Uspostavljanje fondova za sanaciju banaka

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Komunikacija (COM(2010) 254 završna verzija) – Fondovi za sanaciju banaka

KOJI JE CILJ OVE KOMUNIKACIJE?

Opisuje namjere Europske komisije u svezi s uspostavljanjem fondova za sanaciju banaka.

KLJUČNE TOČKE

Koja je uloga fondova za sanaciju banaka?

• Fondovi za sanaciju trebali bi doprinijeti financiranju uredne sanacije banaka koje propadaju. Kako bi to ostvarili, mogu provesti mjere poput:
  • financiranja prijelaznih banki (tj. institucija koje je uspostavio nacionalni regulator ili središnja banka za poslovanje propalom bankom dok se ne pronađe kupac za njezino poslovanje);
  • financiranja potpunog ili djelomičnog prijenosa imovine i/ili obveza propalog subjekta;
  • financiranja podjele na dobru banku/lošu banku.
• Sanacijski fondovi mogu se koristiti i za pokrivanje administrativnih troškova te pravnih i savjetodavnih naknada.
• Međutim, ne smiju imati ulogu osiguranja od propasti niti se koristiti za spašavanje propalih banaka.

Kako se fondovi za sanaciju banaka mogu financirati?

Komisija smatra da aranžmani financiranja za fond trebaju nabaviti potrebne resurse vodeći računa o poticanju prikladnog ponašanja.

Za izračun doprinosa fondovima za sanaciju banaka kao osnova mogu se koristiti tri točke:

• imovina banke mogla bi predstavljati pokazatelj iznosa kojega će možda trebati potrošiti za provedbu sanacije banke. Njihova imovina već podliježe rizikom ponderiranim bonitetnim kapitalnim zahtjevima u obliku kapitalnih troškova. Moguće je odrediti pristojbu na temelju imovine. Međutim, to bi moglo dovesti do dodatnog kapitalnog zahtjeva te bi se moralo pažljivo uzeti u obzir u kontekstu širih reformi kapitalnih standarda u tijeku;
• obveze banke također mogu predstavljati pokazatelje iznosa koje će možda trebati potrošiti za provedbu sanacije banke. Troškovi sanacije banke najvjerojatnije će nastati zbog potrebe za potporom određenih obveza (isključujući vlasnički kapital i osigurane obveze - npr. depozite). Međutim, obveze bi mogle biti manje učinkovit pokazatelj stupnja rizika;
• dobiti i bonusi mogu se koristiti kao referenca za određivanje iznosa pristojbi
• Aranžmani financiranja trebaju zadovoljavati sljedeće kriterije:
  • izbjeći svaku moguću arbitražu;
  • odražavati odgovarajuće rizike;
  • uzimati u obzir sistemsku prirodu određenih financijskih subjekata;
  • biti utemeljeni na mogućim iznosima koje je moguće potrošiti ako sanacija postane nužna;
  • izbjeći poremećaje tržišnog natjecanja.

Koja sredstva upravljanja treba koristiti za fondove za sanaciju banaka?

• Fondovi za sanaciju banaka ostaju odvojeni od državnog proračuna i namijenjeni su samo troškovima sanacije.
• Upravljanje tim fondovima treba povjeriti tijelima odgovornima za sanaciju financijskih subjekata koji djeluju kao samostalna izvršna tijela.
• Upotreba fondova za sanaciju također treba poštivati pravila državne potpore EU-a.
• Komisija namjerava usvojiti zakonodavne prijedloge za upravljanje krizom i sanacijskim fondovima početkom 2011. godine.

Kako se fondovi za sanaciju banaka mogu integrirati u novi okvir financijske stabilnosti?

• Komisija predlaže jačanje kapitalnih zahtjeva i reformu financijskog nadzora unutar EU-a. Također nastoji ojačati sustave osiguranja depozita i korporativno upravljanje financijskih institucija.
• Komisija također nastoji provesti preventivne mjere kako bi smanjila rizik od propadanja banaka i kako bi smanjila implicitna jamstva povezana s institucijama koje se smatraju „prevelikima da bi propale”.
• Komisija je u listopadu 2010. godine također planirala usvojiti plan o europskom okviru za upravljanje krizom. Cilj predloženog plana jest kreiranje zajedničkih alata koji omogućuju brzo i učinkovito poduzimanje mjera u slučaju propadanja banaka i dostupni su zemljama EU-a. Te mjere ne bi trebale dovesti do troškova poreznih obveznika.
• Kao dopuna djelovanju sanacijskih fondova predloženi su sljedeći alati:
  • planovi za oporavak i sanaciju;
  • pretvaranje duga u vlasnički udio.

Definiranje zajedničkog pristupa fondovima za sanaciju banaka

• Potrebno je definirati europski i globalni pristup u odnosu na stvaranje fondova za sanaciju banaka.
• Prema ovoj novoj mjeri nacionalna tijela će i dalje biti odgovorna za svakodnevni nadzor i to treba biti potpomognuto čvrstim pravilima unutar EU-a koja su spremna za rješavanje mogućih kriza.
• Prvi korak u tom zajedničkom pristupu bio je uspostavljanje sustava zasnovanog na usklađenoj mreži nacionalnih fondova povezanog s nizom usklađenih mjera za upravljanje krizom. Ovaj sustav trebao je biti preispitan do 2014. godine s ciljem stvaranja integriranog upravljanja krizom u EU-u i nadzornih mjera te, dugoročno gledajući, fonda za sanaciju EU-a.

Događaji od 2010. godine

Nakon objave ove komunikacije, Europska komisija izdala je niz zakonodavnih prijedloga za sanaciju banaka. EU je 2014. godine donio:

• Direktivu 2014/49/EU o sustavima osiguranja depozita kako bi se zaštitili deponenti kreditnih institucija.
• Direktivu 2014/59/EU koja utvrđuje pravila za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava.
• Uredbu (EU) br. 806/2014 o jedinstvenim sanacijskim mehanizmima EU-a i jedinstvenom fondu za sanaciju. Ona navodi pravila i postupke za sanaciju banaka i investicijskih društava koji propadaju.

POZADINA

S ciljem smanjivanja propadanja banaka uzrokovanog financijskom krizom iz listopada 2008. godine, vlade zemalja EU-a osigurale su državne potpore za pomoć financijskom sektoru. Ta pomoć značajno je utjecala na porezne obveznike te je povećala javni dug zemalja EU-a. Stvaranje sanacijskih fondova trebalo bi spriječiti budući regres državnih potpora za sanaciju propalih financijskih institucija.

GLAVNI DOKUMENT

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Europskoj središnjoj banci – Fondovi za sanaciju banaka (COM(2010) 254 završna verzija, 26.5.2010.)

VEZANI DOKUMENTI

Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (preinačena) (SL L 173, 12.6.2014., str. 149.-178.)

Sukcesivne izmjene i dopune Direktive 2014/49/EU uključene su u izvorni dokument. Ovaj pročišćeni tekst ima samo dokumentarnu vrijednost.

Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditni institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.-348.)

Vidi pročišćeni tekst.

Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.-90.)

Vidi pročišćeni tekst.

Posljednje ažuriranje 20.02.2017