Članak 1.

Članak 2.

ESA će primjenjivati Smjernice, prema potrebi sa sljedećim prilagodbama, uključujući, ali ne ograničavajući se na sljedeće:

(a)	Ako se upućuje na „državu članicu/države članice”, ESA to tumači kao upućivanje na „državu EFTA-e/države EFTA-e” (3) ili, prema potrebi, „državu EGP-a/države EGP-a”.

(b)	Ako se upućuje na „Europsku komisiju”, ESA to tumači kao upućivanje na „Nadzorno tijelo EFTA-e”.

(c)	Ako se upućuje na „Ugovor” ili „UFEU”, ESA to tumači kao upućivanje na „Sporazum o EGP-u”.

(d)	Ako se upućuje na članak 107. UFEU-a ili odjeljke tog članka, ESA to tumači kao upućivanje na članak 61. Sporazuma o EGP-u i odgovarajuće odjeljke tog članka.

(e)	Ako se upućuje na članak 108. UFEU-a ili odjeljke tog članka, ESA to tumači kao upućivanje na članak 1. Dijela 1. Protokola 3. Sporazuma o nadzoru i sudu i odgovarajuće odjeljke tog članka.

(f)	Ako se upućuje na izraz „(ne)kompatibilan s unutarnjim tržištem”, ESA ga tumači kao „(ne)usklađeno s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u”.

(g)	Ako se upućuje na izraz „unutar (ili izvan) Unije”, ESA ga tumači kao „unutar (ili izvan) EGP-a”.

(h)	Ako se upućuje na „trgovinu unutar Unije”, ESA to tumači kao upućivanje na „trgovinu unutar EGP-a”.

(i)	Ako je u Smjernicama utvrđeno da će se primjenjivati na „sve sektore gospodarske djelatnosti”, ESA ih primjenjuje na „sve sektore gospodarske djelatnosti ili dijelove sektora gospodarske djelatnosti koji su obuhvaćeni područjem primjene Sporazuma o EGP-u”.

(j)	Ako se upućuje na Obavijesti ili Smjernice Komisije, ESA ih tumači kao upućivanje na odgovarajuće Smjernice ESA-e.

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Kriteriji za analizu spojivosti državnih potpora za promicanje provedbe važnih projekata od zajedničkog europskog interesa s unutarnjim tržištem

1.   UVOD

1.

U ovoj se Komunikaciji pružaju smjernice za ocjenjivanje javnog financiranja važnih projekata od zajedničkog europskog interesa (VPZEI) u skladu s pravilima Unije o državnim potporama.

2.

VPZEI-jevi mogu značajno doprinijeti održivom gospodarskom rastu, radnim mjestima, konkurentnosti i otpornosti industrije i gospodarstva u Uniji te ojačati njezinu otvorenu stratešku autonomiju omogućivanjem nastanka revolucionarnih inovacijskih i infrastrukturnih projekata na temelju prekogranične suradnje s pozitivnim učincima prelijevanja na unutarnje tržište i društvo u cjelini.

3.

Važnim projektima od zajedničkog europskog interesa omogućuje se okupljanje znanja, stručnosti, financijskih sredstava i gospodarskih subjekata iz cijele Unije u cilju rješavanja važnih tržišnih ili sistemskih nedostataka ili društvenih izazova koji se inače ne bi mogli riješiti. Osmišljeni su u cilju udruživanja javnog i privatnog sektora u provedbi velikih projekata koji Uniji i njezinim građanima donose znatne koristi.

4.

VPZEI mogu biti temelj svih politika i mjera kojima se nastoje ostvariti zajednički europski ciljevi, prije svega europski zeleni plan (1), digitalna strategija (2) i digitalno desetljeće (3), Nova industrijska strategija za Europu (4) i njezino ažuriranje (5), europska strategija za podatke (6) i instrument Next Generation EU (7). VPZEI također mogu doprinijeti održivom oporavku nakon ozbiljnih gospodarskih poremećaja poput onih uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19 te poduprijeti napore za jačanje socijalne i gospodarske otpornosti Unije.

5.

Uzimajući u obzir novu industrijsku strategiju i Strategiju za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) (8), važno je da MSP-ovi i novoosnovana poduzeća mogu sudjelovati u važnim projektima od zajedničkog europskog interesa i imati koristi od njih. Komisija će u svojoj ocjeni uzeti u obzir sve okolnosti u kojima je manje vjerojatno da će prijavljena potpora neopravdano narušiti tržišno natjecanje, primjerice zbog njezina iznosa.

6.

Često je potrebno da u provedbi VPZEI-jeva u velikoj mjeri sudjeluju tijela javne uprave kad se ti projekti ne bi mogli financirati na tržištu. Ovom se Komunikacijom utvrđuju pravila koja se primjenjuju kada javno financiranje takvih projekata predstavlja državnu potporu kako bi se državna potpora za VPZEI-je smatrala spojivom s unutarnjim tržištem. Pravilima se posebno nastoji osigurati da takva potpora neće u neopravdanoj mjeri negativno utjecati na trgovinske uvjete među državama članicama te da će se ograničiti učinci takve potpore na trgovinu i tržišno natjecanje na najmanju moguću mjeru.

7.

Člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije propisano je da se provedba važnog projekta od zajedničkog europskog interesa može smatrati spojivom s unutarnjim tržištem. U skladu s tim, u ovoj su Komunikaciji utvrđene smjernice o kriterijima koje će Komisija primjenjivati pri ocjenjivanju državnih potpora namijenjenih promicanju provedbe VPZEI-ja. U njoj se prvo određuje područje primjene te navodi popis kriterija koje će Komisija primjenjivati pri procjeni prirode i važnosti tih projekata za potrebe primjene članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora. Zatim se objašnjava kako će Komisija ocjenjivati spojivost javnog financiranja VPZEI-ja s pravilima o državnim potporama.

8.

Ovom se Komunikacijom ne isključuje mogućnost da se spojivost potpora za promicanje provedbe VPZEI-ja s unutarnjim tržištem utvrdi i na temelju drugih odredbi Ugovora, posebno na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora. Međutim, te odredbe Ugovora možda neće u potpunosti obuhvatiti relevantnost, posebnosti i obilježja VPZEI-ja. Za to bi mogla biti potrebna posebna pravila o prihvatljivosti i kompatibilnosti te postupovna pravila, kako je utvrđeno u ovoj Komunikaciji.

2.   PODRUČJE PRIMJENE

9.

Komisija će primjenjivati načela iz ove Komunikacije na VPZEI-je u svim sektorima gospodarske djelatnosti.

10.

Ta se načela ne primjenjuju na: (a) mjere koje se sastoje od potpora poduzetnicima u teškoćama, kako je definirano u smjernicama za sanaciju i restrukturiranje (9), ili bilo kojim naknadnim smjernicama, uz iznimku poduzetnika koji nisu bili u teškoćama na dan 31. prosinca 2019., ali su postali poduzetnici u teškoćama 1. siječnja 2020. ili nakon tog datuma i sve dok se primjenjuje privremeni okvir (10); (b) mjere koje se sastoje od potpore poduzetnicima koji podliježu neizvršenom nalogu za povrat sredstava u skladu s prethodnom odlukom Komisije kojom je potpora proglašena nezakonitom i nespojivom s unutarnjim tržištem; (c) mjere potpore koje same po sebi, s obzirom na uvjete koji su s njima povezani ili način financiranja, podrazumijevaju neizbježnu povredu prava Unije (11), a posebno: i. mjere potpore u skladu s kojima dodjeljivanje potpore ovisi o obvezi korisnika da ima poslovni nastan u predmetnoj državi članici ili da većina njegovih poslovnih jedinica ima poslovni nastan u toj državi članici; ii. mjere potpore u skladu s kojima dodjela potpore ovisi o obvezi korisnika da upotrebljava robu proizvedenu ili usluge pružene na državnom području; iii. mjere potpore kojima se korisniku ograničava mogućnost korištenja dobivenih rezultata istraživanja, razvoja i inovacija u ostalim državama članicama.

3.   KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI

11.

Pri utvrđivanju je li projekt obuhvaćen područjem primjene članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora, Komisija će primijeniti kriterije utvrđene u odjeljcima 3.1., 3.2. i 3.3. ove Komunikacije.

3.1.   Definicija projekta

12.

Prijedlog potpore mora se odnositi se na jedinstveni projekt koji ima jasno definirane ciljeve i uvjete provedbe, uključujući sudionike na projektu i financiranje (12).

13.

Komisija može smatrati prihvatljivim i „integrirani projekt”, to jest skupinu pojedinačnih projekata unutar zajedničke strukture, plana ili programa koji su usmjereni na ostvarenje istog cilja i temelje se na usklađenom sistemskom pristupu. Pojedinačni sastavni dijelovi integriranog projekta mogu se odnositi na zasebne razine opskrbnog lanca, no moraju biti komplementarni i znatno dodavati vrijednost za postizanje važnog europskog cilja (13).

3.2.   Zajednički europski interes

3.2.1.   Opći zbirni kriteriji

14.

Projekt mora predstavljati konkretan, jasan i prepoznatljiv doprinos ostvarenju ciljeva ili strategija Unije i mora imati značajan učinak na održivi rast, na primjer time što je od presudne važnosti za europski zeleni plan, digitalnu strategiju, digitalno desetljeće i Europsku strategiju za podatke, Novu industrijsku strategiju za Europu i njezino ažuriranje, instrument Next Generation EU, europsku zdravstvenu uniju (14), novi europski istraživački prostor za istraživanje i inovacije (15), novi akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo (16) ili cilj Unije u pogledu postizanja klimatske neutralnosti do 2050.

15.

Projekt mora dokazati da je osmišljen za prevladavanje važnih tržišnih ili sistemskih nedostataka, koji bez državne potpore sprečavaju njegovu provedbu u jednakoj mjeri ili na isti način, ili za prevladavanje društvenih izazova, koji se inače ne bi mogli primjereno riješiti ili ispraviti.

16.

Osim ako je manji broj opravdan prirodom projekta (17), projekt uobičajeno mora uključivati najmanje četiri države članice i njegove koristi ne smiju biti ograničene na države članice koje ga financiraju, već se moraju odnositi i na veći dio Unije. Koristi projekta moraju biti jasno definirane na konkretan i prepoznatljiv način (18).

17.

Svim državama članicama mora se pružiti istinska prilika za sudjelovanje u novom projektu. Države članice koje podnose prijavu moraju pokazati da su sve države članice obaviještene o mogućem nastanku projekta, na primjer putem kontakata, saveza, sastanaka ili događanja za povezivanje, uključujući i MSP-ove i novoosnovana poduzeća, te da im je pružena mogućnost sudjelovanja.

18.

Koristi od projekta ne smiju biti ograničene na uključene poduzetnike ili sektor, već moraju imati širi značaj i primjenu u gospodarstvu ili društvu Unije putem pozitivnih učinaka prelijevanja (kao što su sistemski učinci na više razina vrijednosnog lanca ili na uzlaznim/silaznim tržištima, alternativne uporabe u drugim sektorima ili promjena modalne raspodjele), definiranih na jasan, konkretan i prepoznatljiv način.

19.

Projekt mora uključivati značajno sufinanciranje od strane korisnika (19).

20.

Države članice moraju dostaviti dokaze o tome je li projekt u skladu s načelom „ne nanosi bitnu štetu” u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 ili drugim usporedivim metodologijama (20). Pri ukupnom odvagivanju pozitivnih učinaka potpore s njezinim negativnim učincima na tržišno natjecanje i trgovinu, Komisija će poštovanje tog načela smatrati važnim čimbenikom u svojoj ocjeni. Općenito, ulaganja koja bitno štete okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 vjerojatno neće imati dovoljno pozitivnih učinaka da nadmaše negativne učinke na tržišno natjecanje i trgovinu. Pozitivni učinci projekta na rješavanje važnih tržišnih ili sistemskih nedostataka ili društvenih izazova koji se inače ne bi mogli riješiti podliježu pojedinačnoj ocjeni.

3.2.2.   Općeniti pozitivni pokazatelji

21.

Pored zbirnih kriterija iz odjeljka 3.2.1., Komisija će pozitivno gledati na sljedeće elemente koje predlažu države članice: (a) struktura projekta uključuje Komisiju ili bilo koje drugo pravno tijelo na koje je Komisija prenijela svoje ovlasti, kao što je Europska investicijska banka i Europski investicijski fond; (b) ako je u odabir projekta uključena Komisija ili bilo koje drugo pravno tijelo na koje je Komisija prenijela svoje ovlasti, pod uvjetom da to tijelo u tu svrhu djeluje kao provedbena struktura; (c) u strukturu upravljanja projektom uključena je Komisija, ili bilo koje drugo pravno tijelo na koje je Komisija prenijela svoje ovlasti, i države članice sudionice; (d) projekt uključuje važne suradničke interakcije u smislu broja partnera, uključenosti organizacija iz različitih sektora ili sudjelovanja poduzeća različitih veličina, a posebno suradnju između velikih poduzeća te malih i srednjih poduzeća, uključujući novoosnovana poduzeća, u različitim državama članicama te podupire razvoj regija u značajno nepovoljnijem položaju; (e) projekt uključuje sufinanciranje iz fonda Unije (21) u okviru izravnog, neizravnog ili podijeljenog upravljanja; (f) projekt uključuje znatan doprinos neovisnih privatnih ulagača (22); (g) projektom se rješava jasno utvrđena i značajna strateška ovisnost.

3.2.3.   Posebni kriteriji

22.

Projekti u području istraživanja, razvoja i inovacija (IRI) moraju biti vrlo inovativne prirode ili činiti važnu dodatnu vrijednost u smislu IRI-ja s obzirom na najveća tehnološka postignuća u predmetnom sektoru (23).

23.

Projekti koji podrazumijevaju prvu industrijsku primjenu moraju omogućiti razvoj novog proizvoda ili usluge važnog istraživačkog i inovacijskog sadržaja ili uvođenje bitno inovativnog proizvodnog procesa. Redovita nadogradnja postojećih objekata bez inovativne dimenzije i razvoj novih verzija postojećih proizvoda ne smatraju se prvom industrijskom primjenom.

24.

Za potrebe ove Komunikacije, prva industrijska primjena odnosi se na poboljšanje pilot-objekata, oglednih postrojenja ili na prvu opremu i objekte svoje vrste te obuhvaća fazu nakon pilot-linije, uključujući fazu testiranja i prilagodbu veličine serijske proizvodnje, no ne podrazumijeva ni masovnu proizvodnju ni komercijalne djelatnosti (24). Kraj prve industrijske primjene određuje se uzimajući u obzir, među ostalim, relevantne pokazatelje uspješnosti povezane s istraživanjem, razvojem i inovacijama koji upućuju na sposobnost započinjanja masovne proizvodnje. Aktivnosti prve industrijske primjene mogu se financirati državnim potporama sve dok je prva industrijska primjena posljedica istraživanja, razvoja i inovacija te i sama sadržava važnu komponentu IRI-ja koja predstavlja sastavni i neophodan element za uspješnu provedbu projekta. Prvu industrijsku primjenu ne mora provoditi isti subjekt koji je provodio aktivnost istraživanja, razvoja i inovacija pod uvjetom da taj subjekt ima pravo na uporabu rezultata iz prethodnih aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija te da su i aktivnost istraživanja, razvoja i inovacija i prva industrijska primjena opisani u projektu.

25.

Infrastrukturni projekti u sektoru okoliša, energetike, prometa, zdravstva ili u digitalnom sektoru, u mjeri u kojoj nisu obuhvaćeni točkama 22. i 23., moraju biti od velike važnosti za okolišne, klimatske, energetske (uključujući sigurnost opskrbe energijom), prometne, zdravstvene, industrijske ili digitalne strategije Unije ili znatno doprinijeti unutarnjem tržištu, uključujući, ali ne ograničavajući se na te konkretne sektore, te se mogu podupirati dok ne postanu potpuno operativni nakon izgradnje.

3.3.   Važnost projekta

26.

Kako bi se smatrao VPZEI-jem, projekt mora biti važan u kvantitativnom ili kvalitativnom smislu. Trebao bi biti iznimno važan s obzirom na veličinu ili područje primjene ili podrazumijevati vrlo visok stupanj tehnološkog ili financijskog rizika, ili oboje. Kako bi utvrdila važnost projekta, Komisija će uzeti u obzir kriterije utvrđene u odjeljku 3.2.

4.   KRITERIJI SPOJIVOSTI

27.

Prilikom ocjenjivanja spojivosti potpora za promicanje provedbe VPZEI-ja s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora, Komisija će uzeti u obzir kriterije (25) iz odjeljaka 4.1., 4.2. i 4.3. ove Komunikacije.

28.

Komisija će u smislu odjeljka 4.2. provesti test ravnoteže kako bi ocijenila jesu li očekivani pozitivni učinci potpore veći od mogućih negativnih učinaka.

29.

S obzirom na prirodu projekata, Komisija može smatrati da se prisutnost važnih tržišnih ili sistemskih nedostataka ili društvenih izazova, te doprinos zajedničkom europskom interesu mogu podrazumijevati za pojedinačne sastavnice integriranog projekta ako projekt ispunjava kriterije prihvatljivosti navedene u odjeljku 3.

4.1.   Nužnost i razmjernost potpora

30.

Potporama se, međutim, ne subvencioniraju troškovi projekta koje bi poduzeće ionako imalo i ne nadoknađuje se uobičajeni poslovni rizik ekonomske djelatnosti. Realizacija projekta trebala bi biti nemoguća bez potpore ili moguća u manjem opsegu, s užim područjem primjene, ili nedostatno brzo, ili se provoditi na drukčiji način čime bi se znatno ograničile njegove očekivane koristi (26). Potpora se smatra razmjernom samo ako se isti rezultat ne bi mogao postići s manje potpore.

31.

Države članice Komisiji dostavljaju odgovarajuće informacije o projektu kojem je dodijeljena potpora te sveobuhvatan opis protučinjeničnog scenarija koji odgovara situaciji u kojoj niti jedna država članica nije dodijelila potporu (27). Protučinjenični scenarij može uključivati izostanak alternativnog projekta, ako je dokazano da je takav scenarij najizgledniji, ili alternativni projekt koji korisnici razmatraju pri internom donošenju odluka, i može se odnositi na alternativni projekt koji se u cijelosti ili djelomično provodi izvan Unije. Kako bi se dokazala vjerodostojnost protučinjeničnog scenarija koji su predstavili korisnici, države članice koje podnose prijavu pozivaju se da dostave relevantne interne dokumente korisnika, kao što su prezentacije odbora, analize, izvješća i studije (28).

32.

Ako alternativni projekt ne postoji, Komisija će se uvjeriti da iznos potpore ne premašuje minimalni iznos potreban kako bi projekt kojem je dodijeljena potpora ostvario dostatnu dobit, primjerice omogućujući postizanje unutarnje stope povrata koja odgovara određenoj referentnoj vrijednosti ili zahtijevanoj stopi sektora ili poduzetnika. U tu se svrhu mogu upotrebljavati i uobičajene stope povrata koje korisnici zahtijevaju u drugim projektima ulaganja slične vrste, njegov trošak kapitala u cjelini ili vrijednosti povrata uobičajeno zabilježene u predmetnoj industriji. Moraju se uzeti u obzir svi relevantni očekivani troškovi i koristi tijekom trajanja projekta.

33.

Maksimalna dopuštena razina potpore utvrđuje se s obzirom na utvrđeni manjak financijskih sredstava u odnosu na prihvatljive troškove. Ako je to opravdano analizom manjka financijskih sredstava, intenzitet potpore mogao bi obuhvatiti sve prihvatljive troškove. Manjak financijskih sredstava odnosi se na razliku između pozitivnih i negativnih novčanih tokova tijekom cjelokupnog trajanja ulaganja, diskontiranih na njihovu trenutačnu vrijednost na temelju primjerenog faktora diskontiranja koji odgovara unutarnjoj stopi povrata potrebnoj kako bi korisnik izvršio projekt, posebno s obzirom na postojeće rizike. Prihvatljivi su troškovi utvrđeni u Prilogu (29).

34.

Ako se pokaže, primjerice na temelju internih dokumenata poduzetnika, da je korisnik potpore suočen s jasnim izborom između provedbe projekta kojem je dodijeljena potpora ili alternativnog projekta bez potpore, Komisija će usporediti očekivane trenutačne neto vrijednosti ulaganja u projekt kojem je dodijeljena potpora i protučinjenični projekt, uzimajući u obzir vjerojatnost nastupanja različitih poslovnih scenarija.

35.

Državne potpore za promicanje provedbe VPZEI-ja mogu se zbrajati s financiranjem Unije ili drugim državnim potporama, pod uvjetom da ukupan iznos javnog financiranja dodijeljenog u odnosu na iste prihvatljive troškove ne premašuje najpovoljniju stopu financiranja utvrđenu u primjenjivim pravilima prava Unije.

36.

Kako bi se osiguralo da državna potpora ostane razmjerna i ograničena na ono što je nužno, Komisija kao dodatnu zaštitnu mjeru može zatražiti od države članice koja podnosi prijavu da primijeni mehanizam povrata sredstava (30). Mehanizmom povrata sredstava trebala bi se osigurati uravnotežena raspodjela dodatnih dobiti kada je projekt profitabilniji od prognoze iz prijavljene analize manjka financijskih sredstava te bi se trebao primjenjivati samo na ona ulaganja kojima se, na temelju ex post rezultata novčanog toka i isplata državnih potpora, postiže stopa povrata koja premašuje trošak kapitala korisnika. Svaki takav mehanizam povrata sredstava trebao bi biti unaprijed jasno definiran kako bi se korisnicima pružila financijska predvidljivost u trenutku donošenja odluka o sudjelovanju u projektu. Takav bi mehanizam trebao biti osmišljen tako da se zadrže snažni poticaji za korisnike da maksimalno povećaju svoja ulaganja i uspješnost projekta.

37.

Komisija će u analizi uzeti u obzir sljedeće elemente: (a) opis promjene koja se namjerava provesti: Država članica mora jasno navesti promjenu u ponašanju za koju se očekuje da će proizaći iz državne potpore, odnosno hoće li se pokrenuti novi projekt ili će se povećati veličina, područje primjene, brzina ili prekogranična dimenzija projekta. Promjena ponašanja mora se utvrditi usporedbom očekivanog ishoda i razine planirane djelatnosti s potporom i bez nje. Razlika između dvaju scenarija ukazuje na utjecaj mjere potpore i na njezin učinak poticaja; (b) razina profitabilnosti: ako provedba projekta sama po sebi nije dovoljno profitabilna za privatnog poduzetnika, ali bi donijela znatnu korist društvu, vjerojatnije je da potpora ima učinak poticaja.

38.

Radi rješavanja stvarnog ili potencijalnog narušavanja međunarodne trgovine, Komisija može uzeti u obzir činjenicu da su konkurenti koji se nalaze izvan Unije u posljednje tri godine izravno ili neizravno primili ili će primiti potpore jednakog intenziteta za slične projekte. Međutim, ako je vjerojatno da će do narušavanja međunarodne trgovine doći nakon više od tri godine, s obzirom na posebnu prirodu dotičnog sektora, referentno razdoblje može se produljiti u skladu s tim. Ako je to ikako moguće, dotična država članica Komisiji će dostaviti dovoljno informacija kako bi joj omogućila da procijeni situaciju, a posebno potrebu uzimanja u obzir konkurentne prednosti koju uživa konkurent iz treće zemlje. Ako Komisija nema dokaza o dodijeljenim ili predloženim potporama, svoju odluku može donijeti i na temelju indicija. Komisija može i poduzeti odgovarajuće mjere za rješavanje narušavanja tržišnog natjecanja koje proizlazi iz subvencija primljenih izvan Unije.

39.

Pri prikupljanju dokaza Komisija može upotrebljavati svoje istražne ovlasti (31).

40.

Instrument potpore mora se odabrati s obzirom na tržišni nedostatak i druge važne sistemske nedostatke koji se tim instrumentom nastoje ukloniti. Primjerice, ako je temeljni problem nemogućnost pristupa financiranju, države članice trebale bi se odlučiti za potporu u obliku potpore likvidnosti, kao što je zajam ili jamstvo (32). Ako je poduzetniku nužno osigurati i određeni stupanj podjele rizika, izabrani instrument potpore uobičajeno bi trebao biti povratni predujam. Povratni instrumenti potpore uglavnom će se smatrati pozitivnim pokazateljem.

41.

Odabir korisnika u konkurentnom, transparentnom i nediskriminirajućem postupku smatrat će se pozitivnim pokazateljem.

4.2.   Sprečavanje nedopuštenog narušavanja tržišnog natjecanja i test ravnoteže

42.

Države članice moraju dostaviti dokaze da je predložena mjera potpore primjereni instrument politike za ostvarivanje cilja projekta. Mjera potpore neće se smatrati primjerenom ako je isti rezultat moguće ostvariti drugim instrumentima politika ili instrumentima potpora kojima se manje narušava tržišno natjecanje.

43.

Da bi potpora bila spojiva, negativni učinci mjere potpore u smislu narušavanja tržišnog natjecanja i utjecaja na trgovinu među državama članicama moraju biti ograničeni i moraju ih nadilaziti pozitivni učinci u smislu doprinosa cilju od zajedničkog Europskog interesa.

44.

Pri ocjeni negativnih učinaka mjere potpore, Komisija će svoju analizu usmjeriti na predvidljivi učinak koji bi potpora mogla imati na tržišno natjecanje među poduzetnicima na predmetnim tržištima, uključujući uzlazna i silazna tržišta, te na rizik od pretjeranog kapaciteta.

45.

Komisija će procijeniti rizik od sprečavanja pristupa tržištu i zlouporabe vladajućeg položaja. Projekti koji uključuju izgradnju infrastrukture (33) moraju biti u skladu s načelima otvorenog i nediskriminirajućeg pristupa infrastrukturi te nediskriminacijskim cijenama i radom mreže, uključujući načela utvrđena pravom Unije (34).

46.

Komisija će ocijeniti moguće negativne učinke na trgovinu uključujući rizik od utrke za subvencijama do koje može doći među državama članicama, prvenstveno s obzirom na odabir lokacije.

47.

U svojoj procjeni mogućih negativnih učinaka na trgovinu Komisija će razmotriti je li potpora uvjetovana premještanjem proizvodne djelatnosti ili bilo koje druge djelatnosti korisnika iz druge ugovorne stranke Sporazuma o EGP-u na državno područje države članice koja dodjeljuje potporu. Taj bi uvjet bio štetan za unutarnje tržište, neovisno o stvarnom broju radnih mjesta izgubljenih u početnoj poslovnoj jedinici korisnika u EGP-u, te nije izgledno da bi se nadoknadio pozitivnom učincima.

4.3.   Transparentnost

48.

Države članice moraju osigurati da su na Komisijinoj platformi „modul za transparentnu dodjelu” (engl. Transparency Award Module) i na iscrpnim internetskim stranicama o državnim potporama na nacionalnoj ili regionalnoj razini objavljene sljedeće informacije: (a) cijeli tekst odluke o dodjeli pojedinačne potpore i njezinih provedbenih odredaba odnosno poveznicu na taj tekst; (b) naziv davatelja potpore ili više njih; (c) ime i identifikacijska oznaka svakog korisnika, osim poslovnih tajni i drugih povjerljivih informacija u opravdanim slučajevima i podložno suglasnosti Komisije u skladu s Komunikacijom Komisije o profesionalnim tajnama u odlukama o državnim potporama (35); (d) instrument potpore (36), element potpore i, ako se razlikuje, nominalni iznos potpore, izražen kao puni iznos u nacionalnoj valuti dodijeljen svakom korisniku; (e) datum dodjele i datum objave; (f) vrsta korisnika (MSP/veliko poduzeće/novoosnovano poduzeće); (g) regija u kojoj se korisnik nalazi (razina NUTS 2 ili niža); (h) glavni gospodarski sektor korisnikove djelatnosti (na razini skupine NACE); (i) cilj potpore.

49.

Zahtjev za objavu informacija odnosi se na dodjele pojedinačnih potpora većih od 100 000 EUR. Te se informacije moraju objaviti nakon donošenja odluke o dodjeli potpore, moraju se čuvati barem 10 godina i moraju biti dostupne općoj javnosti bez ograničenja (37).

5.   OBAVJEŠTAVANJE, IZVJEŠĆIVANJE I PRIMJENA

5.1.   Obveza prijave

50.

U skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora, države članice moraju unaprijed obavijestiti Komisiju o planiranim dodjelama ili izmjenama državnih potpora, uključujući potpore za VPZEI.

51.

Države članice uključene u isti VPZEI pozvane su da, kad god je to moguće, Komisiji podnesu zajedničku prijavu koja uključuje zajednički tekst u kojem se opisuje VPZEI i dokazuje njegova prihvatljivost.

5.2.    Ex post evaluacija i izvješćivanje

52.

Provedba projekta mora biti podložna redovitom izvješćivanju. Ako je potrebno, Komisija može tražiti provedbu ex post evaluacije.

5.3.   Primjena

53.

Komisija će načela utvrđena u ovoj Komunikaciji primjenjivati od 1. siječnja 2022.

54.

Komisija će primjenjivati ta načela na sve projekte za koje je prijavljena potpora za koje je pozvana donijeti odluku 1. siječnja 2022. ili nakon tog datuma, čak i ako su ti projekti prijavljeni prije tog datuma.

55.

U skladu s obavijesti o određivanju pravila koja se primjenjuju na ocjenu nezakonitih državnih potpora (38), Komisija će u slučaju neprijavljenih potpora primijeniti načela iz ove Komunikacije ako su potpore dodijeljene 1. siječnja 2022. ili nakon tog datuma, a u ostalim slučajevima propise koji su bili na snazi u vrijeme dodjeljivanja potpore.

---

(1)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europski zeleni plan” COM(2019) 640 final, 11. prosinca 2019.

(2)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Izgradnja digitalne budućnosti Europe”, COM(2020) 67 final, 19. veljače 2020.

(3)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Digitalni kompas do 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće”, COM(2021) 118 final, 9. ožujka 2021.

(4)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Nova industrijska strategija za Europu”, COM(2020) 102 final, 10. ožujka 2020.

(5)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe”, COM(2021) 350 final, 5. svibnja 2021.

(6)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Europska strategija za podatke”, COM(2020) 66 final, 19. veljače 2020.

(7)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Europa na djelu: Oporavak i priprema za sljedeću generaciju", COM(2020) 456 final, 27. svibnja 2020.

(8)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu”, COM(2020) 103 final, 10. ožujka 2020.

(9)  Smjernice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama (SL C 249, 31.7.2014., str. 1.). Kako je objašnjeno u stavku 23. tih smjernica, budući da je ugrožen njegov opstanak, poduzetnik u teškoćama ne može se smatrati odgovarajućim sredstvom promicanja drugih ciljeva javne politike sve dok se ne osigura njegova održivost.

(10)  Komunikacija Komisije – Privremeni okvir za mjere državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji covida-19, SL C 91I, 20.3.2020., str. 1. i njezine izmjene.

(11)  Vidjeti primjerice predmet C-156/98 Njemačka protiv Komisije [2000.] ECLI:EU:C:2000:467, točka 78. i predmet C-333/07 Régie Networks protiv Rhone Alpes Bourgogne [2008.] ECLI:EU:C:2008:764, točke 94. do 116.

(12)  U slučaju istraživanja i razvoja, dva ili više projekata koji se ne mogu jasno razdvojiti jedni od drugih, a posebno kada nemaju neovisne mogućnosti za tehnološki uspjeh moraju se smatrati jedinstvenim projektom.

(13)  Dalje u tekstu jedinstveni projekt i integrirani projekt nazivaju se „projektom”.

(14)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Izgradnja europske zdravstvene unije: pripravnost i otpornost”, COM(2020) 724 final, 11. studenog 2020.

(15)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Novi EIP za istraživanje i inovacije”, COM(2020) 628 final, 30. rujna 2020.

(16)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo za čišću i konkurentniju Europu”, COM(2020) 98 final, 11. ožujka 2020.

(17)  Manji broj država članica, ali ne manje od dvije, može iznimnobiti opravdanu opravdanim okolnostima, na primjerako se projekt odnosi na povezane istraživačke infrastrukture, projekte TEN-E i TEN-T-a koji su od presudne transnacionalne važnosti jer su dio fizički povezane prekogranične mreže ili su ključni za poboljšanje upravljanja prekograničnim prometom ili interoperabilnosti; ili se projekt financira sredstvima Unije, za što se pravnim odredbama o suradnji država članica propisuje manji broj država članica sudionica. U svakom slučaju projekti moraju biti osmišljeni na transparentan način u skladu s točkom 17.

(18)  Sama činjenica da projekt provode poduzetnici u više zemalja ili da istraživačku infrastrukturu naknadno upotrebljavaju poduzeća s nastanom u raznim državama članicama nije dovoljna da se projekt smatra VPZEI-jem. Sud je podržao politiku Komisije da se projekt može opisati kao projekt od zajedničkog europskog interesa za potrebe članka 107. stavka 3. točke (b) kada je dio transnacionalnog europskog programa koji zajednički podržava niz vlada država članica ili proizlazi iz zajedničkog djelovanja država članica u borbi protiv zajedničke prijetnje. Spojeni predmeti C-62/87 i 72/87Exécutif regional wallon i SA Glaverbel protiv Komisije [1988.] ECLI:EU:C:1988:132, točka 22.

(19)  Pri ocjeni razine sufinanciranja Komisija će uzeti u obzir posebnostiodređenih sektora i MSP-ova. U iznimnim i opravdanim okolnostima Komisija može smatrati da je potpora opravdana čak i u nedostatku važnog sufinanciranja od strane korisnika.

(20)  Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.). Za mjere koje su istovjetne mjerama u okviru planova za oporavak i otpornost koje je odobrilo Vijeće, njihovo poštovanje načela „ne nanosi bitnu štetu” smatra se ispunjenom jer je to već provjereno.

(21)  Sredstva Unije kojima središnje upravljaju institucije, agencije, zajednička poduzeća ili druga tijela EU-a, a koja nisu pod izravnom ili neizravnom kontrolom države članice ne čine državnu potporu. Državne potpore mogu se zbrajati s financiranjem iz fonda Unije pod uvjetom da je ispunjen uvjet iz točke 35.

(22)  Doprinos u materijalnoj i nematerijalnoj imovini te u zemljištu mora se obračunati prema tržišnoj cijeni.

(23)  To bi moglo uključivati, kada je to relevantno, postupno napredovanje prema najvećim tehnološkim postignućima, u mjeri u kojoj projekt koji sudjeluje jasno i vjerodostojno teži i opisuje kako nadići takva najveća tehnološka postignuća.

(24)  Ograničena prodaja, kad je potrebna u određenom sektoru, povezana s fazom testiranja, uključujući prodaju uzoraka ili prodaju radi povratnih informacija ili certificiranja, isključena je iz pojma „komercijalne djelatnosti”.

(25)  Prema Sudu Europske unije, Komisija ima diskrecijsko pravo u pogledu ocjene spojivosti VPZEI-ja. Spojeni predmeti C-62/87 i 72/87Exécutif regional wallon i SA Glaverbel protiv Komisije [1988.]ECLI:EU:C:1988:132, točka 21.

(26)  Zahtjev za potporu mora biti predan prije početka radova, to jest početka građevinskih radova na ulaganju ili prve čvrste obveze za naručivanje opreme ili druge obveze koja ulaganje čini neopozivim, ovisno o tome što nastupi prije. Kupnja zemljišta i pripremne radnje kao što su pribavljanje dozvola i provedba preliminarnih studija izvedivosti ne smatraju se početkom radova.

(27)  Za projekte SMP-ova, protučinjenični scenarijsastoji se od nepostojanja alternativnog projekta iz točke 32.

(28)  Ako su dostavljene informacije obuhvaćene obvezom čuvanja poslovne tajne, s njima se postupa u skladu s člankom 30. Uredbe Vijeća (EU) 2015/1589 od 13. srpnja 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 248, 24.9.2015., str. 9.).

(29)  U slučaju integriranog projekta prihvatljivi troškovi moraju se navesti na razini svakog pojedinačnog projekta.

(30)  Za projekte MSP-ova nije potrebno provoditi mehanizam povrata sredstava, osim u iznimnim okolnostima, posebno uzimajući u obzir iznose prijavljene potpore za takve projekte.

(31)  Vidjeti članak 25. Uredbe Vijeća (EU) 2015/1589 od 13. srpnja 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 248, 24.9.2015., str. 9.).

(32)  Potpore u obliku jamstva moraju biti vremenski ograničene, a potpore u obliku zajma podložne razdobljima otplate.

(33)  Kako bi se izbjegla svaka sumnja, pilot-linije ne smatraju se infrastrukturama.

(34)  Ako projekt obuhvaća energetsku infrastrukturu, na njega se primjenjuju propisi o tarifama i pristupu te zahtjevi o razdvajanju gdje je to propisano zakonodavstvom o unutarnjem tržištu.

(35)  C(2003) 4582 (SL C 297, 9.12.2003., str. 6.).

(36)  bespovratna sredstva/subvencija kamatnih stopa; zajam/povratni predujam/nadoknadiva bespovratna sredstva; jamstvo; porezna pogodnost ili porezno izuzeće; rizično financiranje; ostalo. Ako se potpora dodjeljuje s pomoću više instrumenata potpore, iznos potpore mora se navesti po instrumentu.

(37)  Te se informacije moraju objaviti u roku od 6 mjeseci od dana dodjele potpore. U slučaju nezakonite potpore od država članica tražit će se da osiguraju objavu tih informacija ex post, 6 mjeseci od datuma odluke Komisije. Informacije moraju biti dostupne u obliku koji omogućuje pretraživanje, izdvajanje i jednostavnu objavu podataka na internetu, primjerice u formatu CSV ili XML.

(38)  Obavijest Komisije o utvrđivanju važećih pravila za procjenu nezakonitih državnih potpora (SL C 119, 22.5.2002., str. 22.).

PRILOG

PRIHVATLJIVI TROŠKOVI

a)	Studije izvedivosti, uključujući pripremne tehničke studije, i troškovi ishođenja dozvola potrebnih za ostvarivanje projekta.

b)

Troškovi za instrumente i opremu (uključujući instalacije i prijevozna sredstva), u mjeri u kojoj i za razdoblje tijekom kojeg se upotrebljavaju za projekt. U slučaju da se ti instrumenti i oprema ne upotrebljavaju za projekt tijekom njihova čitavog vijeka trajanja, prihvatljivim troškovima, izračunanim u skladu s dobrom računovodstvenom praksom, smatraju se samo troškovi amortizacije nastali u razdoblju trajanja projekta.

c)

Troškovi stjecanja (ili izgradnje) zgrada, infrastrukture i zemljišta, u mjeri u kojoj i za razdoblje tijekom kojeg se upotrebljavaju za projekt. Ako se ti troškovi određuju prema vrijednosti prijenosa na komercijalnoj osnovi ili stvarno nastalim kapitalnim troškovima, a ne prema troškovima amortizacije, preostala vrijednost zemljišta, zgrade ili infrastrukture trebala bi se, ex ante ili ex post, oduzeti od manjka financijskih sredstava.

d)	Troškovi ostalih materijala, robe i sličnih proizvoda neophodnih za projekt.

e)	Troškovi stjecanja, potvrđivanja i zaštite patenata i druge nematerijalne imovine. Troškovi ugovornog istraživanja, znanja i patenata kupljenih ili licenciranih iz vanjskih izvora prema tržišnim uvjetima te troškovi savjetodavnih i istovrsnih usluga upotrijebljenih isključivo za projekt.

f)

Troškovi osoblja i administrativni troškovi (uključujući režijske troškove) koji su nastali izravno za aktivnosti IRI-ja, uključujući one aktivnosti u području IRI-ja koje su povezane s prvom industrijskom primjenom, ili koji su, u slučaju infrastrukturnog projekta, nastali tijekom izgradnje infrastrukture.

g)

U slučaju potpora za projekt prve industrijske primjene, kapitalni i operativni izdaci u rasponu i razdoblju njihove upotrebe u projektu, ako je industrijska primjena posljedica aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija i sama po sebi sadržava važnu komponentu istraživanja, razvoja i inovacija kao sastavni i neophodan element za uspješnu provedbu projekta. Operativni izdaci moraju biti povezani s tom komponentom projekta.

h)	Mogu se prihvatiti i drugi troškovi ako se opravdaju i ako su nerazdvojivo povezani s ostvarivanjem projekta, uz iznimku operativnih troškova koji nisu obuhvaćeni točkom (g).