U ovom će se Akcijskom planu definirati aktivnosti u cilju zajedničkog razumijevanja i reagiranja na opasnost od nezakonitog vatrenog oružja.

2.Problem

Europol je 2019. naglasio da su zaključci njegove procjene prijetnje teškog i organiziranog kriminala (SOCTA) iz 2017. i dalje aktualni i da širenje i dostupnost nezakonitog vatrenog oružja u državama članicama EU-a povećavaju rizik od uporabe takvog oružja u terorističkim napadima ili od strane organiziranog kriminala. Međutim, isto tako navodi da „promjene načina rada, pravaca i geografskih područja u kojima se obavljaju određene kriminalne aktivnosti mogu biti znak nekih dugoročnih kretanja i promjena u području kriminala.” Nezakonita trgovina, distribucija i uporaba vatrenog oružja „i dalje su ozbiljna prijetnja”. Posebice se „povećala prodaja onesposobljenog, ponovno osposobljenog i preinačenog vatrenog oružja.” 6 Nezakonito vatreno oružje lakše je dostupno preko interneta (posebno na tamnoj mreži – dark web), a uz skupine organiziranog kriminala nezakonitom trgovinom tim oružjem sve se više bave pojedinačni kriminalci. Nezakonito vatreno oružje prvenstveno čine pištolji i puške s užlijebljenim cijevima, na koje se odnosi 34 % odnosno 27 % zapljena.

U nedavnoj studiji 7 navodi se da je u Europi u razdoblju 2009.–2018. na javnim i polujavnim mjestima došlo do 23 masovne pucnjave u kojima je ubijena 341 osoba. Europol je 2015. zabilježio 57 terorističkih napada u kojima je upotrijebljeno vatreno oružje. 8 U 2017. vatreno oružje upotrijebljeno je u 41 % svih terorističkih napada, što je blagi porast u odnosu na 2016. (38 %). 9  U nedavnim predmetima kojima se bavio Eurojust potvrđeno je da je u nekoliko terorističkih napada korišteno vatreno oružje i da je bilo kontakata između mreža za nezakonitu trgovinu i terorista i terorističkih organizacija. Prekogranične istrage koje je koordinirao Eurojust u nekoliko su slučajeva dovele do zapljena nezakonitog vatrenog oružja.

Takve trendove općenito potvrđuju i najnoviji podaci koje je prikupio Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) 10 : u razdoblju 2016.–2017. u EU-u se 30 % zapljena odnosilo na sačmarice, nakon čega su slijedili pištolji (22 %), puške s užlijebljenim cijevima (15 %) i revolveri (8 %), dok su većinu preostalih 2 % činile kratke strojnice i puškostrojnice. U Europi kao cjelini slika je nešto ravnomjernija kad je riječ o zapljeni pištolja (35 %), pušaka s užlijebljenim cijevima (27 %) i sačmarica (22 %). Europa se smatra jednom od glavnih početnih točaka za nezakonite tokove, ali ti tokovi uglavnom i završavaju na kontinentu. Osim toga, velik udio zaplijenjenog oružja nije vatreno oružje (primjerice, oružje sa streljivom bez projektila i plinsko oružje), što ukazuje na sve veću opasnost od preinake takvog oružja u nezakonito vatreno oružje.

11 Europol i tijela za izvršavanje zakonodavstva naglašavaju da ilegalne motociklističke bande trguju vatrenim oružjem u cijelom EU-u. Mnoge skupine organiziranog kriminala koje trguju vatrenim oružjem bave se i drugim vrstama kriminala kao što su trgovina drogom, organizirani kriminal povezan s imovinom, krijumčarenje migranata, pranje novca i nasilna kaznena djela. U nekim se državama članicama, primjerice Švedskoj i Danskoj, znatno povećao broj ubojstava i drugih nasilnih kaznenih djela, što prati i zabilježeni rast uporabe potencijalno ubojitog oružja kao što su vatreno oružje, noževi i eksplozivi. U Švedskoj je 2017. s vatrenim oružjem bilo povezano 40 smrtnih slučajeva, što je 33,3 % više u odnosu na prethodnu godinu.

12 13 14 Nekoliko Europolovih izvješća o procjeni prijetnje potvrđuje da je zapadni Balkan i dalje jedna od glavnih regija preko kojih se odvija trgovina prema EU-u te se navodi da je potrebno povećati protok informacija i obavještajnih podataka između EU-a i zapadnog Balkana. Stalna prijetnja u toj regiji potvrđena je u nekoliko studija, od kojih je u posljednjoj istaknuto da je oružje upotrijebljeno u terorističkim napadima u EU-u „nabavljeno putem lokalnih tržišta nezakonitog vatrenog oružja te je utvrđeno da potječe s Balkana”. U toj se studiji također navodi da „glavnina nezakonitog vatrenog oružja u Europi potječe s Balkana” te se govori o „poveznici između Balkana i malog oružja koje se koristi u državama članicama EU-a u raznim vrstama kriminalne aktivnosti”. To potvrđuje i posljednja globalna studija UNODC-a o vatrenom oružju, prema kojoj nezakonito vatreno oružje, osobito jurišne puške, i dalje dolazi sa zapadnog Balkana zbog velikih razlika u cijeni u odnosu na zapadnu Europu.

Suradnja unutar EU-a i međunarodna suradnja u području izvršavanja zakonodavstva mogla bi se uvelike poboljšati. I dalje postoje razlike u nacionalnim pravnim okvirima i definicijama, koje onemogućuju zajednički pristup i koje mogu iskoristiti kriminalci. Posebno, države članice su još daleko od potpunog prenošenja i provedbe Direktive o vatrenom oružju 15 . Komisija je 24. srpnja 2019. uputila 20 obrazloženih mišljenja državama članicama koje nisu izvijestile o potpunom prenošenju Direktive 16 . Uz to, u prosincu 2017. Komisija je objavila evaluaciju primjene Uredbe (EU) br. 258/2012 o uvozu, izvozu i provozu civilnog vatrenog oružja, u kojoj je ukazano na nedostatke koji su rezultat neujednačene provedbe 17 . U travnju 2018. uslijedila je Preporuka kojom se poziva na jačanje propisa EU-a za poboljšanje sljedivosti i sigurnosti postupaka za kontrolu izvoza i uvoza vatrenog oružja te na suradnju tijela u borbi protiv trgovine vatrenim oružjem 18 .

Usprkos nastojanjima, prvenstveno u okviru UNODC-ove globalne studije o vatrenom oružju koju financira Komisija, obavještajni podaci i dalje su nepotpuni zbog nedostatka sveobuhvatnih i usporedivih podataka o zapljenama vatrenog oružja na kontinentu. Razmjena informacija za potrebe izrade obavještajne slike i profila nacionalnim je zakonodavstvom ograničena na razmjenu informacija (uključujući neosobne podatke kao što su balistički podaci) u okviru konkretne istrage. Problem produbljuje nedostatak komunikacije i koordinacije među tijelima uprave, unutar zemalja i na transnacionalnoj razini. Neki oblik središnje točke za vatreno oružje uspostavilo je 20 država članica EU-a 19 i 4 partnera sa zapadnog Balkana 20 . Međutim, te točke često nemaju odgovarajuću nadležnost (za administrativnu kontrolu, prikupljanje podataka o kaznenom progonu, pristup bazama podataka, praćenje, međunarodnu suradnju i forenziku) i osoblje u skladu s preporukama iz Smjernica za najbolju praksu koje su izradili nacionalni stručnjaci za vatreno oružje. 21  

Osim toga, kriminalizacija trgovine vatrenim oružjem neujednačena je: ne smatra se svaki neovlašteni prekogranični prijenos oružja nezakonitom trgovinom, što je u suprotnosti s Protokolom Ujedinjenih naroda o vatrenom oružju 22 . To katkad onemogućuje izvršavanje zakonodavstva i uvođenje sankcija. Ograničeno je i oduzimanje imovinske koristi ostvarene trgovinom vatrenim oružjem. Razlike u nacionalnim pristupima onemogućuju zajedničke prekogranične operacije kao što su kontrolirane isporuke.

U jugoistočnoj Europi još treba puno raditi na uvođenju najviših standarda u nacionalne uprave i osiguravanju djelotvorne kontrole vatrenog oružja. Potrebno je uspostaviti nacionalne baze podataka i balističke kapacitete, ali i stvoriti uvjete za sigurno držanje zaliha te provesti kampanje za dobrovoljnu predaju oružja. S obzirom na upravljanje, u Komisijinom evaluacijskom izvješću o Akcijskom planu za razdoblje 2015.–2019. navodi se da „suradnja između EU-a i jugoistočne Europe i dalje […] nije jednostavna jer uključuje brojne dionike koji nisu uvijek koordinirani”, a spominju se i „nepotrebno udvostručivanje sastanaka” te „nepostojanje integriranog i sveobuhvatnog proračunskog pristupa na razini EU-a”.

Osim toga, u EU-u i europskom susjedstvu javljaju se novi trendovi, koji često sa sobom donose slične izazove. Među tim su trendovima promjene tehnika preinake za pretvaranje oružja sa streljivom bez projektila, plinskog oružja ili oružja za uzbunjivanje u vatreno oružje te nove metode skrivanja. Osim toga, kriminalci pokušavaju zaobići zakone mijenjanjem cijevi na lako dostupnom oružju kalibra Flobert (oružje malog kalibra i male snage namijenjeno gađanju u zatvorenim prostorima). Tehnološki napredak 3D tiska mogao bi ubuduće olakšati nezakonitu proizvodnju vatrenog oružja. Pojavljuju se nove prakse distribucije, uključujući trgovinu dijelovima vatrenog oružja putem usluge brze dostave pošte i paketa, zbog čega izvoz tradicionalnog oružja sa zapadnog Balkana koje se koristi u sukobima opada u odnosu na uvoz novog oružja iz zapadne Europe na Balkan ili uvoz neoznačenih bitnih komponenti iz Sjedinjenih Američkih Država. Oružani sukobi u istočnom susjedstvu EU-a također predstavljaju potencijalne izvore za unos nezakonitog oružja u EU.

Preusmjeravanje i trgovina vatrenim oružjem i dalje pospješuju dugotrajne oružane sukobe na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi (MENA) koji imaju dalekosežne regionalne posljedice. Trgovini vatrenim oružjem u toj regiji doprinose razni čimbenici, među ostalim slabo osigurane zalihe i preusmjeravanje zakonitog vatrenog oružja, dijelom podrijetlom iz zakonite proizvodnje i dozvoljenog izvoza država članica EU-a. U Africi, trgovina vatrenim oružjem doprinosi nestabilnosti regije.

3.Inicijative EU-a 23  

Trgovinu vatrenim oružjem EU je odavno prepoznao kao veliku opasnost za građane. Komisija je stoga definirala posebnu politiku u Komunikaciji o vatrenom oružju iz 2013. 24 i Europskom programu sigurnosti iz 2015. 25 Države članice 2014. su utvrdile prvi operativni akcijski plan za kriminal u okviru Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela (Platforma EMPACT za vatreno oružje) u kontekstu ciklusa politika EU-a za razdoblje 2014.–2018. pod odjeljkom „Vatreno oružje”. 26  

Od 2002. EU pomaže zapadnom Balkanu tako što je donio niz odluka Vijeća ZVSP o pružanju financijske pomoći za projekte namijenjene kontroli malog oružja, u ukupnoj vrijednosti od gotovo 30 milijuna EUR. Obuhvaćene aktivnosti odnosile su se na brojna područja, što je doprinijelo boljoj kontroli malog oružja te suzbijanju i sprečavanju trgovine oružjem. Najnoviju takvu Odluka Vijeća ZVSP, u dosada nezabilježenoj vrijednosti od 11,8 milijuna eura, predložio je visoki predstavnik te ju je Vijeće donijelo u prosincu 2019., na razdoblje od četiri godine. Glavni je partner EU-a za provedbu te pomoći u regiji Centar za kontrolu malog i lakog oružja za jugoistočnu i istočnu Europu (SEESAC 27 ). Taj centar primjenjuje sveobuhvatni pristup kontroli vatrenog oružja u regiji, uključujući poboljšavanje označavanja, praćenja i vođenja evidencije, uspješnije izvršavanje zakonodavstva, poboljšanja fizičke sigurnosti i upravljanje zalihama, informiranje i rodnu politiku i transparentnost izvoza oružja. Kontinuirana i dugotrajna potpora zapadnom Balkanu pridonijela je izgradnji povjerenja među nacionalnim tijelima u regiji i pomogla povećati regionalnu suradnju.

U prosincu 2014. EU i njegovi partneri na zapadnom Balkanu podržali su akcijski plan za borbu protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem između EU-a i jugoistočne Europe za razdoblje 2015.–2019. 28 Nakon terorističkih napada u Parizu Komisija je u studenome 2015. predložila daljnje jačanje pravnog okvira EU-a kako bi se popunile određene pravne praznine, što je dovelo do revizije Direktive o vatrenom oružju. Komisija je istovremeno objavila novi Akcijski plan EU-a za borbu protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem i eksplozivima te njihove uporabe 29 .

Vijeće je 2018. podržalo Zajedničku izjavu Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku „Elementi za strategiju EU-a protiv nelegalnog vatrenog oružja, malog i lakog oružja i pripadajućeg streljiva” 30 te na temelju nje donijelo cjelovitu strategiju EU-a. 31  

Spremnost nadležnih tijela iz zemalja zapadnog Balkana da zajednički uklone nedostatke primjenjujući regionalni pristup nedavno je potvrđena izradom Plana za održivo rješavanje problema nezakonitog posjedovanja i zlouporabe SALW-a i pripadajućeg streljiva te trgovanja njima (dalje u tekstu „Regionalni plan” 32 ), koji je donesen na sastanku na vrhu u Londonu u okviru Berlinskog procesa održanom 10. srpnja 2018. Ta je inicijativa kasnije dobila financijsku potporu EU-a na temelju Odluke Vijeća od 19. studenoga 2018. 33

Mjere povezane s aspektima borbe protiv vatrenog oružja koji se odnose na izvršavanje zakonodavstva, a koje poduzimaju EU i zemlje izvan EU-a razvijene su prvenstveno putem Platforme EMPACT za vatreno oružje. Usmjerene su na razvoj nacionalnih kapaciteta za borbu protiv trgovine vatrenim oružjem te na unapređenje operativne razmjene informacija s državama članicama i Europolom te zajedničkih operacija kontrole.

Komisija je putem Fonda za unutarnju sigurnost (policija) financijski poduprla i promicala nekoliko studija kao što su istraživački programi EFFECT 34 , FIRE 35 i SAFTE 36 kako bi se unaprijedilo znanje o nezakonitoj trgovini vatrenim oružjem koja, među ostalim, obuhvaća trgovinu preko interneta i preusmjeravanje zakonite trgovine. Komisija je financirala UNODC-ov globalni program za vatreno oružje namijenjen prikupljanju i analizi kvantitativnih i kvalitativnih informacija i podataka o trgovini vatrenim oružjem 37 .

Komisija je putem Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) financirala rad u okviru UNODC-ova globalnog programa za vatreno oružje na provedbi Konvencije UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminala i njezina protokola o vatrenom oružju u partnerskim zemljama. Osim toga, INTERPOL je primio financijsku potporu za uspostavu i razvoj sustava upravljanja evidencijom i praćenjem nezakonitog oružja (iARMS).

Usto, Komisija i Vijeće podržavaju dobrovoljno prikupljanje nezakonitog vatrenog oružja, uništavanje viškova oružja i streljiva, upravljanje fizičkom sigurnošću i zalihama, razvoj kapaciteta za označivanje, evidentiranje i praćenje, razvoj kapaciteta za kontrolu izvoza oružja te praćenje embarga i praćenje preusmjerenog oružja.

4.Novi akcijski plan EU-a za razdoblje 2020.–2025.

4.1.Utvrđivanje pokazatelja i izvješćivanje

Prethodni akcijski planovi nisu sadržavali odgovarajuće pokazatelje, što je otežavalo ocjenu njihove provedbe. Tijekom 2018. partneri sa zapadnog Balkana i nekoliko država članica EU-a odredili su korisne pokazatelje u kontekstu Regionalnog plana. U postupak je uz tijela sa zapadnog Balkana bio uključen i SEESAC, a svi su dionici izrazili potporu takvom pristupu.

Komisija predlaže da se slični pokazatelji upotrijebe za evaluaciju i praćenje učinkovitosti novog akcijskog plana za borbu protiv trgovine vatrenim oružjem, uz sustavno prikupljanje podataka o kaznenim djelima i kaznenopravnih podataka od agencija za izvršavanje zakonodavstva (policija, carina, državno odvjetništvo i sudovi). Među pokazateljima su sukladnost sa zakonodavstvom EU-a, broj zapljena, broj kaznenih progona i osuđujućih presuda za trgovinu vatrenim oružjem, broj izvoznih dozvola i provjera nakon isporuke, broj uspostavljenih središnjih točaka za vatreno oružje te količina predanog, legaliziranog, onesposobljenog ili uništenog oružja (vidjeti Prilog 4. za više pojedinosti). Odgovarajući pokazatelji navedeni su za svaku od mjera.

Europska komisija svake će godine, u skladu s Odlukom Vijeća (ZVSP) 2018/1788, tražiti od država članica EU-a i partnera iz jugoistočne Europe da dostave podatke koji se odnose na pokazatelje uspješnosti te, prema potrebi, konkretne dokaze (primjerice o uništavanju) za potrebe ažurne evaluacije godišnjih aktivnosti. Komisija će podržati nadležna tijela tako što će u bliskoj suradnji s Platformom EMPACT za vatreno oružje razviti metode i jasne smjernice za izvješćivanje.

4.2.Opći prioriteti

4.2.1.Prioritet 1.: Zaštita zakonitog tržišta i ograničavanje preusmjeravanja 

Europska komisija još će se snažnije posvetiti tome da osigura pravilno prenošenje i uspješnu provedbu Direktive o vatrenom oružju te povezanih delegiranih i provedbenih akata u svim državama članicama. U tu će se svrhu i dalje koristiti svim svojim ovlastima dodijeljenima na temelju Ugovora. Provedba Direktive o vatrenom oružju u državama članicama je prioritet. Komisija potiče partnere iz jugoistočne Europe da svoje zakonodavstvo o pravnoj kontroli u potpunosti usklade sa standardima EU-a i međunarodnim standardima. [Mjera 1.1. – ključni pokazatelj uspješnosti 1.] Kako bi pomogla državama članicama i partnerima iz jugoistočne Europe, Komisija će zajedno s Europolom izraditi referentnu tablicu za vatreno oružje na razini EU-a koja će omogućiti jednostavno razvrstavanje vatrenog oružja u skladu s kategorijama na razini EU-a. [Mjera 1.2.]

Kako je propisano Direktivom o vatrenom oružju, Komisija će početkom 2021. objaviti izvješće o njezinoj primjeni. U tu će svrhu pokušati utvrditi kako se na najbolji način suočiti s novim i budućim prijetnjama, osobito kad je riječ o vatrenom oružju kategorije Flobert i 3D tisku vatrenog oružja. [Mjera 1.3.]

Komisija će izvršiti procjenu učinka zakonodavstva EU-a o kontroli uvoza i izvoza civilnog vatrenog oružja [Mjera 1.4. – ključni pokazatelj uspješnosti 6.], a ponajprije će ispitati načine za poboljšanje sljedivosti (usklađene oznake za uvoz), razmjenu informacija među nacionalnim tijelima kako bi se izbjeglo zaobilaženje zabrana izvoza te povećanje sigurnosti postupaka za kontrolu izvoza i uvoza vatrenog oružja (veća jasnoća i pojednostavljeni postupci). Ispitat će kako osigurati dosljednost između Uredbe br. 258/2012 i Direktive o vatrenom oružju, primjerice u smislu bolje regulacije uvoza oružja za uzbunjivanje i signalizaciju koje je lako preinačiti te kako kontrolom izvoza obuhvatiti svo oružje regulirano Direktivom. U cilju osiguravanja stroge provedbe pravila Komisija namjerava primijeniti i režim zaštite zviždača uspostavljen Direktivom (EU) 2019/1937 38 na osobe koje prijave povrede Uredbe (EU) br. 258/2012, kako je izmijenjena.

Najzad, radi potpore provedbe relevantnih UN-ovih međunarodnih konvencija, 39 Komisija će ojačati kapacitete partnerskih zemalja za provedbu djelotvorne kontrole vatrenog oružja te intenzivirati rad na konvergenciji prema najvišim standardima kako bi se osiguralo učinkovito praćenje i izbjeglo preusmjeravanje vatrenog oružja na nezakonita tržišta. [Mjera 1.5. – ključni pokazatelj uspješnosti 1.] 

4.2.2.Prioritet 2.: Dobivanje boljeg obavještajnog pregleda

Komisija državama članicama ponovno preporučuje da u Schengenski informacijski sustav sustavno unose podatke o ukradenom i izgubljenom vatrenom oružju te o prodanom oružju koje se može lako preinačiti u vatreno oružje te da izvrše provjeru u sustavu nakon zapljena oružja. [Mjera 2.1. – ključni pokazatelj uspješnosti 9.8.] Komisija će poduprijeti inicijative koje omogućuju da države članice istovremeno pretražuju i/ili unose podatke u Schengenski informacijski sustav i INTERPOL-ov sustav iARMS te poziva države članice da se jave na INTERPOL-ov poziv za dobrovoljce koji će testirati nove značajke. [Mjera 2.2. – ključni pokazatelj uspješnosti 9.6.] Svi operativni i strateški obavještajni podaci i informacije o riziku, koji su relevantni za carinu, trebaju se automatski prenositi u zajednički sustav upravljanja rizicima u carinskim pitanjima (CRMS). [Mjera 2.3. – ključni pokazatelj uspješnosti 9.9.] Države članice i partneri iz jugoistočne Europe trebali bi u iARMS-u sustavno bilježiti podatke o ukradenom i izgubljenom vatrenom oružju. [Mjera 2.4. ključni pokazatelj uspješnosti 9.6.]

Nadovezujući se na projekt koji je proveo UNODC, Komisija će raditi na uspostavi sustavnog i usklađenog prikupljanja podataka o zapljenama vatrenog oružja [Mjera 2.5. – ključni pokazatelj uspješnosti 4.] te objavljivati godišnje statističke podatke kao što to čini u svrhu analize zapljena droge 40 . Na taj će način tijela za izvršavanje zakonodavstva dobiti korisne informacije koje im mogu pomoći da prepoznaju nove trendove u trgovini i izrade detaljnije profile rizičnosti. S tim će ciljem, ali i na temelju pripremnog rada brojnih dionika, kao što su Europol, Frontex, UNODC, Platforma EMPACT za vatreno oružje i partneri iz jugoistočne Europe, Komisija predložiti jedinstveni obrazac za izvješćivanje o zapljenama. Komisija će u suradnji s Europolom razmotriti mogućnost uvođenja alata na razini EU-a koji će omogućiti da se u stvarnom vremenu prate incidenti s vatrenim oružjem te izrađivati kontinuirano ažurnu sliku. [Mjera 2.6. – ključni pokazatelj uspješnosti 10.] Rješenja će se nadovezivati na projekt FIRE iz 2017. financiran sredstvima EU-a 41 i Platformu za praćenje oružanog nasilja u jugoistočnoj Europi 42 .

Trgovina vatrenim oružjem može se odvijati i na tržištima na tamnoj mreži. Komisija će provesti pripremne radnje povezane sa stalnim praćenjem tamne mreže, u skladu s prijedlogom Europskog parlamenta. [Mjera 2.7.] U okviru ciklusa politika EU-a Europol će nastaviti pomagati državama članicama u prikupljanju informacija i izradi pouzdanog obavještajnog pregleda upotrebe tamne mreže za nezakonitu trgovinu vatrenim oružjem.

4.2.3.Prioritet 3.: Povećanje pritiska na nezakonita tržišta

Komisija poziva države članice i partnere iz jugoistočne Europe da u svim jurisdikcijama dovrše uspostavu središnjih točaka za vatreno oružje s potrebnim i osposobljenim osobljem, kako je preporučeno u Smjernicama za najbolju praksu koje su izradili nacionalni stručnjaci 43 . [Mjera 3.1. – ključni pokazatelj uspješnosti 7.1.] Te središnje točke trebale bi također biti sustavno uključene u provedbu Akcijskog programa UN-a za malo i lako oružje te Međunarodnog instrumenta za praćenje. Radi lakše suradnje na razini EU-a i međunarodne suradnje Komisija će objaviti pregled tih središnjih točaka te jasno navesti podatke za kontakt i područja za koja su nadležne. [Mjera 3.2. – ključni pokazatelj uspješnosti 7.1.]

Komisija poziva sve države članice koje to još nisu učinile 44 da ratificiraju Protokol Ujedinjenih naroda o vatrenom oružju, koji olakšava i jača suradnju u cilju sprečavanja, suzbijanja i iskorjenjivanja nezakonite proizvodnje i trgovine vatrenim oružjem. [Mjera 3.3. – ključni pokazatelj uspješnosti 1.5.] Komisija će pokrenuti savjetovanje s dionicima kako bi se utvrdile praznine u pravnom okviru i procijenila potreba za utvrđivanjem zajedničkih standarda u okviru kaznenog prava u vezi s trgovinom vatrenim oružjem i nezakonitom proizvodnjom, u skladu s člankom 83. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. [Mjera 3.4. – ključni pokazatelji uspješnosti 1.5. i 8.] U tom kontekstu Komisija će ispitati mogućnost uvođenja pravila o policijskoj suradnji kako bi se osigurali sustavnije praćenje zaplijenjenog oružja, razmjena obavještajnih podataka izvan okvira konkretnih istraga, jednostavnija i sustavnija razmjena balističkih podataka i provedba kontroliranih isporuka.

Komisija poziva države članice i partnere iz jugoistočne Europe da poboljšaju suradnju među tijelima za izvršavanje zakonodavstva (carina, policija i službe graničnog nadzora), ali i s državnim odvjetništvom te forenzičkim stručnjacima kako bi se zatvorili glavni izvori iz kojih dolazi nezakonito vatreno oružje i prekinuli glavni pravci kojima ono prolazi, u skladu s iskustvima mreže stručnjaka za vatreno oružje u jugoistočnoj Europi [Mjera 3.5. – ključni pokazatelj uspješnosti 3.] Trebalo bi znatno unaprijediti stručnost tijela za izvršavanje zakonodavstva u pogledu prijetnje koju predstavlja vatreno oružje te razviti pravni okvir i povezane mehanizme za međunarodnu suradnju, primjerice boljim iskorištavanjem mogućnosti osposobljavanja koje nudi CEPOL te razvojem poučavanja predavača u cilju povećanja dodane vrijednosti osposobljavanja. [Mjera 3.6. – ključni pokazatelj uspješnosti 7.2.]

Komisija poziva Europol, države članice i partnere iz jugoistočne Europe da u okviru operacija i mjera kiberophodnje tržišta na tamnoj mreži posebnu pozornost i dalje posvećuju slučajevima povezanima s vatrenim oružjem te da s Europolovim timom za tamnu mrežu pažljivo koordiniraju Dan zajedničke akcije kiberophodnje i istrage tamne mreže. [Mjera 3.7. – ključni pokazatelj uspješnosti 9.4.]

Komisija će poboljšati suradnju između tijela za izvršavanje zakonodavstva te pružatelja usluga dostave paketa i pružatelja poštanskih usluga kako bi se osigurao stroži nadzor pošiljaka koje sadržavaju vatreno oružje ili njegove komponente. Ispitat će, među ostalim, kako se primjenom umjetne inteligencije na rendgenskim snimkama mogu lakše uočiti dijelovi oružja sakriveni u gomili malih pošiljaka. [Mjera 3.8.] Predložit će donošenje memoranduma o razumijevanju na razini EU-a između pružatelja usluga dostave paketa te policijskih i carinskih tijela kako bi se pospješila razmjena podataka o vatrenom oružju i njegovim dijelovima te unaprijedila uzajamna podrška na temelju najbolje prakse koja se već provodi na nacionalnoj razini. [Mjera 3.9.] Na taj će se način stvoriti ravnopravni uvjeti te izbjeći da subjekti prebacuju svoje operacije na područja s manje strogim kontrolama.

4.2.4.Prioritet 4.: Jačanje međunarodne suradnje

Mora se pojačati suradnja EU-a i partnera izvan EU-a u skladu s prioritetima utvrđenima u Strategiji EU-a protiv nezakonitog vatrenog oružja, malog i lakog oružja i pripadajućeg streljiva iz 2018. 45  

Posebice treba unaprijediti suradnju sa zemljama sjeverne Afrike i Bliskog istoka.

Treba intenzivirati suradnju s Tunisom, Libanonom i Jordanom u području praćenja oružja te poboljšati kontrolu oružja. Komisija će blisko surađivati s visokim predstavnikom i poziva države članice da odrede veći broj osoblja koje će pružati tehničku pomoć zemljama sjeverne Afrike i Bliskog istoka. [Mjera 4.1.] Turska također treba biti u glavnom fokusu suradnje jer se smatra zemljom podrijetla velike količine plinskog oružja i oružja za uzbunjivanje koje je lako preinačiti, zbog čega je nezakonito. [Mjera 4.2.] U Africi, osobito u regiji Sahela, poticat će se bolje upravljanje sigurnošću i zalihama, vođenje evidencije i kontrola oružja. [Mjera 4.3.] Suradnja koja obuhvaća razmjenu najboljih rješenja proizišlih iz prakse sa zemljama jugoistočne Europe već je uspostavljena.

S obzirom na visok rizik od trgovine vatrenim oružjem u jugoistočnoj Europi (za koju se smatra da obuhvaća partnerske zemlje izvan EU-a sa zapadnog Balkana te Ukrajinu i Moldovu), posebne okolnosti koje proizlaze iz geopolitičkog konteksta te regije, brojne i raznovrsne uključene nacionalne i međunarodne subjekte te postojeću nestabilnost u istočnoj Europi, u evaluacijskom izvješću o Akcijskom planu za razdoblje 2015.–2019. zaključuje se da je potreban novi akcijski plan. To su preporučili i delegati svih partnerskih zemalja koji su prisustvovali trećem sastanku Zajedničkog odbora stručnjaka Europske unije za vatreno oružje i stručnjaka iz jugoistočne Europe koji je održan u Bruxellesu 24. rujna 2018. U evaluacijskom izvješću istaknuto je da je Ukrajinu i Moldovu potrebno uključiti u širi i usklađen okvir za suradnju u borbi protiv zajedničkih prijetnji koje predstavlja nezakonita trgovina vatrenim oružjem u cijeloj regiji. Taj je zaključak u skladu s pozivom Vijeća da se Ukrajina uključi u relevantne operativne akcijske planove u okviru ciklusa politika EU-a za organizirani i teški međunarodni kriminal 46 . U pogledu Ukrajine, Akcijski plan obuhvaća EU-ovu potporu 47 naporima koje Ukrajina ulaže u suzbijanje nezakonite trgovine oružjem, streljivom i eksplozivima, u suradnji s OESS-om i SEESAC-om 48 . Komisija sredstvima EU-a pomaže integrirano upravljanje granicama i mjere protiv nezakonite trgovine, među ostalim u okviru misije EU-a za pomoć na granicama u Moldovi i Ukrajini. U Ukrajini traju aktivnosti organizacije Conflict Armament Research, u skladu s Odlukom Vijeća (ZVSP 2017/2283.

Stoga Komisija u okviru ovog akcijskog plana predlaže konkretne detaljne mjere i djelovanja za jugoistočnu Europu (vidjeti odjeljak 5. u nastavku) koje treba poduzeti u bliskoj suradnji s visokim predstavnikom i u dogovoru s partnerima.

5.Konkretne mjere za jugoistočnu Europu i njezina suradnja s EU-om

5.1.Aktivnosti prilagođene regiji

Kao što je navedeno u odjeljku 2., evaluacija Akcijskog plana između EU-a i jugoistočne Europe za razdoblje 2015.–2019. 49 pokazala je da se obje strane suočavaju s istim problemima te da je za bolju kontrolu transnacionalne dimenzije nezakonite trgovine vatrenim oružjem u regiji neophodna intenzivnija regionalna suradnja.

Rad na razvoju Regionalnog plana tijekom 2018., uz potporu Francuske i Njemačke, nastavlja se na zajednički participativni pristup svih partnera sa zapadnog Balkana. U njemu su utvrđeni brojni relevantni opći i konkretni ciljevi, koji se mogu upotrijebiti i u akcijskom planu. Komisija je na temelju toga u Prilogu 3. predložila skup posebnih aktivnosti, sadržanih u Regionalnom planu, u skladu s Odlukom Vijeća o financiranju njegove provedbe 50 .

Sve jurisdikcije u regiji suočavaju se sa sličnim problemima. Međutim, neće svi partneri postići ciljeve istim tempom pa će i ambicije trebati prilagoditi ovisno o stupnju napretka. Kad za to dođe vrijeme, mjerama bi na odgovarajući način trebalo obuhvatiti Ukrajinu i Moldovu. Komisija će, u suradnji s visokim predstavnikom, s tim dvjema zemljama raspraviti kako ih integrirati u opći okvir.

Posebne mjere za jugoistočnu Europu definirala su tijela zemalja zapadnog Balkana tijekom razvoja i donošenja Regionalnog plana koji je priložen Odluci Vijeća (ZVSP) 1788/2018. S perspektivom ostvarivanja glavnog cilja Akcijskog plana, dakle suzbijanja nezakonite trgovine vatrenim oružjem i streljivom, bit će usmjerene na tri glavna područja te pružati veću jasnoću i strukturiranost od Akcijskog plana za razdoblje 2015.–2019., prvenstveno kako bi se uklonile preostale pravne praznine i nedosljednosti u kontroli vatrenog oružja koje ometaju policijsku i pravosudnu suradnju:

·usklađivanje pravnog okvira, modernizacija administrativne strukture i olakšavanje izgradnje kapaciteta,

·povećanje sigurnosti zaliha i smanjenje zaliha,

·učinkovitije izvršavanje zakonodavstva zahvaljujući lakšoj operativnoj suradnji, razmjeni informacija i suradnji u području balističke analize.

5.2.Modernizacija upravljanja za osiguravanje učinkovite provedbe

Kako bi se predviđene aktivnosti u potpunosti provele, svi partneri moraju učiti iz prethodnih iskustava te uvesti novu vrstu upravljanja kojom se izbjegava preklapanje i nedostatak koordinacije.

5.2.1.Osiguravanje financijskih potreba za suočavanje s izazovima

Komisija se obvezuje da će produbiti suradnju s partnerima iz jugoistočne Europe te im dodijeliti namjenska financijska sredstva za njihovo usklađivanje s traženim standardima. Uz 11,8 milijuna EUR koje je Vijeće dodijelilo u prosincu 2019. 51 , Komisija namjerava za rješavanje gorućih problema mobilizirati i rezervirati raspoloživa sredstva iz Fonda za unutarnju sigurnost i Instrumenta pretpristupne pomoći. U kontekstu pregovora o višegodišnjem financijskom okviru Komisija poziva države članice da uvaže te potrebe i prihvate ambiciozna proračunska rješenja, kao i da mobiliziraju svoje nacionalne stručnjake na terenu.

Komisija će zajedno s visokim predstavnikom okupiti upravljački odbor glavnih partnera u provedbi i donatora, uključujući predstavnike država članica, Europske službe za vanjsko djelovanje, relevantnih agencija Ujedinjenih naroda (UNDP i UNODC) te NATO-a. Zadaća tog upravljačkog odbora bit će osigurati stratešku globalnu koordinaciju donatora, uključujući i one koji ne sudjeluju u upravljačkom odboru UN-ova Višepartnerskog uzajamnog fonda za provedbu Regionalnog plana. U dijalogu s vladama u regiji Komisija će predložiti memorandum o razumijevanju između tih sudionika u cilju zajedničkog odlučivanja o tome koji će se projekti financirati. Uz potpuno poštovanje pravne autonomije donatora i potpuno poštovanje primjenjivih postupaka odlučivanja u skladu s Ugovorima, u tom bi se memorandumu utvrdilo kako će odbor planirati regionalne i nacionalne proračune i kako će mu se podnositi konsolidirana financijska izvješća za sve relevantne aktivnosti i instrumente. Svi donatori i dionici tako bi dobili sveobuhvatan i ažuran pregled planiranih ili provedenih aktivnosti i troškova. Kako bi se osigurali sinergija napora i dobra komunikacija sa SEESAC-om intenzivirat će se koordinacija donatora na lokalnoj razini, a koordinacija će se posebno osigurati i određivanjem regionalnog koordinatora za vatreno oružje, koji će biti član jedne od delegacija EU-a u jugoistočnoj Europi, primjerice delegacije EU-a u Beogradu.

5.2.2.Sveobuhvatno upravljanje za provedbu aktivnosti u jugoistočnoj Europi 

Komisija predlaže da se pojednostavni rad postojećih tijela i tako poboljša koordinacija. Politički smjer u EU-u i dalje bi trebalo određivati Vijeće, odnosno Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove i prema potrebi Vijeće za vanjske poslove, a o njemu bi se odlučivalo i na sastancima ministara EU-a i partnera iz jugoistočne Europe.

Kako bi se na regionalnoj razini osiguralo strateško upravljanje svim aktivnostima, i dalje bi se trebala sastajati sva nacionalna međuresorna tijela u kojima sudjeluju sve institucije relevantne za kontrolu malog oružja (povjerenstva za malo oružje), uz prisustvo predstavnika EU-a. Kao što je već praksa, paralelno bi se organizirali i sastanci za koordinaciju Regionalnog plana kako bi se olakšao pregled provedbe Regionalnog plana, razmijenila iskustva i dogovorilo kako riješiti preostale nedostatke.

Kad je riječ o izvršavanju zakonodavstva na regionalnoj razini, bilo bi primjereno smanjiti broj postojećih tijela 52 . Komisija predlaže da se zajednički sastanci stručnjaka iz EU-a i jugoistočne Europe održavaju u okviru Platforme EMPACT za vatreno oružje, na koju su već pozvani partneri sa zapadnog Balkana.

Na svim razinama Komisija poziva tijela da pošalju sudionike s jasnim mandatom koji će moći iznijeti stajalište i preuzeti obveze ili iznijeti mišljenje o mogućim rezultatima.

Konačno, kad je riječ o administraciji i upravljanju, SEESAC od 2002. podupire rad povjerenstava za malo oružje i Mreže stručnjaka za vatreno oružje u jugoistočnoj Europi, a pomogao je i u koordinaciji Regionalnog plana. Pružio je znatnu tehničku pomoć partnerima u regiji, što su pohvalili svi dionici na terenu. To bi se trebalo nastaviti, u skladu s odlukama Vijeća (ZVSP) 2013/710, 2016/2356, 2018/1788 i 2019/2111, u duhu transparentnosti u odnosu na općenito upravljanje proračunom putem upravljačkog odbora donatora. U skladu s integriranim pristupom plan sastanaka te proračunske dokumente i izvješća trebalo bi predstaviti nakon savjetovanja s Komisijom.

Komisija pridaje iznimnu pažnju vođenju i potpori partnera u cilju ispunjavanja njihovih obveza i upotrebi indikatora za mjerenje rezultata, poput polugodišnjeg izvješćivanja SEESAC-a o napretku u provedbi Regionalnog plana i planirane evaluacije na sredini razdoblja provedbe Regionalnog plana u skladu s Odlukom Vijeća (ZVSP) 2018/1788. Stoga će u potpunosti iskoristiti proces pristupanja za raspravu i praćenje koraka poduzetih u svrhu provedbe akcijskog plana. To znači da će se napredak pratiti na sastancima pododbora za pravosuđe i unutarnje poslove te u okviru godišnjih izvješća za pojedine zemlje. U okviru pregovora o pristupanju u vezi s poglavljem 24. o pravosuđu, slobodi i sigurnosti poticat će se ispunjavanje ciljeva iz akcijskog plana. Kad je riječ o zemljama koje nisu obuhvaćene procesom proširenja, o njihovu će se napretku raspravljati u okviru pododbora za pravosuđe i unutarnje poslove, platformi za vladavinu prava i drugih postojećih foruma.

6.Zaključci

Borba protiv nezakonitog pristupa vatrenom oružju mora biti međusektorski sigurnosni prioritet za Europsku uniju, njezine države članice i partnere. Prisutnost nelegalnog vatrenog oružja povećava fizičku nesigurnost pojedinaca i opasnost da obiteljsko nasilje preraste u ubojstva ili da se vatreno oružje upotrijebi za samoubojstva. Onemogućavanje pristupa nelegalnom vatrenom oružju pomaže u suzbijanju drugih oblika kriminalnih aktivnosti kao što su terorizam, nezakonita trgovina drogom, trgovina ljudima, krijumčarenje migranata, piratstvo na morima, krivotvorenje, kaznena djela protiv okoliša i organizirani kriminal povezan s imovinom. Komisija poziva Europski parlament, Vijeće, države članice i partnere iz jugoistočne Europe da u potpunosti uvaže potrebu za snažnijim djelovanjem u tom području na nacionalnoj razini i na razini EU-a te putem međunarodne suradnje.

Komisija smatra da ovaj sveobuhvatni i multidisciplinarni Akcijski plan može pružiti koherentan operativni okvir za EU i njegove države članice unutar granica EU-a te prijedloge za koordinaciju i pomoć u borbi protiv trgovine vatrenim oružjem u jugoistočnoj Europi i s jugoistočnom Europom.

Komisija poziva sve institucije EU-a, tijela za provedbu zakona i dionike unutar EU-a i u jugoistočnoj Europi da ispune svoje zadatke zacrtane u ovom Akcijskom planu. Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da podrže ovaj Akcijski plan, uključujući sve njegove strateške prioritete u potpunosti.

(1)      Small Arms Survey, Estimating Global Civilian-held Firearms Numbers (Procjena globalnog broja komada vatrenog oružja u posjedu civila), informativni dokument, lipanj 2018. Podaci dostupni na http://www.smallarmssurvey.org/fileadmin/docs/Weapons_and_Markets/Tools/Firearms_holdings/SAS-BP-Civilian-held-firearms-annexe.pdf

(2)      HU, IT, BE, AT, LT, LV, FR, DE, SI, PL, RO, NL.

(3)      Za daljnje informacije vidjeti Prilog 1.

(4)      U ovom Akcijskom planu sve će se partnere iz zemalja zapadnog Balkana, Moldove i Ukrajine smatrati „jugoistočnom Europom”.

(5)      COM(2019) 293 final, 27.6.2019.

(6)      Europol, Interim report of new, changing and emerging threats (Privremeno izvješće o novim i nadolazećim prijetnjama), dokument Vijeća 9037/19 od 8.5.2019.

(7)      Flamanski institut za mir, Armed to kill (Naoružani da ubiju), Bruxelles, 3. listopada 2019.

(8)    Europol, TE-SAT 2017.: EU Terrorism and Trend Report (Izvješće o stanju i trendovima u EU-u u području terorizma).

(9)    Europol, TE-SAT 2018.: EU Terrorism and Trend Report (Izvješće o stanju i trendovima u EU-u u području terorizma).

(10)      UNODC (2020.), Global Study on Firearms Trafficking (Globalna studija trgovine vatrenim oružjem), Beč: UNODC, dostupno na https://www.unodc.org/unodc/en/firearms-protocol/firearms-study.html .

(11)      UNODC, Global Study on homicides (Globalna studija o ubojstvima), 2019.

(12)      Europolova izvješća: Threat Assessment Report on Illicit Trafficking in Firearms (Izvješće o procjeni prijetnje u pogledu nezakonite trgovine vatrenim oružjem) (EDOC#673806v7A iz lipnja 2013.), Intelligence Notification (Obavještajna obavijest) (19/2014); Firearms in the hands of Terrorist in Europe (Vatreno oružje u rukama terorista u Europi) (EDOC:#759937v3; svibanj 2015.).

(13)      Strengthening Resilience in the Western Balkan: Mapping Assistance for SALW Control (Jačanje otpornosti na zapadnom Balkanu: pomoć u mapiranju radi kontrole malog i lakog oružja), Small Arms Survey, rujan 2018.

(14)      UNODC (2020.), Global Study on Firearms Trafficking (Globalna studija trgovine vatrenim oružjem), Beč: UNODC, dostupno na https://www.unodc.org/unodc/en/firearms-protocol/firearms-study.html .

(15)      Direktiva (EU) 2017/853 od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja, SL L 137, 24.5.2017., str. 22.

(16)      Na dan 15. travnja 2020., 17 država članica izvijestilo je o potpunom prenošenju (AT, BG, DE, DK, IE, EL, EE, FR, HR, IT, LV, LT, MT, NL, PT, RO, FI).

(17)      COM(2017) 737 final, 12.12.2017.

(18)      C(2018) 2197 final, 17.4.2018.

(19)      Središnje točke nisu uspostavljene u Bugarskoj, Cipru, Estoniji, Irskoj, Latviji, Litvi i Malti.

(20)      Središnje točke nisu uspostavljene u Srbiji te Bosni i Hercegovini.

(21)      Smjernice za najbolju praksu za uspostavu nacionalnih središnjih točaka za vatreno oružje, 15.5.2018., dokument Vijeća 8586/18.

(22)      Protokol od 31. svibnja 2001. protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta. Odluka Vijeća od 11. veljače 2014. o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta; SL L 89, 25.3.2014., str. 7.

(23)      Vidjeti Prilog 1. za više pojedinosti.

(24)      Komunikacija Komisije vijeću i Europskom parlamentu „Oružje i unutarnja sigurnost u EU-u: zaštita građana i suzbijanje nezakonite trgovine”, COM(2013) 716, 21.10.2013.

(25)      Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, COM(2015) 185 final, 28.4.2015.

(26)      Doc. 16726/3/13 REV 3 RESTREINT UE/EU RESTRICTED.

(27)      SEESAC je uspostavljen 2002. na zajedničku inicijativu UNDP-a i Vijeća za regionalnu suradnju.

(28)      14. studeni 2014., dokument Vijeća 15516/14, koji je Vijeće donijelo 4. i 5. prosinca 2014. (dokument Vijeća 16526/14); Forum ministara pravosuđa i unutarnjih poslova EU-a i zapadnog Balkana održan 12. prosinca 2014. u Beogradu.

(29)      COM(2015) 624 final, 2.12.2015.

(30)      JOIN(2018) 17 final, 1.6.2018.

(31)      Zaključci Vijeća od 19. studenoga 2018. – Dokument 13581/18.

(32)      Regionalni plan razvila su dogovorno tijela zapadnog Balkana u suradnji sa SEESAC-om. Čelnici država i vlada zapadnog Balkana prihvatili su ga 10. srpnja 2018. na sastanku na vrhu u Londonu u okviru Berlinskog procesa.

(33)      Odluka Vijeća (ZVSP) 2018/1788 od 19. studenoga 2018. o potpori Centru za kontrolu malog i lakog oružja za jugoistočnu i istočnu Europu (SEESAC) radi provedbe Regionalnog plana za suzbijanje nezakonitog trgovanja oružjem na zapadnom Balkanu, SL L 293, 20.11.2018., str. 11.

(34)      Examination of Firearms and Forensics in Europe and aCross Territories (Uvid u vatreno oružje i forenziku u Europi i šire), profesorica Erica Bowen i dr. Helen Poole, Sveučilište u Coventryju, Sveučilište u Kalabriji, Arquebus Solutions Ltd, 2016.

(35)      Fighting Illicit Firearms Trafficking Routes and Actors at European Level (Zaustavljanje kanala i subjekata povezanih s nezakonitom trgovinom vatrenim oružjem na europskoj razini), Ernesto U. Savona, Marina Mancuso, Transcrime – Università Cattolica del Sacro Cuore, 31.3.2017.

(36)      Triggering Terror: Illicit Gun Markets and Firearms Acquisition of Terrorist Networks in Europe (Buđenje terora: povezanost terorističkih mreža u Europi s nezakonitim tržištima i nabavom vatrenog oružja), Nils Duquet, Flamanski institut za mir, 17. travnja 2018.

(37)      UNODC (2020.), Global Study on Firearms Trafficking (Globalna studija trgovine vatrenim oružjem), Beč: UNODC, dostupno na https://www.unodc.org/unodc/en/firearms-protocol/firearms-study.html .

(38)      Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije, SL L 305/17 od 26.11.2019.

(39)      Vidjeti Prilog 1.

(40)      Članci 5. i 5.a Uredbe (EZ) br. 1920/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o Europskom centru za praćenje droga i ovisnosti o drogama; SL L 376, 27.12.2006.

(41)      Fighting Illicit Firearms Trafficking Routes and Actors at European Level (Zaustavljanje kanala i subjekata povezanih s nezakonitom trgovinom vatrenim oružjem na europskoj razini) op. cit.

(42)       http://www.seesac.org/AVMP Odluka o financiranju: Odluka Vijeća (ZVSP) 2019/2111 od 9. prosinca 2019. za potporu aktivnostima SEESAC-a za razoružanje i kontrolu oružja u jugoistočnoj Europi kojima se smanjuje prijetnja koju predstavljaju nezakonito malo i lako oružje i pripadajuće streljivo, SL L 318, 10.12.2019.

(43)      Vidjeti bilješku 21.

(44)      Njemačka, Irska, Luksemburg i Malta. Svi partneri iz jugoistočne Europe ratificirali su Protokol ili su mu pristupili.

(45)      Vidjeti bilješku 30.

(46)      Zaključci Vijeća o jačanju suradnje Europske unije i Ukrajine u području unutarnje sigurnosti. Dokument 15615/17 od 11.12.2017.    

(47) Odluka Vijeća (ZVSP) 2019/2009 od 2. prosinca 2019. o potpori naporima koje Ukrajina ulaže u suzbijanje nezakonite trgovine oružjem, streljivom i eksplozivima, u suradnji s OESS-om; SL L 312, 3.12.2019., str. 42.

(48)      Vidjeti odluke Vijeća (ZVSP) 2018/1788, (ZVSP) 2019/2111 i (ZVSP) 2019/2113 o potpori Moldovi, Bjelarusu i Ukrajini.

(49)      Vidjeti bilješku 5.

(50)      Odluka Vijeća (ZVSP) 2018/1788 od 19. studenoga 2018. o potpori Centru za kontrolu malog i lakog oružja za jugoistočnu i istočnu Europu (SEESAC) radi provedbe Regionalnog plana za suzbijanje nezakonitog trgovanja oružjem na zapadnom Balkanu, SL L 293, 20.11.2018., str. 11.

(51)      Odluka Vijeća (ZVSP) 2019/2111 od 9. prosinca 2019. za potporu aktivnostima SEESAC-a za razoružanje i kontrolu oružja u jugoistočnoj Europi kojima se smanjuje prijetnja koju predstavljaju nezakonito malo i lako oružje i pripadajuće streljivo, SL L 318, 10.12.2019.

(52)      Europska stručna skupina za vatreno oružje, Platforma EMPACT za vatreno oružje, Mreža stručnjaka za vatreno oružje u jugoistočnoj Europi i njezina Skupina stručnjaka za vatreno oružje u jugoistočnoj Europi, Zajednički odbor stručnjaka za vatreno oružje iz EU-a i partnera sa zapadnog Balkana.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 24.7.2020.

COM(2020) 608 final

PRILOZI

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Akcijski plan EU-a za kontrolu trgovine vatrenim oružjem za razdoblje 2020.–2025.

PRILOG 1.
Popis relevantnog zakonodavstva i inicijativa EU-a

Zakonodavstvo EU-a

·Direktiva Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja, SL L 256, 13.9.1991., str. 51. (izmijenjena).

·Zajedničko stajalište (ZVSP) 2008/944 od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme, izmijenjeno Odlukom Vijeća (ZVSP) 2019/1560 od 16. rujna 2019., SL L 239, 17.9.2019., str. 16.

·Direktiva 2009/43/EZ od 6. svibnja 2009. o pojednostavnjivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice, SL L 146, 10.6.2009., str. 1. 

·Uredba (EU) br. 258/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Protokol UN-a o vatrenom oružju), utvrđivanju odobrenja za izvoz vatrenog oružja, mjera za uvoz i provoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i komponenata i streljiva, SL L 94, 30.3.2012., str. 1.

·Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2403 o utvrđivanju zajedničkih smjernica o normama i tehnikama onesposobljavanja kako bi se osiguralo da je onesposobljeno vatreno oružje postalo neopozivo neuporabljivo, SL L 333, 19.12.2015., str. 62. (izmijenjena).

·Provedbena direktiva Komisije (EU) 2019/68 od 16. siječnja 2019. o utvrđivanju tehničkih specifikacija za označivanje vatrenog oružja i njegovih bitnih dijelova u skladu s Direktivom Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja, SL L 15, 17.1.2019., str. 18.

·Provedbena direktiva Komisije (EU) 2019/69 od 16. siječnja 2019. o utvrđivanju tehničkih specifikacija oružja za uzbunjivanje i signalizaciju u skladu s Direktivom Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja, SL L 15, 17.1.2019., str. 22.

·Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/686 оd 16. siječnja 2019. o utvrđivanju detaljnih mehanizama, u skladu s Direktivom Vijeća 91/477/EEZ, za sustavnu razmjenu informacija povezanih s prijenosom vatrenog oružja unutar Unije elektroničkim sredstvima, SL L 116, 3.5.2019., str. 1.

·Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/689 оd 16. siječnja 2019. o pilot-projektu za provedbu određenih odredaba o administrativnoj suradnji utvrđenih Direktivom Vijeća 91/477/EEZ putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta. SL L 116, 3.5.2019., str. 75.

Međunarodni instrumenti

·Konvencija protiv transnacionalnoga organiziranog kriminaliteta iz 2001. i njezin Protokol o nezakonitoj proizvodnji i trgovini vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom.

·Akcijski program Ujedinjenih naroda za sprečavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje nezakonitog trgovanja malim i lakim oružjem u svim njegovim aspektima iz 2001.

·Međunarodni instrument kojim se državama omogućuje da na pravodoban i pouzdan način prepoznaju i prate nezakonito malo i lako oružje iz 2005.

·Ugovor o trgovini oružjem iz 2013.

Inicijative EU-a

Opće

·Ciklus politika EU-a za razdoblje 2014.–2018., prvi operativni akcijski plan kao dio Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela 1 . Uključivao je brojne aktivnosti usmjerene na intenzivnije prikupljanje i proizvodnju obavještajnih podataka, bolju razmjenu balističkih podataka, uspostavu nacionalnih središnjih točaka, organizaciju zajedničkih nadzornih operacija povezanih s konkretnim prijetnjama (preinačeno oružje, plinsko oružje i oružje za uzbunjivanje, dostava paketa), osposobljavanje i izgradnju kapaciteta te međunarodnu suradnju.

·Oružje i unutarnja sigurnost u EU-u: zaštita građana i suzbijanje nezakonite trgovine, Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu, COM(2013) 716 od 21.10.2013.

·Europski program sigurnosti, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, COM(2015) 185 final od 28.4.2015.

·Akcijski plan EU-a za borbu protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem i eksplozivima te njihove uporabe, COM(2015) 624 final, 2.12.2015.

·Elementi za strategiju EU-a protiv nelegalnog vatrenog oružja, malog i lakog oružja i pripadajućeg streljiva, Zajednička komunikacija Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (JOIN(2018) 17 final, 1.6.2018.), koju je podržalo Vijeće i na temelju nje donijelo cjelovitu strategiju EU-a (Zaključci Vijeća od 19. studenoga 2018. – Dokument 13581/18).

·Izvješće Komisije za potrebe evaluacije primjene Uredbe (EU) br. 258/2012 o uvozu, izvozu i provozu civilnog vatrenog oružja, COM(2017) 737 final, 12.12.2017.

·Preporuka Komisije o hitnim mjerama za poboljšanje sigurnosti izvoza, uvoza i provoza vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenti te streljiva, u kojoj se poziva na postroživanje pravila EU-a radi poboljšanja sljedivosti i sigurnosti postupaka za kontrolu izvoza i uvoza vatrenog oružja te na suradnju tijela u borbi protiv trgovine vatrenim oružjem, C(2018) 2197 final, 17.4.2018.

Jugoistočna Europa

·Akcijski plan protiv nezakonitog trgovanja vatrenim oružjem između EU-a i jugoistočne Europe za razdoblje od 2015. do 2019., 14. studenoga 2014., dokument Vijeća 15516/14, koji je Vijeće donijelo 4. i 5. prosinca 2014. (dokument Vijeća 16526/14); Forum ministara pravosuđa i unutarnjih poslova EU-a i zapadnog Balkana održan 12. prosinca 2014. u Beogradu.

·Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom, COM(2018) 65 final, 6.2.2018. Mjera 2.12. usmjerena je na trgovinu vatrenim oružjem.

·Zajednički akcijski plan za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu, koji su potpisali predstavnici Europske unije i šest partnera sa zapadnog Balkana 5. listopada 2018. na sastanku ministara pravosuđa i unutarnjih poslova EU-a i zapadnog Balkana u Tirani 2 . Jedan od njegovih pet općih ciljeva je borba protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem. S tijelima svih šest partnera sa zapadnog Balkana zajednički su razrađeni i zaključeni posebni bilateralni dogovori o suzbijanju terorizma 3 . Tim su dogovorima obuhvaćeni važni aspekti borbe protiv trgovine vatrenim oružjem kao što je uspostava potpuno operativnih središnjih točaka za vatreno oružje. U okviru prioritetnih mjera navode se konkretne odgovornosti, pokazatelji i rokovi.

·Plan za održivo rješavanje problema nezakonitog posjedovanja i zlouporabe SALW-a i pripadajućeg streljiva te trgovanja njima, sastanak na vrhu u Londonu u okviru Berlinskog procesa održan 10. srpnja 2018. Za tu je inicijativu kasnije osigurana financijska potpora EU-a na temelju Odluke Vijeća (ZVSP) 2018/1788 od 19. studenoga 2018. o potpori Centru za kontrolu malog i lakog oružja za jugoistočnu i istočnu Europu (SEESAC) radi provedbe Regionalnog plana za suzbijanje nezakonitog trgovanja oružjem na zapadnom Balkanu, čime su definirani sveukupna koordinacija i praćenje provedbe tog plana, SL L 293, 20.11.2018., str. 11.

·Evaluacija Akcijskog plana za borbu protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem između EU-a i jugoistočne Europe za razdoblje 2015.–2019., Izvješće Komisije od 27. lipnja 2019, COM(2019) 293 final, 27.6.2019. U tom je evaluacijskom izvješću zaključeno da je Akcijski plan doprinio poboljšanju umrežavanja, razmjeni informacija i uspostavljanju temeljnih struktura za buduću suradnju. Međutim, još nije u potpunosti provedeno nekoliko planiranih mjera kao što je uspostava središnjih točaka za vatreno oružje, a koje su neophodne za odgovarajuće strategije izvršavanja zakonodavstva, koordinaciju te razmjenu obavještajnih podataka i informacija na nacionalnoj i europskoj razini. Isto tako, još ne postoji usklađeno prikupljanje podataka o zapljeni vatrenog oružja koje bi omogućilo oblikovanje politike utemeljene na dokazima, a ne postoji ni odgovarajuća i pouzdana procjena trendova u trgovini vatrenim oružjem. Slično tomu, dionici nisu razvili standardan obrazac za izvješćivanje za potrebe razmjene informacija, kako je predviđeno Akcijskim planom.

·Odluka Vijeća (ZVSP) 2019/2111 od 9. prosinca 2019. za potporu aktivnostima SEESAC-a za razoružanje i kontrolu oružja u jugoistočnoj Europi kojima se smanjuje prijetnja koju predstavljaju nezakonito malo i lako oružje i pripadajuće streljivo, SL L 318, 10.12.2019. Od 2002. EU pruža pomoć zapadnom Balkanu u okviru niza odluka Vijeća o pružanju financijske pomoći za projekte posvećene kontroli malog oružja u vrijednosti od 18,1 milijuna EUR.

· Odluka Vijeća (ZVSP) 2019/2009 od 2. prosinca 2019. o potpori naporima koje Ukrajina ulaže u suzbijanje nezakonite trgovine oružjem, streljivom i eksplozivima, u suradnji s OESS-om; SL L 312, 3.12.2019., str. 42.

Ti su projekti znatno pomogli u kontroli malog i lakog oružja i sprječavanju trgovine oružjem u jugoistočnoj Europi. Od 2002. glavni partner u provedbi pomoći koju regiji pruža Vijeće je UNDP-ov Centar za kontrolu malog i lakog oružja za jugoistočnu i istočnu Europu (SEESAC). Novom Odlukom Vijeća od 9. prosinca 2019. dodijeljeno je 11,8 milijuna eura za aktivnosti kontrole oružja tijekom sljedeće četiri godine. Komisija za malo i lako oružje i mreža stručnjaka za vatreno oružje u jugoistočnoj Europi pomažu u standardizaciji pristupâ u regiji i definiranju aktivnosti na regionalnoj i lokalnoj razini, što pridonosi oblikovanju politika na temelju dokaza, poboljšavanju fizičke sigurnosti i upravljanju zalihama, poboljšavanju označavanja, praćenja i vođenja evidencije, jačanju kapaciteta za borbu protiv nezakonite trgovine oružjem, i to potporom uspostavi središnjih točaka za vatreno oružje i poboljšavanjem sposobnosti za istrage. Pomoć je pružena i radi provođenja informiranja i kampanja prikupljanja malog i lakog oružja i streljiva, transparentnosti izvoza oružja u regiji i integracije rodne perspektive u kontrolu malog i lakog oružja.

·Politika Istočnog partnerstva u razdoblju nakon 2020., Zajednička komunikacija, JOIN(2020) 7 final, 18.3.2020.; ponovno se poziva na reviziju europske politike susjedstva iz 2015. radi osnaživanja sigurnosne dimenzije u cilju zaustavljanja organiziranog kriminala, uključujući trgovinu vatrenim oružjem.

PRILOG 2.
Intervencijska logika Akcijskog plana EU-a

 
PRILOG 3.
Konkretne mjere za jugoistočnu Europu i njezinu suradnju s EU-om

PRILOG 4.
Ključni pokazatelji uspješnosti

U okviru Regionalnog plana za održivo rješavanje problema nezakonitog posjedovanja i zlouporabe SALW-a i pripadajućeg streljiva te trgovanja njima na zapadnom Balkanu do 2024. utvrđeni su pokazatelji u nastavku. Navedeni su u ovom Prilogu kako bi se primjenjivali i na države članice EU-a. To ne utječe na način na koji su partneri sa zapadnog Balkana počeli izvješćivati o provedbi tog plana. Numeriranje pokazatelja nije mijenjano.

1.Broj pravnih okvira za kontrolu oružja koji su u potpunosti usklađeni sa zakonodavstvom EU-a, 7 Ugovorom o trgovini oružjem i Protokolom protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom (Protokol o vatrenom oružju).

1.1.Zakonodavni akti o kontroli oružja koji se odnose na civilnu upotrebu vatrenog oružja i streljiva u skladu s relevantnim direktivama EU-a o vatrenom oružju i streljivu.

1.2.Zakonodavni akti o kontroli oružja koji se odnose na civilnu upotrebu eksploziva u skladu s relevantnim direktivama EU-a o eksplozivima.

1.3.Zakonodavni akti o kontroli oružja koji se odnose na vojnu upotrebu vatrenog oružja, streljiva i eksploziva u skladu s Direktivom 2009/43/EZ.

1.4.Zakonodavni akti o kontroli izvoza oružja u skladu sa Zajedničkim stajalištem ZVSP 2008/944 i Ugovorom o trgovini oružjem.

1.5.Zakonodavni akti o kontroli oružja u skladu s Protokolom o vatrenom oružju.

2.Samo za jugoistočnu Europu: broj dokumenata o politikama kontrole oružja utemeljenih na dokazima, izrađenih u svakoj od jurisdikcija, koji usto obuhvaćaju potrebe muškaraca, žena, dječaka i djevojčica.

2.1.Strategija o SALW-u se primjenjuje.

2.2.Strategija o SALW-u utemeljena je na dokazima.

2.3.Strategija o SALW-u obuhvaća potrebe muškaraca, žena, dječaka i djevojčica.

3.Broj slučajeva i uključenih pojedinaca te količina zloupotrijebljenog i trgovinom stečenog vatrenog oružja, streljiva i eksploziva (FAE) koje je bilo predmet kaznenog progona i sudske odluke u odnosu na broj takvih zapljena koje su prijavila tijela za izvršavanje zakonodavstva.

4.Broj slučajeva i količina FAE-a zaplijenjenog na teritoriju (uključujući granice među državama članicama unutar Europske unije) u odnosu na broj predmeta i količinu FAE-a zaplijenjenog na vanjskim granicama (granice partnera sa zapadnog Balkana ili vanjske granice EU-a).

4.1.Broj slučajeva FAE-a zaplijenjenog na teritoriju.

4.2.Broj komada vatrenog oružja zaplijenjenog na teritoriju.

4.3.Broj komada streljiva zaplijenjenog na teritoriju.

4.4.Količina eksploziva zaplijenjenog na teritoriju.

4.5.Broj slučajeva FAE-a zaplijenjenog na vanjskoj granici.

4.6.Broj komada vatrenog oružja zaplijenjenog na vanjskoj granici.

4.7.Broj komada streljiva zaplijenjenog na vanjskoj granici.

4.8.Količina eksploziva zaplijenjenog na vanjskoj granici.

5.Broj prijavljenih slučajeva FAE-a koji je zaplijenjen na granicama Europske unije i za koji je praćenjem utvrđeno da potječe iz jugoistočne Europe u odnosu na broj FAE-a koji je zaplijenjen u Europskoj uniji i za koji je praćenjem utvrđeno da potječe iz jugoistočne Europe ili je otud preusmjeren.

5.1.[ne primjenjuje se – obuhvaćeno pokazateljem 4.2.]

5.2.[ne primjenjuje se – obuhvaćeno pokazateljem 4.3.]

5.3.[ne primjenjuje se – obuhvaćeno pokazateljem 4.4.]

5.4.Broj komada vatrenog oružja koje je zaplijenjeno na granicama EU-a i za koje je praćenjem utvrđeno da potječe iz jugoistočne Europe.

5.5.Količina streljiva koje je zaplijenjeno na granicama EU-a i za koje je praćenjem utvrđeno da potječe iz jugoistočne Europe.

5.6.Količina eksploziva koji je zaplijenjen na granicama EU-a i za koji je praćenjem utvrđeno da potječe iz jugoistočne Europe.

5.7.Broj komada vatrenog oružja koje je zaplijenjeno u EU-u i za koje je praćenjem utvrđeno da potječe iz jugoistočne Europe.

5.8.Količina streljiva koje je zaplijenjeno u EU-u i za koje je praćenjem utvrđeno da potječe iz jugoistočne Europe.

5.9.Količina eksploziva koji je zaplijenjen u EU-u i za koji je praćenjem utvrđeno da potječe iz jugoistočne Europe.

6.Broj FAE-a za koji su nacionalna nadležna tijela izdala izvozne dozvole, a za koji je utvrđeno da je preusmjeren.

6.1.Broj izdanih i korištenih dozvola za izvoz oružja.

6.2.Broj izdanih i korištenih dozvola za izvoz streljiva.

6.3.Broj slučajeva u kojima je za oružje, za koje su dozvole izdane i korištene, utvrđeno da je preusmjereno.

6.4.Broj slučajeva u kojima je za streljivo, za koje su dozvole izdane i korištene, postupcima kontrole nakon isporuke utvrđeno da je preusmjereno.

7.Središnje točke za vatreno oružje i izgradnja kapaciteta.

7.1.Središnje točke za vatreno oružje koje su uspostavljene i operativne u svakoj od jurisdikcija i koje zadovoljavaju standarde iz Smjernica EU-a o najboljoj praksi.  8

7.2.Broj osoblja koje je prošlo osposobljavanje na temu prijetnje povezane s vatrenim oružjem, na razini EU-a (osobito tečajevi CEPOL-a) i na nacionalnoj razini (uključujući poučavanje predavača).

8.Broj slučajeva međuinstitucijske suradnje na operativnoj razini, uključujući fazu istrage i kaznenog progona te fazu koja prethodi sudskom postupku.

8.1.Broj incidenata povezanih s FAE-om koje su prijavila nacionalna tijela za izvršavanje zakonodavstva.

8.2.Predmeti povezani s FAE-om koje je vodio sudac na prekršajnom sudu.

8.3.Predmeti povezani s FAE-om koje je zaključio sudac na prekršajnom sudu.

8.4.Broj predmeta povezanih s FAE-om koje je odbacio državni odvjetnik.

8.5.Broj predmeta povezanih s FAE-om koje je odbacio sudac/istražni sudac.

9.Broj slučajeva operativne suradnje utemeljene na obavještajnim podacima, uključujući balističke podatke, u borbi protiv kaznenih djela povezanih s vatrenim oružjem i to s državama članicama EU-a, tijelima iz jugoistočne Europe te agencijama kao i s međunarodnim agencijama za izvršavanje zakonodavstva.

9.1.Broj slučajeva operativne suradnje utemeljene na obavještajnim podacima na razini jurisdikcije.

9.2.Broj slučajeva operativne suradnje utemeljene na obavještajnim podacima u jugoistočnoj Europi.

9.3.Broj slučajeva operativne suradnje utemeljene na obavještajnim podacima s Frontexom.

9.4.Broj slučajeva operativne suradnje utemeljene na obavještajnim podacima s Europolom/Platformom EMPACT.

9.5.Broj slučajeva bilateralne operativne suradnje utemeljene na obavještajnim podacima između partnera iz jugoistočne Europe i država članica EU-a bez sudjelovanja Europola.

9.6.Broj slučajeva operativne suradnje utemeljene na obavještajnim podacima s Interpolom.

9.7.Samo za EU: broj slučajeva bilateralne operativne suradnje utemeljene na obavještajnim podacima između država članica EU-a bez sudjelovanja Europola/Platforme EMPACT.

9.8.Samo za EU: broj unosa i pretraga u Schengenskom informacijskom sustavu.

9.9.Samo za EU: broj unosa i pretraga u sustavu upravljanja rizicima u carinskim pitanjima (CRMS).

10.Broj incidenata u kojima je upotrijebljeno vatreno oružje i u kojima su žrtve stradale zbog zlouporabe vatrenog oružja, raščlanjeno prema spolu i dobi, za svaku jurisdikciju.

10.1.Broj incidenata počinjenih zakonitim i nezakonitim vatrenim oružjem.

10.2.Broj osoba ubijenih vatrenim oružjem, raščlanjeno prema spolu i dobi.

10.3.Broj osoba ranjenih vatrenim oružjem, raščlanjeno prema spolu i dobi.

10.4.Broj osoba koje su počinile samoubojstvo vatrenim oružjem, raščlanjeno prema spolu i dobi.

11.Broj komada dobrovoljno predanog vatrenog oružja i streljiva, kao i legaliziranog ili onesposobljenog vatrenog oružja.

11.1.Broj komada dobrovoljno predanog vatrenog oružja.

11.2.Broj komada dobrovoljno predanog streljiva.

11.3.Broj komada legaliziranog vatrenog oružja.

11.4.Broj komada vatrenog oružja koje je onesposobljeno u skladu sa standardima EU-a.

12.Broj komada prijavljenog SALW-a/vatrenog oružja, streljiva i eksploziva (zaplijenjenog ili viškova) koje je sustavno uništeno.

12.1.Količina prijavljenog vatrenog oružja/streljiva/eksploziva koja je zaplijenjena.

12.2.Količina vatrenog oružja/streljiva/eksploziva koja je zaplijenjena i uništena.

12.3.Količina vatrenog oružja/streljiva/eksploziva koja je zaplijenjena i zbrinuta na drugi način.

12.4.Količina viška vatrenog oružja/streljiva/eksploziva.

12.5.Količina viška vatrenog oružja/streljiva/eksploziva koja je uništena.

12.6.Količina viška vatrenog oružja/streljiva/eksploziva koja je zbrinuta na drugi način.

13.Broj objekata za skladištenje SALW-a/vatrenog oružja i pripadajućeg streljiva koji zadovoljavaju međunarodne standarde zaštite i sigurnosti.

13.1.Broj vojnih objekata za skladištenje SALW-a i streljiva.

13.2.Broj objekata za skladištenje SALW-a/vatrenog oružja i streljiva kojima se koriste tijela za izvršavanje zakonodavstva.

13.3.Broj civilnih skladišta za vatreno oružje i streljivo.

13.4.Broj vojnih objekata za skladištenje koji zadovoljavaju međunarodne standarde zaštite i sigurnosti.

13.5.Broj objekata za skladištenje koji zadovoljavaju međunarodne standarde zaštite i sigurnosti, a kojima se koriste tijela za izvršavanje zakonodavstva.

13.6.Broj civilnih skladišta za vatreno oružje i streljivo koja zadovoljavaju međunarodne standarde zaštite i sigurnosti.

14.Udio građana koji je zadovoljan sigurnošću (raščlanjeno prema spolu i dobi) ili se osjeća zaštićeno od oružanog nasilja.

14.1.Udio građana koji se osjećaju ugroženo zbog nezakonitog posjedovanja i zlouporabe oružja.

(1)    Dok. 16726/3/13 REV 3 RESTREINT UE/EU RESTRICTED.

(2)    https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/news/docs/20181005_joint-action-plan-counter-terrorism-western-balkans.pdf.

(3)    Prva dva dogovora potpisali su povjerenik Avramopoulos i ministri unutrašnjih poslova Albanije i Republike Sjeverne Makedonije u Bruxellesu 9. listopada 2019., vidjeti https://ec.europa.eu/home-affairs/news/news/20191009_security-union-implementing-counter-terrorism-arrangements-albania-north-macedonia . Dogovor s Kosovom* potpisan je u Bruxellesu 30. listopada 2019. Posljednja tri, s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, potpisana su 19. studenoga 2019. na marginama ministarskog sastanka PUP-a u Skopju. *Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244 (1999) i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

(4)    Vremenski okvir iz Regionalnog plana.

(5)    Vidjeti Prilog 4.

(6)    G = goal (opći cilj); T = target (konkretni cilj).

(7)    Vidjeti bilješku 1.

(8)    15. svibnja 2018., dokument Vijeća br. 8586/18.