EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 25.6.2024.

COM(2024) 180 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o zajedničkom fondu za rezervacije 2023.

{SWD(2024) 161 final}

Sadržaj

UVOD    

Dio 1.: Ključne etape 2023.

1.1. Opći pregled

1.2. Struktura odjeljka

1.3. Aktivacije jamstava i zahtjevi za plaćanje

1.4. Stvarna stopa rezervacija

Dio 2.: Ulagačka strategija, sastav i uspješnost portfelja

2.1. Sastav i obilježja portfelja

2.2. Okolišni, socijalni i upravljački (ESG) otisak

2.3. Uspješnost zajedničkog fonda za rezervacije 2023.

ZAKLJUČCI    

UVOD

Ovo je izvješće treće godišnje izvješće o zajedničkom fondu za rezervacije ( 1 ) i odnosi se na razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. U njemu se navode najvažniji događaji povezani s funkcioniranjem zajedničkog fonda za rezervacije 2023., predstavljaju se glavni financijski parametri i parametri rizika te godišnja uspješnost fonda. Osim toga, predstavljaju se i rezultati mjera koje je Komisija poduzela kako bi doprinijela dugoročnijoj uspješnosti fonda uvođenjem diversificiranih ulaganja.

Zajednički fond za rezervacije, koji je osnovan u skladu s člankom 212. Financijske uredbe, drži sve rezervacije izdvojene iz proračuna EU-a ili koje su kao doprinose izdvojile države članice sudionice i zemlje EFTA-e za pokrivanje rizika od gubitaka u operacijama za koje se jamči unutarnjim ( 2 ) i vanjskim ( 3 ) jamstvima koja pruža Europska unija. Osim proračunskih jamstava, rezervacije se drže u zajedničkom fondu za rezervacije za većinu zajmova u okviru makrofinancijske pomoći trećim zemljama ( 4 ). Rezervacije koje se drže u zajedničkom fondu za rezervacije kapitalna su rezerva iz koje se isplaćuju sredstva za pokrivanje aktivacija jamstava iz operacija koje proizlaze iz operacija koje se podupiru i drugih odljeva.

Zajednički fond za rezervacije započeo je s radom u siječnju 2021. Njegova tržišna vrijednost na kraju 2023. iznosila je 18,8 milijardi EUR, što znači da je to uvjerljivo najveći investicijski portfelj kojim Komisija izravno upravlja.

Zahvaljujući razboritom pozicioniranju zajednički fond za rezervacije dobro se snašao na volatilnom tržištu 2023. i bio je u dobrom položaju da ostvari koristi od dobrih rezultata na tržištu na kraju godine. Konkretno, zajednički fond za rezervacije zabilježio je apsolutni povrat od +5,21 %, što mu je pomoglo nadoknaditi dio gubitaka iz 2022. (–8,9 %) i nadopuniti rezervacije jamstva. Gledajući prema budućnosti, postojeće okruženje viših i pozitivnih kamatnih stopa čvrst je temelj za povrate u srednjoročnom razdoblju.

Ovo izvješće odnosi se na pitanja povezana s upravljanjem imovinom zajedničkog fonda za rezervacije. Razvoj nepredviđenih obveza koje proizlaze iz proračunskih jamstava i zajmova EU-a, za koje se drži imovina zajedničkog fonda za rezervacije, bit će dio zasebnog izvješća koje se dostavlja u skladu s člankom 250. Financijske uredbe.

Dio 1.: Ključne etape 2023.

1.1. Opći pregled

Kao i prethodnih godina, fondom se upravlja u skladu s postupcima u okviru njegove uspostavljene upravljačke strukture ( 5 ) i bez operativnih incidenata.

Na dan 31. prosinca 2023. vrijednost neto imovine ( 6 ) iznosila je 18,8 milijardi EUR, što je 4,4 milijarde EUR više nego na kraju 2022. (povećanje od 30 % u godinu dana). Zajednički fond za rezervacije zaprimio je 2023. neto doprinose u iznosu od 3,53 milijarde EUR iz proračuna EU-a odnosno od država članica sudionica i zemalja EFTA-e. Preostalo povećanje vrijednosti portfelja (880 milijuna EUR) rezultat je povećane tržišne vrijednosti postojeće imovine.

Slika 1: Kretanje neto vrijednosti imovine zajedničkog fonda za rezervacije

(u milijardama EUR)

Radni dokument službi Komisije priložen ovom izvješću sadržava više informacija o financijskim izvještajima.

1.2. Struktura odjeljka

Iako se imovinom zajedničkog fonda za rezervacije upravlja u skladu s jedinstvenom investicijskom politikom, ona se drži u različitim odjeljcima povezanima s pojedinačnim proračunskim jamstvima i programima financijske pomoći.

Rezervacije iz zajedničkog fonda za rezervacije namijenjene su za određeno proračunsko jamstvo / program financijske pomoći, u skladu s njihovim odgovarajućim pravnim okvirima ( 7 ). Iznosi dodijeljeni svakom proračunskom jamstvu knjiže se u zasebne odjeljke kako bi se omogućilo praćenje razina rezervacija u odnosu na razine utvrđene instrumentom kojim se uspostavlja jamstvo. Ako rezervacije padnu ispod određenih razina, nadopune se mogu financirati iz omotnica odgovarajućih programa.

U program InvestEU 2023. dodana su dva nova odjeljka „države članice” ( 8 ), uz njih 10 u 2022. Razvoj odjeljaka prethodnih godina detaljnije je opisan u izvješćima zajedničkog fonda za rezervacije za 2021. ( 9 ) i 2022. ( 10 ).

Dana 31. prosinca 2023. zajednički fond za rezervacije sastojao se od 16 odjeljaka, od kojih je 13 bilo potpuno operativno i sadržavalo je sredstva. Preostali odjeljci aktivirat će se nakon zaprimanja odgovarajućih prvih priljeva.

Tablica 1: Odjeljci zajedničkog fonda za rezervacije na dan 31. prosinca 2023.

Slika 2: Veličina odjeljaka zajedničkog fonda za rezervacije na dan

31. prosinca 2023.

1.3. Aktivacije jamstava i zahtjevi za plaćanje

Upravljanje likvidnošću za aktivacije jamstava i zahtjeve za plaćanje olakšano je zaštitnim slojem likvidnosti, kako je propisano u smjernicama za upravljanje imovinom ( 15 ). Zaštitni sloj likvidnosti sastoji se od ograničenih rezervi novca u središnjoj riznici Komisije kako bi se pokrili očekivani odljevi novca u tromjesečnom razdoblju na temelju obavijesti provedbenih partnera.

Na početku 2023. iznosio je 342 milijuna EUR, Tijekom godine zaprimio je priljeve u iznosu od 114 milijuna EUR ( 16 ), a neto iznos isplaćen 2023. bio je gotovo 351 milijun EUR ( 17 ). Na kraju 2023. preostali iznos zaštitnog sloja bio je 106 milijuna EUR.

Aktivacije proračunskih jamstava koje su isplaćene iz rezervi zajedničkog fonda za rezervacije ( 18 ) i ostala potraživanja sredstava iz odjeljaka zajedničkog fonda za rezervacije 2023. sažeti su u nastavku ( 19 ).

Tablica 2: Odljevi iz zajedničkog fonda za rezervacije 2023., detaljan pregled

Slika 3: Odljevi iz zajedničkog fonda za rezervacije 2023. po odjeljku (u mil. EUR)

1.4. Stvarna stopa rezervacija

U članku 213. Financijske uredbe utvrđuje se da će se izdvajanje rezervacija za proračunska jamstva i financijsku pomoć trećim zemljama u zajedničkom fondu za rezervacije temeljiti na stvarnoj stopi rezervacija, kako je definirana tim člankom. Za stvarnu stopu rezervacija uzima se u obzir da bi zajedničko upravljanje zajedničkim fondom za rezervacije, za razliku od upravljanja zasebnim jamstvenim fondovima, moglo dovesti do diversifikacije ako se aktivacija iz različitih odjeljaka ne poveže vremenski ili prema intenzitetu.

Stvarna stopa rezervacija je omjer između

·potrebnog iznosa novca i novčanih ekvivalenata u zajedničkom fondu za rezervacije kojim se zajednički upravlja i

·zbroja potrebnog iznosa novca i novčanih ekvivalenata kad bi se svakim odjeljkom upravljalo zasebno.

Propisano je da bi stvarna stopa rezervacija trebala biti između 95 % i 100 %, pri čemu bi brojka manja od 100 % upućivala na diversifikacijski učinak. Komisija je u skladu s izračunima na temelju utvrđene metodologije ( 21 ) i opće makroekonomske i geopolitičke neizvjesnosti (neki odjeljci zajedničkog fonda za rezervacije uvelike ovise o razvoju situacije u Ukrajini) predložila da stvarna stopa rezervacija za 2023. ostane 100 % jer nije utvrđena diversifikacija između aktivacija rezervacija u različitim odjeljcima. Taj je pristup potvrđen u donesenom godišnjem proračunu za 2024. 

Dio 2.: Ulagačka strategija, sastav i uspješnost portfelja

Opća načela i razmatranja na kojima se temelji ulagačka strategija zajedničkog fonda za rezervacije utvrđena su u smjernicama za upravljanje imovinom zajedničkog fonda za rezervacije i dodatno opisana u prvom godišnjem izvješću o zajedničkom fondu za rezervacije za 2021. ( 22 ). Na temelju konzervativnog pristupa iz njegovih smjernica za upravljanje imovinom i niske tolerancije rizika, zajedničkim fondom za rezervacije upravlja se tako da bi se trebao barem nastojati očuvati kapital u razdoblju ulaganja (devet godina) ( 23 ). U skladu s tom razboritom politikom ulaganja, imovina u koju zajednički fond za rezervacije može ulagati ograničena je na vrijednosne papire s visokim rejtingom i visokim fiksnim prinosom. Većinski dio zajedničkog fonda za rezervacije dosad je bio ograničen na ulaganja u vrijednosne papire (obveznice) s investicijskim rejtingom i fiksnim prinosom u eurima i američkim dolarima. Smjernice za upravljanje imovinom izmijenjene su 2022. kako bi se omogućila ograničena vlasnička ulaganja u okviru fondova čijim se udjelima trguje na burzi na temelju kojih se otvaraju dodatne mogućnosti diversifikacije za zajednički fond za rezervacije.

2.1. Sastav i obilježja portfelja

U skladu sa smjernicama za upravljanje imovinom, zajednički fond za rezervacije održava likvidan diversificiran portfelj, prije svega ulaganjem u dužničke instrumente s visokim rejtingom, kao što su obveznice koje izdaju države, nadnacionalna tijela, državne agencije i trgovačka društva.

Portfelj zajedničkog fonda za rezervacije bio je na kraju godine dobro diversificiran u raznim vrstama imovine koje su među prihvatljivim vrijednosnicama s fiksnim prinosom, uključujući određenu ograničenu izloženost na osnovi vrijednosnih papira koji nisu u eurima (američki dolari), fondove vlasničkog kapitala čijim se udjelima trguje na burzi te novac ili novčane ekvivalente. Dobit ili gubici zbog tečajnih razlika vrijednosnih papira i transakcija koji nisu u eurima većinom su se kompenzirali suprotnim promjenama valutnih izvedenica koje se upotrebljavaju kao zaštita od rizika.

Kreditna kvaliteta portfelja zajedničkog fonda za rezervacije bila je visoka i imala je prosječni rejting „A”, što podrazumijeva zanemarivu vjerojatnost neispunjenja obveza ( 24 ).

Više od 36 % tržišne vrijednosti portfelja uloženo je u vrijednosne papire s kreditnim rejtingom „AAA” ( 25 ), a ostatak je raspoređen na ljestvici investicijskog rejtinga.

Ulaganja u američkim dolarima činila su 6,6 % tržišne vrijednosti portfelja ( 26 ), pri čemu je valutni rizik bio osiguran terminskim ugovorima.

Vlasnički kapital činio je 5,5 % tržišne vrijednosti portfelja na kraju 2023.

U prosincu 2023. oko 15,2 % portfelja sastojalo se od kratkotrajne likvidne imovine ( 27 ), koja je služila kao izvor likvidnosti spreman za rukovanje u slučaju odljeva većih od prethodno opisanog zaštitnog sloja likvidnosti ( 28 ).

Slika 4: Dodjela portfelja zajedničkog fonda za rezervacije na kraju godine (2023.)

2.2. Okolišni, socijalni i upravljački (ESG) otisak

U 2023. je okolišni, socijalni i upravljački otisak portfelja ostao znatan, s udjelom obveznica s oznakom ESG ( 29 ) od 14,6 % u odnosu na 14,0 % u 2022. Proaktivnim pristupom ulaganjima u skladu s okolišnim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima prednost se daje obveznicama s oznakom ESG, pod uvjetom da su u skladu s kriterijima upravljanja rizicima i općom ulagačkom strategijom. Komisija je 2023. nastavila povećavati okolišni, socijalni i upravljački otisak u novoj ulagačkoj strategiji zajedničkog fonda za rezervacije, kako je objašnjeno u godišnjem izvješću o zajedničkom fondu za rezervacije za 2022. ( 30 ).

2.3. Uspješnost zajedničkog fonda za rezervacije 2023.

Volatilnost tržišta je i u 2023. bila znatna (vidjeti okvir). Međutim, zadnjih nekoliko mjeseci 2023. inflacijski pritisak počeo je slabjeti, pa su se pojavila tržišna očekivanja da će središnje banke 2024. početi smanjivati kamatne stope. Ta očekivana smanjenja stopa dovela su do djelomičnog preokreta dinamike zabilježene 2022. i pozitivno utjecala na vrijednost nepodmirenih obveznica u vlasništvu zajedničkog fonda za rezervacije. Detaljnije informacije o kretanjima na tržištu navedene su u okviru u nastavku.

U tom je kontekstu zajednički fond za rezervacije ostvario godišnji povrat od +5,21 % ( 31 ), u skladu s referentnim portfeljem (+5,40 %). Novouvedeni udio vlasničkog kapitala (u prosjeku oko 3,1 % u 2023.) doprinio je ukupnom prinosu od portfelja u vrijednosti od +0,38 %. Ako se razmatra zasebno, povrat od vlasničkog ulaganja bio je oko +12,5 %, što je više od dvostrukog iznosa povrata dijela fiksnog prinosa u 2023.

ZAKLJUČCI

Zajednički fond za rezervacije ostvario je povrat od +5,21 %, što mu je pomoglo nadoknaditi dio gubitaka iz 2022. (–8,9 %) i nadopuniti rezervacije jamstva. Gledajući prema budućnosti, postojeće okruženje viših i pozitivnih kamatnih stopa čvrst je temelj za povrate u srednjoročnom razdoblju. To se odražava u prosječnom prinosu do dospijeća za portfelj, koji je na kraju 2023. i dalje iznosio oko 3 % godišnje.

Zahtjevna situacija na tržištu tijekom 2022. naglasila je rizike od oslanjanja isključivo na ulaganja s fiksnim prihodom. Kako bi se smanjila ovisnost o tržištima obveznica, strategija ulaganja zajedničkog fonda za rezervacije diversificirana je 2023. ulaganjem u široke paneuropske dioničke indekse. Prva godina iskustva s ovom novom vrstom imovine bila je pozitivna. Pokazalo se da ograničena izloženost vlasničkom kapitalu može povećati povrat u skladu s niskom razinom rizika. Zajednički fond za rezervacije dobro je pozicioniran za održavanje putanje oporavka te postizanje dugoročne stabilnosti i rasta, u skladu sa svojim ciljevima ulaganja.

(1) () Komisija svake godine izvješćuje Europski parlament i Vijeće o zajedničkom fondu za rezervacije u skladu s člankom 214. Financijske uredbe (Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, SL L 193, 30.7.2018., str. 1.). U smjernicama za upravljanje imovinom zajedničkog fonda za rezervacije (Odluka Komisije od 25. ožujka 2020. o smjernicama za upravljanje imovinom zajedničkog fonda za rezervacije, C(2020) 1896 final, SL C 131, 22.4.2020., str. 3.) navedene su dodatne smjernice o sadržaju tog izvješća.

(2) () Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) i InvestEU.

(3) () Mandat EIB-a za vanjsko kreditiranje, Europski fond za održivi razvoj (EFOR) i Europski fond za održivi razvoj plus (EFOR+).

(4) () Osim zajmova makrofinancijske pomoći plus odobrenih Ukrajini 2023.

(5) ()    Upravljačka struktura opisana je u godišnjem izvješću o zajedničkom fondu za rezervacije za 2021., EUR-Lex – 52022DC0213 – HR – EUR-Lex (europa.eu) .

(6) () Neto vrijednost imovine zajedničkog fonda za rezervacije utvrđuje se na temelju vrijednosti ukupne imovine umanjene za obveze na odgovarajući datum izračuna neto vrijednosti imovine.

(7) () U skladu s npr. člancima 212.2, 212.4, 213.1 i 213.4 Financijske uredbe.

(8) () Za Maltu i Bugarsku.

(9) () EUR-Lex – 52022DC0213 – HR – EUR-Lex (europa.eu)

(10) () EUR-Lex – 52023DC0288 – HR – EUR-Lex (europa.eu)

(11) () Jamstveni fond za vanjska djelovanja drži rezervacije za mandat EIB-a za vanjsko kreditiranje, postojeće programe (makrofinancijska pomoć) i programe Euratoma.

(12)

() Europski fond za održivi razvoj.

(13) ()    Odjeljak „EU”.

(14) () U skladu s Odlukom (EU) 2022/12018 i Odlukom (EU) 2022/1628 o pružanju izvanredne makrofinancijske pomoći Ukrajini.

(15) () Odluka Komisije od 25. ožujka 2020. o smjernicama za upravljanje imovinom zajedničkog fonda za rezervacije (C(2020) 1896 final, SL C 131, 22.4.2020., str. 3.).

(16) ()    Od 114 milijuna EUR priljeva iz otkupa zajedničkog fonda za rezervacije, 60,7 milijuna EUR su povrati u okviru mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje.

(17) () U usporedbi s 222 milijuna EUR u 2022.

(18) () Pojedinačne aktivacije jamstava navedene su u zasebnom izvješću koje se dostavlja u skladu s člankom 41. stavkom 5. Financijske uredbe.

(19) () Važno je napomenuti da se 2024. ili nakon toga mogu pojaviti plaćanja za koja bi moglo biti potrebno ex post usklađivanje računovodstvene dokumentacije za 2023.

(20) () Od čega se 14,7 milijuna EUR odnosi na aktivacije 2022., zbog činjenice da je jednom od platnih transakcija obuhvaćeno razdoblje od 1. lipnja 2022. do 30. studenog 2023.

(21) () Delegirana odluka Komisije (EU, Euratom) C(2020) 7684 o dopuni Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća detaljnim uvjetima za izračun stvarne stope rezervacija zajedničkog fonda za rezervacije (SL L 42, 5.2.2021., str. 12.).

(22) () EUR-Lex – 52022DC0213 – HR – EUR-Lex (europa.eu)

(23) () Članak 2. stavak 1. smjernica za upravljanje imovinom.

(24) () Vjerojatnost neispunjenja obveza od 0,04 % u razdoblju od godine dana.

(25) () U usporedbi s više od 35 % u 2022.

(26) () U usporedbi s 3,5 % u 2022.

(27) () U usporedbi s 18 % u 2022.

(28) () Povrh zaštitnog sloja likvidnosti opisanog u odjeljku 1.5.

(29) () Kako bi ocijenila imaju li obveznice oznaku ESG radi dodjele zajedničkom fondu za rezervacije, Komisija se oslanja na ocjenu „upotrebljavanja sredstava” predmetne imovine koju su objavila analitička tijela i pružatelji podataka koje Komisija koristi za svoju funkciju upravljanja imovinom.

(30) () EUR-Lex – 52023DC0288 – HR – EUR-Lex (europa.eu)

(31) ()    Kumulativni povrat zajedničkog fonda za rezervacije od njegova osnivanja do kraja 2023. iznosi –5,22 %, što odražava ovaj slijed godišnjih povrata: 2023.: 5,21 %, 2022.: -8,85 %, 2021.: -1,17 %. Kad je riječ o cilju očuvanja kapitala u razdoblju ulaganja (procijenjeno na devet godina), to je i dalje u potpunosti ostvariv cilj, osobito s obzirom na to da su razine prinosa nakon 2022. čvrsto pozitivne, za razliku od negativnih ili nultih prinosa koji su prevladavali kad je zajednički fond za rezervacije osnovan.