—

za HARK GmbH & Co. KG Kamin- und Kachelofenbau, H.-D. Eich, Rechtsanwalt,

—

za Europsku komisiju, B.-R. Killmann i L. Keppenne, u svojstvu agenata,

1

Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje tarifnih brojeva 7307 i 7321 kombinirane nomenklature iz Priloga I. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 12., str. 3.), u tekstu izmijenjenom Uredbom Komisije (EZ) br. 1031/2008 od 19. rujna 2008. (SL L 291, str. 1.; u daljnjem tekstu: KN).

2

Zahtjev je upućen u okviru spora između društva Hark GmbH & Co. KG (u daljnjem tekstu: Hark) i Hauptzollamta Duisburg o tarifnom razvrstavanju cijevnog seta za peći te o carinama i antidampinškim pristojbama na uvoz proizvoda podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

3

Međunarodna konvencija kojom je uspostavljen harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe (u daljnjem tekstu: HS), sklopljena u Bruxellesu 14. lipnja 1983., i njezin protokol o izmjeni od 24. lipnja 1986. (u daljnjem tekstu: Konvencija o HS‑u) potvrđeni su u ime Europske ekonomske zajednice Odlukom Vijeća 87/369/EEZ od 7. travnja 1987. (SL L 198, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 6., str. 3.).

4

Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke (a) Konvencije o HS‑u, sve ugovorne strane obvezuju se svoje carinske tarifne i statističke nomenklature uskladiti s HS‑om, koristiti sve njegove tarifne brojeve i podbrojeve kao i pripadajuće brojčane oznake bez dodavanja ili preinaka, te slijediti brojčani niz tog sustava. Istom se odredbom određuje i obveza ugovornih strana u pogledu primjene općih pravila za tumačenje HS‑a kao i svih napomena za odsjeke, poglavlja i podbrojeve tog sustava, te da neće preinačiti opseg njegovih odsjeka, poglavlja, tarifnih brojeva ili podbrojeva.

5

Vijeće za carinsku suradnju, koje je postalo Svjetska carinska organizacija, uspostavljeno konvencijom o osnivanju tog vijeća zaključenom u Bruxellesu 15. prosinca 1950., odobrava, pod uvjetima definiranim u članku 8. Konvencija o HS‑u, napomene s objašnjenjem i mišljenja o razvrstavanju koje donosi Odbor za HS, tijelo čije je ustrojstvo uređeno člankom 6. te konvencije. U skladu s člankom 7. stavkom 1. Konvencije o HS‑u, zadaća tog odbora među ostalim se sastoji u predlaganju njezinih izmjena te sastavljanju napomena s objašnjenjem, mišljenja o razvrstavanju i drugih stajališta za tumačenje HS‑a.

6

Napomenom 2. uz odsjek XV. HS‑a, koja se odnosi na „dijelove za opću uporabu”, predviđa se:

„U nomenklaturi se pod pojmom ,dijelovi za opću uporabu' podrazumijevaju:

[...]

U poglavljima 73. do 76. i od 78. do 82. (osim u tarifnom broju 7315), pojam dijelovi proizvoda ne uključuje dijelove za opću uporabu kako su prethodno definirani.

[...]”

7

Napomena s objašnjenjem HS‑a za odsjek XV., naslovljen „Dijelovi”, glasi ovako:

„[...] dijelovi za opću uporabu (vidjeti bilješku 2. odsjeka), predstavljeni odvojeno, ne smatraju se dijelovima proizvoda, nego slijede svoj vlastiti režim. To bi bio slučaj s, primjerice, vijcima proizvedenim specijalno za radijatore za centralo grijanje ili posebnim oprugama za automobile. Prvi bi bili razvrstani kao vijci pod br. 7318, a ne kao dijelovi radijatora pod br. 7322, dok bi drugi spadali pod br. 7320 vezan uz opruge, a ne pod br. 8708 koji se odnosi na dijelove i pribor za automobile.”

8

Prema napomeni s objašnjenjem za tarifni broj 7307 HS‑a, taj tarifni broj „uključuje proizvode od željeza ili čelika koji su prije svega namijenjeni međusobnom spajanju ili povezivanju dviju cijevi ili dijelova cijevi, ili cijevi i nekog drugog sustava, ili pak zatvaranju pojedinih dijelova cijevi, osim određenih predmeta koji iako su namijenjeni za montažu tuba i cijevi (primjerice, spojnice ili obujmice koje se pričvršćuju na zidove kako bi držale cijevi, spojnice koje služe pričvršćivanju fleksibilnih cijevi na čvrste dijelove poput tuba, slavina, spojnica, itd.), nisu njihov sastavni dio (br. 7325 ili 7326)”.

9

Bilješka s objašnjenjem za tarifni broj 7321 HS‑a, govoreći o „dijelovima” proizvoda obuhvaćenih tim tarifnim brojem, predviđa sljedeće:

„Ovim tarifnim brojem obuhvaćeni su i jasno prepoznatljivi željezni ili čelični dijelovi gore spomenutih uređaja, primjerice ploče za pećnice, ploče i krugovi za kuhanje, ladice za pepeo, odvojiva ognjišta, obični plamenici (plinski, naftni itd.), vrata, rešetke, noge, zaštitne šipke, šipke za držanje krpa i sustavi za grijanje tanjura.”

10

KN, uspostavljena Uredbom br. 2658/87, temelji se na HS‑u te je istovremeno namijenjena zadovoljavanju zahtjeva Zajedničke carinske tarife i statistike vanjske trgovine Europske unije.

11

Prvi dio KN‑a sadrži skup uvodnih odredbi. U prvom odsjeku KN‑a, posvećenom općim pravilima, odsjek A predviđa opća pravila za tumačenje KN‑a prema kojima se vrši razvrstavanje robe u KN. Tako se među ostalim predviđa da se razvrstavanje zakonski određuje sukladno nazivima tarifnih brojeva i napomenama uz odsjeke ili poglavlja, dok tekst naslova odsjeka, poglavlja i potpoglavlja služi samo za lakše snalaženje.

12

Razvrstavanje miješanih proizvoda i složene robe provodi se po načelima navedenim, među ostalim, u pravilu 3. KN‑a, u čijoj se točki (b) određuje:

„Miješane proizvode, složenu robu koja se sastoji od različitih materijala ili je izrađena od različitih proizvoda i proizvode pakirane u setovima za pojedinačnu prodaju, koje se ne može razvrstati primjenom općeg pravila 3. točke (a), razvrstava se kao da se sastoje od materijala ili proizvoda koji im daje bitno obilježje, u mjeri u kojoj se to može utvrditi.” [neslužbeni prijevod]

13

Drugi dio KN‑a sadržava odsjek XV. koji se odnosi na obične kovine i proizvode od običnih kovina. Taj odsjek, sastavljen od poglavlja 72. do 83., sadržava poglavlje 73. naslovljeno „Proizvodi od željeza ili čelika”. Među uvodnim bilješkama uz taj odsjek, nalazi se bilješka 2. u kojoj se navodi:

„U nomenklaturi se pod pojmom ,dijelovi za opću uporabu' podrazumijevaju:

[...]

U poglavljima 73. do 76. i 78. do 82. (osim u tarifnom broju 7315), pojam dijelovi proizvoda ne uključuje dijelove za opću uporabu kako su prethodno definirani.

[...]” [neslužbeni prijevod]

14

Tarifni broj 7307 KN‑a formuliran je kako slijedi:

„Cijevni pribor (na primjer, spojnice, koljena, kolčaci), od željeza ili čelika:

[...]

– ostalo:

7307 99 – – ostalo:

[...]

7307 99 90 – – – ostalo”. [neslužbeni prijevod]

15

Tarifni broj 7321 KN‑a formuliran je kako slijedi:

„Peći, peći za grijanje prostorija, štednjaci (uključujući štednjake koji se mogu dodatno koristiti za centralno grijanje), roštilji, žeravnice, plinska kuhala, uređaji za grijanje jela i slični neelektrični kućanski aparati te njihovi dijelovi, od željeza ili čelika:

[...]

7321 90 00 – Dijelovi”. [neslužbeni prijevod]

16

Tarifni broj 7326 KN‑a formuliran je kako slijedi:

„Ostali proizvodi od željeza ili čelika:

[...]” [neslužbeni prijevod]

17

Uredbom (EZ) br. 964/2003 od 2. lipnja 2003. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog pribora za cijevi, od željeza ili čelika, podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Tajlanda, te poslanog s Tajvana, neovisno o tome ima li ili nema deklarirano podrijetlo s Tajvana (SL L 139, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 11., svezak 30., str. 89.), Vijeće Europske unije uvelo je konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog cijevnog pribora od željeza ili čelika vanjskog promjera do najviše 609,6 milimetara koji se koristi za varenje ili druge svrhe te se može svrstati, među ostalim, pod oznaku KN‑a ex 7307 99 90, podrijetlom među ostalim iz Kine. Antidampinška pristojba za proizvode uvezene iz Kine na snazi u trenutku nastanka činjenica iz glavnog postupka iznosila je 58,6 %.

18

Hark je u Njemačku uvezao cijevne setove za peći od čelika podrijetlom iz Kine. Ti su se setovi, u pakiranjima namijenjenim za maloprodaju, sastojali od komada cijevi sa zglobom savijenim pod pravim kutom, opremljenog zatvaračem radi omogućavanja unutarnjeg čišćenja, spoja na dimnjak te odgovarajućeg zatvarača, pri čemu su svi ti dijelovi bili premazani slojem vatrootporne boje.

19

Dana 28. srpnja 2009. Hark je Hauptzollamtu Duisburg podnio deklaraciju za uvoz navedenih cijevnih setova za peći prema tarifnom podbroju 7321 90 00 KN‑a kojim su obuhvaćeni dijelovi za „[p]eći, peći za grijanje prostorija, štednja[ke] (uključujući štednjake koji se mogu dodatno koristiti za centralno grijanje), roštilj[e], žeravnice, plinska kuhala, uređaj[e] za grijanje jela i sličn[e] neelektričn[e] kućansk[e] aparat[e] te njihovi dijelovi, od željeza ili čelika”, za koje carina iznosi 2,7 %. Cijevni setovi o kojima je riječ u glavnom postupku pušteni su, kako je i zatraženo, u slobodan promet.

20

Nakon nadzora provedenog prilikom Harkova naknadnog uvoza tih setova, Hauptzollamt Duisburg je, smatrajući da uvezeni proizvodi zapravo spadaju pod tarifni podbroj 7307 99 90 KN‑a koji se odnosi na „[c]ijevni pribor (na primjer, spojnice, koljena, kolčaci), od željeza ili čelika”, 20. svibnja 2010. izdao porezno rješenje u kojem je zatražio naknadno plaćanje carine po stopi od 3,7 %, i, primjenom Uredbe br. 964/2003, antidampinške pristojbe po stopi od 58,6 %, jer su ti proizvodi bili podrijetlom iz Kine.

21

Hark je protiv tog poreznog rješenja podnio žalbu koju je Hauptzollamt Duisburg odbio 10. kolovoza 2011.

22

Hauptzollamt Duisburg smatrao je da, prema napomenama s objašnjenjem kako HS‑a tako i KN‑a, tarifni broj 7307 uključuje proizvode ponajprije namijenjene međusobnom spajanju ili povezivanju dviju cijevi ili dijelova cijevi, ili cijevi i nekog drugog sustava, ili pak zatvaranju pojedinih dijelova cijevi. Nadalje, Hauptzollamt Duisburg smatrao je da su proizvodi obuhvaćeni tarifnim brojem 7307, u smislu bilješke 2. točke (a) odsjeka XV. KN‑a, dijelovi za opću uporabu koje nije trebalo detaljno navoditi u tekstu tog tarifnog broja. Dodao je da proizvode iz tarifnog broja 7307 KN‑a treba smatrati dijelovima za opću uporabu te da ih slijedom toga treba razvrstavati prema njihovim vlastitim karakteristikama, čak i kad se jasno mogu koristiti za određeni glavni proizvod. To tijelo osim toga tvrdi da se napomene s objašnjenjem HS‑a ni na jednom mjestu ne referiraju na bilo kakvu normu prema kojoj bi se taj tarifni broj primjenjivao samo na cijevi i pribor namijenjen provođenju tekućina i plinova.

23

Hark je pred sudom koji je uputio zahtjev podnio tužbu radi poništenja tog poreznog rješenja. Pred tim sudom Hark je među ostalim tvrdio da se za dimovodne cijevi, izrađene specijalno za odvod ispušnih plinova iz peći, ne može reći da su za opću uporabu. Dodao je da proizvodi koje on uvozi nisu namijenjeni za montažu tuba i cijevi nego peći, pa ih nije moguće tretirati tako da spadaju pod tarifni broj 7307 KN‑a, tumačen u svjetlu napomena s objašnjenjem HS‑a. Osim toga, tvrdio je da su dotični proizvodi iz glavnog postupka gotovi proizvodi koje je jednostavno montirati, za razliku od tuba i cijevi čija je namjena da budu transformirane te ih treba povezati tehničkim sredstvima.

24

Sud koji je uputio zahtjev zaključuje da se prema općem pravilu 3. točki (b) KN‑a, kada je riječ o robi pakiranoj u setovima za koju razvrstavanje nije moguće izvršiti primjenom općeg pravila 3. točke (a) KN‑a, ta roba razvrstava prema materijalu ili proizvodu koji joj daje bitno obilježje. U predmetu u kojem vodi postupak taj sud smatra da komad cijevi sa zglobom određuje bitno obilježje dotičnih cijevnih setova za peći. Navodi i da su ti setovi neophodni za funkcioniranje peći. Naime, bez spoja koji cijevni set za peć povezuje s cijevi dimnjaka, peć ne bi mogla funkcionirati u zatvorenom prostoru jer bi propuštala ispušne plinove, a to bi među ostalim dovelo u pitanje sigurnost korištenja peći. Isto tako, sud koji je uputio zahtjev napominje da je cijevni set za peć namijenjen isključivo za peći. Taj sud osim toga ističe da se s obzirom na dimenzije seta, odnosno vanjski promjer 154 mm i vanjske dimenzije 495 mm x 595 mm, ne radi o običnom spoju, nego o dijelu glavnog priključka za odvod ispušnih plinova iz peći.

25

Svejedno dvojeći o tarifnom razvrstavanju tih proizvoda kao „cijevnog pribora” koji spada pod tarifni broj 7307 KN‑a ili kao čeličnih „dijelova” za „[p]eći, peći za grijanje prostorija, štednja[ke]” koji spadaju pod tarifni broj 7321 KN‑a, Finanzgericht Düsseldorf odlučio je prekinuti postupak i Sudu postaviti sljedeća prethodna pitanja:

26

Svojim dvama pitanjima, koja valja ispitati zajedno, sud koji je uputio zahtjev u bitnome pita Sud treba li KN tumačiti na način da cijevni set za peć, kao što je onaj iz glavnog postupka, koji se sastoji od komada čelične cijevi sa zglobom savijenim pod pravim kutom, vanjskog promjera 154 mm i vanjskih dimenzija 495 mm x 595 mm, premazanog slojem vatrootporne boje i opremljenog zatvaračem radi omogućavanja unutarnjeg čišćenja, spoja na dimnjak te odgovarajućeg zatvarača, spada pod tarifni broj 7321 KN‑a kao čelični dio peći ili pod tarifni broj 7303 KN‑a kao cijevni pribor.

27

Što se tiče cijevnih setova za peći u pakiranjima namijenjenim za maloprodaju o kojima je riječ u glavnom postupku, pred sudom koji je uputio zahtjev nije osporeno da od tri dijela od kojih su sastavljeni, komad cijevi sa zglobom daje dotičnim setovima bitno obilježje u smislu općeg pravila 3. točke (b) KN‑a, te da on zbog toga predodređuje tarifno razvrstavanje dotična tri proizvoda.

28

Hark tvrdi da je navedeni komad cijevi sa zglobom dio koji je isključivo namijenjen spajanju peći na cijev dimnjaka te precizira da bez takvog spoja ne bi bilo prolaska zraka koji omogućava odvod ispušnih plinova iz peći u cijev dimnjaka. Prema tome tvrdi da bi se zbog ispušnih plinova koji se zadržavaju u prostoriji vatra ugasila nedugo nakon što je zapaljena. U tom slučaju postoji opasnost da otvaranje vrata peći dovede do eksplozivnog zapaljenja neizgorenih plinova u peći. Stoga smatra da je taj komad cijevi sa zglobom neophodan za funkcioniranje peći te da ga prema tome treba razvrstati pod tarifni broj 7321 KN‑a kao dio peći.

29

Komisija naprotiv smatra da isti taj komad cijevi sa zglobom treba zbog svojih osobina i objektivnih svojstava razvrstati pod tarifni broj 7307 KN‑a, kao cijevni pribor. Prema mišljenju te institucije, činjenice da je komad cijevi sa zglobom isključivo namijenjen funkcioniranju peći i da je neophodan za to funkcioniranje, nisu relevantni kriteriji za razvrstavanje tog dijela pod jedan ili drugi tarifni broj. Komisija s tim u vezi tvrdi da je namjena proizvoda samo dodatni kriterij za potrebe njegova tarifnog razvrstavanja i da se, s obzirom na to da se radi o proizvodu koji spada pod „dijelove za opću uporabu” u smislu bilješke 2. odsjeka XV. KN‑a, namjena tog proizvoda ne može uzeti u obzir kod njegova tarifnog razvrstavanja.

30

Prema ustaljenoj sudskoj praksi, u interesu pravne sigurnosti i jednostavnijeg nadzora odlučujući uvjet za razvrstavanje robe u carinsku tarifu u načelu treba tražiti na temelju njezinih osobina i objektivnih svojstava kako su određeni tekstom tarifnog broja KN‑a i napomenama za odjeljke ili poglavlja (vidjeti među ostalim presudu od 19. srpnja 2012., Rohm & Haas Electronic Materials CMP Europe i dr., C‑336/11, t. 31.).

31

Naime, iz općih pravila za tumačenje KN‑a proizlazi da se razvrstavanje robe zakonski određuje sukladno tekstu tarifnih brojeva i podbrojeva, kao i napomena uz odsjeke ili poglavlja KN‑a koje imaju obvezujuću pravnu snagu (presuda od 12. srpnja 2012., TNT Freight Management (Amsterdam), C‑291/11, t. 31.).

32

Nadalje, napomene s objašnjenjem koje je, kad je riječ o KN‑u, sastavila Komisija te, kad je riječ o HS‑u, Svjetska carinska organizacija, znatno doprinose tumačenju opsega različitih tarifnih brojeva iako nemaju obvezujuću pravnu snagu (gore navedena presuda TNT Freight Management, t. 32.).

33

Valja također podsjetiti da namjena proizvoda može predstavljati objektivan kriterij razvrstavanja ako je svojstvena tom proizvodu te se ta svojstvenost može ocijeniti s obzirom na njegove osobine i objektivna svojstva (gore navedena presuda TNT Freight Management,t. 33. i navedena sudska praksa).

34

Komadi cijevi sa zglobom, kao što su to oni iz glavnog postupka, izričito se ne spominju ni u tekstu tarifnih brojeva 7321 ili 7307 KN‑a, ni u tekstu bilježaka njegovih odsjeka ili poglavlja, a niti u napomenama s objašnjenjem KN‑a ili HS‑a.

35

Što se tiče tarifnog broja 7321 KN‑a, iz analize tog tarifnog broja proizlazi da on među ostalim uključuje „peći” kao i „njihov[e] dijelov[e], od željeza ili čelika”, dok se tarifni podbroj 7321 90 00 KN‑a specifično referira na „dijelove”.

36

KN ne definira pojam „dijelova” u smislu tarifnog broja 7321 KN‑a. Međutim, iz sudske prakse Suda utvrđene u kontekstu poglavlja 84. i 85. odsjeka XVI. i poglavlja 90. odsjeka XVIII. KN‑a, proizlazi da pojam „dijelovi” podrazumijeva postojanje cjeline za čije su funkcioniranje oni nužni (vidjeti među ostalim presude od 15. veljače 2007., RUMA, C‑183/06, Zb., str. I‑1559., t. 31.; od 16. lipnja 2011., Unomedical, C‑152/10, Zb., str. I‑5433., t. 29., te gore navedenu presudu Rohm & Haas Electronic Materials CMP Europe i dr., t. 34.). Iz te sudske prakse proizlazi da kako bi se neki proizvod moglo smatrati „dijelom” u smislu navedenih poglavlja, nije dovoljno dokazati da bez tog proizvoda uređaj ili stroj ne može odgovoriti potrebama za koje je namijenjen. Također potrebno je dokazati da je mehanički ili električni rad uređaja ili stroja o kojem je riječ uvjetovan spomenutim proizvodom (vidjeti u tom smislu presudu od 7. veljače 2002., Turbon International, C‑276/00, Zb., str. I‑1389., t. 30., te gore navedenu presudu Rohm & Haas Electronic Materials CMP Europe i dr., t. 35.). Nadalje, treba voditi računa o bilješci 2. točki (a) odsjeka XV. KN‑a u kojoj se precizira da referiranje na „dijelove” među ostalim u tarifnom broju 7321, ne uključuje „dijelove za opću uporabu”.

37

U interesu dosljedne i ujednačene primjene Zajedničke carinske tarife, pojmu „dijelovi” u smislu tarifnog broja 7321 KN‑a treba dati definiciju jednaku onoj koja proizlazi iz sudske prakse usvojene u kontekstu drugih poglavlja KN‑a na koju se podsjeća u točki 36. ove presude.

38

U konkretnom slučaju, iz činjeničnih razmatranja suda koji je uputio zahtjev proizlazi da su komad cijevi sa zglobom, o kojem je riječ u glavnom postupku, pričvrsni dio i zatvarač namijenjeni isključivo za peći. Nadalje, taj dio služi spajanju peći na cijev dimnjaka. Kad ne bi bilo tog spoja, peć ne bi mogla funkcionirati jer bi propuštala ispušne plinove.

39

Dakle, treba zaključiti da je komad cijevi sa zglobom neophodan za funkcioniranje peći. S obzirom na sudsku praksu navedenu u točki 36. ove presude, takav komad cijevi sa zglobom stoga se može smatrati „dijelom” peći te, shodno tomu, biti razvrstan pod tarifni broj 7321 KN‑a.

40

Valja međutim ispitati treba li komad cijevi sa zglobom razvrstati pod tarifni broj 7307 KN‑a kao „cijevni pribor”, što bi u skladu s bilješkom 2. odsjeka XV. na koju se podsjeća u točki 36. ove presude, isključilo razvrstavanje tog komada kao „dijela” peći u smislu tarifnog broja 7321 KN‑a.

41

Tarifni broj 7307 KN‑a označava cijevni pribor (na primjer, spojnice, koljena, kolčace) „od željeza ili čelika”. Prema napomeni s objašnjenjem za navedeni tarifni broj 7307 HS‑a, on obuhvaća proizvode „od željeza ili čelika” namijenjene ponajprije međusobnom spajanju ili povezivanju dviju cijevi ili dijelova cijevi, ili cijevi i nekog drugog mehanizma, ili pak zatvaranju pojedinih dijelova cijevi.

42

U predmetu iz glavnog postupka, iz činjeničnih razmatranja suda koji je uputio zahtjev proizlazi da komad cijevi sa zglobom o kojem je ovdje riječ nije namijenjen međusobnom povezivanju dviju cijevi ili dijelova cijevi, ili pak cijevi i nekog drugog sustava, nego služi spajanju peći na cijev dimnjaka. Taj se komad dakle ne može smatrati dijelom za opću uporabu u smislu bilješke 2. točke (a) odsjeka XV. KN‑a.

43

Prema tome, valja zaključiti da proizvod kao što je onaj iz glavnog postupka, ne može biti razvrstan pod tarifni broj 7307 KN‑a i ne spada u „dijelove za opću uporabu” u smislu bilješke 2. točke (a) odsjeka XV. KN‑a. Njega s druge strane treba razvrstati, uzevši u obzir njegove osobine i njegova objektivna svojstva kao i namjenu svojstvenu tom proizvodu, pod tarifni broj 7321 KN‑a kao čelični „dio” peći.

44

U svjetlu svih prethodnih razmatranja, na postavljena pitanja valja odgovoriti da KN treba tumačiti na način da cijevni set za peć, kao onaj iz glavnog postupka, koji se sastoji od komada čelične cijevi sa zglobom savijenim pod pravim kutom, vanjskog promjera 154 mm i vanjskih dimenzija 495 mm x 595 mm, premazanog slojem vatrootporne boje i opremljenog zatvaračem radi omogućavanja unutarnjeg čišćenja, spoja na dimnjak te odgovarajućeg zatvarača, treba razvrstati pod tarifni broj 7321 KN‑a, kao čelični dio peći.

45

Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.

Slijedom navedenog, Sud (deseto vijeće) odlučuje:

Kombiniranu nomenklaturu iz Priloga I. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi, u verziji na temelju Uredbe Komisije (EZ) br. 1031/2008 od 19. rujna 2008., treba tumačiti na način da cijevni set za peć, kao onaj iz glavnog postupka, koji se sastoji od komada čelične cijevi sa zglobom savijenim pod pravim kutom, vanjskog promjera 154 mm i vanjskih dimenzija 495 mm x 595 mm, premazanog slojem vatrootporne boje i opremljenog zatvaračem radi omogućavanja unutarnjeg čišćenja, spoja na dimnjak te odgovarajućeg zatvarača, treba razvrstati pod tarifni broj 7321 navedene kombinirane nomenklature, kao čelični dio peći.