EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 62019CJ0340

Presuda Suda (šesto vijeće) od 18. lipnja 2020.
Valsts ieņēmumu dienests protiv SIA “Hydro Energo”.
Zahtjev za prethodnu odluku koji je uputila Augstākā tiesa.
Zahtjev za prethodnu odluku – Zajednička carinska tarifa – Kombinirana nomenklatura – Tarifno razvrstavanje – Tarifni broj 7407 – Šipke i profili od bakra – Toplovaljane poluge od bakra ili slitine bakra pravokutnog oblika.
Predmet C-340/19.

ECLI identifier: ECLI:EU:C:2020:488

 PRESUDA SUDA (šesto vijeće)

18. lipnja 2020. ( *1 )

„Zahtjev za prethodnu odluku – Zajednička carinska tarifa – Kombinirana nomenklatura – Tarifno razvrstavanje – Tarifni broj 7407 – Šipke i profili od bakra – Toplovaljane poluge od bakra ili slitine bakra pravokutnog oblika”

U predmetu C‑340/19,

povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputio Augstākā tiesa (Vrhovni sud, Latvija), odlukom od 18. travnja 2019., koju je Sud zaprimio 29. travnja 2019., u postupku

Valsts ieņēmumu dienests

protiv

SIA „Hydro Energo”,

SUD (šesto vijeće),

u sastavu: M. Safjan, predsjednik vijeća, L. Bay Larsen i N. Jääskinen (izvjestitelj), suci,

nezavisni odvjetnik: G. Pitruzzella,

tajnik: A. Calot Escobar,

uzimajući u obzir pisani postupak,

uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:

za latvijsku vladu, V. Soņeca i V. Kalniņa, u svojstvu agenata,

za Europsku komisiju, koju su zastupali E. Kalniņš, A. Caeiros, L. Ozola i M. Salyková, a zatim E. Kalniņš, L. Ozola i M. Salyková, u svojstvu agenata,

odlučivši, nakon što je saslušao nezavisnog odvjetnika, da u predmetu odluči bez mišljenja,

donosi sljedeću

Presudu

1

Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje tarifnog broja 7407 kombinirane nomenklature (u daljnjem tekstu: KN) koja se nalazi u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL 1987., L 256, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 12., str. 3.), u verziji koja proizlazi iz Uredbe Komisije (EU) br. 1006/2011 od 27. rujna 2011. (SL 2011., L 282, str. 1.).

2

Zahtjev je upućen u okviru spora između Valsts ieņēmumu dienests (Državna porezna uprava, Latvija) i društva SIA „Hydro Energo” u vezi s tarifnim razvrstavanjem toplovaljanih poluga od bakra ili slitine bakra.

Pravni okvir

HS i napomene s objašnjenjem HS‑a

3

Vijeće za carinsku suradnju, koje je postalo Svjetska carinska organizacija (WCO), osnovano je Konvencijom o osnivanju Vijeća za carinsku suradnju, zaključenom u Bruxellesu 15. prosinca 1950. Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe (u daljnjem tekstu: HS) uspostavljen je Međunarodnom konvencijom o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe (u daljnjem tekstu: Konvencija o HS‑u), sklopljenom u Bruxellesu 14. lipnja 1983. i prihvaćenom zajedno s Protokolom o njezinim izmjenama od 24. lipnja 1986. u ime Europske ekonomske zajednice Odlukom Vijeća 87/369/EEZ od 7. travnja 1987. (SL 1987., L 198, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 6., str. 3.).

4

Na temelju članka 3. stavka 1. Konvencije o HS‑u svaka se ugovorna strana obvezuje uskladiti svoje carinske tarifne i statističke nomenklature s HS‑om, koristiti sve njegove tarifne brojeve i podbrojeve kao i pripadajuće oznake, bez dodavanja ili preinaka, i slijediti brojčani niz navedenog sustava. Navedenom se odredbom ugovornim strankama propisuje obveza primjene općih pravila za tumačenje HS‑a kao i svih napomena za odsjeke, poglavlja i podbrojeve te da im neće preinačiti doseg.

5

WCO dopušta, pod uvjetima određenima u članku 8. Konvencije o HS‑u, napomene s objašnjenjem i mišljenja o razvrstavanju, koja usvaja Odbor HS‑a.

6

Napomena s objašnjenjem HS‑a koja se odnosi na poglavlje 74. tog sustava, naslovljeno „Bakar i proizvodi od bakra”, predviđa:

„U ovom se poglavlju, pod sljedećim pojmovima podrazumijeva:

[…]

(d)

šipke

valjani, istiskivani, vučeni ili kovani proizvodi što nisu u kolutima i što su cijelom dužinom nepromijenjenoga punog poprečnog presjeka u obliku kruga, elipse, pravokutnika (uključujući i kvadrat), istostraničnog trokuta ili pravilnog izbočenog (konveksnog) višekutnika (uključujući ‚spljoštene krugove’ i ‚modificirane pravokutnike’, čije su dvije suprotne stranice izbočeni lukovi, a druge dvije ravne, jednake duljine i paralelne). Proizvodi poprečnog presjeka u obliku pravokutnika (uključujući i kvadrat), trokuta ili višekutnika mogu imati cijelom duljinom zaobljene rubove. Debljina proizvoda pravokutnog poprečnog presjeka (uključujući i „modificirane pravokutnike”) treba biti veća od jedne desetine širine. Ovaj pojam uključuje i lijevane i srašćene (sinterirane) proizvode jednakog oblika i izmjera (dimenzija) što su nakon proizvodnje obrađeni (osim grubim skidanjem srha ili ogorine), uz uvjet da time ne dobiju značaj predmeta ili proizvoda što ih se razvrstava u druge tarifne brojeve.

Uloške za valjanje žice (vajerbari, wire‑bars) i gredice sa zašiljenim ili na drugi način obrađenim krajevima radi olakšavanja njihova ulaženja u stroj u kojem ih se prerađuje u valjanu žicu ili cijev smatra se bakrom u sirovim oblicima iz tarifnog broja 74.03

[…]

Ovo poglavlje obuhvaća:

(A)

Bakrence i druge međuproizvode bakrene metalurgije, sirove oblike bakra od kojih se dobiva metal te otpatke i lomljevine (br. 74.01 do 74.05).

(B)

Prah i ljuskice, od bakra (br. 74.06).

(C)

Poluproizvode, koji su obično dobiveni valjanjem, istiskivanjem, vučenjem ili kovanjem bakra iz br. 74.03 (br. 74.07 do 74.10).

[…]” [neslužbeni prijevod]

7

Napomena s objašnjenjem HS‑a koja se odnosi na tarifni broj 7403 među ostalim navodi:

„Ovaj tarifni broj obuhvaća također lijevane, prešane ili sinterirane ploče, šipke, poluge itd. pod uvjetom da nakon proizvodnje nisu obrađeni, osim grubim skidanjem srha ili ogorine ili skidanjem površinskog sloja (koji se većinom sastoji od bakrenog oksida) ili brijanjem, klesanjem ili brušenjem itd. kako bi se uklonile nepravilnosti koje su se pojavile nakon učvršćivanja ili ukalupljivanja ili one čija je jedna strana otvorena radi kontrole (kvalitete).

Sinterirani proizvodi dobivaju se od praha bakra ili slitine bakra ili praha bakra pomiješanog s prahom drugih metala, prešanjem (kompresija) i sinteriranjem (zagrijavanje na odgovarajuću temperaturu ispod točke tališta metala). Sinterirani proizvodi su porozni i imaju slab mehanički otpor te se u načelu valjaju, istiskuju, vuku, kuju i sl. radi dobivanja odgovarajuće gustoće. Isključeni su navedeni valjani i drugi proizvodi (na primjer, br. 74.07, 74.09).

Taj tarifni broj obuhvaća i žice (vajerbari, wire‑bars) i gredice sa zašiljenim ili na drugi način obrađenim krajevima radi olakšavanja njihova ulaženja u stroj u kojem ih se prerađuje u, primjerice, valjanu žicu ili cijev.

Ovisno o navedenim odredbama koje se odnose na obradu koju mogu dobiti nakon proizvodnje, predmetne se šipke osobito sastoje od:

1.

Takozvanih punih jetsova, okruglog, kvadratnog ili šestorokutnog presjeka, dužine u pravilu ne veće od jednog metra, a koji su dobiveni preciznim ulijevanjem u posebne kalupe.

2.

Dužih proizvoda dobivenih postupkom kontinuiranog srašćivanja; u potonjem postupku rastaljeni se metal ulijeva u vodom rashlađeni kalup u kojem se brzo učvršćuje.

Jets i šipke dobivene kontinuiranim srašćivanjem obično su namijenjene istoj upotrebi kao valjane, istiskivane ili vučene šipke.” [neslužbeni prijevod]

8

U skladu s napomenom s objašnjenjem KN‑a u vezi s tarifnim brojem 7407:

„[…]

Šipke su definirane napomenom 1. točkom (d) ovog poglavlja, a profili napomenom 1. točkom (e).

Ti se proizvodi obično dobivaju valjanjem, izvlačenjem ili vučenjem, a ponekad i kovanjem (prešom ili čekićem). Mogu biti hladno dovršeni (završno obrađeni) (po potrebi, nakon žarenja), hladnim postupkom vučenja, ravnanja ili drugim metodama kojima se postiže bolja kakvoća. Mogu također biti podvrgnuti obradi (kao što su bušenje, usukavanje, ondulacija) uz uvjet da time ne dobiju značajke predmeta ili proizvoda iz drugih tarifnih brojeva. Ovim su tarifnim brojem obuhvaćeni također profili zatvorenog profila (šuplji profili). Ovaj tarifni broj uključuje i rebraste cijevi dobivene ekstruzijom. Međutim, isključene su cijevi na koje su utori dodani na primjer zavarivanjem (obično br. 74.19).

Šipke dobivene prešanjem (uključujući tzv. jets proizvode i šipke dobivene kontinuiranim srašćivanjem) ili sinteriranjem spadaju pod br. 74.03 pod uvjetom da nakon njihove proizvodnje nisu obrađene grubim skidanjem srha ili ogorine ili skidanjem površinskog sloja. Proizvodi koji su bili predmet daljnje obrade ostaju razvrstani u ovaj tarifni broj uz uvjet da time ne dobiju značajke predmeta ili proizvoda iz drugih tarifnih brojeva.

Žice (vajerbari, wire‑bars) i gredice sa zašiljenim ili na drugi način obrađenim krajevima radi olakšavanja njihova ulaženja u stroj u kojem ih se prerađuje u, primjerice, valjanu žicu ili cijev, spadaju u br. 74.03.”

Pravo Unije

9

Carinsko razvrstavanje robe uvezene u Europsku uniju uređeno je KN‑om, koji se temelji na HS‑u.

10

Na temelju članka 12. stavka 1. Uredbe br. 2658/87, Europska komisija svake godine uredbom donosi cjelokupnu verziju KN‑a i carinske stope, kako proizlazi iz mjera koje su usvojili Vijeće Europske unije ili Komisija. Ta se uredba primjenjuje od 1. siječnja sljedeće godine.

11

Inačica KN‑a mjerodavna za činjenice u glavnom postupku je, kao što proizlazi iz spisa dostavljenog Sudu, ona za 2012., koja proizlazi iz Uredbe br. 1006/2011.

12

Prvi dio KN‑a, koji se sastoji od skupa uvodnih odredaba, sadržava odsjek I. s općim pravilima, čiji odjeljak A naslovljen „Opća pravila za tumačenje [KN‑a]” određuje:

„Razvrstavanje robe u [KN] uređuju sljedeća načela.

1.

Naslovi odsjeka, poglavlja i potpoglavlja služe samo za lakše snalaženje; za zakonske potrebe, razvrstavanje se vrši na temelju naziva tarifnih brojeva i svih odgovarajućih napomena uz odsjeke i poglavlja, te na temelju sljedećih pravila, pod uvjetom da iz naziva tarifnih brojeva ili napomena ne proizlazi drukčije.

[…]

6.

Za zakonske potrebe, razvrstavanje robe u podbrojeve tarifnog broja vrši se sukladno nazivu tih podbrojeva i svih odgovarajućih napomena za podbrojeve te, mutatis mutandis, u skladu s gore navedenim pravilima, podrazumijevajući da se može uspoređivati samo podbrojeve na istoj razini. U smislu ovog pravila, primjenjuju se i odgovarajuće napomene uz odsjeke i poglavlja, osim ako iz konteksta ne proizlazi drukčije.”

13

Drugi dio KN‑a, naslovljen „Popis carinskih stopa”, sadržava odsjek XV., naslovljen „Obične kovine i proizvodi od običnih kovina”.

14

Taj odsjek sadržava poglavlje 74., naslovljeno „Bakar i proizvodi od bakra”, čija napomena 1. predviđa:

„U ovom se poglavlju, pod sljedećim pojmovima podrazumijeva:

[…]

(d)

‚šipke':

valjani, istiskivani, vučeni ili kovani proizvodi što nisu u kolutima i što su cijelom dužinom nepromijenjenoga punog poprečnog presjeka u obliku kruga, elipse, pravokutnika (uključujući i kvadrat), istostraničnog trokuta ili pravilnog izbočenog (konveksnog) višekutnika (uključujući ‚spljoštene krugove’ i ‚modificirane pravokutnike’, čije su dvije suprotne stranice izbočeni lukovi, a druge dvije ravne, jednake duljine i paralelne). Proizvodi poprečnog presjeka u obliku pravokutnika (uključujući i kvadrat), trokuta ili višekutnika mogu imati cijelom duljinom zaobljene rubove. Debljina proizvoda pravokutnog poprečnog presjeka (uključujući i ‚modificirane pravokutnike’) treba biti veća od jedne desetine širine. Ovaj pojam uključuje i lijevane i srašćene (sinterirane) proizvode jednakog oblika i izmjera (dimenzija) što su nakon proizvodnje obrađeni (osim grubim skidanjem srha ili ogorine), uz uvjet da time ne dobiju značaj predmeta ili proizvoda što ih se razvrstava u druge tarifne brojeve.

Uloške za valjanje žice (vajerbari, wire‑bars) i gredice sa zašiljenim ili na drugi način obrađenim krajevima radi olakšavanja njihova ulaženja u stroj u kojem ih se prerađuje u valjanu žicu ili cijev smatra se bakrom u sirovim oblicima iz tarifnog broja 7403;

[…]

(h)

‚cijevi':

šuplji proizvodi, smotani u kolute ili ne, nepromijenjenog poprečnog presjeka, sa samo jednom zatvorenom šupljinom po cijeloj dužini u obliku kruga, elipse, kvadrata, pravokutnika, istostraničnog trokuta ili pravilnog izbočenog višekutnika i nepromijenjene debljine stijenke. Proizvode poprečnog presjeka u obliku pravokutnika (uključujući i kvadrat), istostraničnog trokuta ili pravilnog izbočenog višekutnika, što mogu imati zaobljene rubove cijelom dužinom, također se smatra cijevima, uz uvjet da su im unutarnji i vanjski poprečni presjeci koncentrični i da imaju jednak oblik i pravac. […]”

15

Poglavlje 74. KN‑a obuhvaća tarifni broj 7403, koji glasi kako slijedi:

„7403

Rafinirani bakar i slitine bakra, u sirovim oblicima

[…]

[…]

7403 21 00

‐ ‐ od slitina bakra i cinka (mjedi)

[…]

[…]”

16

Navedeno poglavlje također obuhvaća tarifni broj 7407, koji glasi kako slijedi:

„7407

Šipke i profili od bakra:

7407 10 00

‐ Od rafiniranog bakra

 

‐ Od slitina bakra

7407 21

‐ ‐ od slitina bakra i cinka (mjedi)

7407 21 10

‐ ‐ ‐ Šipke

7407 21 90

‐ ‐ ‐ Profili

[…]

[…]”

Glavni postupak i prethodno pitanje

17

U travnju 2012. društvo Hydro Energo zatražilo je stavljanje u promet toplovaljanih mjedenih ploča koje je razvrstalo u tarifni podbroj 74032100 KN‑a, koji se odnosi na slitine bakra i cinka (mjed) i koji je izuzet od carinskih pristojbi.

18

Nakon carinske kontrole Državna porezna uprava zaključila je da proizvod koji je prijavilo društvo Hydro Energo ne treba razvrstati u tarifni podbroj 74032100, s obzirom na to da tarifni broj 7403 isključuje valjane proizvode, nego u podbroj 74072110 KN‑a koji se odnosi na šipke od slitina bakra i cinka (mjed) i čija carinska stopa iznosi 4,8 %. Na temelju tog utvrđenja Državna porezna uprava je odlukom od 10. rujna 2014. naložila društvu Hydro Energo plaćanje carine za taj proizvod kao i zateznih kamata.

19

Nakon što je društvo Hydro Energo podnijelo tužbu protiv te odluke, Administratīvā apgabaltiesa (Okružni upravni sud, Latvija) je presudom od 13. travnja 2017. poništio navedenu odluku.

20

Taj je sud najprije smatrao da se proizvod o kojem je riječ u glavnom postupku ne može razvrstati u jedan od podbrojeva tarifnog broja 7407. Naime, uzimajući u obzir nepravilne pore, praznine i pukotine vidljive u ravnini presjeka, navedeni proizvod ne predstavlja gotov proizvod, a s obzirom na to da nema nepromijenjeni puni poprečni presjek cijelom svojom dužinom, ne može ga se smatrati šipkom u smislu poglavlja 74. KN‑a.

21

Nadalje, navedeni je sud naglasio da metal od kojeg se sastoji proizvod o kojem je riječ u glavnom postupku, s obzirom na udio bakra i cinka, odgovara definiciji rafiniranog bakra, a ne definiciji slitine bakra (mjed).

22

Državna porezna uprava je pred Augstākā tiesa (Vrhovni sud, Latvija) podnijela žalbu u kasacijskom postupku.

23

Državna porezna uprava uvodno ističe da pitanje je li proizvod o kojem je riječ u glavnom postupku od rafiniranog bakra ili slitine bakra nije odlučujuće za njegovo razvrstavanje u KN jer najprije valja utvrditi je li taj proizvod u skladu s opisom tarifnog broja 7403 ili s opisom tarifnog broja 7407. U tu se svrhu mogu uspoređivati samo tarifni podbrojevi iste razine.

24

Državna porezna uprava tvrdi da sama činjenica da je proizvod o kojem je riječ u glavnom postupku toplovaljani isključuje mogućnost da ga se razvrsta u jedan od tarifnih podbrojeva tarifnog broja 7403 KN‑a.

25

Osim toga, prema mišljenju Državne porezne uprave, suprotno onomu što je presudio Administratīvā apgabaltiesa (Okružni upravni sud), okolnost da napomena 1. točka (d) poglavlja 74. KN‑a, u svojoj definiciji pojma „šipka”, upućuje na zahtjev „nepromijenjenog punog poprečnog presjeka cijelom dužinom” ne znači da predmetni proizvod uvijek mora imati savršeni oblik bez ikakvih nepravilnosti. Uostalom, u toj se definiciji ne navodi koja su odstupanja dopuštena, na temelju čega se može smatrati da je poprečni presjek proizvoda pravokutnog oblika.

26

Naposljetku, „jets” i šipke dobivene kontinuiranim srašćivanjem obično su namijenjene istoj upotrebi kao valjane, istiskivane, vučene ili kovane šipke. Prema tome, daljnja uporaba proizvoda nije presudna.

27

Društvo Hydro Energo pak tvrdi da proizvod o kojem je riječ u glavnom postupku nije obuhvaćen pojmom „šipka” u smislu KN‑a jer se zbog značajnih pora, praznina i pukotina koje ga zahvaćaju i koje su vidljive u ravnini presjeka ne može smatrati da ima nepromijenjeni puni poprečni presjek cijelom svojom dužinom. Osim toga, jedina svrha pravokutnog oblika valjanja je da se olakša prijevoz te da se proizvod ne može upotrijebiti u drugu svrhu osim ponovnog taljenja. Međutim, prema mišljenju društva Hydro Energo, koje se u tom pogledu poziva na napomenu 1. točku (d) drugi podstavak poglavlja 74. KN‑a, razvrstavanje proizvoda u tarifni broj 7403 ili 7407 KN‑a ovisi ne samo o obliku ili naknadnoj obradi nego i o stupnju obrade i njegovoj mogućoj uporabi. Slijedom toga, društvo Hydro Energo smatra da proizvod o kojem je riječ u glavnom postupku treba razvrstati u podbroj 74032100 KN‑a.

28

Prema mišljenju suda koji je uputio zahtjev, iako je kemijski sastav proizvoda o kojem je riječ u glavnom postupku činjenično pitanje za koje je nadležan nacionalni sud, u ovom je slučaju ključno pitanje može li se taj proizvod smatrati šipkom u smislu poglavlja 74. KN‑a.

29

Međutim, iako je točno, kao što primjećuje Državna porezna uprava, da određene karakteristike proizvoda o kojem je riječ u glavnom postupku odgovaraju onima koje mora imati šipka, na temelju čega bi ga se moglo razvrstati u tarifni broj 7407 KN‑a, ipak postoji opravdana sumnja ima li taj proizvod nepromijenjeni puni poprečni presjek cijelom svojom dužinom, kao što to zahtijeva napomena 1. točka (d) poglavlja 74. KN‑a.

30

Iako bi na temelju napomena s objašnjenjem HS‑a činjenica da je proizvod o kojem je riječ u glavnom postupku valjan mogla biti dodatni razlog za njegovo razvrstavanje u tarifni broj 7407 KN‑a, ipak se ne može na temelju navedenih napomena s objašnjenjem otkloniti sumnja o tome ima li taj proizvod nepromijenjeni puni poprečni presjek cijelom svojom dužinom.

31

U tim je okolnostima Augstākā Tiesa (Vrhovni sud) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeće prethodno pitanje:

„Treba li [KN] tumačiti na način da tarifni broj 7407 (šipke i profili od bakra) obuhvaća toplovaljane poluge od bakra ili slitine bakra pravokutnog oblika čija je debljina veća od jedne desetine širine, ali čiji poprečni presjek sadržava nepravilne pore, praznine i pukotine?”

O prethodnom pitanju

32

Svojim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li tarifni broj 7407 KN‑a tumačiti na način da obuhvaća i toplovaljane poluge od bakra ili slitine bakra pravokutnog oblika čija je debljina veća od jedne desetine širine, ali čiji poprečni presjek sadržava nepravilne pore, praznine i pukotine.

33

Najprije je potrebno napomenuti da, kada je Sudu upućen zahtjev za prethodnu odluku u području tarifnog razvrstavanja, njegova se zadaća sastoji u tome da pojasni kriterije čija će primjena omogućiti nacionalnim sudovima pravilno razvrstavanje predmetnih proizvoda u KN, a ne u tome da sam provede to razvrstavanje, to više što sam Sud ne raspolaže nužno svim elementima koji su za to prijeko potrebni. Nacionalni sudovi su u svakom slučaju u boljem položaju da to učine, zbog čega je na njima da provedu tarifno razvrstavanje robe o kojoj je riječ u glavnom postupku s obzirom na elemente odgovora koje je Sud dao odgovarajući na pitanje koje mu je postavljeno (vidjeti u tom smislu presude od 15. svibnja 2019., Korado, C‑306/18, EU:C:2019:414, t. 33. i 34.; od 16. svibnja 2019., Estron, C‑138/18, EU:C:2019:419, t. 67. do 69. i rješenje od 27. veljače 2020., Gardinia Home Decor, C‑670/19, EU:C:2020:117, t. 35.).

34

Nadalje, valja napomenuti da opća pravila o tumačenju KN‑a predviđaju, s jedne strane, da se razvrstavanje robe određuje prema nazivima tarifnih brojeva i napomenama uz odsjeke ili uz poglavlja i, s druge strane, da tekst naslova odsjeka, poglavlja ili potpoglavlja služi samo za lakše snalaženje. Osim toga, prema ustaljenoj sudskoj praksi, u interesu pravne sigurnosti i jednostavnijeg nadzora, odlučujući kriterij za razvrstavanje robe u carinsku tarifu u načelu treba tražiti na temelju njezinih osobina i objektivnih svojstava, kako su određeni tekstom tarifnog broja KN‑a i napomenama uz njegov odsjek ili poglavlje (vidjeti u tom smislu presude od 3. ožujka 2016., Customs Support Holland, C‑144/15, EU:C:2016:133, t. 26. i 27.; od 16. svibnja 2019., Estron, C‑138/18, EU:C:2019:419, t. 50. i 51. i od 5. rujna 2019., TDK‑Lambda Germany, C‑559/18, EU:C:2019:667, t. 26.).

35

Iz sudske prakse Suda također proizlazi da, ako se razvrstavanje ne može napraviti na temelju isključivo objektivnih osobina i svojstava proizvoda o kojem je riječ, namjena tog proizvoda može biti objektivan kriterij razvrstavanja pod uvjetom da mu je svojstvena, pri čemu je dovoljno uzeti u obzir bitnu namjenu navedenog proizvoda i to da se svojstvenost mora moći ocijeniti s obzirom na osobine i objektivna svojstva potonjeg (rješenje od 27. veljače 2020., Gardinia Home Decor, C‑670/19, EU:C:2020:117, t. 37. i navedena sudska praksa).

36

Osim toga, Sud je u više navrata presudio da, unatoč tomu što nemaju obvezujuću pravnu snagu, napomene s objašnjenjem KN‑a i HS‑a važan su instrument za osiguravanje ujednačene primjene zajedničke carinske tarife te kao takve pružaju valjane elemente za njezino tumačenje (vidjeti u tom smislu presude od 19. listopada 2017., Lutz, C‑556/16, EU:C:2017:777, t. 40.; od 15. studenoga 2018., Baby Dan, C‑592/17, EU:C:2018:913, t. 55. i od 15. svibnja 2019., Korado, C‑306/18, EU:C:2019:414, t. 35.). U tom pogledu valja pojasniti da je KN šest znamenki tarifnih brojeva i podbrojeva preuzeo iz HS‑a, dok su sedma i osma znamenka dio njegova vlastitog razvrstavanja (vidjeti u to smislu presude od 13. ožujka 2019., B. S. (Slad u sastavu piva), C‑195/18, EU:C:2019:197, t. 10. i od 16. svibnja 2019., Estron, C‑138/18, EU:C:2019:419, t. 44.).

37

U ovom se slučaju sud koji je uputio zahtjev osobito pita jesu li poluge o kojima je riječ u glavnom postupku šipke u smislu poglavlja 74. KN‑a, tako da ih se može razvrstati u tarifni broj 7407 KN‑a, naslovljen „Šipke i profili od bakra”.

38

U tom pogledu valja utvrditi da napomena 1. točka (d) poglavlja 74. KN‑a predviđa da su šipke, u smislu navedenog poglavlja, među ostalim, valjani proizvodi koji su cijelom dužinom nepromijenjenoga punog poprečnog presjeka u obliku kruga, elipse, pravokutnika (uključujući i kvadrat), istostraničnog trokuta ili pravilnog izbočenog (konveksnog) višekutnika.

39

Kao što je to Komisija istaknula u svojim pisanim očitovanjima, zahtjev „nepromijenjenog” poprečnog presjeka upućuje na oblik i poprečne dimenzije predmetnog proizvoda, tako da poluge pravokutnog oblika čije su poprečne dimenzije jednake u svim točkama cijelom svojom dužinom, ispunjavaju taj zahtjev.

40

Što se tiče zahtjeva „punog” poprečnog presjeka, treba ga razumjeti kao da isključuje samo šuplje proizvode. Naime, iz napomene 1. točke (h) poglavlja 74. KN‑a proizlazi da je šuplji proizvod čiji je poprečni presjek nepromijenjen cijelom svojom dužinom cijev u smislu navedenog poglavlja.

41

U tom smislu, iako u ovom slučaju poluge o kojima je riječ u glavnom postupku imaju, kao što je to istaknuo sud koji je uputio zahtjev, nepravilne pore, praznine i pukotine, takve unutarnje nepravilnosti ne znače da su te poluge šuplji proizvodi, tako da se ne može isključiti da toplovaljane poluge predstavljaju šipke u smislu poglavlja 74. KN‑a i da stoga spadaju pod tarifni broj 7407 KN‑a koji se odnosi na „šipke i profile od bakra”.

42

Također valja istaknuti da napomena 1. točka (d) poglavlja 74. KN‑a određuje da, kad je riječ o definiciji pojma „šipka” u smislu navedenog poglavlja, debljina proizvoda pravokutnog poprečnog presjeka mora biti veća od jedne desetine širine, što je slučaj s polugama o kojima je riječ u glavnom postupku.

43

Osim toga, iz napomene s objašnjenjem HS‑a koja se odnosi na tarifni broj 7403 proizlazi da su valjani proizvodi isključeni iz navedenog tarifnog broja i da su obuhvaćeni, na primjer, tarifnim brojevima 7407 ili 7409 HS‑a, što, kao što to navodi sam sud koji je uputio zahtjev, predstavlja dodatni razlog za razvrstavanje poluga poput onih o kojima je riječ u glavnom postupku u tarifni broj 7407 KN‑a.

44

Isto tako, napomena s objašnjenjem HS‑a koja se odnosi na tarifni broj 7407 potvrđuje tumačenje prema kojem poluge poput onih o kojima je riječ u glavnom postupku mogu biti razvrstane u tarifni broj 7407 KN‑a.

45

Naime, s jedne strane, iako ta napomena s objašnjenjem upućuje na to da su šipke definirane u napomeni 1. točki (d) poglavlja 74. HS‑a, nesporno je da je tekst potonje napomene istovjetan tekstu napomene 1. točke (d) poglavlja 74. KN‑a.

46

S druge strane, u napomeni s objašnjenjem koja se odnosi na tarifni broj 7407 HS‑a pojašnjava se da se ti proizvodi obično dobivaju, među ostalim tehnikama, valjanjem. Iz nje također proizlazi da su šipke dobivene prešanjem ili sinteriranjem obuhvaćene tarifnim brojem 7403 HS‑a pod uvjetom da nakon proizvodnje nisu obrađene, osim grubim skidanjem srha ili ogorine ili skidanjem površinskog sloja, dok one koje su bile predmet daljnje obrade ostaju načelno razvrstane u tarifni broj 7407 HS‑a. Međutim, u ovom su slučaju poluge o kojima je riječ u glavnom postupku toplovaljane.

47

S obzirom na sva prethodna razmatranja, na postavljeno pitanje valja odgovoriti da tarifni broj 7407 KN‑a treba tumačiti na način da toplovaljane poluge od bakra ili slitine bakra pravokutnog oblika čija je debljina veća od jedne desetine širine, ali čiji poprečni presjek sadržava nepravilne pore, praznine i pukotine, mogu biti obuhvaćene tim tarifnim brojem.

Troškovi

48

Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.

 

Slijedom navedenog, Sud (šesto vijeće) odlučuje:

 

Tarifni broj 7407 kombinirane nomenklature iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi, u verziji koja proizlazi iz Uredbe Komisije (EU) br. 1006/2011 od 27. rujna 2011., treba tumačiti na način da toplovaljane poluge od bakra ili slitine bakra pravokutnog oblika čija je debljina veća od jedne desetine širine, ali čiji poprečni presjek sadržava nepravilne pore, praznine i pukotine mogu biti obuhvaćene tim tarifnim brojem.

 

Potpisi


( *1 ) Jezik postupka: latvijski

Top