1.

Jesu li podaci o građanskom identitetu koji odgovaraju određenoj IP adresi dio podataka o prometu ili lokaciji koji u načelu podliježu obvezi prethodnog nadzora koju ima sud ili neovisno upravno tijelo kojem je dodijeljena obvezujuća ovlast?

2.

Ako se na prvo pitanje odgovori potvrdno, te s obzirom na nisku osjetljivost podataka o građanskom identitetu korisnika, uključujući njihove kontaktne podatke, treba li Direktivu od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (1), u vezi s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, tumačiti na način da joj se protivi nacionalni propis kojim se predviđa da upravno tijelo te podatke koji odgovaraju IP adresi korisnika prikuplja bez prethodnog nadzora suda ili neovisnog upravnog tijela kojem je dodijeljena obvezujuća ovlast?

3.

Ako se na drugo pitanje odgovori potvrdno, te s obzirom na nisku osjetljivost podataka o građanskom identitetu, okolnost da se smiju prikupljati samo ti podaci, i to samo za potrebe sprečavanja povreda obveza koje su precizno, taksativno i usko utvrđene nacionalnim pravom, i okolnost da bi sustavan nadzor pristupa podacima svakog korisnika koji provodi sud ili treće upravno tijelo kojem je dodijeljena obvezujuća ovlast mogao ugroziti ispunjavanje zadaće javne usluge koja je povjerena upravnom tijelu koje je i samo neovisno i provodi to prikupljanje, sprečava li Direktiva to da se taj nadzor provodi u skladu s prilagođenim pravilima, kao što je automatski nadzor, po potrebi pod nadzorom unutarnje službe tog tijela koja pruža jamstva neovisnosti i nepristranosti u pogledu službenika zaduženih za to prikupljanje?