Influenca ptica

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Direktiva 2005/94/EZ – mjere EU-a za kontrolu influence ptica

KOJA JE SVRHA OVE DIREKTIVE?

Navedenom direktivom utvrđuju se mjere koje je potrebno poduzeti za kontroliranje influence ptica čim se pojavi sumnja na postojanje ove bolesti.

KLJUČNE TOČKE

EU utvrđuje mjere za kontroliranje influence ptica čim se pojavi sumnja na postojanje ove bolesti.

Države EU-a odgovorne za:

• provođenje programa nadziranja namijenjenih za otkrivanje virusa i širenje znanja u ovom području;
• jamčenje da se postojanje ove bolesti prijavi nadležnom tijelu i da se epidemiološka istraživanja provode u skladu s njihovim kriznim planom koji je odobrila Europska komisija.

Ako se sumnja na izbijanje, nadležno tijelo odmah provodi istraživanje kako bi se potvrdilo ili isključilo postojanje bolesti kliničkim ispitivanjem i uzimanjem uzoraka za laboratorijska ispitivanja.

Tijelo uspostavlja službeni sustav nadziranja sumnjivog gospodarstva i provodi niz mjera, uključujući:

• prebrojavanje životinja;
• zapisivanje životinja koje su oboljele, uginule ili koje će se vjerojatno zaraziti;
• izoliranje gospodarstva;
• postavljanje zabrane ulaska i odlaska ptica, ptičjih proizvoda, hrane i otpada;
• ograničavanje kretanja osoba i vozila;
• dezinfekciju gospodarstva.

Provedba se navedenih mjere prekida kad se sumnja na postojanje bolesti službeno opovrgne.

Nadležna tijela također provode i epidemiološka istraživanja radi utvrđivanja kontaktnih gospodarstava i mogućeg daljnjeg širenja virusa.

Ovom se direktivom utvrđuju posebne mjere koje se trebaju poduzeti ovisno o vrsti bolesti.

Visokopatogena influenca ptica (VPIP)

Nakon što se potvrdi prisutnost VPIP-a, nadležno tijelo jamči provođenje sljedećih mjera:

• svu perad i druge ptice koje se drže u zatočeništvu* treba usmrtiti;
• sve se lešine moraju uništiti pod službenim sustavom nadzora;
• perad već izlegnuta iz jaja prije provođenja početnih mjera stavlja se pod službeni nadzor;
• treba utvrditi meso zaklane peradi i jaja skupljena prije provođenja početnih mjera te ih uništiti;
• sve tvari, koje bi se mogle kontaminirati, obrađuju se na odgovarajući način;
• gnoj, gnojevka (otpad životinjskog podrijetla, uz ostale neupotrebljive organske tvari), stelja i svi materijali, koji su vjerojatno kontaminirani, čiste se i dezinficiraju;
• svako kretanje životinja, koje dolaze na gospodarstvo ili s njega odlaze, mora se odvijati pod nadzorom;
• virus se izolira primjenom najprikladnijeg laboratorijskog postupka.

Dodatno se mora utvrditi „zaraženo područje” u krugu od najmanje tri kilometra oko zaraženoga gospodarstva i okolno „ugroženo područje” u krugu od najmanje 10 kilometara oko toga gospodarstva. Mjere koje se provode u tim područjima uključuju:

• popisivanje gospodarstava;
• obilaženje službenog veterinara;
• ograničenja prijevoza ptica, jaja, mesa peradi i lešina.

Te mjere nastavljaju se provoditi do dovršetka radnji prethodnog čišćenja, najranije nakon 21 dan u zaraženim područjima i 30 dana u ugroženim područjima.

Niskopatogena influenca ptica (NPIP)

Nakon što se potvrdi postojanje NPIP-a, nadležno tijelo jamči provedbu niza mjera na temelju primjerene procjene rizika. Potrebne mjere ovise o utvrđenim kriterijima, uključujući vrste na koje se odnose, broj zahvaćenih gospodarstava u području, lokaciju klaonica i biosigurnosne mjere*. Mjere koje treba provesti uključuju:

• svu perad na gospodarstvu i sve ostale ptice, koje se drže u zatočeništvu, treba ili usmrtiti na mjestu ili ukloniti izravnim prijevozom u klaonicu, a nakon zatvaranja i dobivanja pozitivnih laboratorijskih rezultata na bolest. Te se radnje moraju odvijati u skladu s općim minimalnim standardima za zaštitu životinja pri klanju ili usmrćivanju;
• lešine i rasplodna jaja moraju se uništavati pod službenim nadzorom;
• rasplodna jaja sakupljena i perad već izlegnuta iz jaja prije provođenja osnovnih mjera stavljaju se pod službeni nadzor;
• konzumna jaja proizvedena na gospodarstvu prije uklanjanja peradi s gospodarstva treba uništiti ili prevesti u objekte za pakiranje ili preradu jaja;
• uništavanje svih materijala koji su vjerojatno kontaminirani;
• čišćenje i dezinfekciju gnoja, gnojevke, stelja, objekata i svih materijala koji su vjerojatno kontaminirani;
• zabranu ulaska na gospodarstvo ili napuštanja gospodarstva sisavcima domaćih vrsta;
• izolaciju virusa.

Dodatno se posebne mjere primjenjuju u području poznatom pod nazivom „ograničeno područje” koje se mora uspostaviti u krugu od najmanje jednog kilometra oko područja pod zarazom.

Mjere koje se provode u toj zoni uključuju:

• popisivanje i ispitivanja na komercijalnim gospodarstvima;
• upravljanje kretanjem peradi, drugih ptica koje se drže u zatočeništvu i jaja.

Te mjere nastavljaju se provoditi tijekom vremenskog razdoblja koje se razlikuje ovisno o odluci nadležnog tijela.

Širenje na druge vrste

Nakon potvrde izbijanja influence ptica na gospodarstvu provode se testiranja na drugim sisavcima koji se drže na tom gospodarstvu i koji bi mogli biti zaraženi, posebice na svinjama, te nadležno tijelo može odobriti prebacivanje tih svinja na druga gospodarstva ili u klaonice samo pod uvjetom ako se daljnjim testiranjem pokaže da je opasnost od širenja virusa zanemariva.

Čišćenje, dezinfekcija i repopulacija

Države EU-a moraju jamčiti čišćenje i dezinfekciju svega što je vjerojatno kontaminirano, uključujući gospodarstva, klaonice, vozila i ostalu opremu. Repopulacija gospodarstva obavlja se 21 dan nakon provedbe završnog čišćenja i dezinfekcije.

Dijagnostički postupci

Dijagnostičkim se priručnikom, koji je usvojen Odlukom 2006/437/EZ, utvrđuju zahtjevi, kriteriji i postupci kojih se treba pridržavati pri provođenju dijagnostičkih testiranja i post-mortem kliničkih pregleda (vidjeti „Vezane dokumente”). Te se djelatnosti provode isključivo u ovlaštenim nacionalnim laboratorijima.

Svaka država EU-a određuje referentni laboratorij na nacionalnoj razini koji surađuje s referentnim laboratorijem EU-a (novi se laboratorij određuje 1. siječnja 2019.) koji je zadužen za koordinaciju ujednačenih dijagnostičkih postupaka (npr. za provedbu godišnjih ispitivanja) i savjetovanje Komisije i država EU-a o influenci ptica.

Cijepljenje

Ovisno o stanju bolesti i ishodu procjene rizika države EU-a mogu odlučiti uvesti hitno ili preventivno cijepljenje peradi i ptica koje se drže u zatočeništvu prema planu cijepljenja, a koji prethodno mora odobriti Komisija. Poljoprivredna gospodarstva na kojima su cijepljene ptice moraju se držati pod strogim nadzorom, posebice u slučaju hitnog cijepljenja. Direktiva sadržava smjernice o provođenju tih mjera te pruža mogućnost osnivanja banki cjepiva.

Postupak Odbora

Stalni odbor za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje pomaže Komisiji upravljati mjerama povezanima s influencom ptica. Među ostalim, Odbor može sudjelovati u utvrđivanju preventivnih biosigurnosnih mjera.

Stavljanje izvan snage

Direktiva se stavlja izvan snage 21. travnja 2021. jer se zamijenuje novim Zakonom EU-a o zdravlju životinja. tj. Uredba (EU) 2016/429.

OTKAD SE OVA DIREKTIVA PRIMJENJUJE?

Primjenjuje se od 3. veljače 2006. i trebala je stupiti na snagu u državama EU-a do 1. srpnja 2007.

POZADINA

Za više informacija vidjeti:

• Influenca ptica (Europska komisija).

KLJUČNI POJMOVI

GLAVNI DOKUMENT

Direktiva Vijeća 2005/94/EZ od 20. prosinca 2005. o mjerama Zajednice u vezi s kontrolom influence ptica i o stavljanju izvan snage Direktive 92/40/EEZ (SL L 10, 14. 1. 2006., str. 16. – 65.)

Naredne izmjene i dopune Direktive 2005/94/EZ uključene su u izvorni dokument. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

VEZANI DOKUMENTI

Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/263 od 14. veljače 2017. o mjerama za smanjenje rizika i pojačanim biosigurnosnim mjerama te sustavima ranog otkrivanja u pogledu rizika koje predstavljaju divlje ptice za prijenos virusâ visokopatogene influence ptica na perad (SL L 39, 16. 2. 2017., str. 6. – 11.)

Uredba (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (SL L 84, 31. 3. 2016., str. 1. – 208.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Odluka Komisije 2010/367/EU od 25. lipnja 2010. o provedbi programa nadziranja influence ptica kod peradi i divljih ptica (SL L 166, 1. 7. 2010., str. 22. – 32.)

Odluka Komisije 2007/118/EZ od 16. veljače 2007. o utvrđivanju detaljnih pravila u pogledu alternativne identifikacijske oznake na temelju Direktive Vijeća 2002/99/EZ (SL L 51, 20. 2. 2007., str. 19. – 21.)

Odluka Komisije 2007/598/EZ od 28. kolovoza 2007. o mjerama za sprečavanje širenja visokopatogene influence ptica na druge ptice u zatočeništvu držane u zoološkim vrtovima i odobrenim tijelima, institutima ili centrima u državama članicama (SL L 230, 1. 9. 2007., str. 20. – 26.)

Odluka Komisije 2006/415/EZ od 14. lipnja 2006. o određenim zaštitnim mjerama u vezi s visokopatogenom influencom ptica podtipa H5N1 kod peradi u Zajednici i o stavljanju izvan snage Odluke 2006/135/EZ (SL L 164, 16. 6. 2006., str. 51. – 60.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Posljednje ažuriranje 09.04.2018