EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 22.1.2024.

COM(2024) 42 final

2024/0019(COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o upisu dodatnih udjela u kapitalu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od strane Europske unije i izmjeni Sporazuma o osnivanju EBRD-a u pogledu ograničenog i postupnog proširenja zemljopisnog opsega djelovanja EBRD-a na supsaharsku Afriku i Irak te o ukidanju propisanog ograničenja kapitala za redovne djelatnosti

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi prijedloga

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) osnovana je 1991. kako bi podržala prijelaz na tržišno orijentirana gospodarstva zemalja srednje i istočne Europe nakon kolapsa komunističkih režima. Europska unija zajedno s Europskom investicijskom bankom (EIB) i 40 zemalja (uključujući sve tadašnje države članice Unije) članice su osnivačice. EBRD je trenutačno 1 u vlasništvu 72 zemlje, Unije i EIB-a. Nakon dvaju proširenja svojeg izvornog zemljopisnog opsega, EBRD danas podupire ulaganja u 38 zemalja u kojima djeluje 2 i koje u praksi provode višestranačke demokracije, pluralizma i tržišnog gospodarstva s ciljem razvoja privatne i poduzetničke inicijative. 3

Predloženom odlukom namjerava se Uniji omogućiti upis dodatnih uplaćenih dionica u EBRD u povećanje kapitala o kojem je Odbor guvernera odlučio 15. prosinca 2023. kako bi se osigurala potpora Banke za otpornost i obnovu Ukrajine nakon 2023. te kontinuirana potpora u svim zemljama u kojima djeluje za rješavanje najhitnijih izazova tranzicije, u skladu s mandatom i strateškim smjerom EBRD-a.

Predloženom Odlukom namjeravaju se odobriti i izmjene Sporazuma o osnivanju EBRD-a kojima se i. omogućuje ograničeno i postupno proširenje zemljopisnog opsega djelovanja EBRD-a na supsaharsku Afriku i Irak i ii. ukidaju propisana ograničenja kapitala za redovne djelatnosti, a Odbor direktora EBRD-a ovlašćuje se da utvrdi i zadrži odgovarajuća ograničenja u pogledu pokazatelja adekvatnosti kapitala.

Predloženom Odlukom guverner koji predstavlja Uniju u EBRD-u ovlašćuje se da položi potreban instrument za upis novih dionica te da EBRD-u dostavi izjavu o prihvaćanju prethodno opisanih izmjena Sporazuma o osnivanju EBRD-a. 

Unija je postala članica EBRD-a nakon donošenja Odluke Vijeća 90/674/EEZ 4 19. studenoga 1990. o sklapanju Sporazuma o osnivanju EBRD-a 5 . Početni kapital EBRD-a utvrđen je na 10 milijardi ECU, od čega je Unija upisala 3 %.

Guverneri EBRD-a odlučili su 1996. udvostručiti odobreni kapital EBRD-a za koji je Unija upisala dodatnih 30 000 dionica u iznosu od po 10 000 EUR po dionici, nakon čega je upisani kapital Unije iznosio 600 milijuna EUR 6 . Udio Unije u ukupnom odobrenom kapitalu EBRD-a ostao je na istoj razini. Upis dodatnih dionica uslijedio je nakon Odluke Vijeća 97/135/EZ 7 donesene 17. veljače 1997. kojom se predviđa da bi „Europska zajednica trebala upisati dodatne dionice kao rezultat Odluke o udvostručenju kapitala EBRD-a”. EBRD je 2010. odlučio povećati svoj odobreni dionički kapital za 10 milijardi EUR, koji se sastoji od 100 000 uplaćenih dionica i 900 000 dionica po pozivu kako bi imao dovoljno kapitala za srednjoročno održavanje razumne razine aktivnosti u zemljama u kojima djeluje. Unija je u skladu s tim upisala dodatne dionice na temelju Odluke 1219/2011/EU donesene 16. studenoga 2011. 8

Na svojoj Godišnjoj sjednici Vijeća guvernera u Samarkandu 18. svibnja 2023. Odbor guvernera EBRD-a donijelo je tri strateške odluke o budućnosti EBRD-a:

Prvo, Odbor guvernera donio je Rezoluciju br. 258 u kojoj se navodi da će biti potrebna dodatna potpora dioničara kako bi se EBRD-u omogućilo da ispuni svoju misiju u Ukrajini osiguravanjem trajne potpore nakon 2023. Rezolucija je donesena u svjetlu agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine u veljači 2022., koji je podržala vlada Bjelarusa. EBRD je najveći institucionalni ulagač i predan partner Ukrajini od ukrajinske neovisnosti u kolovozu 1991.

Dioničari su jasno naveli da EBRD zbog svog jedinstvenog mandata i komparativnih prednosti mora nastaviti imati ključnu ulogu u međunarodnim aktivnostima, odnosno blisko surađivati s Unijom i drugim međunarodnim financijskim institucijama radi potpore ukrajinskom realnom gospodarstvu za vrijeme rata i poslijeratne obnove te istodobno očuvati svoju financijsku snagu. Stoga je Odbor guvernera sadašnju i buduću potporu Ukrajini utvrdio kao najveći prioritet EBRD-a.

Odbor guvernera izjavio je i da EBRD mora nastaviti podupirati sve zemlje u kojima djeluje. Mnoge od njih i dalje su negativno pogođene ratom, uključujući one koji prihvaćaju izbjeglice i čija gospodarstva uvelike ovise o Rusiji.

Nadalje, Odbor guvernera zaključio je da je uplaćeni kapital najučinkovitiji oblik potpore dioničara te da namjerava donijeti konačnu odluku o iznosu i vremenu povećanja kapitala do kraja 2023. Cilj je povećanja kapitala EBRD-u pružiti potrebna sredstva za nastavak pružanja potpore Ukrajini uz istodobnu zaštitu njegove financijske snage i kreditnog rejtinga „AAA”. Konkretno, to je potrebno kako bi se osigurala održiva razina aktivnosti za vrijeme rata i visoka razina ulaganja u fazu obnove Ukrajine.

U skladu s tim Odbor guvernera donio je 15. prosinca 2023. Rezoluciju br. 265 9 kojom se EBRD ovlašćuje da poveća broj svojih dionica za 400 000 novih dionica po cijeni od 10 000 EUR po dionici, u ukupnom iznosu od četiri milijarde EUR, s datumom stupanja na snagu 31. prosinca 2024.

Sudjelovanjem Unije u povećanju kapitala osigurat će se da Unija zadrži svoj izravni udio od 3 % ukupnog upisanog kapitala EBRD-a. Dioničari EBRD-a su i Europska investicijska banka (EIB) (3 %) i pojedinačne države članice (EU27, oko 48,4 %), što Uniji trenutačno daje većinski udio od 54,4 %.

Unija će moći razmjerno upisati 12 102 nove dionice po nominalnoj vrijednosti od 10 000 EUR po dionici, čime će se broj uplaćenih dionica Unije povećati na 102 146. Dionice bi se plaćale dulje od pet godina u jednakim obrocima.

Tablica 1.: Udio dionica Unije u EBRD-u nakon povećanja kapitala

Drugo, u svibnju 2023. Odbor guvernera odlučio je u Rezoluciji br. 259 10 nastaviti s ograničenim i postupnim proširenjem na supsaharsku Afriku i Irak izmjenom zemljopisnog opsega djelovanja EBRD-a, koji je definiran u članku 1. Sporazuma o osnivanju EBRD-a. U izvješću Odbora direktora EBRD-a upućenom Vijeću guvernera zaključeno je da bi se mandat i poslovni model EBRD-a najprikladnije uklapali u šest zemalja supsaharske Afrike, a to su Benin, Côte d’Ivoire, Gana, Kenija, Nigerija i Senegal, pri čemu se prva ulaganja planiraju provoditi od 2025., pod uvjetom da te zemlje podnesu EBRD-u zahtjeve za članstvo i status zemlje djelovanja i da te zahtjeve odobri Odbor guvernera EBRD-a. Odluka odražava sve jače gospodarske veze između zemalja u kojima EBRD trenutačno djeluje i supsaharske Afrike i Iraka te potencijal za razvijanje privatnog sektora u tim gospodarstvima u skladu s tranzicijskim mandatom Banke. To je još značajnije zbog destabilizirajuće uloge Rusije u regiji.

Analiza koju je proveo EBRD potvrđuje da ograničeno i postupno proširenje na navedenih šest zemalja u supsaharskoj Africi i Iraku neće 1) umanjiti njegovu sposobnost pružanja potpore zemljama u kojima već djeluje, 2) ugroziti njegov kreditni rejting „AAA” ni 3) dovesti do zahtjeva za dodatnim kapitalnim doprinosima. Nadalje, takvo ograničeno i postupno proširenje zemljopisnog opsega njegova djelovanja omogućit će se izmjenom članka 1. Ugovora o osnivanju EBRD-a. Odbor guvernera istaknuo je da se širenje mora provesti na način kojim se neće oslabiti usmjerenost EBRD-a na pružanje potpore zemljama u kojima već djeluje, uključujući Ukrajinu i druge zemlje pogođene ruskim ratom.

U skladu s uvjetima donesene rezolucije, svi zahtjevi za status zemlje primateljice razmotrit će se nakon ratifikacije i stupanja na snagu relevantne izmjene članka 1. Sporazuma o osnivanju EBRD-a. 11 Svi zaprimljeni zahtjevi ocijenit će se u skladu s utvrđenim postupcima upravljanja EBRD-a.

EBRD ne predviđa ulaganja u te zemlje prije 2025.

Treće, u skladu s preporukama skupine G20 za preispitivanje okvira za adekvatnost kapitala, Odbor guvernera u svibnju 2023. odlučio je u Rezoluciji br. 260 12 iz članka 12. stavka 1. Sporazuma o osnivanju EBRD-a ukloniti propisano ograničenje kapitala za redovne djelatnosti i delegirati Odboru direktora sve aspekte okvira adekvatnosti kapitala EBRD-a. 13 Time će se otvoriti put prema fleksibilnijem i dinamičnijem upravljanju kapitalom te će se dioničarima omogućiti kontinuirana kontrola glavnih pokazatelja kapitala.

Člankom 12. stavkom 1. Sporazuma o osnivanju EBRD-a trenutačno se formalno ograničava nominalna vrijednost obveza redovnog kapitala koje EBRD može preuzeti. Ta je odredba slična onoj iz temeljnih dokumenata drugih multilateralnih razvojnih banaka.

Međutim, tijekom proteklog desetljeća dioničari pridaju sve veću važnost tome da multilateralne razvojne banke budu inovativne u korištenju svojeg kapitala kako bi optimalno iskoristile svoj kapitalni kapacitet i bile u mogućnosti maksimalno povećati svoj učinak. Najnoviji i najsveobuhvatniji skup prijedloga kojima se podupire taj cilj iznesen je u neovisnom preispitivanju okvira za adekvatnost kapitala multilateralnih razvojnih banaka koje je provela skupina G20. U tom su preispitivanju iznesene opsežne preporuke, koje su EBRD i njegovo Odbor guvernera pažljivo razmotrili. Konkretno, u preispitivanju se preporučuje da multilateralne razvojne banke premjeste specifične kvantitativne ciljeve financijske poluge (kao što je onaj iz članka 12. stavka 1.) iz statuta u okvire adekvatnosti kapitala. Poduzimanjem tih mjera povećala bi se fleksibilnost jer bi se EBRD-u omogućilo da u budućnosti provodi potrebne prilagodbe ciljeva bez potrebe za izmjenom svojih osnovnih dokumenata.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Partnerstvo Unije s EBRD-om snažnije je nego ikad prije. EBRD je uključen u provedbu proračuna Unije u okviru neizravnog upravljanja (bespovratna sredstva, financijski instrumenti i proračunska jamstva), čime pomaže u ostvarenju ciljeva politika višegodišnjeg financijskog okvira EU-a. EBRD također daje ključan doprinos provedbi strategije Global Gateway. Unija je zaslužna za 40 % svih donatorskih sredstava od osnivanja EBRD-a te je stoga najveći donator Banke. Unija je 2022. doprinijela potpori EBRD-a zemljama u kojima djeluje pružanjem 998 milijuna EUR donatorskih sredstava i jamstava za potporu zajedničkim prioritetima, u Uniji i izvan nje.

U 2022. Unija i EBRD potpisali su važne sporazume okrenute budućnosti, kao što su okvirni sporazum o financijskom partnerstvu, sporazum o jamstvu u okviru programa InvestEU i dva sporazuma o jamstvu u okviru Europskog fonda za održivi razvoj plus (EFOR plus). Pri provedbi fondova EU-a EBRD bi se trebao i dalje pridržavati pravila i postupaka utvrđenih u Financijskoj uredbi. 14

EBRD je najveći institucionalni ulagač u Ukrajini i već trideset godina podupire njezin prijelaz na održivo tržišno gospodarstvo. Od početka ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine EBRD je blisko surađivao s Unijom i drugim međunarodnim partnerima, kao što je MMF, na promicanju zajedničkih ciljeva u Ukrajini. Zbog opsega potpore koja je dugoročno potrebna u Ukrajini ključna je učinkovita i djelotvorna koordinacija s drugim akterima, uključujući multilateralne razvojne banke i međunarodne financijske institucije, kako bi se maksimalno povećao učinak ograničenih resursa. Zajednički ciljevi utvrđeni su obvezom ukrajinske vlade da ponovno uspostavi i održi makroekonomsku stabilnost i napreduje prema članstvu u Uniji.

U tom su kontekstu ciljevi Unije u pogledu EBRD-a sljedeći: i. barem zadržati svoj glasački udio na trenutačnoj razini kako bi nastavila ostvarivati prioritete politika EU-a u Ukrajini, kao i u drugim zemljama u kojima EBRD djeluje; ii. izmijeniti Sporazum o osnivanju EBRD-a radi a) proširenja njegova zemljopisnog opsega, na ograničen i postupan način, na određene zemlje supsaharske Afrike i Iraka; i b) ukinuti propisano ograničenje kapitala za redovne djelatnosti i delegirati Odboru direktora sve aspekte okvira adekvatnosti kapitala EBRD-a, u skladu s preporukama neovisnog preispitivanja skupine G20, kako bi se omogućilo fleksibilno i dinamično upravljanje kapitalom, uz istodobno osiguravanje kontinuirane kontrole glavnih pokazatelja kapitala od strane dioničara.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

EBRD je osnovan sa zadaćom da „potiče tranziciju prema otvorenim tržišno orijentiranim gospodarstvima i promiče privatne i poduzetničke inicijative u zemljama koje su se opredijelile za primjenu načela višestranačke demokracije, pluralizma i tržišnoga gospodarstva” u srednjoj i istočnoj Europi, srednjoj Aziji, u Mongoliji od 2006., te od 2012. u regiji južnog i istočnog Mediterana. EBRD u svim zemljama u kojima posluje u načelu primjenjuje i promiče standarde i politike Unije. Kako bi ispunio zahtjeve Unije u područjima kao što su politika zaštite okoliša i socijalna politika, EBRD u svojim projektima vodi dijalog o politikama i postavlja uvjete (npr. učinak tranzicije, standardi korporativnog upravljanja, javna nabava, okolišni standardi itd.).

Odgovor EBRD-a na agresivni rat Rusije protiv Ukrajine snažan je i u skladu s politikom Unije jer je Banka brzo najavila sveobuhvatan paket usmjeren na ulaganje u iznosu od tri milijarde EUR u razdoblju 2022. – 2023. za potporu Ukrajini. 15 Odgovor EBRD-a uključivao je i znatnu potporu drugim zemljama pogođenima ratom u kojima djeluje kroz okvir za otpornost i osiguravanje životnih uvjeta. EBRD je aktivni sudionik u Upravljačkom odboru Platforme za koordinaciju donatora, koji se sastoji od viših dužnosnika Ukrajine, skupine G-7 i Unije. Ta platforma koordinira financiranje hitnih potreba Ukrajine te njezina gospodarskog oporavka i mjera obnove. Sudjelovanje u povećanju uplaćenog kapitala EBRD-a najdjelotvorniji je i najučinkovitiji instrument kojim se osigurava najveći učinak poluge i stabilna je osnova za nastavak ulaganja EBRD-a u Ukrajini.

U državama kandidatkinjama EBRD-ovo ostvarivanje tranzicijskih ciljeva dobro se podudara s ciljem napredovanja prema pristupanju Uniji. Komisijina preliminarna analiza statusa Ukrajine kao zemlje kandidatkinje za članstvo u Uniji pokazuje da će biti potrebne znatne reforme na svim razinama kako bi se Ukrajina uskladila sa standardima Unije. Napori EBRD-a i povezani uvjeti bit će u skladu s uspješnom provedbom tih reformi kako bi se poduprli ciljevi Ukrajine u pogledu članstva.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Kapital EBRD-a povećao se dva puta, 1996. i 2011. 16 Unija je u oba navrata upisala dodatni kapital u skladu sa svojim udjelom u kapitalu.

Nakon stupanja na snagu Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), odluka o sudjelovanju u povećanju kapitala iz 2011. donesena je postupkom suodlučivanja, s člankom 212. UFEU-a kao pravnom osnovom kojom se predviđa da Unija provodi mjere gospodarske, financijske i tehničke suradnje, osobito pomoći trećim zemljama.

Odluka 602/2012/EU o izmjeni Sporazuma o osnivanju EBRD-a kako bi se omogućilo širenje djelovanja EBRD-a na regiju južnog i istočnog Mediterana također se temeljila na članku 212. UFEU-a.

S obzirom na prethodno navedene presedane i na to da je svrha povećanja kapitala omogućiti EBRD-u da podupre otpornost i obnovu Ukrajine, čini se primjerenim Prijedlog odluke temeljiti na članku 212. UFEU-a, uključujući dodatnu izmjenu članka 12. stavka 1.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Predložena Odluka odnosi se na izravno članstvo i dioničarstvo Unije u EBRD-u.

•Proporcionalnost

Nije primjenjivo

•Odabir instrumenta

Svrha se može postići samo odlukom Vijeća i Parlamenta.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Savjetovanja s dionicima

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Povećanje kapitala!

•Procjena učinka

S obzirom na kontekst iznesen u prethodna dva odjeljka, u skladu s načelom proporcionalnosti i dosadašnjom praksom, Komisija nije izradila službenu procjenu učinka.

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Udio Unije u upisanom kapitalu EBRD-a iznosi oko 3,03 %, stoga bi Unija povećala svoj upisani kapital za 121 020 000 EUR u obliku uplaćenih dionica u vrijednosti od 10 000 EUR po dionici. Članovi EBRD-a mogu upisati dionice 30. lipnja 2025. ili prije, odnosno na neki kasniji datum ali najkasnije 31. prosinca 2025., kako Odbor direktora može odrediti 30. lipnja 2025. ili prije tog datuma.

Prvi obrok plaća svaki član EBRD-a na kasniji od dva sljedeća datuma: i. 30. travnja 2025.; ili ii. 60 dana nakon što je instrument o upisu stupio na snagu. Preostala četiri obroka plaćaju se do 30. travnja 2026.; 30. travnja 2027.; 30. travnja 2028., odnosno 30. travnja 2029.

Ova inicijativa zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike do gornje granice u okviru naslova 6. ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u. To će se utvrditi u trenutku donošenja prijedloga Komisije za nacrt proračuna za 2025. i ovisi o pregovorima između Vijeća i Europskog parlamenta.

Izmjene Sporazuma o osnivanju EBRD-a ne utječu na proračun Unije.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

·promicanju ciljeva EU-a,

·upotrebi kapitala EBRD-a,

·mjerama za transparentnost poslovanja EBRD-a preko financijskih posrednika,

·doprinosima EBRD-a preuzimanju rizika i djelotvornosti pri poticanju privatnog sektora na dodatno financiranje,

·suradnji EIB-a i EBRD-a izvan Unije.

2024/0019 (COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o upisu dodatnih udjela u kapitalu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od strane Europske unije i izmjeni Sporazuma o osnivanju EBRD-a u pogledu ograničenog i postupnog proširenja zemljopisnog opsega djelovanja EBRD-a na supsaharsku Afriku i Irak te o ukidanju propisanog ograničenja kapitala za redovne djelatnosti

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 212.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Na temelju članka 4. stavka 3. Sporazuma o osnivanju Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Odbor guvernera EBRD-a je 15. prosinca 2023. Rezolucijom br. 265 17 odlučio povećati odobreni dionički kapital EBRD-a za 4 000 000 000 EUR kako bi EBRD imao dovoljno kapitala da u srednjoročnom razdoblju u okviru propisanih ograničenja održi primjerenu razinu aktivnosti u državama u kojima djeluje.

(2)Prije tog povećanja kapitala Unija drži 90 044 dionica, od kojih svaka ima nominalnu vrijednost od 10 000 EUR.

(3)U skladu s Rezolucijom 265, odobren dionički kapital EBRD-a povećava se za 400 000 uplaćenih dionica, a članovi EBRD-a mogu 30. lipnja 2025. ili prije, odnosno na neki kasniji datum ali najkasnije 31. prosinca 2025., kako Odbor direktora EBRD-a može odrediti 30. lipnja 2025. ili prije tog datuma, upisati određeni broj cijelih dionica, razmjerno svojem postojećem dioničkom udjelu. Povećanje kapitala plaća se u pet obroka, koje svaki član plaća na kasniji od dva sljedeća datuma: i. 30. travnja 2025.; ili ii. 60 dana nakon što je instrument o upisu stupio na snagu. Preostala četiri obroka isplaćuju se do 30. travnja 2026., do 30. travnja 2027., do 30. travnja 2028. i do 30. travnja 2029. U skladu s tim Unija će moći upisati 12 102 novih dionica, od kojih svaka ima nominalnu vrijednost od 10 000 EUR za ukupno 121 020 000 EUR, čime se broj uplaćenih dionica Unije povećava na 102 146.

(4)Povećanje kapitala potrebno je kako bi se omogućio nastavak aktivnosti i ulaganja EBRD-a u Ukrajini tijekom rata, a posebno tijekom poslijeratnog razdoblja, za potporu obnovi Ukrajine. Kad je riječ o potpori tim aktivnostima, povećanjem kapitala osigurava se i da se tim naporima ne ograničava sposobnost EBRD-a da zadovolji potrebe u drugim zemljama u kojima djeluje. U skladu je sa zahtjevom iz članka 13. točke v. Sporazuma o osnivanju EBRD-a da Banka nastoji održati razumnu diversifikaciju svih svojih ulaganja. Kao posljedica toga, povećanjem uplaćenog kapitala podupire se financijski snažan EBRD koji može provoditi svoj mandat i ispunjavati ciljeve dioničara u svim zemljama u kojima djeluje.

(5)Primjereno je da Unija upiše te dodatne dionice kako bi ostvarila svoje ciljeve u području vanjskih gospodarskih odnosa i očuvala svoju relativnu glasačku moć unutar EBRD-a.

(6)U skladu s Rezolucijom 259 18 , donesenom 18. svibnja 2023., Odbor guvernera EBRD-a glasovao je za potrebne izmjene Sporazuma o osnivanju EBRD-a, čime se EBRD-u omogućuje ograničeno i postupno proširenje zemljopisnog opsega djelovanja na supsaharsku Afriku i Irak, uz zadržavanje potpune predanosti Ukrajini i zemljama u kojima već djeluje. Tom je rezolucijom potvrđeno da bi se produljenje mandata EBRD-a trebalo postići bez potrebe za dodatnim kapitalnim doprinosima njegovih dioničara.

(7)Zemljopisni opseg djelovanja EBRD-a trebalo bi proširiti na supsaharsku Afriku i Irak na ograničen i postupan način u potpunom skladu s vrijednostima EBRD-a u pogledu pružanja potpore zemljama koje su predane i primjenjuju načela višestranačke demokracije, vladavine prava, poštovanja ljudskih prava, pluralizma i tržišnog gospodarstva. EBRD je razvio pristup u fazama za početak svojih aktivnosti u predmetnim regijama, kojim će se uzeti u obzir regionalne i nacionalne posebnosti. Prva ulaganja u supsaharskoj Africi predviđena su u odabranim zemljama od 2025. 19 Uzimajući u obzir usmjerenost EBRD-a na razvoj privatnog sektora i njegov tranzicijski mandat, vrijednost koju Banka može dodati u supsaharskoj Africi i Iraku znatna je i geostrateški važna za Uniju.

(8)Predstavnici Unije u upravljačkim tijelima EBRD-a trebali bi poticati EBRD na nastavak bliske suradnje s Unijom i civilnim društvom, kao i na daljnji razvoj bliske suradnje s drugim europskim i međunarodnim javnim financijskim institucijama kako bi se u potpunosti iskoristile njihove komparativne prednosti pri proširenju poslovanja na supsaharsku Afriku i Irak.

(9)U skladu s postojećom praksom, prije nego što odobri novu zemlju djelovanja, EBRD bi trebao provesti detaljnu tehničku procjenu gospodarskih i političkih uvjeta u predmetnoj zemlji, uključujući: procjenu predanosti te zemlje načelima višestranačke demokracije, pluralizma i tržišnog gospodarstva, kako je utvrđeno u članku 1. Sporazuma o osnivanju EBRD-a, procjenu tranzicijskih nedostataka i preispitivanje aktivnosti drugih međunarodnih financijskih institucija u toj zemlji i prioriteta u odnosu na koje bi EBRD mogao najbolje iskoristiti svoje jedinstveno znanje i vještine. Takvu bi procjenu trebalo provesti za svaku novu zemlju koja podnese zahtjev za članstvo u EBRD-u i status zemlje djelovanja koju odobri Odbor guvernera EBRD-a.

(10)U Rezoluciji 260 20 Odbor guvernera EBRD-a prepoznao je ključnu ulogu EBRD-a u rješavanju gorućih globalnih izazova i provedbi preporuka iz neovisnog preispitivanja okvira adekvatnosti kapitala koje je provela skupina G20. Kako bi se omogućilo optimalno korištenje kapitalnog kapaciteta EBRD-a za postizanje najvećeg mogućeg učinka u zemljama primateljicama, potrebno je izmijeniti članak 12. stavak 1. Sporazuma o osnivanju EBRD-a radi uklanjanja propisanog ograničenja kapitala.

(11)U skladu s člankom 56. Sporazuma o osnivanju EBRD-a, Odbor guvernera EBRD-a obratio se svim članovima da potvrde prihvaćaju li predložene izmjene.

(12)Stoga bi povećanje kapitala i izmjene Sporazuma o osnivanju EBRD-a trebalo odobriti u ime Unije,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

Unija upisuje 12 102 dodatne dionice u kapitalu EBRD-a po cijeni od 10 000 EUR po dionici u skladu s Rezolucijom 265 Odbora guvernera EBRD-a prije 30. lipnja 2025. ili na taj datum odnosno najkasnije 31. prosinca 2025., o čemu Odbor direktora EBRD-a odlučuje najkasnije do 30. lipnja 2025.

Upisane dionice plaćaju se u pet obroka, pri čemu se prvi obrok plaća na kasniji od dva sljedeća datuma i. 30. travnja 2025.; ili ii. 60 dana nakon što je instrument Unije o upisu stupio na snagu. Preostala četiri obroka isplaćuju se do 30. travnja 2026., do 30. travnja 2027., do 30. travnja 2028. i do 30. travnja 2029. 

Članak 2.

Guverner EBRD-a koji predstavlja Uniju polaže potrebni instrument upisa u ime Unije.

Članak 3.

U ime Unije odobravaju se izmjene članka 1. Sporazuma o osnivanju EBRD-a kako bi se omogućilo ograničeno i postupno proširenje zemljopisnog područja njegova poslovanja na supsaharsku Afriku i Irak te njegova članka 12. stavka 1. kako bi se uklonila propisana ograničenja kapitala.

Članak 4.

Guverner EBRD-a, koji predstavlja Uniju, u njezino ime EBRD-u dostavlja izjavu o prihvaćanju izmjena.

Članak 5.

Guverner EBRD-a koji predstavlja Uniju u okviru godišnjeg izvješća Europskom parlamentu izvješćuje i o aktivnostima i djelovanju EBRD-a u supsaharskoj Africi i Iraku.

Članak 6.

Ova Odluka stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Specifični ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” je vrijednost koja proizlazi iz intervencije Unije i koja predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

3.2.3.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

☒ Novo djelovanje 

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 21  

◻ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

Potpora vanjskom djelovanju Unije ulaganjem u njezino susjedstvo, zemlje u razvoju i ostatak svijeta, uključujući pomoć zemljama koje se pripremaju za pristupanje Uniji.

1.4.2.Specifični ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” je vrijednost koja proizlazi iz intervencije Unije i koja predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

☒ ograničeno trajanje

–◻    na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–☒    Financijski učinak u 2025. za odobrena sredstva za preuzete obveze i od 2025. do 2029. 22 za odobrena sredstva za plaćanje.

◻neograničeno trajanje

–Provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna 23   

☒ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–☒ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije;

–◻    putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe;

–◻ tijelima javnog prava;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koji su navedeni u odgovarajućem temeljnom aktu.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–☒    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više od jednog naslova za poslovanje, ponovite prethodni odjeljak:

U ovaj se odjeljak unose „administrativni proračunski podaci”, koji prethodno moraju biti uneseni u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog 5. Odluci Komisije o internim pravilima za izvršenje dijela „Komisija” općeg proračuna Europske unije), koji se unosi u DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje 

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 

–☒    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave.

3.2.3.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–☒    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

06 se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebne ljudske resurse pokrit će osoblje glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje tom aktivnošću i/ili je preraspodijeljeno unutar glavne uprave.

Opis zadaća:

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

U prijedlogu/inicijativi:

–◻    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar odgovarajućeg naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

–☒    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

–Utvrditi će se u trenutku donošenja prijedloga Komisije za nacrt proračuna za 2025. i ovisi o pregovorima između Vijeća i Europskog parlamenta.

–◻    zahtijeva reviziju VFO-a.

3.2.5.Doprinos trećih strana 

U prijedlogu/inicijativi:

–☒    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–◻    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

–☒    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

na vlastita sredstva

na ostale prihode

navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda.

(1)    Krajem 2023.

(2)    Albanija, Armenija, Azerbajdžan, Bjelarus (pristup sredstvima EBRD-a obustavljen od ožujka 2022.), Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Egipat, Estonija, Gruzija, Grčka, Mađarska, Jordan, Kazahstan, Kosovo, Kirgiska Republika, Latvija, Libanon, Litva, Moldova, Mongolija, Crna Gora, Maroko, Sjeverna Makedonija, Poljska, Rumunjska, Rusija (nema novih djelatnosti od 2014. a pristup sredstvima EBRD-a obustavljen od ožujka 2022.), Srbija, Slovačka Republika, Slovenija, Tadžikistan, Tunis, Turkmenistan, Turska, Ukrajina, Uzbekistan

(3)    U skladu s člankom 8. stavkom 3. Sporazuma o osnivanju EBRD-a pristup Ruske Federacije i Bjelarusa resursima EBRD-a suspendiran je 1. travnja 2022.

(4)    SL L 372, 31.12.1990., str. 1.

(5)    U skladu s Odlukom Vijeća 90/674/EEZ od 19. studenoga 1990., Uniju predstavlja Komisija u EBRD-u.

(6)    Taj se iznos sastojao od 157,5 milijuna EUR uplaćenog kapitala i 442,5 milijuna EUR kapitala na poziv.

(7)    SL L 57, 26.2.1997., str. 4.

(8)    SL L 313, 26.11.2011., str. 1.

(9)     Rezolucija 265

(10)     Rezolucija 259  

(11)    Da bi izmjena članka 1. stupila na snagu, morat će je podržati 3/4 članova EBRD-a, uključujući najmanje dvije zemlje primateljice, koje predstavljaju 4/5 ukupne glasačke snage u EBRD-u.

(12)     Rezolucija 260

(13)    Kako bi izmjena članka 12. stavka 1. stupila na snagu, treba je podržati najmanje 3/5 članova EBRD-a, koji predstavljaju najmanje 85 % ukupne glasačke snage u EBRD-u.

(14)    SL L 193, 30.7.2018., str. 1.

(15)    EBRD je 23. listopada 2023. objavio da je ostvaren cilj da se za ukrajinsko realno gospodarstvo izdvoji tri milijarde EUR.

(16)    Kapital EBRD-a povećan je 1996. kako bi se omogućilo širenje djelatnosti Banke u regijama gdje je izvorno djelovala u skladu sa svojim tranzicijskim mandatom, dok je povećanje kapitala 2011. dogovoreno kao odgovor na financijsku krizu 2008. i prepoznatu potrebu dioničara Banke da pojačaju svoje aktivnosti kako bi pomogli u promicanju i podupiranju oporavka u regiji.

(17)     Rezolucija 265

(18)     Rezolucija 259

(19)    Benin, Côte d’Ivoire, Gana, Kenija, Nigerija i Senegal, ovisno o njihovim zahtjevima i odobrenju njihova statusa kao zemalja primateljica od strane EBRD-a.

(20)     Rezolucija 260

(21)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(22)    Moguće financijske posljedice za razdoblje nakon 2027. ne dovode u pitanje Uredbu o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje nakon 2027.

(23)    Informacije o načinima izvršenja proračuna i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BUDGpedia.

(24)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(25)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(26)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(27)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(28)    Moguće proračunske posljedice za razdoblje nakon 2027. okvirne su i navode se samo u informativne svrhe, bez prejudiciranja dogovora o Uredbi o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje nakon 2027..

(29)    Prema službenoj proračunskoj nomenklaturi.

(30)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(31)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(32)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(33)    Kako je opisan u točki 1.4.2. „Specifični ciljevi…”.

(34)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(35)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(36)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).