EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 27.2.2024.

COM(2024) 88 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU

o preispitivanju funkcioniranja Uredbe (EU) 2022/1369 o koordiniranim mjerama za smanjenje potražnje za plinom, izmijenjene Uredbom (EU) 2023/706

I.Uvod

Od početka neopravdane i ničim izazvane ruske agresije na Ukrajinu opskrba EU-a ruskim plinom je narušena. Kao odgovor na pokušaj Rusije da energiju iskoristi kao političko oružje Komisija je donijela plan REPowerEU. Njegovi su ciljevi ušteda energije, ubrzavanje prelaska na čistu energiju i diversifikacija opskrbe energijom kako bi se što prije okončala ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. EU je 2021. iz Rusije uvezao 45 % plina. Od veljače 2022. opskrba ruskim plinom stalno se smanjuje, a 2023. je činila 15 % ukupnog uvoza plina u EU.

Kako bi se ublažili ozbiljni rizici za sigurnost opskrbe do kojih je došlo 2022. zbog daljnjeg prekida opskrbe iz Rusije, EU je u kolovozu 2022. donio Uredbu (EU) 2022/1369 (dalje u tekstu: „Uredba o smanjenju potražnje”) kako bi se potražnja za plinom dobrovoljno i koordinirano smanjila za 15 %. To smanjenje postaje obvezno ako se proglasi uzbunjivanje na razini Unije. Zbog stalno prisutnih rizika i potrebe za kontinuiranim i koordiniranim smanjenjem potražnje za plinom EU je u ožujku 2023. Uredbom (EU) 2023/706 produljio Uredbu o smanjenju potražnje za jednu godinu.

U članku 9. produljene Uredbe o smanjenju potražnje navodi se da Komisija do 1. ožujka 2024. mora provesti preispitivanje Uredbe s obzirom na opće stanje opskrbe Unije plinom i Vijeću podnijeti izvješće o glavnim nalazima tog preispitivanja. Na temelju tog izvješća Komisija može predložiti produljenje razdoblja primjene te uredbe.

II.Trenutačno stanje sigurnosti opskrbe

Od ruske invazije na Ukrajinu uvoz plina ruskim plinovodima znatno se smanjio, sa 150 milijardi m3 prije krize na 25 milijardi m3 u 2023. To se smanjenje uglavnom nadoknadilo smanjenjem potražnje za približno 65 milijardi m3. Smanjenju uvoza ruskog plina doprinijelo je i povećanje uvoza ukapljenog prirodnog plina (UPP) (približno 50 milijardi m3) i uvoz alternativnim plinovodima (približno 10 milijardi m3).

Slika 1. – Napredak u postupnom prekidu uvoza ruskog plina 2023. u odnosu na razdoblje prije krize

Izvor: ENER B4 i Zajednički istraživački centar na temelju podataka ENTSOG-a.

Uvjeti na globalnom tržištu plina i dalje su loši i očekuje se da će takvi ostati još neko vrijeme, s obzirom na to da se prije 2026. na globalnoj razini planira puštanje u pogon vrlo ograničenog broja novih kapaciteta za ukapljivanje UPP-a 1 . Zbog poremećaja u opskrbi uzrokovanog ruskom invazijom na Ukrajinu cijene plina i energije su se 2022. i 2023. povećale i postale nestabilne, a vrhunac je zabilježen u ljeto 2022. kad su skočile iznad 300 EUR/MWh. Epizode znatne volatilnosti zabilježene su i u ljeto i jesen 2023., kad su cijene porasle za više od 50 % u nekoliko tjedana 2 . Cijene plina i dalje su podložne volatilnosti i više su nego u razdoblju prije krize, što ima neizbježne posljedice za građane i konkurentnost poduzeća.

Postoje i drugi rizici različitih stupnjeva vjerojatnosti. Ako se ti rizici ostvare, mogli bi narušiti ravnotežu postignutu između ponude i potražnje. Ti rizici uključuju: porast azijske potražnje za UPP-om, zbog čega bi se smanjila dostupnost plina na svjetskom tržištu plina, naglo zahlađenje u drugom dijelu zime koje bi moglo dovesti do povećanja potražnje za plinom, ekstremne vremenske uvjete koji mogu utjecati na akumulaciju hidroelektrana ili slabu dostupnost proizvodnje nuklearne energije zbog čega bi se električna energija u većoj mjeri proizvodila u termoelektranama na plin, moguće daljnje poremećaje u opskrbi plinom, uključujući potpuni prestanak uvoza plina iz Rusije ili poremećaje u postojećoj kritičnoj infrastrukturi u sektoru plina.

Vjerojatnost takvih poremećaja u postojećoj kritičnoj infrastrukturi teško je procijeniti, ali može se prikazati na primjeru dva nedavna slučaja koja su se dogodila nakon donošenja prve Uredbe o smanjenu potražnje (EU) 2022/1369. U rujnu 2022. dogodila se sabotaža u kojoj je plinovod NordStream 1 oštećen do te mjere da neće moći transportirati plin u doglednoj budućnosti. U listopadu 2023. oštećen je Balticconnector, važan plinovod koji povezuje Finsku s Estonijom i ima kapacitet od oko 7 milijuna kubičnih metara dnevno. Trenutačno se provodi istraga kako bi se utvrdilo jesu li oštećenja vanjska ili ih je prouzročilo sidro plovila. Zbog toga Finska još uvijek ne može ispuniti kriterij N – 1, koji je dio infrastrukturnog standarda definiranog u članku 5. Uredbe (EU) 2017/1938, i proglasila je drugu najvišu kriznu razinu u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) 2017/1938. Finska se za opskrbu plinom sad oslanja isključivo na svoj kapacitet za uvoz UPP-a, uglavnom preko terminala za UPP Inkoo s kapacitetom od približno 13 milijuna kubičnih metara dnevno, pri čemu je vršna dnevna potražnja oko 9 – 12 milijuna kubičnih metara. Očekuje se da će se Balticconnector ponovno pustiti u rad tek nakon zime 2023./2024.

Osim toga, od donošenja prethodnog izvješća o preispitivanju Uredbe o smanjenju potražnje 3 geopolitička situacija dodatno se pogoršala. Uz agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, oružani sukobi visokog intenziteta pogodili su nekoliko regija opskrbe i tranzita, kao što su Bliski istok i Crveno more.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) također je istaknula da je sigurnost opskrbe plinom u EU-u ugrožena u svojem izvješću iz prosinca 2022. 4 , u kojem upozorava da unatoč poboljšanju situacije u odnosu na vrhunac krize u ljeto 2022. nije vrijeme za opuštanje. IEA je nakon toga objavila izvješće o tržištu plina za prvo tromjesečje 2024. 5 , u kojem se navodi da je globalna opskrba plinom i dalje ograničena jer povećanje globalnih kapaciteta za ukapljivanje (+13 milijardi m3) nije bilo dovoljno da se nadoknadi 38 milijardi m3 manje ruskog plina uvezenog u EU-u. Unatoč velikim količinama uskladištenog plina u EU-u, prema IEA-i na ograničenom tržištu i dalje postoje rizici od valova hladnoće u kasnu zimu i neočekivanih ograničenja opskrbe. Uz to, Europska mreža operatora transportnih sustava za plin (ENTSOG) objavila je svoju prognozu opskrbe za zimu 2023./2024. s pregledom za ljeto 6 , u kojem navodi da se, iako se opće stanje sigurnosti opskrbe u EU-u znatno poboljšalo, potražnja mora smanjiti kako bi se napunila skladišta i osigurala opskrba EU-a.

U tom je kontekstu bilo nužno znatno smanjiti potražnju za prirodnim plinom (–18 % od kolovoza 2022. do prosinca 2023.) kako bi se očuvala osjetljiva ravnoteža u opskrbi plinom u EU-u. Kontinuirano smanjenje potražnje za plinom tijekom sezone punjenja skladišta 2023. bilo je glavni čimbenik koji je omogućio da se skladišta do 1. studenog 2023. popune u rekordnim količinama (99 %). To smanjenje potražnje znatno je doprinijelo i razumnom upravljanju skladištima u prvoj polovini zime 2023./2024., jer su skladišta 1. veljače još uvijek bila 70 % puna.

III.Mjere za dobrovoljno smanjenje potražnje koje provode države članice

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe o smanjenju potražnje, koja je produljena Uredbom (EU) 2023/706 od 30. ožujka 2023., države članice morale su ažurirati svoje interventne planove uspostavljene člankom 8. Uredbe (EU) 2017/1938 kako bi u njih uvrstile mjere za dobrovoljno smanjenje potražnje koje su provele. U prethodnom izvješću o Uredbi o smanjenju potražnje 7 Komisija je već navela mjere koje su države članice poduzele i o kojima su izvijestile u vrijeme sastavljanja izvješća. Mjere su među ostalim uključivale:

1.kampanje za informiranje potrošača;

2.ograničenje grijanja i hlađenja npr. u javnim zgradama;

3.zamjenu goriva i ubrzanje uvođenja mjera za energetsku učinkovitost.

Od objave izvješća o smanjenju potražnje za 2023. podneseno je nekoliko novih nacionalnih interventnih planova, koji uglavnom uključuju mjere slične onima iz nacionalnih interventnih planova koji su prethodno dostavljeni i navedeni u Izvješću COM(2023) 173, a to su: 

·informativne kampanje za poticanje smanjenja potrošnje plina među potrošačima, 

·dodatno financiranje za mjere energetske učinkovitosti, industriju, centralizirano grijanje i kućanstva, 

·povećano financiranje i dražbe za obnovljive izvore energije i veća financijska potpora za uvođenje dizalica topline, 

·smanjenje računa za plin i električnu energiju u slučaju smanjenja potrošnje i/ili više tarife za one koji su znatno povećali potrošnju, 

·olakšavanje vraćanja u pogon ili produljenja vijeka trajanja elektrana koje su bile u rezervi i vraćaju se na tržište ili elektrana koje bi trebale prestati s radom i postati rezerva kako bi se smanjila i nadomjestila potrošnja plina u elektranama na plin,  

·privremeno povećanje korištenja kapaciteta vrlo visokonaponskih elektroenergetskih prijenosnih mreža radi lakšeg uključivanja određenih elektrana u rezervu mreže,  

·ublažavanje standarda zaštite okoliša kako bi se olakšala zamjena goriva, 

·obvezno smanjenje potrošnje električne energije u javnim zgradama,  

·premije za dovod biometana u mrežu radi zamjene prirodnog plina. 

IV.Smanjenje potražnje – sektorska analiza

Od kolovoza 2022. do prosinca 2023. (17 mjeseci) države članice EU-a smanjile su ukupnu potrošnju plina za 18 % (približno 101 milijarda m3). Na slici 2. prikazana je promjena u potrošnji prirodnog plina od provedbe Uredbe Vijeća (EU) 2022/1369 o koordiniranim mjerama za smanjenje potražnje za plinom. Cilj dobrovoljnog smanjenja za 15 % ostvarila je 21 država članica.

Slika 2. – Promjene u potražnji za prirodnim plinom od kolovoza 2022. do prosinca 2023. (17 mjeseci) u odnosu na isto razdoblje u petogodišnjem prosjeku po državama članicama

Izvor: Podaci glavnog ekonomista GU ENER, na temelju podataka Eurostata (series nrg_cb_gasm).

Prema energetskoj bilanci za 2022. u kućanstvima i uslužnom sektoru upotrijebilo se 36 % prirodnog plina, za proizvodnju električne i toplinske energije 32 %, a u industriji 23 % (samo potrošnja energije). Raščlamba potražnje za plinom u industrijskom, stambenom i energetskom sektoru bitna je da bi se razumjelo kako mjere za smanjenje potražnje utječu na društveno-gospodarsku dobrobit EU-a. Državama članicama i Europskoj komisiji omogućuje da bolje razumiju prirodu smanjenja i utvrde eventualne poteškoće. Budući da Eurostat za potrebe te analize nije redovito dobivao dovoljno službenih statističkih podataka, Zajednički istraživački centar procijenio je smanjenje potražnje za plinom po sektorima za razdoblje 2022. – 2023. na temelju 9 država članica EU-a ili 80 % potrošnje prirodnog plina u EU-u 8 . Prema toj procjeni doprinos stambenog sektora ukupnom smanjenju potražnje činio je 43 %, industrijskog sektora 47 %, a doprinos energetskog sektora 10 % (vidjeti sliku 3.).

Slika 3. – Doprinos smanjenju potražnje za plinom po sektorima (EU9) od kolovoza 2022. do rujna 2023.

Napomena: Analiza obuhvaća 9 država članica ili 80 % potražnje za plinom u EU-u. Države članice su BE, DE, EL, ES, FR, HR, IT, HU i NL.

Izvor: Zajednički istraživački centar na temelju podataka Eurostata i baze podataka ENaGaD.

Stambeni sektor / temperatura 

Potrošnja plina u stambenom sektoru usko je povezana s vanjskom temperaturom. Prema podacima Zajedničkog istraživačkog centra u zimskoj sezoni 2022./2023. bilo je 7 % manje dana u sezoni grijanja u odnosu na petogodišnji prosjek, što upućuje na to da je zima bila neznatno blaža. 9 Uz to, u prva dva mjeseca zimske sezone 2023. broj stupanj-dana grijanja bio je 9 % niži od petogodišnjeg prosjeka. Potražnja za plinom smanjila se za 19 % (zima 2022./2023.) i 22 % (prva dva mjeseca zime 2023./2024.). To pokazuje da je smanjenje potražnje za plinom bilo veće u odnosu na promjenu vremenskih uvjeta, a tome su dijelom doprinijele navedene mjere.

Elektroenergetski sektor 

U 2022. dispečiranje elektrana na plin ostalo je relativno stabilno, što upućuje na stabilnu proizvodnju energije unatoč rastućim cijenama plina. Poteškoće povezane s ograničavanjem udjela plina u proizvodnji električne energije pogoršane su zbog ograničene dostupnosti nuklearnih kapaciteta i smanjenog doprinosa hidroenergije. Dodatni kapaciteti za energiju vjetra i solarnu energiju instalirani 2022. to su kompenzirali i doprinijeli su dodatnoj proizvodnji 65 TWh (prema ENTSO-E-u), što je spriječilo daljnje povećanje potrošnje plina. 

U 2023. kombinacija izvora električne energije promijenila se u odnosu na prethodnu godinu zbog postupnog vraćanja nuklearnih kapaciteta, visokih razina proizvodnje hidroenergije i daljnjeg uvođenja energije iz obnovljivih izvora. Na slici 4. prikazane su promjene u proizvodnji električne energije prema načinu proizvodnje 2023. u odnosu na petogodišnji prosjek i na 2022. U odnosu na 2022. proizvodnja nuklearne energije u EU-u povećala se za 7 TWh, pri čemu su francuske nuklearne elektrane u rujnu 2023. dosegle razinu dispečiranja koja je blizu petogodišnjeg prosjeka. Proizvodnja hidroenergije povećala se za 41 TWh zahvaljujući povišenim razinama rezervoara vode u usporedbi s 2022. Proizvodnja električne energije iz solarne energije povećala se za 28 TWh, a iz energije vjetra za 35 TWh. U 2022. već su instalirani kapaciteti za solarnu energiju od 41,5 GW i kapaciteti za energiju vjetra od 15,5 GW. Uvođenje se dodatno povećalo 2023. i u elektroenergetski sustav EU-a dodani su kapaciteti od 53,5 GW i 16,0 GW.

Slika 4. – Promjene u proizvodnji energije prema načinu proizvodnje 2023. (od siječnja do studenog)

Napomena: Podaci o proizvodnji električne energije za prosinac još nisu dostupni.

Napomena 2: U proizvodnji solarne energije ne uzima se u obzir proizvodnja energije „iza brojila”.

Izvor: Podaci glavnog ekonomista GU ENER, na temelju platforme za transparentnost ENTSO-E-a.

Postupni povratak na proizvodnju nuklearne energije i hidroenergije 2023. u kombinaciji s daljnjim uvođenjem obnovljivih izvora energije u istom razdoblju vršio je pritisak na smanjenje upotrebe prirodnog plina za proizvodnju električne i toplinske energije. Uz to, u istom razdoblju potražnja za električnom energijom smanjila se za 6 %, što je dovelo do smanjenja potrebe za upotrebom plina u elektroenergetskom sektoru.

Stoga se potražnja za plinom za proizvodnju električne i toplinske energije od kolovoza 2022. 10 smanjila za otprilike 9 % (9 milijardi m3) u odnosu na petogodišnje referentno razdoblje.  

Industrija 

Čak 77 % godišnje industrijske potrošnje plina otpada na pet energetski intenzivnih podsektora 11 : podsektore kemikalija, nemetalnih minerala, prehrambenih proizvoda, osnovnih metala i proizvoda od papira. Upotreba plina usko je povezana s razinom industrijske proizvodnje. Na slici 5. prikazane su promjene u industrijskoj proizvodnji u cijeloj proizvodnoj industriji i energetski intenzivnim podsektorima u razdoblju od kolovoza 2022. do rujna 2023. u odnosu na petogodišnji prosjek.

Slika 5. – promjene u industrijskoj proizvodnji u cijeloj proizvodnoj industriji i energetski intenzivnim podsektorima u razdoblju od kolovoza 2022. do rujna 2023. u odnosu na petogodišnji prosjek.

Izvor: Podaci glavnog ekonomista GU ENER, na temelju podataka Eurostata (series sts_inpr_m).

Pad energetski intenzivne industrijske proizvodnje doveo je do smanjene upotrebe plina, uglavnom u pet energetski intenzivnih podsektora. Slika 6. prikazuje mjesečnu potrošnju plina u pet energetski intenzivnih podsektora indeksiranu u odnosu na petogodišnje referentno razdoblje. Može se primijetiti da su podsektori kemikalija i osnovnih metala smanjili potrošnju plina u ranoj fazi krize, a podsektori papirnatih proizvoda i nemetalnih minerala to su učinili tek u zadnjih nekoliko mjeseci. U zadnjih nekoliko mjeseci došlo je do smanjenja potražnje za prirodnim plinom u većini energetski intenzivnih podsektora, što vjerojatno upućuje na sustavniji pad industrijske aktivnosti u području kemikalija, nemetalnih minerala, osnovnih metala i papirnatih proizvoda. Budući da ukupno dobrovoljno smanjenje potražnje prelazi 15 %, postojala je mogućnost da se industrijska potražnja oporavi u okviru dobrovoljnog cilja, no to dosad nije učinjeno.

Potrebno je napomenuti da je smanjenje potrošnje plina zbog smanjene industrijske aktivnosti dodatno popraćeno ubrzanim uvođenjem mjera industrijske učinkovitosti i/ili zamjenom goriva zbog energetske krize. Međutim, očekuje se da će industrije koje mogu koristiti dvije vrste goriva i koje su promijenile vrstu goriva 2022. ili 2023. ponovno početi koristiti plin jer se njegova cijena smanjila.

Slika 6. – Procijenjena mjesečna potrošnja plina u energetski intenzivnim podsektorima u EU27

Izvor: Podaci glavnog ekonomista GU ENER, na temelju podataka Eurostata.

V.Izgledi za sigurnost opskrbe za razdoblje 2024. – 2025.

Potražnja za plinom u EU-u se u razdoblju od kolovoza 2022., kad je na snagu stupila Uredba o smanjenju potražnje za plinom, do prosinca 2023. smanjila za 18 % (približno 101 milijardu m3) u odnosu na razine prije krize. Od svih čimbenika koji su doprinijeli nadomještanju opskrbe ruskim plinom najvažnije je bilo smanjenje potražnje za plinom, kao što je dodatno opisano u odjeljcima 2. i 4. (vidjeti sliku 1.).

Daljnje smanjenje ili potpuni prekid uvoza ruskog plina, kao dio nastojanja EU-a da postupno ukine ovisnost o opskrbi iz Rusije, ili mogući jednostrani prekid opskrbe iz Rusije kao u razdoblju 2022. – 2023., scenariji su koje je potrebno analizirati kako bi se procijenila sigurnost opskrbe plinom u EU-u. Posebno je važno uzeti u obzir moguće poremećaje u opskrbi ruskim plinom (kako je prikazano na slici 7.) jer sporazum o tranzitu kroz Ukrajinu istječe 31. prosinca 2024. (jedan od preostala dva ruska koridora za opskrbu plinom – oko 15 milijardi m3). Zbog sve većih geopolitičkih napetosti mogli bi se povećati rizici od daljnjih prekida opskrbe iz Rusije. Stoga, iako su mogući i drugi scenariji, npr. poremećaj tranzitne rute kroz Ukrajinu, vjerojatnost potpunog prekida opskrbe ruskim plinom, neovisno o uzroku, znatno se povećala u odnosu na prošlu godinu i važno ju je uzeti u obzir prilikom analize sigurnosti opskrbe u EU-u.

Zbog toga je prilikom pripreme za buduće zime nužno uzeti u obzir osjetljivosti potražnje za plinom. Ove je godine ENTSOG-ova prognoza opskrbe za zimu 2023./2024. 12 dopunjena pregledom za ljeto i u njemu se zaključuje da bi u slučaju potpunog prekida uvoza plina iz Rusije skladišta na početku sezone punjenja trebalo napuniti do 46 %, potražnju smanjiti za 15 %, osigurati velike zalihe UPP-a i veće kapacitete kako bi se na početku zimskog razdoblja korištenja plina, odnosno krajem rujna 2024., dosegnulo potrebnih 90 %. Na slici 7. prikazana je predviđena napunjenost skladišta u različitim scenarijima kontinuiranog smanjenja potražnje, ne dovodeći u pitanje tržišna ili politička sredstva koja se mogu iskoristiti za postizanje tog smanjenja, na temelju najnovijih dostupnih podataka iz istraživanja tržišta i pod pretpostavkom da se opskrba ruskim plinovodima potpuno prekine 13 . U tim scenarijima skladišta bi bila 49 % napunjena na kraju zime (31. ožujka 2024.), uzimajući u obzir visoke razine skladištenja prijavljene 16. prosinca 2022. i iskustvo iz 2023. (prosjek EU-a 1. travnja 2023. bio je 56 %). Međutim, skladišta su na dan 1. travnja u referentnom razdoblju 14 u prosjeku bila napunjena do 33 %. Potrebno je napomenuti i da se u nekoliko publikacija 15   ističe da se globalna proizvodnja plina i kapaciteti ukapljivanja neće znatno povećati prije 2026., što znači da će dostupnost prirodnog plina vjerojatno i dalje biti ograničena do zime 2026./2027.

Slika 7.: mjesečne razine skladištenja ovisno o nastavku smanjenja potražnje

Napomena: slika prikazuje razine skladištenja na kraju svakog mjeseca.

Izvor: podaci glavnog ekonomista GU ENER, na temelju podataka Eurostata, AGSI-ja i podataka o protoku plina iz istraživanja tržišta.

Slika 7. prikazuje tri scenarija:

·Scenarij „bez kontinuiranog smanjenja potražnje”: uvoz ruskim plinovodima je prekinut, a potražnja za plinom ne nastavlja se smanjivati nakon 31. ožujka 2024. To bi dovelo do pada napunjenosti skladišta na 64 %, znatno ispod cilja od 90 % do 1. studenog 2024., a skladišta bi se do veljače 2025. potpuno ispraznila.

·Scenarij „kontinuirano smanjenje potražnje do studenog 2024.”: uvoz plina ruskim plinovodima je prekinut, a zahvaljujući kontinuiranom smanjenju potražnje za plinom do studenog 2024. postiže se cilj skladištenja za studeni, no razina popunjenosti skladišta ubrzo pada i krajem ožujka 2025. doseže tek oko 10 %. To bi ugrozilo sigurnost opskrbe plinom u EU-u za zimu 2025./2026.

·Scenarij „kontinuirano smanjenje potražnje do ožujka 2025.”: kad bi se uvoz ruskim plinovodima prekinuo, a smanjenje potražnje doseglo 15 %, do studenog bi se postigao cilj popunjenosti skladišta. Uz to, razine skladištenja mogle bi biti oko 36 % do kraja ožujka 2025., što se može smatrati dovoljnim prije sezone punjenja skladišta 2025.

U tim scenarijima uzimaju se u obzir najvažniji elementi sigurnosti opskrbe plinom, kao što su promjene u razinama skladištenja tijekom zime i razvoj situacije u pogledu ruske i globalne opskrbe plinom. Osim toga, potrebno je uzeti u obzir i niz dodatnih negativnih rizika za sigurnost opskrbe EU-a koji bi se mogli pojaviti uz navedene scenarije, kao što je moguće povećanje globalne potražnje za UPP-om i određeni oporavak potražnje za industrijskim plinom. Posebno su neizvjesni vremenski uvjeti. Kad bi zima 2023./2024. ili 2024./2025. bila hladnija od prosjeka, to bi znatno utjecalo na sigurnost opskrbe plinom u EU-u. Pod pretpostavkom da se potražnja smanji za 15 % i ako se uzme u obzir najveća potražnja za svaki mjesec u razdoblju 2014. – 2021., godišnja potražnja mogla bi se povećati za 28 milijardi m3. U ENTSOG-ovoj prognozi opskrbe za zimu potvrđuje se da je u slučaju hladne zime smanjenje potražnje za 15 % nužno kako bi plinska mreža mogla zadovoljiti potražnju i kako bi se skladišta mogla napuniti barem do 30 %.

Stoga, iako EU ima ograničen utjecaj na povećanje globalne opskrbe plinom, upravljanje skladištima (koje se podupire izmjenama Uredbe o sigurnosti opskrbe plinom iz Uredbe o skladištenju 16 i krivuljama punjenja) i smanjenje potražnje pokazali su se učinkovitima za osiguravanje sigurnosti opskrbe plinom u EU-u od početka krize. Mogu se primijeniti ako razine napunjenosti skladišta postanu nedovoljne do kraja zime 2023./2024. ili ako se ostvare negativni rizici. Međutim, tržišta reagiraju na rast cijena, što može doprinijeti tome da se potražnja dovoljno smanji u slučaju pojave negativnih rizika.

Osim toga, ACER u svojem mišljenju 17 o ENTSOG-ovoj prognozi opskrbe za zimu 2023./2024. navodi sljedeće: „Pojava […] čimbenika rizika mogla bi dovesti do nestašice u opskrbi [ […]. Nakon toga došlo bi do prisilnog smanjenja potražnje za plinom, a krajnja mjera za hitne slučajeve bilo bi nesvojevoljno ograničavanje potražnje potrošača plina koji nisu ključni.” ACER poziva i na „stalni oprez u pogledu stanja opskrbe plinom i na praćenje provedbe Uredbe EU-a o smanjenju potražnje za plinom”. 

VI.Zaključak

Europska unija je s ciljem ublažavanja ozbiljnih rizika za sigurnost opskrbe do kojih je došlo 2022. donijela Uredbu (EU) 2022/1369, koja je dio plana REPowerEU, kako bi se potražnja za plinom smanjila za 15 %. U ožujku 2023. odlučila je produljiti to smanjenje Uredbom (EU) 2023/706 uzimajući u obzir, među ostalim, hitnu potrebu za ponovnim punjenjem skladišta i činjenicu da je prostor na tržištu i dalje ograničen zbog niske dostupnosti hidroenergije i nuklearne energije, među ostalim. 

U ovom izvješću navodi se da, iako se stanje sigurnosti opskrbe poboljšalo zahvaljujući ciljanim ulaganjima i nizu mjera, uključujući cilj smanjenja potražnje iz Uredbe o smanjenju potražnje koji su države članice prekoračile, i dalje je nestabilno. To je djelomično posljedica toga što je prostor na globalnim tržištima plina ograničen i očekuje se da će tako biti do 2026., kad će se s radom početi novi kapaciteti za ukapljivanje. Postoje i drugi rizici koji bi, ako se ostvare, mogli doprinijeti daljnjem ugrožavanju ravnoteže između ponude i potražnje. To su na primjer daljnji poremećaji u opskrbi plinom, uključujući prekid uvoza iz Rusije ili poremećaje na postojećoj kritičnoj infrastrukturi u sektoru plina, oporavak azijske potražnje za UPP-om, hladna zima i nisko skladištenje hidroenergije. Osim toga, šira geopolitička situacija dodatno se pogoršala jer su oružani sukobi visokog intenziteta pogodili nekoliko drugih regija opskrbe i tranzita kao što su Bliski istok i Crveno more.

Smanjenje potražnje znatno je pridonijelo tome da se 2023. uveze 65 milijardi m3 manje ruskog plina, prvenstveno zahvaljujući kućanstvima i industrijskom sektoru. Usto, kako bi se zajamčila visoka razina pripravnosti za zimu i osiguralo da države članice ispune cilj punjenja skladišta do 90 % do 1. studenog 2024., skladišta u EU-u moraju ostati dovoljno napunjena tijekom zime. Smanjenje potražnje je 2023, kao i 2022., bilo presudno kako bi skladišta do kraja zime ostala dovoljno napunjena i kako bi se osigurala potrebna fleksibilnost ljeti da se postigne cilj popunjenosti od 90 %, a cijene ostanu dovoljno niske i ograniči se volatilnost. Smanjenje potražnje pridonijelo je i postizanju cilja popunjenosti skladišta u kolovozu, znatno prije studenog. Zbog toga su krajem ljeta 2023. sudionici na tržištu EU-a skladištili plin u Ukrajini, što je uzajamno ojačalo sigurnost opskrbe plinom u EU-u i Ukrajini.

Osim toga, Uredba o smanjenju potražnje mora se razmatrati zajedno s učincima Uredbe o skladištenju. Oba su instrumenta dio EU-ove strukture sigurnosti opskrbe i međusobno se jačaju. Smanjenje potražnje za plinom dalo je državama članicama i sudionicima na tržištu potrebnu fleksibilnost za postizanje ciljeva skladištenja, a da pritom već ograničeno globalno tržište plina ne bude izloženo dodatnim pritiscima.

Ako stanje opskrbe ostane nestabilno ili se dodatno pogorša, a postizanje cilja skladištenja od 90 % do studenog 2024. postane neizvjesno, smanjenje potražnje i dalje će biti jedno od najvažnijih čimbenika za stabilizaciju tržišta plina 2024. i nakon toga. 

(1)

Međunarodna agencija za energiju (IEA) u Svjetskoj energetskoj prognozi za 2023. navodi da bi do 2030. s radom trebali početi kapaciteti za ukapljivanje 250 milijardi m3 godišnje, od čega se većina očekuje tek u razdoblju od 2025. do 2027.

(2)

Slučajevi velike volatilnosti zabilježeni su npr. nakon što su u rujnu najavljeni štrajkovi u australskim terminalima za UPP te nakon prekida rada plinovoda Balticconnector i napada Hamasa u listopadu.

(3)

Izvješće COM(2023) 173 i SWD(2023) 63, u vezi s preispitivanjem Uredbe (EU) 2022/1369.

(4)

  Kako izbjeći nestašicu plina u Europskoj uniji 2023. – analiza – IEA .

(5)

  https://iea.blob.core.windows.net/assets/601bff14-5d9b-4fef-8ecc-d7b2e8e7449a/GasMarketReportQ12024.pdf .

(6)

  https://www.entsog.eu/outlooks-reviews#winter-outlooks-and-reviews .

(7)

Izvješće COM(2023) 173.

(8)

Tih 9 država članica EU-a su Belgija, Njemačka, Grčka, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Italija, Mađarska i Nizozemska. Analiza se temelji na javnim podacima koje su dostavili samo njihovi nacionalni operatori transportnih sustava, što omogućuje procjenu potrošnje plina u industrijskom i stambenom sektoru. Analiza je dopunjena podacima Eurostata o potrošnji plina za proizvodnju električne energije.

(9)

Izračuni ENER/CET na temelju serije Eurostata NRC_CHDD_M. Potrebno je napomenuti da Eurostat izračunava ukupnu vrijednost na razini EU-a kao prostorno (geografski) ponderiran prosjek podataka za pojedinačne države članice. U kontekstu ove analize takvo ponderiranje nije primjereno, stoga smo ponovno izračunali ukupnu vrijednost na razini EU-a kao prosjek pojedinačnih država članica, ponderiran njihovim brojem stanovnika (demo_gind).

(10)

Izvješćivanje o potrošnji plina u elektroenergetskom sektoru zaostaje za izvješćivanjem o ukupnoj potrošnji plina. Zato je obuhvaćeno samo razdoblje od kolovoza 2022. do listopada 2023.

(11)

Energetska bilanca za 2021.

(12)

  https://www.entsog.eu/outlooks-reviews#winter-outlooks-and-reviews

(13)

Pretpostavke:

·napunjenost skladišta plina na dan 8. prosinca 2023. (91,3 %)

·opskrba kroz plinovode (osim ruskih) odgovara prosjeku od siječnja 2022. do listopada 2023.

·od početka simulacije nema opskrbe ruskim plinovodima

·opskrba UPP-om jednaka je maksimalnoj opskrbi UPP-om 2023.

·prosječna potražnja za plinom u EU-27 u referentnom razdoblju uz primjenu postotka smanjenja kako je navedeno

·izvoz u Švicarsku, Ukrajinu i Moldovu na temelju protoka iz sezone 2022./2023.

(14)

Referentno razdoblje je 2016. – 2021.

(15)

  Publikacija IEA-e , publikacija GIIGNL-a .

(16)

Uredba (EU) 2022/1032 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. lipnja 2022. o izmjeni uredbi (EU) 2017/1938 i (EZ) br. 715/2009 u pogledu skladištenja plina.

(17)

  ACER_Opinion_11-2023_on_ENTSOG_Winter_Supply_Outlook_2023-2024.pdf (europa.eu)