Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti: trenutačni pregled napretka

SAŽETAK DOKUMENTA:

Petogodišnji pregled o biološkoj raznolikosti EU-a do 2020. — COM(2015) 478 završna verzija

SAŽETAK

ČEMU SLUŽI OVO IZVJEŠĆE?

Nudi petogodišnji pregled napretka u provedbi strategije EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. Cilj je obavijestiti donositelje odluka o područjima u kojima je potrebno uložiti dodatne napore.

KLJUČNE TOČKE

Izvješće ističe činjenicu da se od 2010. gubitak biološke raznolikosti i pogoršanje usluga ekosustava u EU-u i globalno nastavljaju, unatoč određenom važnom napretku u politici, poboljšanom znanju i mnogih uspjesima očuvanja na lokalnoj razni. To ima ozbiljne implikacije za sposobnost ekosustava da zadovolje potrebe čovječanstva u budućnosti.

Izvješće ocjenjuje napredak postignut oprema ostvarivanju svakog od šest operativnih ciljeva, kako slijedi:

Cilj 1.: potpuna provedba zakonodavstva EU-a o prirodi

• Natura 2000 uglavnom je dovršena za kopnena staništa i proširila se u morska područja. Broj vrsta i staništa čije je stanje „poboljšano” u laganom je porastu, no stanje mnogih drugih i dalje je „nepovoljno”, a kod nekih su prisutna negativna kretanja. Glavni izazovi do 2020. jesu završetak morske mreže Natura 2000 i osiguravanje učinkovitog upravljanja i financiranja za potporu mreže Natura 2000.

Cilj 2.: očuvati i obnoviti ekosustave i njihove usluge

• Poboljšava se baza znanja i uspostavljeni su okviri važnih politika. Glavni izazovi do 2020. uključuju razvoj i provedbu nacionalnih i regionalnih sustava obnove ekosustava (tj. pomoć pri obnovi ekosustava koji su oštećeni ili uništeni) i zelene infrastrukture te osiguranje da se ne ostvaruje gubitak uobičajene biološke raznolikosti.

Cilj 3.A: održiva poljoprivreda

• Intenzivne poljoprivredne prakse i napuštanje zemljišta, uz širenje urbanih područja i sivu infrastrukturu, među najvećim su pritiscima na biološku raznolikost. Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) za razdoblje 2014.–2020. nudi niz potencijalno učinkovitih instrumenata za zaštitu i obnovu biološke raznolikosti. Zemlje EU-a moraju koristiti te instrumente kako bi EU usmjerile prema ostvarivanju cilja.

Cilj 3.B: održivo šumarstvo

• Šumska područja EU-a lagano su se povećala, međutim nema znakova poboljšanja stanja očuvanosti šumskih staništa i vrsta obuhvaćenih zakonodavstvom EU-a o prirodi. Planovi upravljanja šumama ili jednakovrijedni instrumenti mogu imati važnu pozitivnu ulogu u postizanju cilja, no njihov je potencijal i dalje u velikoj mjeri neiskorišten.

Cilj 4.: održivo ribarstvo

• EU je uveo mjere za održivo ribarstvo (zajednička ribarstvena politka) i dobro stanje okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji). Provedba na razini EU-a vrlo je neravnomjerna i još postoje veliki izazovi, posebice u južnim morima. Zbog izloženosti brojnim pritiscima od uništavanja staništa, prekomjernog iskorištavanja, klimatskih promjena i acidifikacije (tj. kada more apsorbira ugljikov dioksid, reagira s vodom i proizvodi kiselinu) stanje morskih vrsta i ekosustava u europskim morima i dalje se pogoršava.

Cilj 5.: borba s invazivnim stranim vrstama

• EU je trenutačno na dobrom putu ostvarivanja ovog cilja zahvaljujući donošenju Uredbe o invazivnim stranim vrstama (IAS) 2014. Trenutačno se radi na prijedlogu prvog popisa invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u EU-u. Sljedeći ključni koraci zahtijevat će mjere za provedbu u zemljama EU-a. Napredak u drugim područjima također će biti ključan — posebice ratifikacija Konvencije o balastnim vodama.

Cilj 6.: sprečavanje gubitka biološke raznolikosti na svjetskoj razini

• EU je i dalje daje najviše financijskih sredstava biološku raznolikost i ostvaruje napredak u povećanju resursa na svjetskoj razini. EU je ratificirao CITES konvenciju i radi na provedbi Protokola iz Nagoye. Uredba o drvu i uvođenje odredbi o biološkoj raznolikosti u bilateralne trgovinske sporazume važni su inicijalni koraci u rješavanju pokretača gubitka svjetske biološke raznolikosti. Međutim, nije ostvaren dovoljan napredak u smanjivanju utjecaja potrošnje EU-a na svjetsku biološku raznolikost, koji će se morati rješavati u okviru ciljeva održivog razvoja.

Zaključci

• Izvješće donosi zaključak da se ciljevi biološke raznolikosti do 2020. mogu postići samo ako provedbene mjere budu znatno smjelije i ambicioznije i uz učinkovitiju integraciju s većim brojem politika. Postizanjem ciljeva biološke raznolikosti doprinijet će se i programu rasta i zapošljavanja, sigurnosti hrane i vode te kvaliteti života, kao i provedbi ciljeva održivog razvoja na razini na svjetskoj razini za 2030.

POZADINA

Biološka raznolikost, jedinstvena raznolikost života, temelj je gospodarstva i blagostanja EU-a. Ona nam osigurava ključne usluge, kao što su čist zrak i voda, hrana, materijali, lijekovi, zdravlje i rekreacija, oprašivanje i plodnost tla, kao i zaštitu od ekstremnih vremenskih uvjeta i klimatskih promjena.

Međutim, promjene biološke raznolikosti zbog ljudskog utjecaja brže su u proteklih 50 godina nego u bilo kojoj drugoj fazi povijesti čovječanstva. Iz tog je razloga EU donio svoju strategiju o biološkoj raznolikosti kojoj je glavni cilj zaustaviti gubitak biološke raznolikosti i propadanje usluga ekosustava u EU-u do 2020., uz povećanje doprinosa EU-a sprečavanju gubitka svjetske biološke raznolikosti.

• Strategija o biološkoj raznolikosti EU-a do 2020. – prema provedbi.

DOKUMENT

Izvješće Europske komisije Europskom parlamentu i Vijeću: Petogodišnji pregled o biološkoj raznolikosti EU-a do 2020. (COM(2015) 478 završna verzija od 2.10.2015.)

VEZANI DOKUMENTI

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija — Naše životno osiguranje, naš prirodni kapital: strategija o biološkoj raznolikosti EU-a do 2020. (COM(2011) 244 završna verzija od 3.5.2011.)

Radni dokument osoblja Komisije: Procjena EU-a o napretku ostvarenom u provedbi strategije o biološkoj raznolikosti EU-a do 2020. — Kao prilog dokumentu Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću Petogodišnji pregled o biološkoj raznolikosti EU-a do 2020. (SWD(2015) 187 završna verzija od 2.10.2015.)

Posljednje ažuriranje 12.01.2016