Konvencija iz Helsinkija: sprečavanje zagađenja u međunarodnim vodotocima i jezerima
SAŽETAK DOKUMENATA:
Odluka 95/308/EZ o sklapanju Konvencije o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera
Konvencija o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera
ČEMU SLUŽE ODLUKA I KONVENCIJA?
Odlukom 95/308/EZ Europska zajednica (sada EU) pridružuje se Konvenciji o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka* i međunarodnih jezera (Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu – Konvencija o vodama UNECE-a).
Poznata je kao Konvencija iz Helsinkija jer je tamo potpisana 1992 godine.
KLJUČNE TOČKE
- Konvencija nudi pravni okvir unutar kojeg dvije ili više stranaka mogu surađivati u cilju:
- sprečavanja i kontrole onečišćenja voda preko nacionalnih granica,
- osiguravanja razumnog i nepristranog korištenja prekograničnih voda.
- Stranke moraju poduzeti sve prikladne mjere prekograničnih voda s ciljem:
- sprečavanja, kontrole i smanjenja stvarnog ili potencijalnog zagađenja,
- osiguravanja ekološki pouzdanog upravljanja vodama, očuvanja resursa i zaštite okoliša, uključujući i obnovu ekosustava, gdje je to potrebno,
- osiguravanja razumnog i nepristranog korištenja resursa.
- Stranke:
- se moraju pridržavati načela „predostrožnosti”, tj. ne propustiti djelovati jer znanost još nije u potpunosti dokazala uzročnu vezu između određenih tvari i zagađenja,
- se moraju pridržavati načela „zagađivač plaća”, tj. stranka odgovorna za uzrokovanje zagađenja plaća troškove mjera za sprečavanje, kontrolu i redukciju,
- moraju gospodariti vodnim resursima tako da se ne dovode u pitanje potrebe budućih generacija,
- moraju uspostaviti programe za nadzor prekograničnih voda,
- moraju međusobno surađivati, posebno u razmjeni informacija i istraživanju za razvoj učinkovitih tehnika za sprečavanje, kontrolu i smanjenje prekograničnog zagađenja,
- moraju podržati međunarodne napore sastavljanja pravila, kriterija i postupaka za određivanje odgovornosti za bilo koje zagađenje.
- Mjere:
- se moraju poduzeti na izvoru, gdje je moguće,
- ne smiju izravno ili neizravno prenositi zagađenje na druge dijelove okoliša.
- Sporazumi između dviju ili više stranaka mogu obuhvaćati pitanja poput:
- kompilacije podataka i inventara,
- stvaranja zajedničkih programa nadzora,
- donošenja granice emisije za otpadne vode i razrada zajedničkih ciljeva kvalitete voda,
- uspostavljanja postupaka upozoravanja i uzbunjivanja,
- upotrebe procjena o posljedicama po okoliš.
- Stranke ugovora moraju:
- pružiti jedna drugoj pomoć na zahtjev,
- osigurati da su informacije o stanju prekograničnih voda i bilo kojim poduzetim mjerama dostupne javnosti.
- Konvencija je izmijenjena 2003. godine kako bi neeuropskim zemljama omogućila pristupanje. Izmjena je stupila na snagu 6. veljače 2013., a Odlukom 2013/790/EU označilo se njezino prihvaćanje. Od ožujka 2016. mogu joj pristupiti sve države članice UN-a.
DATUM STUPANJA NA SNAGU
Konvencija je stupila na snagu 6. listopada 1996.
POZADINA
Većina ekoloških problema prelazi nacionalne granice i može čak biti globalna po prirodi. Iz toga razloga Lisabonski ugovor (članak 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije) daje zadatak EU-u da promovira međunarodne mjere za rješavanje regionalnih ili svjetskih ekoloških problema.
EU je nadležan za pregovaranje i potpisivanje međunarodnih sporazuma za zaštitu okoliša. To je učinio u mnogim područjima, pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda na regionalnoj ili podregionalnoj razini. Ratificirao je šest konvencija koje se bave vodama.
Za više informacija pogledajte:
KLJUČNI POJMOVI
Prekogranični vodotoci: površinske ili podzemne vode koje označavaju, presijecaju ili su smještene na granici između dviju ili više država.
GLAVNI DOKUMENTI
Odluka Vijeća 95/308/EZ od 24. srpnja 1995. o sklapanju, u ime Zajednice, Konvencije o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (SL L 186, 5.8.1995., str. 42.–58.)
Konvencija o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (SL L 186, 5.8.1995., str. 44.–58.)
Sukcesivne izmjene konvencije uključene su u izvorni dokument. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.
Posljednje ažuriranje 10.07.2020