1

Tužbom koja se temelji na članku 270. UFEU‑a i na članku 91. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije (u daljnjem tekstu: Pravilnik o osoblju) tužitelj, osoba SY, u biti zahtijeva, kao prvo, poništenje Dopune Obavijesti o otvorenom natječaju EPSO/AD/374/19 (SL 2020., C 374 A, str. 3.), kojom su izmijenjeni načini testiranja na tom natječaju zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19, poziva Europske komisije od 20. studenoga 2020. da pristupi testiranju, popisa uspješnih kandidata utvrđenog po provođenju tog natječaja u području prava tržišnog natjecanja, odluka koje se odnose na zapošljavanje kandidata navedenih na tom popisu uspješnih kandidata te odluke o preispitivanju povjerenstva za odabir na natječaju kojom se potvrđuje odluka da se tužitelj ne uvrsti na popis uspješnih kandidata. Kao drugo, podredno, zahtijeva da se u presudi koju treba donijeti pojasne konkretni zahtjevi koje Komisija mora slijediti kako bi se ponovno uspostavio pravni položaj u kojem se nalazio prije nezakonitosti koju je počinilo navedeno povjerenstvo za odabir, a kako bi se Komisiji omogućilo da tužitelja uvrsti na popis uspješnih kandidata. Kao treće, tužitelj od Općeg suda zahtijeva da utvrdi da je Komisija povrijedila članak 265. UFEU‑a time što mu je propustila dostaviti odluku povodom njegove upravne žalbe od 17. siječnja 2021.

2

Europski ured za odabir osoblja (EPSO) objavio je 6. lipnja 2019. u Službenom listu Europske unije obavijest o otvorenom natječaju koji se temelji na kvalifikacijama i testovima EPSO/AD/374/19, radi zapošljavanja administratora (funkcijska skupina AD) u područjima prava tržišnog natjecanja, financijskog prava, prava ekonomske i monetarne unije, financijskih pravila koja se primjenjuju na proračun Europske unije i zaštite eurokovanica od krivotvorenja (SL 2019., C 191 A, str. 1., u daljnjem tekstu: Obavijest o natječaju), kako bi se sastavilo pet popisa uspješnih kandidata s kojih bi Komisija zapošljavala nove javne službenike na radna mjesta administratora. Obavijest o natječaju i njezini prilozi, osobito Prilog III., bili su pravni okvir primjenjiv na s time povezane postupke odabira.

3

Obavijest o natječaju predviđala je postupak u šest stadija. Kao prvo, kandidati su podnosili prethodnu elektroničku prijavu. Kao drugo, pozvani su da polažu niz računalnih testova u obliku upitnika s višestrukim izborom odgovora u nekom od EPSO‑ovih ovlaštenih centara. U slučaju da do tog poziva ne dođe prije testiranja kompetencija organiziranih u centru za procjenu, bilo je predviđeno da se navedeni testovi polažu istodobno s tim testiranjima. Kao treće, provedena je provjera dokumentacije kandidatâ, kako bi se utvrdilo ispunjavaju li uvjete za sudjelovanje na natječaju. Kao četvrto, kandidati koji su ispunjavali te uvjete za sudjelovanje bili su predmet odabira na temelju kvalifikacija navedenih u njihovoj prijavi. Kao peto, kandidati koji su bili među najboljima s obzirom na ukupan broj bodova nakon odabira na temelju kvalifikacija, bili su pozvani na polaganje četiriju testova kompetencija organiziranih u centru za procjenu. Kao šesto, povjerenstvo za odabir sastavilo je, za svako od pet područja otvorenog natječaja, popis uspješnih kandidata na koji su uvršteni kandidati koji ispunjavaju uvjete te koji su na svim testovima prešli bodovni prag i nakon testiranja u centru za procjenu bili među najboljima s obzirom na ukupan broj bodova, sve dok se ne dosegne traženi broj uspješnih kandidata za svako područje.

4

Konkretno, pod naslovom „Postupak odabira” u Obavijesti o natječaju, u točki 5., naslovljenoj „Centar za procjenu”, navedeno je kako slijedi:

„U centru za procjenu testirat će se osam općih kompetencija i kompetencije za relevantno područje na temelju 4 testa (intervju na temelju općih kompetencija, intervju iz relevantnog područja, rad u skupini i studija slučaja) […]”

5

S jedne strane, iz tablica u točki 5., pod naslovom „Postupak odabira” u Obavijesti o natječaju, proizlazi da je ocjenjivanje općih kompetencija i onih koje se odnose na relevantno područje bilo podijeljeno između testova organiziranih u centru za procjenu na sljedeći način:

Bodovni prag: 3/10 po kompetenciji i ukupno 40/80

6

S druge strane, u skladu s navedenim tablicama, svaka opća kompetencija ocjenjivana je s deset bodova, s bodovnim pragom od 3/10 po kompetenciji te bodovnim pragom od 40/80 za sve te kompetencije, dok su kompetencije koje se odnose na relevantno područje ocjenjivane sa 100 bodova, s bodovnim pragom od 50/100.

7

Tužitelj se 26. lipnja 2019. prijavio na natječaj.

8

U svojoj prijavi tužitelj je – u skladu s točkom 1.3. Općih pravila otvorenih natječaja, koja su dio Priloga III. Obavijesti o natječaju, naslovljenom „Jednake mogućnosti i prilagođeni uvjeti” – naveo da su mu potrebni prilagođeni uvjeti za sudjelovanje na testiranjima, uključujući ona na računalu, pisana na papiru i usmena, zbog invaliditeta ili zdravstvenog problema koji bi mogao utjecati na njegovu sposobnost da u njemu sudjeluje, [povjerljivo].

9

Porukom elektroničke pošte od 9. prosinca 2019. EPSO‑ov tim zadužen za pristupačnost obavijestio je tužitelja da mu je za test studije slučaja dopušteno [povjerljivo].

10

Tijekom postupka odabira tužitelj je bio pozvan sudjelovati u četirima testovima kompetencija organiziranima u centru za procjenu te istodobno u računalnim testovima u obliku upitnika s višestrukim izborom odgovora.

11

Tužitelj je 10. siječnja 2020. u vanjskom centru za procjenu u [povjerljivo] sudjelovao na prvom testiranju općih kompetencija, odnosno testu studije slučaja. Porukom elektroničke pošte od 18. siječnja 2020. obavijestio je EPSO‑ov tim zadužen za pristupačnost o problemu do kojeg je došlo tijekom tog testiranja, odnosno o tome da mu pružatelj usluga kojem je EPSO povjerio organizaciju testiranja nije dopustio [povjerljivo]. Porukom elektroničke pošte od 22. siječnja 2020. EPSO‑ov tim zadužen za pristupačnost priznao je tužitelju postojanje pogreške u komunikaciji s tim pružateljem usluga.

12

Tužitelj je 3. ožujka 2020. u centru za procjenu u Bruxellesu (Belgija) sudjelovao u testovima u obliku računalnog upitnika s višestrukim izborom odgovora i u trima drugim testovima kompetencija, odnosno intervjuu na temelju općih kompetencija, testu rada u skupini i intervjuu iz relevantnog područja.

13

Postupak odabira prekinut je 6. ožujka 2020. zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 i zdravstvene krize koja je uslijedila. Do tog dana svi kandidati još nisu bili polagali testove organizirane u centru za procjenu.

14

Dopisom od 1. srpnja 2020., koji je u ime predsjednika povjerenstva za odabir potpisao načelnik odjela EPSO‑a, tužitelj je obaviješten da je „odlučeno ponovno organizirati testove u centru za procjenu tijekom druge polovice rujna” i da „kandidati [koji su] već polagali testove neće [biti] ponovno pozvani”.

15

Porukom elektroničke pošte od 28. kolovoza 2020. EPSO‑ova služba za kontakt s kandidatima obavijestila ih je kako je predviđeno da ocjene koje su ostvarili prije ožujka, nakon testova kompetencija organiziranih uživo u centru za procjenu, i dalje ostaju valjane, osim onih ostvarenih na testu rada u skupini, pri čemu je taj test zamijenjen testom putem interneta u kojem su morali sudjelovati svi kandidati, uključujući one koji su već polagali natječajne testove u ožujku 2020.

16

Tužitelj je dvjema pritužbama, od 28. kolovoza i od 15. listopada 2020., upisanima pod brojem EPSOCRS-50590 i pod brojem EPSOCRS‑52914, izrazio svoje protivljenje tim novim predviđenim načinima testiranja, ističući, među ostalim, nepovoljan položaj u koji oni dovode kandidate koji su već polagali testove u ožujku 2020. te zdravstvene opasnosti kojima bi kandidati mogli biti izloženi tijekom provedbe tih novih testova. Također je istaknuo EPSO‑ovu obvezu da poštuje Obavijest o natječaju. Ipak, izrazio je volju da sudjeluje u novom testu koji zamjenjuje test rada u skupini, ne dovodeći u pitanje svoje pritužbe u tom pogledu.

17

Dopisom od 26. listopada 2020., koji je u ime predsjednika povjerenstva za odabir potpisao načelnik odjela EPSO‑a, kandidati su bili obaviješteni o nastavku postupka odabira nakon što se dopuna Obavijesti o natječaju objavi u Službenom listu.

18

Dopuna Obavijesti o natječaju objavljena je u Službenom listu 5. studenoga 2020. (SL 2020., C 374 A, str. 3., u daljnjem tekstu: dopuna Obavijesti o natječaju).

19

Dopunom Obavijesti o natječaju predviđalo se, prije svega, da će kandidati koji prije 6. ožujka 2020. nisu uživo polagali testove u centru za procjenu sve te testove morati polagati na daljinu. Nadalje, test rada u skupini bio je zamijenjen intervjuom za provjeru situacijske kompetencije, organiziranim na daljinu putem videokonferencije (situational competency‑based interview, u daljnjem tekstu: intervju SCBI). Naposljetku, kandidati koji su prije 6. ožujka 2020. polagali sve testove organizirane u centru za procjenu također su morali proći navedeni intervju, a ocjena na tom intervjuu zamijenila je onu ostvarenu na testu rada u skupini.

20

Dopisom od 20. studenoga 2020. tužitelj je primio poziv da 14. prosinca 2020. pristupi intervjuu SCBI koji je u ime predsjednika povjerenstva za odabir potpisao načelnik odjela EPSO‑a. U tom je dopisu bilo pojašnjeno da tužitelj prihvaćanjem tog poziva prihvaća uvjete natječaja i dopune Obavijesti o natječaju.

21

Tužitelj je 14. prosinca 2020. pristupio intervjuu SCBI.

22

Dopisom od 14. siječnja 2021., koji je u ime predsjednika povjerenstva za odabir potpisao načelnik odjela EPSO‑a, tužitelj je obaviješten o odluci povjerenstva za odabir da ga ne uvrsti na popis uspješnih kandidata zbog toga što nije bio jedan od kandidata koji su ostvarili najbolje ukupne ocjene u centru za procjenu, odnosno barem 119,5 bodova (u daljnjem tekstu: odluka o neuvrštavanju na popis uspješnih kandidata).

23

Porukom elektroničke pošte od 17. siječnja 2021. tužitelj je zatražio preispitivanje odluke o neuvrštavanju na popis uspješnih kandidata te je podnio žalbu protiv te odluke na temelju članka 90. stavka 2. Pravilnika o osoblju, pozivajući se, među ostalim, na nejednako postupanje zbog toga što EPSO nije poštovao poseban uvjet testiranja predviđen u njegovu korist, na neusklađenost dopune s Obavijesti o otvorenom natječaju i na nejednako postupanje s obzirom na ostale kandidate zbog organiziranja na daljinu testova koji su prvotno bili predviđeni u centru za procjenu.

24

Dopisom od 21. travnja 2021., koji je u ime predsjednika povjerenstva za odabir potpisao načelnik odjela EPSO‑a, tužitelj je obaviješten o odluci povjerenstva za odabir kojom se potvrđuje odluka o neuvrštavanju na popis uspješnih kandidata (u daljnjem tekstu: odluka o preispitivanju).

25

Tužitelj je 22. ožujka 2021. elektroničkim putem podnio pritužbu EPSO‑ovoj službi za kontakt s kandidatima, upisanu pod brojem EPSOCRS-61721, s ciljem dobivanja pojašnjenja o postupanju po njegovoj žalbi od 17. siječnja 2021.

26

Novom pritužbom od 8. svibnja 2021., upisanom pod brojem EPSOCRS-65320, podnio je zahtjev za pristup informacijama u EPSO‑ovoj dokumentaciji u vezi s natječajem, a koje se odnose na broj kandidata uvrštenih na popis uspješnih kandidata koji su radili ili su bili radili, najmanje godinu dana prije početka natječajnog postupka, kao članovi ugovornog osoblja na temelju ugovora na određeno vrijeme ili ugovora na neodređeno vrijeme, kao članovi privremenog osoblja ili kao upućeni nacionalni stručnjaci u Glavnoj upravi (GU) za tržišno natjecanje, u timu pravne službe zaduženom za predmete tržišnog natjecanja ili u bilo kojoj drugoj Komisijinoj službi ili glavnoj upravi.

27

Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:

28

Komisija od Općeg suda zahtjeva da:

32

Prvim dijelom svojeg tužbenog zahtjeva tužitelj zahtijeva poništenje popisa uspješnih kandidata, odluka o zapošljavanju kandidata uvrštenih na taj popis, odluke o neuvrštavanju na popis uspješnih kandidata, odluke o preispitivanju kao i dopune Obavijesti o natječaju i poziva na intervju SCBI od 20. studenoga 2020.

[omissis]

36

U prilog prvom dijelu tužbenog zahtjeva tužitelj ističe četiri tužbena razloga, koji se temelje, kao prvo, na nezakonitosti izmjene načina provedbe postupka odabira; kao drugo, na nejednakom postupanju zbog već postojeće bolesti i zbog nepoštovanja prilagodbi predviđenih u tom pogledu prilikom sudjelovanja u natječajnim testovima; kao treće, na nejednakom postupanju s obzirom na kandidate koji su u svim testovima sudjelovali na daljinu te, kao četvrto, na nejednakom postupanju s obzirom na kandidate koji su prije natječaja bili Komisijini zaposlenici i koji su bili uvršteni na popis uspješnih kandidata.

37

Tužitelj smatra da je izmjena načina provedbe postupka odabira dopunom Obavijesti o natječaju nezakonita jer je tom dopunom test rada u skupini zamijenjen intervjuom SCBI. Smatra da ta izmjena vrste testova – iako je dio kandidata, među kojima i on sam, već polagao testove predviđene u Obavijesti o natječaju – nema pravnu osnovu zbog toga što je provedena a posteriori i retroaktivno.

38

U tom pogledu tužitelj ističe, kao prvo, da Komisijin argument o slučaju više sile povezanom s izbijanjem pandemije bolesti COVID-19 ne može dovesti u pitanje tu tvrdnju. Prema njegovu mišljenju, da Komisija u proljeće i ljeto 2020., dakle u razdoblju kad su ljetni zdravstveni uvjeti bili povoljniji, nije pogrešno propustila nastaviti postupak odabira, ona ne bi bila suočena s nemogućnošću organiziranja polaganja testova uživo tijekom razdoblja stvarnog nastavka postupka od studenoga 2020. Dodaje da je Komisijina odluka da se testovi od zimskog razdoblja provode na daljinu bila opravdana pristranom namjerom da se dâ prednost kandidatima koji su također zaposleni u Komisiji i čiji su ugovori mogli kratkoročno i srednjoročno isteći.

39

Kao drugo, izmjena načina provedbe postupka odabira dopunom Obavijesti o natječaju bila bi protivna članku 1. stavcima 1. i 2. Priloga III. Pravilniku o osoblju, koji kandidatima daje pravo na zadržavanje načina testiranja, predviđajući, s jedne strane, da se u obavijesti o natječaju moraju navesti vrste testova i način njihova bodovanja te, s druge strane, da se ta obavijest mora objaviti u Službenom listu mjesec dana prije isteka roka za podnošenje prijava i dva mjeseca prije datuma testiranja. Osim toga, ta izmjena bila bi protivna zahtjevu transparentnosti, koji se temelji na članku 1. stavku 2. Priloga III. Pravilniku o osoblju, u vezi s člankom 1.d, člankom 28. točkom (d) i člankom 29. stavkom 1. Pravilnika o osoblju, koji kandidatima na natječaju jamče pravo na dosljedan i predvidljiv postupak odabira prije nego što on započne.

40

Kao treće, intervju SCBI nije još jedan test prikladan za testiranje rada u skupini kako bi se zajamčio objektivan odabir. Prema tužiteljevu mišljenju, dokumenti koje je Komisija podnijela kako bi dokazala jednakovrijednost testova ne mogu dovesti u pitanje tu tvrdnju.

41

Kao četvrto, tužitelj smatra da je EPSO povrijedio svoju dužnost brižnog postupanja i pravo na dobru upravu, zaštićeno člankom 41. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, te načela pravne sigurnosti i zaštite legitimnih očekivanja. U vezi s tim potonjim, poziva se na jamstvo koje je imao da neće ponovno sudjelovati u testovima, a koje je proizišlo iz dopisa od 1. srpnja 2020., kojim ga je načelnik odjela EPSO‑a obavijestio o ponovnom pokretanju testiranja u centru za procjenu tijekom rujna i o tome da kandidati koji su već sudjelovali u testovima neće biti ponovno pozvani.

42

Kao peto, tužitelj tvrdi da je EPSO bez pravne osnove jednostrano i prostrano te zloupotrebljavajući svoje ovlasti naložio svim kandidatima da sudjeluju u intervju SCBI te je smatrao da to sudjelovanje predstavlja prihvaćanje dopune Obavijesti o natječaju. U tom pogledu naglašava da se njegov pristanak na sudjelovanje u testiranjima u skladu s novim pravilima ne može presumirati, osobito uzimajući u obzir njegove pritužbe i činjenicu da je njegovo sudjelovanje bila neka vrsta obveze, zbog prijetnje isključenja iz postupka, što bi nesudjelovanje podrazumijevalo.

43

Kao šesto i podredno, tužitelj se poziva na EPSO‑ovu povredu obveze obrazlaganja jer nije naveo pravnu osnovu i konkretne razloge odluke o izmjeni Obavijesti o natječaju.

44

Komisija osporava tužiteljeve argumente.

[omissis]

50

Valja podsjetiti na to da je u članku 7. stavcima 1. do 3. Priloga III. Pravilniku o osoblju određeno:

„1.   Nakon savjetovanja s Odborom za Pravilnik o osoblju, institucije [EPSO‑u] dodjeljuju ovlasti za poduzimanje mjera kojima se želi osigurati primjena jedinstvenih standarda u postupcima odabira dužnosnika Unije […]

2.   Zadaće [EPSO‑a] su:

[…]

3.   [EPSO] može, na zahtjev pojedine institucije, obavljati druge poslove koji su u vezi s odabirom dužnosnika.”

51

Stoga, u skladu s člankom 7. stavcima 1. do 3. Priloga III. Pravilniku o osoblju, EPSO pruža pomoć različitim institucijama definiranjem i organiziranjem postupaka za odabir dužnosnika u skladu s općim pravilima koja su utvrdile navedene institucije (vidjeti u tom pogledu presudu od 29. rujna 2009., Aparicio i dr./Komisija, F‑20/08, F‑34/08 i F‑75/08, EU:F:2009:132, t. 57.).

52

Slijedom toga, EPSO je upravo u okviru ovlasti definiranja i organiziranja testiranja na natječaju koju ima na temelju članka 7. stavaka 1. do 3. Priloga III. Pravilniku o osoblju mogao odlučiti donijeti dopunu Obavijesti o natječaju. Prema tome, ta pravna osnova omogućavala je EPSO‑u da tom dopunom izmijeni načine provedbe postupka odabira.

53

Valja podsjetiti na to da je načelo proporcionalnosti ustaljenom sudskom praksom priznato kao dio općih načela prava Unije. U skladu s tim načelom, zakonitost mjere koju je poduzela institucija Unije uvjetovana je time da je, kada postoji izbor između više prikladnih mjera, potrebno odabrati onu koja je najmanje ograničavajuća, a njome uzrokovane nepovoljnosti ne smiju biti neproporcionalne u odnosu na cilj kojemu se teži (vidjeti presudu od 21. listopada 2004., Schumann/Komisija, T‑49/03, EU:T:2004:314, t. 52. i navedenu sudsku praksu).

54

Institucije Unije raspolažu širokom diskrecijskom ovlasti za utvrđivanje načina organizacije natječaja te je na sudu Unije nadzor tih načina samo u mjeri potrebnoj kako bi se osiguralo jednako postupanje prema kandidatima i objektivnost izbora između njih (presuda od 13. siječnja 2021., Helbert/EUIPO, T‑548/18, EU:T:2021:4, t. 30.). Osim toga, sudskom praksom priznaje se široka diskrecijska ovlast povjerenstvu za odabir, unutar istih ograničenja, kada se suoči s nepravilnostima ili pogreškama tijekom provedbe otvorenog natječaja s velikim brojem kandidata, a koje se ne mogu, na temelju načela proporcionalnosti i dobre uprave, ispraviti ponavljanjem natječajnih testova (vidjeti u tom smislu presudu od 2. svibnja 2001., Giulietti i dr./Komisija, T‑167/99 i T‑174/99, EU:T:2001:126, t. 58.). Takvu široku diskrecijsku ovlast povjerenstvu za odabir valja priznati i kad je suočeno sa slučajem više sile.

55

Sud Unije nije nadležan nadzirati detaljan sadržaj testa, osim ako taj sadržaj izlazi iz okvira određenog u obavijesti o natječaju ili nije u skladu s ciljevima testa ili natječaja (vidjeti presudu od 7. veljače 2002., Felix/Komisija, T‑193/00, EU:T:2002:29, t. 45. i navedenu sudsku praksu).

56

U ovom slučaju, iako EPSO nije povjerenstvo za odabir, načela navedena u točkama 53. i 54. ove presude mogu se na njega proširiti, s obzirom na to da ima znatan manevarski prostor u organizaciji selekcijskih testova, osobito s ciljem osiguravanja primjene jedinstvenih standarda u postupcima odabira dužnosnika Unije (vidjeti u tom smislu presudu od 29. rujna 2009., Aparicio i dr./Komisija, F‑20/08, F‑34/08 i F‑75/08, EU:F:2009:132, t. 77. i 78.). Taj manevarski prostor treba ocjenjivati u kontekstu izbijanja pandemije bolesti COVID-19, koja je poremetila organizaciju testova na predmetnom natječaju s velikim brojem kandidata.

57

U tom pogledu, izbijanje pandemije bolesti COVID-19 tijekom zime 2020., neuobičajena i za EPSO nepredvidljiva vanjska epidemiološka situacija, koja predstavlja slučaj više sile, navelo je države članice da u pogledu svojih državljana donesu mjere ograničenja putovanja i okupljanja popraćene sanitarnim mjerama. EPSO je bio dužan poštovati te mjere prilikom organiziranja natječajnih testova te nije nad njima mogao provoditi nadzor. Posljedično, navedena pandemija činila je za EPSO slučaj više sile koji je poremetio organizaciju navedenih testova, odnosno, u skladu s ustaljenom sudskom praksom, nepoznate, neuobičajene i nepredvidljive okolnosti čije se posljedice ni uz svu potrebnu pažnju ne bi mogle izbjeći (vidjeti po analogiji presudu od 28. travnja 2022., C i CD (Pravne prepreke za izvršenje odluke o predaji), C‑804/21 PPU, EU:C:2022:307, t. 44. i navedenu sudsku praksu).

58

U tom kontekstu, u točkama 1. i 2. dopune Obavijesti o natječaju, navedenima u točki 47. ove presude, najprije se podsjeća na to da je EPSO zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 od 6. ožujka 2020. morao tijekom postupka prekinuti i odgoditi sve svoje aktivnosti u vezi s centrom za procjenu, kako bi zajamčio primjenu svih prikladnih mjera opreza. Nadalje, podsjeća se na to da tijekom nastavka postupka odabira, unatoč navedenoj pandemiji, zbog razloga javnog zdravlja nije bilo moguće u kratkom roku organizirati testove uživo u EPSO‑ovim prostorima te da je naposljetku, kako bi mogao dovršiti natječaj u razumnom roku, EPSO odlučio polaganje testova koji su prvotno bili predviđeni u centru za procjenu organizirati putem interneta (na daljinu).

59

Dakle, EPSO je bio suočen sa slučajem više sile koji je onemogućio pouzdano zakazivanje testova zbog nepredvidljivog razvoja pandemije nakon 6. ožujka 2020. i male vjerojatnosti nastavka postupka odabira u jesen 2020. pod uvjetima sličnima onima koji su bili na snazi prije izbijanja pandemije bolesti COVID-19. Koristeći se svojim znatnim manevarskim prostorom i ovlastima koje proizlaze iz članka 7. stavaka 1. do 3. Priloga III. Pravilniku o osoblju, EPSO je stoga, s jedne strane, mogao smatrati da je bila potrebna prilagodba načina testiranja na natječaju, kako bi se osigurao nastavak tog postupka uz očuvanje zdravlja kandidatâ i kako bi se ograničili mogući štetni učinci koji proizlaze iz prekida ili ponovnog pokretanja navedenog postupka, kako za kandidate tako i za predmetnu instituciju. S druge strane, mogao je odlučiti da tu prilagodbu treba zadržati samo koliko je to strogo nužno s obzirom na taj cilj.

60

U vezi s tim potonjim, prije svega, iz spisa proizlazi da je na dan 13. ožujka 2020., od 385 kandidata pozvanih na testove organizirane u centru za procjenu za dva postupka odabira koja su tada bila u tijeku, ali su prekinuta, velika većina kandidata, odnosno njih 289, već polagala testove uživo.

61

Valja istaknuti da je EPSO u tim okolnostima nastojao voditi računa o interesu tih kandidata koji su već polagali testove, a koji su činili većinu kandidata na natječaju, da nemaju obvezu ponovno ih polagati, pri čemu je taj interes stoga zahtijevao načelno zadržavanje testova i s njima povezanih rezultata ostvarenih prije prekida postupka odabira. Stoga je pravilno smatrao da bi rješenje koje se sastoji od ponovnog sudjelovanja na daljinu svih kandidata u svim testovima bilo nerazmjerno i protivno načelima proporcionalnosti i dobre uprave s obzirom na interes navedenih kandidata.

62

Nadalje, iz prethodnih općih studija koje je EPSO dostavio proizlazi da su se načini polaganja na daljinu već primjenjivali i ispitivali tijekom prethodnih postupaka odabira te da su ih tada uprava i kandidati mogli smatrati tehnički pouzdanima kao i da ne podrazumijevaju znatne razlike s obzirom na točnost ocjenjivanja i rezultate kandidata, a usto su ih ti kandidati i pohvalili. U tim okolnostima, uzimajući u obzir te prethodne studije, EPSO je razumno mogao, s jedne strane, razmotriti davanje prednosti načinu polaganja testova na daljinu radi očuvanja zdravlja kandidata i, s druge strane, smatrati da provođenje intervjua na temelju općih kompetencija, intervjua iz relevantnog područja i studije slučaja na daljinu ne bi od kandidata koji na dan prekida postupka još nisu bili polagali te testove zahtijevao pretjeran napor prilagodbe protivan načelu proporcionalnosti.

63

Naposljetku, kad je riječ o testu rada u skupini, valja istaknuti da je EPSO, na temelju savjetovanja sa stručnjacima i na temelju znanstvenih publikacija, uzeo u obzir tehničku složenost i neprimjerenost organizacije polaganja tog testa na daljinu, s obzirom na to da on uključuje posebnu dinamiku povezanu s prisutnošću kandidata na mjestu testiranja i u tom okviru služi za ocjenu posebnih kompetencija. Stoga je EPSO u okviru znatnog manevarskog prostora kojim raspolaže s pravom mogao smatrati da te poteškoće zahtijevaju redefiniranje testa rada u skupini.

64

U tom pogledu, valja podsjetiti na to da se u točki 5. Obavijesti o natječaju, naslovljenoj „Centar za procjenu”, koja se nalazi pod naslovom „Postupak odabira”, predviđa raspodjela testova za ocjenjivanje osam kompetencija obuhvaćenih natječajem te da je stoga nužno potreban test sličan testu rada u skupini, kako bi se osigurala pouzdanost rezultata dobivenih u skladu s dvostrukim komplementarnim ocjenjivanjem sljedećih šest kompetencija: „analiziranje i rješavanje problema”, „učenje i razvoj”, „određivanje prioriteta i organiziranje rada”, „otpornost”, „rad s drugima” i „sposobnost vođenja” (vidjeti točku 5. ove presude).

65

Slijedom toga, EPSO nije mogao odlučiti jednostavno ukinuti test rada u skupini jer bi to značilo da bi povjerenstvo za odabir moglo nepotpuno ocijeniti analizirane kompetencije kandidatâ. EPSO je, dakle, s pravom zaključio, također u okviru svojeg širokog manevarskog prostora, da je organizacija testa radi ocjene tih šest kompetencija i dalje potrebna kako bi se osigurala valjanost svih rezultata kandidatâ.

66

U tim okolnostima EPSO je osmislio intervju SCBI kao test kojim se ocjenjuju kompetencije slične onima koje se ocjenjuju u okviru testa rada u skupini, a pri čemu ima prednost znatno lakše organizacije i znatno veće tehničke pouzdanosti ocjenjivanja od testa rada u skupini kada se ti testovi organiziraju na daljinu.

67

S obzirom na to, valja zaključiti da je EPSO‑ovo donošenje dopune Obavijesti o natječaju, kojom se uvodi intervju SCBI, rezultat EPSO‑ova odabira da primijeni metodu testiranja koja je najmanje ograničavajuća za sve kandidate s obzirom na iznimnu okolnost koju predstavlja pandemija bolesti COVID-19.

68

Stoga predmetna izmjena nije u suprotnosti s načelom proporcionalnosti.

69

Prema ustaljenoj sudskoj praksi, načelom jednakog postupanja zahtijeva se da se u usporedivim situacijama ne postupa na različit način i da se u različitim situacijama ne postupa na jednak način, osim ako je takvo postupanje objektivno opravdano (presude od 11. rujna 2007., Lindorfer/Vijeće, C‑227/04 P, EU:C:2007:490, t. 63. i od 20. ožujka 2012., Kurrer i dr./Komisija, T‑441/10 P do T‑443/10 P, EU:T:2012:133, t. 53.). Nadalje, u području koje je obuhvaćeno izvršavanjem diskrecijske ovlasti načelo jednakosti povrijeđeno je kada dotična institucija provede proizvoljno ili očito neprimjereno razlikovanje s obzirom na cilj propisa o kojem je riječ (vidjeti presudu od 20. ožujka 2012., Kurrer i dr./Komisija, T‑441/10 P do T‑443/10 P, EU:T:2012:133, t. 54. i navedenu sudsku praksu).

70

Povreda načela jednakosti podrazumijeva da sporno postupanje ima za posljedicu nepovoljniji položaj određenih osoba u odnosu na druge (vidjeti u tom smislu presudu od 16. prosinca 2008., Arcelor Atlantique et Lorraine i dr., C‑127/07, EU:C:2008:728, t. 39. i navedenu sudsku praksu).

71

Na povjerenstvu za odabir je briga da se tijekom provedbe natječaja strogo poštuje načelo jednakog postupanja prema kandidatima. Premda povjerenstvo za odabir ima široku diskrecijsku ovlast kad je riječ o načinima provođenja i detaljnom sadržaju testova, ipak je dužnost suda Unije provedba nadzora u mjeri u kojoj je to potrebno za osiguravanje jednakog postupanja prema kandidatima i objektivnosti povjerenstva za odabir pri odabiru između kandidata (presuda od 12. ožujka 2008., Giannini/Komisija, T‑100/04, EU:T:2008:68, t. 132.). U tom kontekstu, i tijelo za imenovanje, kao organizator natječaja, i povjerenstvo za odabir dužni su osigurati da svi kandidati na istom natječaju polažu isti test pod istim uvjetima. Slijedom toga, na povjerenstvu za odabir je zadatak da osigura da testovi imaju suštinski jednak stupanj težine za sve kandidate (vidjeti u tom smislu presude od 24. ožujka 1988., Goossens i dr./Komisija, 228/86, EU:C:1988:172, t. 15. i od 12. veljače 2014., De Mendoza Asensi/Komisija, F‑127/11, EU:F:2014:14, t. 44. i navedenu sudsku praksu).

72

Osim toga, kako bi se osigurala jednakost među kandidatima, usklađenost bodovanja i objektivnost ocjenjivanja, povjerenstvo za odabir mora jamčiti usklađenu primjenu kriterija ocjenjivanja na sve kandidate (presuda od 13. siječnja 2021., Helbert/EUIPO, T‑548/18, EU:T:2021:4, t. 32.). Taj zahtjev nalaže se posebno u usmenim testovima, s obzirom na to da su ti testovi po svojoj prirodi manje ujednačeni od pisanih (presuda od 13. siječnja 2021., Helbert/EUIPO, T‑548/18, EU:T:2021:4, t. 33.).

73

Iz članka 1.d stavka 6. prve rečenice Pravilnika o osoblju proizlazi, međutim, da su moguća ograničenja načela zabrane diskriminacije, pod uvjetom da se ona temelje na „objektivnim i opravdanim razlozima” te da odgovaraju legitimnim ciljevima u općem interesu u okviru kadrovske politike (presuda od 6. srpnja 2022., MZ/Komisija, T‑631/20, EU:T:2022:426, t. 62.).

74

Stoga je široka diskrecijska ovlast koju Unijine institucije imaju u pogledu organizacije svojih službi, a osobito u pogledu utvrđivanja kriterija sposobnosti koji se zahtijevaju za slobodno radno mjesto i, s obzirom na te kriterije i u interesu službe, uvjeta i načina organizacije natječaja, nužno uređena člankom 1.d Pravilnika o osoblju, tako da se razlike u postupanju mogu dopustiti samo ako su objektivno opravdane i proporcionalne stvarnim potrebama službe (vidjeti u tom smislu presudu od 6. srpnja 2022., MZ/Komisija, T‑631/20 P, EU:T:2022:426, t. 63. i navedenu sudsku praksu).

75

U ovom slučaju valja istaknuti da je EPSO organizirao usmeni test intervjua SCBI za sve kandidate, bez obzira na njihovu situaciju na dan nastavka postupka odabira, kao zamjenu za test rada u skupini, kako bi ocijenio iste kompetencije koje su posebno obuhvaćene tim potonjim testom.

76

S obzirom na posebnu organizaciju novog testa intervjua SCBI, treba zaključiti, s jedne strane, kako je EPSO osigurao da se tim testom povjerenstvu za odabir omogući da sve kandidate ocijeni na dosljedan i jednak način za šest kompetencija navedenih u Obavijesti o natječaju, u skladu sa sudskom praksom navedenom u točkama 71. i 72. ove presude. Slijedom toga, valja zaključiti da je EPSO na jednak način postupao prema svim kandidatima.

77

S druge strane, točno je da je, kad je riječ o općoj organizaciji natječaja, EPSO na jednak način postupao prema kandidatima koji su se nalazili u različitim situacijama, odnosno prema kandidatima koji su već polagali testove prvotno predviđene u Obavijesti o natječaju i prema onima koji ih još nisu polagali.

78

Stoga valja ispitati je li ta povreda načela jednakog postupanja bila objektivno i razumno opravdana legitimnim ciljem u općem interesu u okviru kadrovske politike.

79

Iz točke 4. dopune Obavijesti o natječaju proizlazi da je taj jednak tretman bio motiviran EPSO‑ovom obvezom da osigura jednako postupanje prema svim kandidatima kad je u pitanju polaganje testa intervjua SCBI. Takav jednak tretman stoga je bio u skladu s ciljem EPSO‑ove intervencije u postupak odabira, utvrđen u članku 7. stavku 1. Priloga III. Pravilniku o osoblju, koji se sastojao od poduzimanje mjera kojima se želi osigurati primjena jedinstvenih standarda u postupcima odabira dužnosnika Unije. Stoga se čini objektivno opravdanim u smislu sudske prakse iz točaka 69. i 73. ove presude.

80

U tim okolnostima valja zaključiti da EPSO nije povrijedio načelo jednakog postupanja, u smislu sudske prakse navedene u točki 70. ove presude, time što je pozvao tužitelja da pristupi testu intervjua SCBI.

81

Valja podsjetiti na to da je u članku 1. stavcima 1. i 2. Priloga III. Pravilniku o osoblju određeno sljedeće:

„1.   Obavijest o natječaju sastavlja tijelo za imenovanje nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom. U obavijesti se navodi:

[…]

[…]

Obavijest o otvorenim natječajima dviju ili više institucija sastavlja tijelo za imenovanje iz članka 2. stavka 2. Pravilnika o osoblju nakon savjetovanja sa skupnim zajedničkim odborom.

2.   Obavijest o otvorenim natječajima objavljuje se u [Službenom listu] najmanje mjesec dana prije isteka roka za podnošenje prijava i, kad je primjenljivo, najmanje dva mjeseca prije datuma testiranja.”

82

Stoga, na temelju članka 1. stavka 1. točke (e) Priloga III. Pravilniku o osoblju, u obavijesti o natječaju treba navesti, za natječaje temeljene na testovima, vrste testova i način njihova ocjenjivanja (presuda od 21. ožujka 2013., Taghani/Komisija, F‑93/11, EU:F:2013:40, t. 65.; vidjeti u tom smislu i presudu od 14. srpnja 1983., Detti/Sud, 144/82, EU:C:1983:211, t. 27.).

83

Osim toga, iako povjerenstvo za odabir raspolaže širokom diskrecijskom ovlasti pri određivanju uvjeta natječaja, ono je vezano tekstom obavijesti o natječaju kako je objavljen. Sadržaj obavijesti o natječaju čini za povjerenstvo za odabir na natječaju i pravni okvir i okvir za procjenu (vidjeti u tom smislu presudu od 21. listopada 2004., Schumann/Komisija, T‑49/03, EU:T:2004:314, t. 63. i navedenu sudsku praksu).

84

U ovom slučaju nesporno je da su dopunom Obavijesti o natječaju, nakon što je dio kandidata završio pristupne testove, izmijenjeni načini ocjenjivanja kompetencija na koje se odnosi test rada u skupini, mijenjajući vrstu tog testa, prethodno utvrđenu u skladu s člankom 1. stavkom 1. točkom (e) Priloga III. Pravilniku o osoblju, kako bi bio zamijenjen pojedinačnim testom na daljinu u obliku intervjua SCBI.

85

U tom pogledu, prema ustaljenoj sudskoj praksi, načelo zaštite legitimnih očekivanja posljedica je načela pravne sigurnosti, koje zahtijeva da pravna pravila budu jasna i precizna te nastoji jamčiti predvidljivost situacija i pravnih odnosa obuhvaćenih pravom Unije (presude od 15. veljače 1996., Duff i dr., C‑63/93, EU:C:1996:51, t. 20. i od 5. rujna 2014., Éditions Odile Jacob/Komisija,T‑471/11, EU:T:2014:739, t. 90.). Tim se načelima protivi to da se početna točka vremenskog opsega akta Unije odredi na datum prije njegove objave, osim iznimno, kad to zahtijeva cilj koji se želi postići i kad se uredno poštuju legitimna očekivanja zainteresiranih osoba (vidjeti presudu od 10. studenoga 2010., OHIM/Simões Dos Santos, T‑260/09 P, EU:T:2010:461, t. 48. i navedenu sudsku praksu).

86

Stoga valja provjeriti krše li se, kao što to smatra tužitelj, izmjenom vrste testa koja se nije mogla predvidjeti, nakon što je taj test djelomično proveden, načela zaštite legitimnih očekivanja i pravne sigurnosti, u smislu sudske prakse navedene u točki 85. ove presude.

87

U ovom slučaju, s jedne strane, kad je riječ o uvjetu koji se odnosi na cilj koji treba postići, valja podsjetiti na to da je iznimna okolnost koju je činila pandemija bolesti COVID-19 opravdavala donošenje dopune Obavijesti o natječaju, kako bi se omogućilo da se u korist kandidatâ i institucije nastavi postupak odabira, pod uvjetima koji su sa zdravstvenog stajališta mogući, proporcionalni i prihvatljivi (vidjeti točke 58. do 67. ove presude). Time mu je, u konačnici, cilj bio osiguravanje učinkovitosti zapošljavanja na natječaju. Budući da je predmetna izmjena postupka odabira bila iznimno uvjetovana ciljem osiguravanja zapošljavanja predviđenog tim postupkom, unatoč poteškoćama povezanima sa zdravstvenom krizom, valja smatrati da je ispunjen prvi uvjet za iznimku utvrđen sudskom praksom navedenom u točki 85. ove presude.

88

S druge strane, kad je riječ o drugom uvjetu za iznimku, koji se odnosi na poštovanje tužiteljevih legitimnih očekivanja, točno je da se, u skladu s ustaljenom sudskom praksom, pravo pozivanja na načelo zaštite legitimnih očekivanja proširuje na svakog pojedinca kod kojega je institucija Unije stvorila utemeljena očekivanja. Pravo pozivanja na legitimna očekivanja pretpostavlja postojanje triju kumulativnih uvjeta. Kao prvo, administracija Unije mora zainteresiranoj osobi dati precizna, bezuvjetna i dosljedna jamstva, koja proizlaze iz ovlaštenih i pouzdanih izvora. Kao drugo, ta jamstva moraju biti takva da kod onoga komu su upućena stvore legitimno očekivanje. Kao treće, dana jamstva moraju biti u skladu s primjenjivim pravnim pravilima (vidjeti presudu od 5. rujna 2014., Éditions Odile Jacob/Komisija, T‑471/11, EU:T:2014:739, t. 91. i navedenu sudsku praksu).

89

Međutim, valja utvrditi da je u ovom slučaju, kao što to proizlazi iz točke 57. ove presude, EPSO tijekom postupka bio suočen sa slučajem više sile koji se odnosi na izbijanje pandemije bolesti COVID-19, zbog čega je u tim okolnostima bilo nemoguće zadržati načine provedbe postupka odabira koji su prvotno bili određeni u Obavijesti o natječaju. Prema tome, u iznimnim okolnostima ovog predmeta tužitelj se ne može pozivati na navodno nepoštovanje načela zaštite legitimnih očekivanja da će se ti načini provedbe primjenjivati na njega.

90

Osim toga, valja dodati da je EPSO, iako je izmijenio vrstu testa rada u skupini, ipak nastojao tu izmjenu osmisliti na način da se njome omogućuje poštovanje cilja tog testa, kako je utvrđen u točki 5., koja se u Obavijesti o natječaju nalazi pod naslovom „Postupak odabira”, odnosno ocjene šest kompetencija opisanih u toj točki. Usto, valja istaknuti da izmjena pravila koja se odnose na vrstu tog testa nije utjecala na tužiteljevu mogućnost da bude stvarno ocijenjen s obzirom na tih šest kompetencija jer je na isti način kao i svi ostali kandidati bio pozvan da sudjeluje na novom testu intervjua SCBI.

91

U tim okolnostima i s obzirom na to da EPSO na temelju članka 7. stavaka 1. i 2. Priloga III. Pravilniku o osoblju ima ovlast organizirati otvorene natječaje i poduzimati nužne mjere za osiguravanje primjene jedinstvenih standarda u postupcima odabira, pri čemu u tom pogledu raspolaže širokom diskrecijskom ovlasti, on nije bio obvezan prethodno dobiti pristanak kandidata, među kojima je i tužitelj, kad je riječ o izmjeni načina testiranja. S obzirom na to, tužiteljev prigovor da se ne može presumirati njegov pristanak na sudjelovanje u testiranjima (vidjeti točku 42. ove presude) je bespredmetan i treba ga odbiti.

92

Usto, kad je riječ o dopisu od 1. srpnja 2020. (vidjeti točke 14. i 41. ove presude), EPSO je u njemu pojasnio da je, „s obzirom na nedavne događaje i politike koje su usvojile države članice u pogledu situacije s bolesti COVID-19, [bio] odlučio planirati nastavak [postupka] u centrima za procjenu otprilike u drugoj polovici rujna”. Stoga, iako se u tom dopisu doista pojašnjava da „[k]andidati koji su već sudjelovali [u testiranjima] u centru za procjenu [neće] ponovno biti pozvani”, ostaje činjenica da je ta informacija izričito uvjetovana poboljšanjem prethodno opisane epidemiološke situacije te se navodi nastavak postupka uživo u centrima za procjenu, odnosno u skladu s pravilima predviđenima u Obavijesti o natječaju. Ta uvjetovanost ne može stvoriti legitimno očekivanje u tužiteljevu korist u vezi s održavanjem postupka uživo, u slučaju da se epidemiološka situacija pogorša i kada bi okolnosti više sile nužno zahtijevale njegovu prilagodbu, kako bi se taj postupak mogao nastaviti.

93

S obzirom na sve navedeno, prvi tužbeni razlog valja odbiti.

[omissis]

115

Tužitelj ističe da je 3. ožujka 2020. u centru za procjenu uživo polagao testove intervjua na temelju općih kompetencija i intervjua iz relevantnog područja, dok su kandidati koji do tog datuma nisu polagali te testove naknadno polagali testove na daljinu putem videokonferencije, u sklopu nastavka postupka od jeseni 2020. Zbog te razlike između načina polaganja, EPSO je, s jedne strane, prema njemu postupio nejednako u usporedbi s postupanjem prema tim drugim kandidatima te je, s druge strane, počinio postupovne pogreške.

116

S jedne strane, tužitelj ističe da su, u slučaju da su zadaci koji su ponuđeni i pitanja koja su postavljena kandidatima tijekom testova organiziranih na daljinu bili isti kao i oni koji su se primjenjivali na kandidate koji su već bili polagali testove uživo organizirane u centru za procjenu, prvonavedeni bili u povoljnijem položaju u odnosu na potonje, s obzirom na to da im je dodijeljeno dodatno vrijeme za odgovaranje na pitanja, pri čemu je to vrijeme svojstveno elektroničkom prijenosu, predviđenom u skladu s novim načinima polaganja na daljinu. Zahvaljujući tom dodatnom vremenu, ti su kandidati imali pristup boljim uvjetima intervjua, koji su mogli imati pozitivne posljedice na njihovo bodovanje. Ističe da EPSO nije pokušao ispraviti ili nadomjestiti taj nedostatak, premda bi takve mjere bile pravno dopuštene u okviru postupka odabira koji se temelji na kvalifikacijama.

117

S druge strane, tužitelj ističe da EPSO‑ovo uvođenje objektivno nejednakih uvjeta ispitivanja kandidata podrazumijeva da je on počinio postupovnu pogrešku time što je donio dopunu Obavijesti o natječaju ne uzimajući u obzir interes tužitelja ni interes drugih kandidata koji su polagali testove uživo. Smatra da činjenica da odluka o preispitivanju ne sadržava nikakvo obrazloženje u tom pogledu, iako je to bio predmet zahtjeva za preispitivanje, dovodi do EPSO‑ove povrede obveze obrazlaganja, predviđene člankom 296. UFEU‑a.

118

Komisija osporava tužiteljeve argumente.

[omissis]

124

Kao drugo, kad je riječ navodnoj razlici u postupanju u vezi s organiziranjem testova elektroničkim putem, valja podsjetiti na to da Opći sud u okviru sudskog nadzora nad odlukom kojom povjerenstvo za odabir odbije uvrstiti kandidata na popis uspješnih kandidata provjerava poštovanje primjenjivih pravnih propisa, odnosno pravila, osobito postupovnih, koja određuju Pravilnik o osoblju i obavijest o natječaju te onih koja uređuju rad povjerenstva za odabir, posebno dužnost njegove nepristranosti i poštovanja jednakog postupanja prema kandidatima, kao i nepostojanje zlouporabe ovlasti (presuda od 6. srpnja 2022., JP/Komisija, T‑179/20, neobjavljena, EU:T:2022:423, t. 67.).

125

Prema sudskoj praksi navedenoj u točkama 69. do 74. ove presude, načelom jednakog postupanja zahtijeva se da se u usporedivim situacijama ne postupa na različit način, osim ako je takvo postupanje objektivno opravdano i odgovara legitimnim ciljevima u općem interesu u okviru kadrovske politike. Usto, povjerenstvo za odabir, koje mora jamčiti usklađenu primjenu kriterija ocjenjivanja na sve kandidate, treba djelovati tako da svi kandidati na istom natječaju polažu isti test pod istim uvjetima te tako osigurati da testovi budu suštinski jednakog stupnja težine za sve kandidate. Taj se zahtjev osobito nameće u usmenim testovima.

126

Osim toga, iz sudske prakse proizlazi da svaki natječaj podrazumijeva općenit i sebi svojstven rizik od nejednakosti u postupanju. Stoga se povreda načela jednakog postupanja može utvrditi samo ako povjerenstvo za odabir prilikom izbora testova rizik od nejednakih mogućnosti nije ograničilo na ono što je općenito svojstveno svakom testiranju (vidjeti u tom smislu presudu od 12. ožujka 2008., Giannini//Komisija, T‑100/04, EU:T:2008:68, t. 133.). S obzirom na to, odluka da se kandidat ne uvrsti na popis uspješnih kandidata treba biti poništena ako se utvrdi da je natječaj bio organiziran na način koji je stvorio rizik od nejednakosti u postupanju veći od onoga koji je svojstven svim natječajima, a predmetni kandidat pritom ne mora dostaviti dokaze o tome da su pojedini kandidati stvarno imali prednost (presuda od 12. veljače 2014., De Mendoza Asensi/Komisija, F‑127/11, EU:F:2014:14, t. 46.).

127

U ovom slučaju valja podsjetiti na to da promjena načina testiranja proizlazi iz potrebe da EPSO, suočen s pandemijom bolesti COVID-19 koja predstavlja slučaj više sile, osigura nastavak postupka odabira u jednakim uvjetima za sve kandidate, proporcionalno prilagođavajući načine testiranja kako bi se ograničili mogući štetni učinci koji proizlaze iz prekida ili ponovnog pokretanja postupka, kako za kandidate tako i za instituciju koja zapošljava (vidjeti točku 59. ove presude). Stoga, iako se prema kandidatima u usporedivim situacijama u odnosu na natječaj postupalo različito u okviru polaganja testova zbog više načina provedbe, takvo je postupanje ipak bilo objektivno opravdano te je odgovaralo legitimnom cilju u općem interesu u okviru kadrovske politike.

128

Usto, u prethodnim studijama na koje se EPSO oslonio kako bi izmijenio načine testiranja navodi se da su se načini polaganja na daljinu u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 ispitivali tijekom prethodnih testiranja te da su se naknadno mogli smatrati tehnički pouzdanima kao i da ne podrazumijevaju znatne razlike s obzirom na točnost ocjenjivanja i rezultate kandidata, a usto su ih ti kandidati pohvalili (vidjeti točku 62. ove presude). Osim toga, iz točaka 2. i 4. dopune Obavijesti o natječaju u biti proizlazi da su kandidati polagali sadržajno iste testove, pri čemu je poseban slučaj testa rada u skupini zamijenjen intervjuom SCBI, koji su svi polagali, te da je stoga promijenjen samo oblik i okruženje polaganja testova, dok su testovi ostali sadržajno, metodološki i težinom istovjetni.

129

Usto, valja podsjetiti na to da su tijekom polaganja svakog kandidata –iako su kriteriji ocjenjivanja bili jednaki za sve njih, neovisno o načinu polaganja – ispitivači ipak imali široku diskrecijsku ovlast u pogledu vođenja intervjua, u pogledu tema i područja o kojima se raspravljalo u okviru Obavijesti o natječaju kao i u pogledu postavljenih pitanja. Naime, ocjene povjerenstva za odabir prilikom ocjenjivanja znanja i sposobnosti kandidata izraz su vrijednosne prosudbe o izvedbi svakog kandidata tijekom testiranja i dio su široke diskrecijske ovlasti povjerenstva za odabir. One mogu biti predmet nadzora suda samo u slučaju očite povrede pravila koja uređuju rad povjerenstva za odabir. Naime, nije na Općem sudu da svojom vlastitom ocjenom nadomjesti ocjenu povjerenstva za odabir (presuda od 12. ožujka 2008., Giannini/Komisija, T‑100/04, EU:T:2008:68, t. 275.).

130

Stoga valja smatrati da različito postupanje prema kandidatima, koje se odnosi na činjenicu da nisu svi testovi koji su prvotno bili predviđeni u centru za procjenu provedeni uživo, u ovom slučaju nije moglo dati prednost nekima u odnosu na druge niti je stvorilo rizik od nejednakosti u postupanju veći od onoga koji je svojstven svakom natječaju. Budući da je to različito postupanje također odgovor na slučaj više sile, valja zaključiti da zbog svih tih razloga to različito postupanje, objektivno i razumno opravdano, nije dovelo do povrede načela jednakog postupanja.

131

Iz toga proizlazi da treći tužbeni razlog valja odbiti.

[omissis]

Slijedom navedenog,

OPĆI SUD (sedmo vijeće)

proglašava i presuđuje: