EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52023PC0262

Prijedlog DIREKTIVE VIJEĆA o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu pravila o PDV-u koja se odnose na porezne obveznike koji omogućuju prodaju na daljinu uvezene robe i u pogledu primjene posebne odredbe za prodaju na daljinu robe uvezene iz trećih područja ili trećih zemalja i posebnih postupaka za prijavu i plaćanje PDV-a pri uvozu

COM/2023/262 final

Bruxelles, 17.5.2023.

COM(2023) 262 final

2023/0158(CNS)

Customs reform

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu pravila o PDV-u koja se odnose na porezne obveznike koji omogućuju prodaju na daljinu uvezene robe i u pogledu primjene posebne odredbe za prodaju na daljinu robe uvezene iz trećih područja ili trećih zemalja i posebnih postupaka za prijavu i plaćanje PDV-a pri uvozu


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi prijedloga

Ova inicijativa, zajedno s Prijedlogom uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Carinskog zakonika Unije, centra Europske unije za carinske podatke i carinskog tijela Europske unije te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 952/2013 („revizija Carinskog zakonika Unije”) i Prijedlogom uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1186/2009 od 16. studenoga 2009. o uspostavi sustava oslobođenja od carina u Zajednici i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi, dio je opsežne i sveobuhvatne reforme carinske unije.

Porez na dodanu vrijednost (PDV) važan je izvor državnih prihoda u svim državama članicama EU-a 1 . Njegov doprinos ukupnim primicima od poreza 2020. iznosio je od 20 % do 50 % u državama članicama i činio je približno 26 % ukupnih godišnjih poreznih primitaka za opću državu na području EU-27. Usto je i ključan izvor financiranja proračuna EU-a jer se 0,3 % PDV-a naplaćenog na nacionalnoj razini prenosi u EU kao vlastita sredstva i čini 12 % ukupnog proračuna EU-a.

Gubitak prihoda, poznat kao „jaz PDV-a”, označava probleme uzrokovane neoptimalnom naplatom i kontrolom PDV-a. Znatan dio tog gubitka, koji se za 2020. procjenjuje na ukupno 93 milijarde EUR, uzrokovan je prijevarom unutar Zajednice s nepostojećim trgovcem. Jaz PDV-a obuhvaća i prihode izgubljene zbog prijevara u području PDV-a i utaje PDV-a na nacionalnoj razini, izbjegavanja plaćanja PDV-a, stečaja i financijskih nesolventnosti te pogrešnih izračuna i administrativnih pogrešaka. Sustav PDV-a ne samo da je podložan prijevarama, nego postaje i sve složeniji i zahtjevniji za poduzeća.

Kao odgovor na eksplozivan rast aktivnosti e-trgovine i rascjepkan regulatorni okvir za naplatu PDV-a na isporuke u okviru e-trgovine, paketom o PDV-u u e-trgovini 1. srpnja 2021. uveden je niz reformi povezanih s PDV-om i carinom kako bi se modernizirala i pojednostavnila naplata poreza na transakcije u okviru e-trgovine. Provedba paketa o e-trgovini pokazala se veoma uspješnom, kako pokazuju rezultati evaluacije koja je provedena za prvih šest mjeseci primjene. To su potvrdile i države članice u Zaključcima Vijeća 2 sa sastanka ECOFIN-a u ožujku 2022.

Kad je riječ o uvozu, jedan od glavnih ciljeva paketa o PDV-u u e-trgovini bio je izjednačiti uvjete za dobavljače s poslovnim nastanom u EU-u razmatranjem pravila kojima se narušava tržišno natjecanje i koja su dovela do problema u tom području na tržištu e-trgovine. Ukinuto je oslobođenje od PDV-a za uvoz pošiljaka male vrijednosti koja ne premašuje 22 EUR. Stoga se PDV sada naplaćuje za svu komercijalnu robu koja se uvozi u Europu iz treće zemlje ili trećeg područja, neovisno o njezinoj vrijednosti.

Uz ukidanje praga od 22 EUR paketom o e-trgovini uveden je niz pojednostavnjenja kako bi se smanjio teret usklađivanja za trgovce koji na daljinu prodaju robu uvezenu u EU. Međutim, opseg tih pojednostavnjenja bio je ograničen na uvoz čija stvarna vrijednost ne premašuje 150 EUR.

Jedno takvo pojednostavnjenje je sustav „sve na jednom mjestu” za uvoz, no on je dostupan samo za prodaju na daljinu uvezene robe čija stvarna vrijednost ne premašuje 150 EUR (jer paketom o PDV-u u e-trgovini nije ukinut prag od 150 EUR za oslobođenje od carine). Trgovci koji odluče koristiti sustav „sve na jednom mjestu” za uvoz ne moraju se upisati u registar obveznika PDV-a u svakoj državi članici u kojoj dolazi do isporuke uvezene robe potrošačima koja ispunjava uvjete. Kad se koristi sustav „sve na jednom mjestu” za uvoz, PDV koji se mora platiti za te isporuke naplaćuje se unaprijed, odnosno u vrijeme isporuke, što znači da PDV nije potrebno naplatiti u vrijeme uvoza. Međutim, režim je drukčiji za robu u vrijednosti većoj od 150 EUR jer takva prodaja uvezene robe na daljinu podliježe PDV-u na uvoz u vrijeme uvoza (PDV se ne naplaćuje unaprijed).

U prijedlogu o reformi carinskog okvira 3 jasno se obrazlaže brisanje praga od 150 EUR, koji trenutačno ograničava primjenu sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz na prodaju na daljinu uvezene robe čija vrijednost ne premašuje 150 EUR. Tim se prijedlogom uvodi koncept „pretpostavljenog uvoznika”, koji može biti bilo koja osoba koja je uključena u prodaju na daljinu robe koja se uvozi iz trećih područja ili trećih zemalja i koja je ovlaštena za korištenje sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz. Takvoj će se osobi nakon prihvaćanja plaćanja za prodaju na daljinu obračunati carinski dug i ona će moći pri utvrđivanju odgovarajuće carinske vrijednosti primijeniti „pojednostavnjeno tarifno postupanje za prodaju na daljinu”.

U okviru pojednostavnjenog tarifnog postupanja pretpostavljeni uvoznik može na carinsku vrijednost primijeniti tarifnu stopu iz određenog razreda. Zahvaljujući tomu pretpostavljeni uvoznik imat će sve potrebne informacije, uključujući carine za uvoz, kako bi ispravno izračunao oporezivi iznos na koji se mora primijeniti PDV. Stoga je primjereno izmijeniti Direktivu Vijeća 2006/112/EZ brisanjem praga od 150 EUR koji se primjenjuje na sustav „sve na jednom mjestu” za uvoz.

Ukidanje praga od 150 EUR za sustav „sve na jednom mjestu” za uvoz opravdano je samo po sebi jer će pridonijeti cilju jedinstvenog upisa u registar obveznika PDV-a u Uniji time što će se trgovcima registriranima u tom sustavu omogućiti da prijave i uplate PDV na sve prihvatljive isporuke robe u okviru tog sustava, neovisno o njihovoj vrijednosti. Iako ukidanje praga za sustav „sve na jednom mjestu” za uvoz ne ovisi o provedbi carinskih reformi, njime će se svejedno pridonijeti reformi carinskog okvira jer će se maksimalno povećati prednosti koje će carinska pojednostavnjenja imati za izračun PDV-a na prodaju uvezene robe na daljinu. Trgovac registriran u sustavu „sve na jednom mjestu” za uvoz imat će, kao pretpostavljeni uvoznik, sve informacije potrebne za izračun točnog iznosa PDV-a koji treba platiti za svu obuhvaćenu prodaju uvezene robe na daljinu. Stoga će ta mjera pridonijeti i sprečavanju iskazivanja umanjene vrijednosti u vezi s prodajom uvezene robe na daljinu jer će se točan iznos PDV-a naplatiti u vrijeme isporuke, odnosno u trenutku u kojem se prihvaća plaćanje za transakciju e-trgovine.

Nadalje, ovim se Prijedlogom nastoji dodatno smanjiti teret usklađivanja za trgovce koji prodaju uvezenu robu na daljinu tako što će se proširiti i pojednostavnjenje poznato kao „posebni postupci”.

Ako su ispunjeni određeni uvjeti, posebni postupci omogućuju poštanskim operaterima, žurnim prijevoznicima, carinskim zastupnicima i drugim subjektima koji ispunjavaju carinske uvozne deklaracije u ime kupca da svaki mjesec prijave i uplate PDV naplaćen za taj uvoz. Ti su posebni postupci pojednostavnjenje koje nije obvezno i primjenjuje se, podložno određenim uvjetima, na uvoz robe čija stvarna vrijednost ne premašuje 150 EUR, ne uključujući robu na koju se plaća trošarina. U okviru ovog Prijedloga ukinut će se i prag od 150 EUR koji se trenutačno primjenjuje na posebne postupke. Ovom će se inicijativom dodatno smanjiti teret usklađivanja i troškovi povezani s uvozom robe vrijednosti veće od 150 EUR.

Osim pojednostavnjenja sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz i posebnih postupaka u paketu o e-trgovini predviđa se i pretpostavljena odgovornost mjesta trgovanja i platformi ako omogućuju prodaju na daljinu robe uvezene u EU čija stvarna vrijednost ne premašuje 150 EUR. Režim „pretpostavljenog dobavljača” ključna je reforma osmišljena za smanjenje rizika od neplaćanja PDV-a. Ako se primjenjuje taj režim, pojedinačni prodavatelji na mjestima trgovanja ne moraju se upisati u registar obveznika PDV-a za isporuke koje su obuhvaćene pravilom o pretpostavljenom dobavljaču. Tom se posebnom mjerom uklanja teret usklađivanja za prodavatelje koji posluju na mjestima trgovanja. Ona ujedno poboljšava usklađenost jer se obveze povezane s PDV-om koje imaju tisuće osnovnih prodavatelja pojednostavnjuju pretpostavkom da je mjesto trgovanja osoba odgovorna za prijavu i plaćanje PDV-a na te isporuke. Ovom se inicijativom predlaže ukidanje praga od 150 EUR radi dodatnog proširenja opsega režima pretpostavljenog dobavljača kako bi se obuhvatila sva prodaja na daljinu robe uvezene u EU, neovisno o njezinoj vrijednosti. Posljedično, ovim se Prijedlogom nastoji smanjiti i teret usklađivanja za porezne obveznike koji na daljinu prodaju robu uvezenu u EU korištenjem mjesta trgovanja, što je u skladu s ključnim ciljevima Prijedloga o PDV-u u digitalnom dobu.

Nadovezujući se na uspjeh reformi PDV-a u e-trgovini, Komisija je u prosincu 2022. donijela Prijedlog o PDV-u u digitalnom dobu, kako je najavljeno u Akcijskom planu za pravedno i jednostavno oporezivanje kojim se podupire strategija oporavka iz 2020. 4  

Ovim se Prijedlogom nastoji dodatno prilagoditi okvir EU-a za PDV tako što će se proširiti raspon isporuka obuhvaćenih posebnim postupcima u okviru sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz i režim pretpostavljenog dobavljača. Na temelju ovog Prijedloga sustav „sve na jednom mjestu” za uvoz mogao bi se koristiti za prijavu i uplatu PDV-a koji je potrebno platiti za svu prodaju na daljinu robe koja se uvozi u EU, neovisno o njezinoj vrijednosti, no ne uključujući proizvode koji podliježu trošarinama jer će oni i dalje biti isključeni iz tog sustava. Slično tome, i posebni postupci i režim pretpostavljenog dobavljača proširit će se ukidanjem praga od 150 EUR, koji trenutačno ograničava njihovu primjenu i djelotvornost. Inicijativom će se dodatno ojačati koncept jedinstvenog upisa u registar obveznika PDV-a u EU-u. Stoga je ovaj Prijedlog u skladu s Prijedlogom o PDV-u u digitalnom dobu i njegovim ciljem da se smanji teret usklađivanja za porezne obveznike jer će se njime ukinuti obveze višestrukog upisa u registar koje bi osobe koje na daljinu prodaju uvezenu robu u vrijednosti većoj od 150 EUR inače morale ispuniti.

Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Ova je inicijativa u skladu s Prijedlogom o PDV-u u digitalnom dobu 5 , koji je Komisija donijela 8. prosinca 2022. i o kojem se trenutačno raspravlja u Vijeću. Tim se prijedlogom nastoji modernizirati i preoblikovati sustav PDV-a u EU-u kako bi bio prikladan za digitalno doba. Prijedlog o PDV-u u digitalnom dobu je opsežan i višedimenzionalan paket reformi s tri ključna primarna cilja, a jedan je od njih da se poboljša koncept jedinstvenog upisa u registar obveznika PDV-a u EU-u.

Jedan od glavnih ciljeva Prijedloga o PDV-u u digitalnom dobu je da se ograniči potreba za višestrukim upisom u registar obveznika PDV-a u EU-u. Prijedlogom o PDV-u u digitalnom dobu taj se cilj nastoji ostvariti proširenjem opsega alata za pojednostavnjenje koji se koriste za prijavu i uplatu PDV-a koji je potrebno platiti za prodaju robe na daljinu 6 . Reformom o PDV-u u digitalnom dobu unaprijedit će se koncept jedinstvenog upisa u registar obveznika PDV-a u EU-u tako što će se proširiti raspon isporuka koje će biti obuhvaćene pojednostavnjenjem Unijina sustava „sve na jednom mjestu”, što je dio skupa pojednostavnjenja sustava „sve na jednom mjestu”. Ovim se Prijedlogom nastoji dodatno smanjiti broj slučajeva u kojima se porezni obveznik koji prodaje uvezenu robu na daljinu mora upisati u registar obveznika PDV-a u više država članica time što se proširuju pravilo o pretpostavljenom dobavljaču te sustav „sve na jednom mjestu” za uvoz i posebni postupci kako bi se obuhvatila uvezena roba vrijednosti veće od 150 EUR. Stoga i ova inicijativa i Prijedlog o PDV-u u digitalnom dobu pridonose cilju jedinstvenog upisa u registar obveznika PDV-a u EU-u.

Prijedlogom o PDV-u u digitalnom dobu uvodi se i obvezno korištenje sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz za platforme. U okviru tog prijedloga sustav „sve na jednom mjestu” za uvoz bit će obvezan za mjesta trgovanja koja djeluju kao pretpostavljeni dobavljač za određenu prodaju uvezene robe na daljinu. Na temelju ovog Prijedloga mjesta trgovanja koja omogućuju prodaju na daljinu uvezene robe vrijednosti veće od 150 EUR odsad će biti pretpostavljeni dobavljači u vezi s tim isporukama te će stoga biti obvezna prijaviti i uplatiti PDV na te isporuke putem sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz. Ovom se reformom dodatno štiti sustav PDV-a u EU-u i jača borba protiv prijevara u području PDV-a s obzirom na to da će mjere za usklađenost odsad biti usredotočene na još manji skup mjesta trgovanja (porezni obveznici) koja su dobro upućena u području usklađenosti s propisima o PDV-u i koja će također, iz carinske perspektive, biti pretpostavljeni uvoznik za sve isporuke uvezene robe koje omogućuju na svojoj platformi. Nadalje, tom će se mjerom smanjiti rizik od iskazivanja umanjene vrijednosti u vezi s prodajom uvezene robe na daljinu. Mjesto trgovanja imat će, kao pretpostavljeni uvoznik, na raspolaganju sve elemente koji su potrebni kako bi se izračunao točan iznos PDV-a koji treba platiti za takve isporuke. Iskazivanje umanjene vrijednosti više neće biti moguće jer će mjesto trgovanja naplaćivati PDV unaprijed na temelju navedene prodajne cijene robe. Pri utvrđivanju oporezivog iznosa na koji se naplaćuje PDV mjesto trgovanja registrirano u sustavu „sve na jednom mjestu” za uvoz, djelujući i kao pretpostavljeni dobavljač i pretpostavljeni uvoznik, uključit će sve čimbenike kao što su porezi, carine i pristojbe koji se moraju platiti zbog uvoza, uz sve ostale usputne troškove, kao što su troškovi prijevoza i osiguranja, koji su potrebni kako bi se ispravno izračunao oporezivi iznos za potrebe PDV-a. Stoga će se točan iznos PDV-a naplatiti i uplatiti relevantnim poreznim tijelima. Budući da se PDV naplaćuje unaprijed u vrijeme prodaje robe registrirane u sustavu „sve na jednom mjestu” za uvoz, olakšat će se i postupak uvoza jer će kasniji uvoz takve robe biti oslobođen od PDV-a na uvoz.

Inicijativom se podupire strategija održivog rasta EU-a 7 koja se odnosi na bolju naplatu poreza, smanjenje poreznih prijevara, izbjegavanja i utaje poreza te na smanjenje troškova usklađivanja za poduzeća, pojedince i porezne uprave. Poboljšanje sustava oporezivanja u korist održivije i pravednije gospodarske aktivnosti dio je i programa konkurentne održivosti EU-a.

Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Ova je inicijativa u skladu s Carinskim akcijskim planom 8 . Upravljanje e-trgovinom jedno je od četiriju ključnih područja djelovanja u Carinskom akcijskom planu. Ovim se Prijedlogom proširuje sustav „sve na jednom mjestu” za uvoz tako što će se ukinuti prag od 150 EUR u okviru carinske reforme.

U završnom izvješću Konferencije o budućnosti Europe 9 građani pozivaju na „usklađivanje i koordinaciju poreznih politika u državama članicama EU-a kako bi se spriječili utaja i izbjegavanje plaćanja poreza” i „promicanje suradnje među državama članicama EU-a kako bi se osiguralo da sva poduzeća u EU-u plaćaju svoj dio poreza”. Prijedlog je u skladu s tim ciljevima.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Ovom Direktivom izmjenjuje se Direktiva o PDV-u na temelju članka 113. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Tim se člankom propisuje da Vijeće, odlučujući jednoglasno u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Europskim gospodarskim i socijalnim odborom, može donijeti odredbe za usklađivanje pravila država članica u području neizravnog oporezivanja.

Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Ova je inicijativa u skladu s načelom supsidijarnosti. S obzirom na potrebu za izmjenom Direktive o PDV-u države članice same ne mogu ostvariti ciljeve ove inicijative. Stoga Komisija, koja je odgovorna za osiguravanje neometanog funkcioniranja jedinstvenog tržišta i promicanje općeg interesa EU-a, treba predložiti mjere za poboljšanje situacije.

Osim toga, ovim se Prijedlogom nastoji poboljšati funkcioniranje sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz, koji je alat za pojednostavnjenje prijave i plaćanja PDV-a, što je zajedničko svim državama članicama. Stoga bi nekoordinirano i rascjepkano djelovanje država članica moglo narušiti trgovinu. U okviru ciljanog savjetovanja 10 poduzeća su navela da bi u tom smislu radije htjela da se pravila o PDV-u ujednačeno primjenjuju na razini EU-a nego da se moraju usklađivati s različitim obvezama izvješćivanja ili upisivanja u registar obveznika na nacionalnoj razini. Kad je riječ o naplati i kontroli PDV-a, veličina jaza PDV-a i njegova postojanost jasno ukazuju na to da nacionalni instrumenti nisu dovoljni za borbu protiv prijevara u području PDV-a.

Proporcionalnost

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti i ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva Ugovorâ, posebice neometanog funkcioniranja jedinstvenog tržišta.

Proporcionalnost se osigurava time što se ovom inicijativom promiče učinkovitije i pouzdanije načelo jedinstvenog upisa u registar obveznika PDV-a, koje ne ometa nacionalne postupke upisa u registar obveznika PDV-a. Umjesto toga, inicijativa je usmjerena na proširenje sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz i režima pretpostavljenog dobavljača kako bi se dodatno ograničili slučajevi u kojima se trgovac koji prodaje uvezenu robu na daljinu putem mjesta trgovanja ili za vlastiti račun mora upisati u registar obveznika PDV-a u drugim državama članicama u kojima nema poslovni nastan i isporučuje takvu uvezenu robu.

Okvir za upravljanje upisom u registar obveznika PDV-a na razini EU-a proporcionalan je jer će zahvaljujući njemu funkcioniranje jedinstvenog tržišta postati održivije. Uklanjanje potrebe za višestrukim upisima u registre u EU-u s obzirom na svoju prirodu može se postići samo prijedlogom o izmjeni Direktive o PDV-u.

Odabir instrumenta

Prijedlogom se zahtijeva izmjena Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost („Direktiva o PDV-u”).

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Paket o PDV-u u e-trgovini stupio je na snagu 1. srpnja 2021. i njime je uveden veći broj izmjena pravila o PDV-u kojima se uređuje oporezivanje prekograničnih aktivnosti e-trgovine između poduzeća i potrošača (B2C) u EU-u.

Komisija je provela ex post evaluaciju prvih šest mjeseci primjene paketa o PDV-u u e-trgovini. Početni rezultati vrlo su ohrabrujući i dokaz su uspješnosti novih mjera. Kad je riječ o uvozu, prvi rezultati pokazuju da su u prvih šest mjeseci naplaćene približno 2 milijarde EUR PDV-a u vezi s uvozom pošiljaka male vrijednosti čija stvarna vrijednost ne premašuje 150 EUR, što na godišnjoj razini iznosi otprilike 4 milijarde EUR. Od 2 milijarde EUR PDV-a koje su naplaćene u prvih šest mjeseci na uvoz robe male vrijednosti gotovo 1,1 milijarda EUR naplaćena je u sustavu „sve na jednom mjestu” za uvoz. Ti podaci pokazuju da je sustav „sve na jednom mjestu” za uvoz postao ključni alat za pojednostavnjenje prijave i plaćanja PDV-a na prodaju uvezene robe na daljinu.

Provedba paketa pridonijela je i borbi protiv prijevara u području PDV-a. Analiza na temelju carinskih podataka upućuje na to da je osam najvećih trgovaca registriranih u sustavu „sve na jednom mjestu” za uvoz bilo odgovorno za približno 91 % svih transakcija prijavljenih za uvoz u EU korištenjem tog sustava. To je vrlo ohrabrujuća statistika jer pokazuje utjecaj nove odredbe o „pretpostavljanju” za mjesta trgovanja na usklađenost, u mjeri da su praćenje i revizija tog veoma ograničenog broja poreznih obveznika dovoljni da se zajamči naplata PDV-a za tu vrstu transakcije.

Ovaj se Prijedlog nadovezuje na uspjeh paketa o PDV-u u e-trgovini i ambicije Prijedloga o PDV-u u digitalnom dobu jer se u njemu predviđa dodatno proširenje režima pretpostavljenog dobavljača kako bi se obuhvatila sva prodaja na daljinu robe uvezene iz trećih područja ili trećih zemalja, neovisno o njezinoj vrijednosti. Stoga će mjere za postizanje usklađenosti biti još usmjerenije na znatno manji broj velikih subjekata na tržištu, koji će činiti većinu prodaje na daljinu robe koja se uvozi u EU.

Ovom se inicijativom podupire i načelo jedinstvenog upisa u registar obveznika PDV-a u Uniji jer će se dodatno ograničiti slučajevi u kojima će se porezni obveznik morati upisati u registar obveznika PDV-a. Proširenjem pojednostavnjenja sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz kako bi se obuhvatila sva prodaja uvezene robe na daljinu, neovisno o njezinoj vrijednosti, uz proširenje posebnih postupaka kako bi se obuhvatio određeni uvoz robe u pošiljkama vrijednosti veće od 150 EUR, dodatno će se smanjiti potreba da se porezni obveznici upisuju u registar obveznika PDV-a u više država članica. Isto tako, zahvaljujući dodatnom proširenju režima pretpostavljenog dobavljača porezni obveznici koji prodaju na daljinu robu koja se uvozi u EU korištenjem mjesta trgovanja više se neće morati upisati u registar obveznika PDV-a za te isporuke ako je stvarna vrijednost pošiljke veća od 150 EUR. Umjesto toga, mjesto trgovanja, djelujući kao pretpostavljeni dobavljač, prijavit će i uplatiti PDV koji se mora platiti za te isporuke putem proširenog sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz, koji će odsad biti obvezan za mjesta trgovanja na temelju Prijedloga o PDV-u u digitalnom dobu.

Savjetovanja s dionicima

Komisija je pokrenula otvoreno javno savjetovanje 22. siječnja 2022., koje je trajalo do 5. svibnja 2022. Javno savjetovanje pokrenuto je zajedno s pozivom na očitovanje. Bilo je strukturirano na temelju posebnog upitnika od 71 pitanja. U okviru postupka savjetovanja šira javnost i svi ključni dionici, uključujući poduzeća, bili su pozvani da dostave svoja stajališta o trima ključnim područjima na koja je usmjerena inicijativa za PDV u digitalnom dobu, točnije o i. zahtjevima za digitalno izvješćivanje i elektroničkom izdavanju računa, ii. obračunu PDV-a u ekonomiji platformi te iii. primjeni jedinstvenog upisa u registar obveznika PDV-a. Zaprimljena su ukupno 193 odgovora iz 22 države članice i 5 država koje nisu članice EU-a. Ispitanici su mogli učitati dokumente o stajalištu.

Brojni ispitanici u javnom savjetovanju izrazili su stajalište da bi trebalo proširiti opseg sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz ukidanjem praga od 150 EUR kako bi se pojednostavnio postupak prijave i uplate PDV-a za prodaju na daljinu uvezene robe iznad tog iznosa. Ukidanjem praga od 150 EUR smanjit će se i potreba za registracijom u više država članica, čime će se poduzećima, posebice malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), pomoći da se lakše nose s obvezama u pogledu PDV-a i da prošire poslovanje u EU-u.

Više od 80 % ispitanika u otvorenom javnom savjetovanju smatralo je da otežano ispunjavanje zahtjeva za upis u registar obveznika PDV-a pridonosi visokoj razini prevara i neusklađenosti te da porezni obveznici izbjegavaju određena tržišta i transakcije jer žele izbjeći upis u registar obveznika PDV-a u više država članica.

Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Komisija se nadovezala na analizu koju je proveo vanjski ugovaratelj za studiju pod nazivom „PDV u digitalnom dobu” 11 .

Studijom se nastojalo, kao prvo, procijeniti trenutačnu situaciju s obzirom na zahtjeve za digitalno izvješćivanje, obračun PDV-a u ekonomiji platformi, jedinstveni upis u registar obveznika PDV-a i sustav „sve na jednom mjestu” za uvoz te, kao drugo, procijeniti učinke niza mogućih inicijativa politika u tim područjima. U toj se studiji konkretno ispitala opcija ukidanja praga od 150 EUR koji se primjenjuje na sustav „sve na jednom mjestu” za uvoz. U studiji je navedeno da su prodaja na daljinu uvezene robe u vrijednosti većoj od 150 EUR i prodaja na daljinu robe koja podliježe trošarinama transakcije koje prevladavaju naročito u e-trgovini. Prodaja na daljinu robe u vrijednosti većoj od 150 EUR iz trećih zemalja/područja i robe koja podliježe trošarinama uvezene iz trećih zemalja/područja čini oko 10–20 % ukupne vrijednosti prodaje na daljinu u okviru e-trgovine u EU-u, kako se navodi u ciljanom savjetovanju.

Osim toga, Komisija je iskoristila analizu koju je proveo drugi vanjski ugovaratelj u okviru studije pod nazivom „Integrirana i inovativna reforma pravila EU-a kojima se uređuju transakcije u okviru e-trgovine iz trećih zemalja iz perspektive carine i oporezivanja” 12 . Studija se nadovezuje na mjeru br. 9 Carinskog akcijskog plana, u kojoj je Komisija nastojala ispitati učinke e-trgovine na naplatu carina i na jednake tržišne uvjete za subjekte iz EU-a, uključujući moguće postupke za naplatu carina slične novom pristupu naplati PDV-a na temelju sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz. U studiji su se procjenjivale moguće posljedice promjene praga oslobođenja od carina od 150 EUR i zaključeno je da bi ukidanje takvog praga dovelo do najvećeg povećanja prihoda te bi se time u najvećoj mjeri izjednačili uvjeti između stranih prodavatelja i domaćeg tržišta. Time bi se ujedno spriječile prijevare ili izbjegavanje plaćanja carine koje proizlazi iz razdvajanja pošiljaka i smanjio poticaj za iskazivanje umanjene vrijednosti.

Procjena učinka

Nakon pregleda Odbora za nadzor regulative 22. lipnja 2022. procjena učinka za Prijedlog o PDV-u u digitalnom dobu dobila je pozitivno mišljenje. Odbor je preporučio dodavanje više pojedinosti, bolje opisivanje metodologija za izradu modela i dodatno pojašnjavanje opcija. Procjena učinka izmijenjena je u skladu s tim kako bi se obuhvatila perspektiva država članica i sektora o ekonomiji platformi, ekonometrijska analiza/ekonometrijske tehnike upotrijebljene za izradu modela temeljito su opisane te su navedene pojedinosti o strukturi zahtjeva za digitalno izvješćivanje povezanih s opcijama.

U procjeni učinka priloženoj Prijedlogu o PDV-u u digitalnom dobu analizirano je nekoliko opcija politike. Kad je riječ o upisu u registar obveznika PDV-a, u procjeni učinka ispitane su tri konkretne opcije politike, uključujući podopcije, naročito u vezi s korištenjem i opsegom sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz. Te tri opcije politike povezane sa sustavom „sve na jednom mjestu” za uvoz bile su usmjerene na zadržavanje trenutačnog stanja, propisivanje obveze korištenja tog sustava za razne dobavljače (s određenim ograničenjem ili bez njega) i ukidanje praga od 150 EUR za korištenje sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz. Navedene tri opcije politike povezane sa sustavom „sve na jednom mjestu” za uvoz bile su grupirane u šire pristupe politike, uz druge opcije politike usmjerene na zahtjeve za digitalno izvješćivanje, ekonomiju platformi i druge inicijative za smanjenje broja upisa u registar obveznika PDV-a u sklopu okvirnog cilja jedinstvenog upisa u registar obveznika PDV-a u EU-u. U procjenu učinka bilo je uključeno ukupno pet širih pristupa politike, od kojih su dva – poboljšani pristup i maksimalni pristup – uključivala promjene sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz. Poboljšani pristup odnosio se na opciju da se sustav „sve na jednom mjestu” za uvoz učini obveznim, dok je maksimalni pristup uključivao i opciju da se taj sustav učini obveznim i opciju da se ukine prag od 150 EUR za korištenje tog sustava.

U procjeni učinka istaknuta je važnost razmatranja okvira PDV-a za primjenu i naplatu PDV-a na prodaju uvezene robe na daljinu. Na području EU-27 prodaja uvezene robe na daljinu procjenjuje se na 29 milijardi EUR u 2020. Nadalje, dionici su naveli da znatan udio prodaje uvezene robe na daljinu – okvirno oko 10–20 % – otpada na robu čija je vrijednost veća od 150 EUR i koja stoga trenutačno ne ispunjava uvjete za sustav „sve na jednom mjestu” za uvoz. Opcija za ukidanje praga od 150 EUR omogućila bi korištenje sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz za robu veće vrijednosti, čime bi potencijalno bio korisniji prodavateljima uvezene robe na daljinu ako barem dio njihove prodaje uvezene robe na daljinu ima vrijednost veću od postojećeg praga. U procjeni učinka potvrđeno je da bi ukidanje praga od 150 EUR dovelo do smanjenja administrativnog opterećenja i troškova povezanih s upisom u registar obveznika PDV-a za poduzeća jer se neka od njih više ne bi morala upisati u državi članici odredišta, čime bi se smanjile njihove obveze.

Smatralo se da i maksimalni i poboljšani pristup imaju širok obuhvat, zbog čega bi se njima ostvarile najveće potencijalne koristi. Primjerice, kad je riječ o području upisa u registar obveznika PDV-a, u kojem je snažniji naglasak na pitanju administrativnih troškova i troškova usklađivanja, podopcije za sustav „sve na jednom mjestu” i sustav „sve na jednom mjestu” za uvoz uglavnom se razlikuju u smislu opsega situacija u kojima je trenutačno potreban višestruki upis, a koje bi se razmotrile.

U konačnici je analiza uključena u procjenu učinka pokazala da bi se najbolja ravnoteža opcija politike u pogledu djelotvornosti, proporcionalnosti i supsidijarnosti postigla provedbom poboljšanog pristupa. Taj pristup objedinjuje uvođenje zahtjeva za digitalno izvješćivanje na razini EU-a, odredbe o „pretpostavljenom dobavljaču” za sektore kratkoročnog iznajmljivanja smještaja i putničkog prijevoza i kombinaciju proširenja sustava „sve na jednom mjestu”, prijenosa porezne obveze i obveznog sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz za platforme.

U okviru maksimalnog pristupa predloženo je ukidanje praga od 150 EUR, no zbog njegove duboke povezanosti s izračunom carine nije se smatralo da je to najdjelotvornija opcija u kontekstu Prijedloga o PDV-u u digitalnom dobu. U procjeni učinka potvrđeno je da je proširenje sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz kako bi uključivao prodaju na daljinu uvezene robe čija vrijednost premašuje 150 EUR poboljšanje koje poduzeća podržavaju. Stoga se ukidanje praga od 150 EUR u ovom Prijedlogu sagledava usporedno sa sveobuhvatnom revizijom relevantnih carinskih pravila.

Očekuje se da će se od 2023. do 2032. ukidanjem obveza upisa u registar obveznika PDV-a ostvariti ušteda od 8,7 milijardi EUR. Očekuju se i ekološke i socijalne koristi te koristi u smislu automatizacije poslovanja, kao i koristi povezane s funkcioniranjem unutarnjeg tržišta (ravnopravniji uvjeti) i učinkovitošću porezne kontrole.

Procjena učinka i njezini prilozi, sažetak i mišljenje Odbora o procjeni učinka dostupni su na stranici savjetovanja na portalu Iznesite svoje mišljenje: https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/13186-PDV-u-digitalnom-dobu_hr .

U izvješću o procjeni učinka reforme carinske unije kao problem je utvrđeno i iskazivanje umanjene vrijednosti. To znači da se roba prijavljuje po iznosu manjem od točne carinske vrijednosti, stoga je i osnovica za naplatu carina i PDV-a manja. Iskazivanje umanjene vrijednosti smatra se relevantnijim u kategorijama robe na koje se primjenjuju carine. Međutim, u studiji koju je 2016. provelo društvo Copenhagen Economics procjenjuje se da se za potrebe PDV-a umanjena vrijednost iskazuje za približno 65 % pošiljaka u okviru e-trgovine, neovisno o oslobođenju od carine 13 . Zabilježeni su i slučajevi sustavnog iskazivanja umanjene vrijednosti za određene kategorije robe, što je dovelo do znatnih gubitaka prihoda od carina 14

Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Ovaj se Prijedlog nadovezuje na Prijedlog o PDV-u u digitalnom dobu, koji je inicijativa u okviru programa REFIT čiji je cilj modernizacija postojećih pravila o PDV-u i iskorištavanje prilika koje nude digitalne tehnologije 15 . Očekuje se da će ovaj Prijedlog unaprijediti jedinstveno tržište i pridonijeti poboljšanju naplate poreza na prodaju uvezene robe na daljinu. Prijedlogom će se stoga osigurati održivi prihodi za vrijeme oporavka od pandemije bolesti COVID-19.

Očekuje se da će poduzeća uključena u prodaju uvezene robe na daljinu ostvariti neto koristi od uvođenja Prijedloga. Ukupno gledano, ovim će se Prijedlogom dodatno poboljšati koncept jedinstvenog upisa u registar obveznika PDV-a, kojim će se poduprijeti načelo „jedan za jedan” ili će se ići još dalje i poduprijeti načelo „jedan za više” uzimajući u obzir višestruke obveze upisa koje mogu postojati za prodaju na daljinu uvezene robe vrijednosti veće od 150 EUR.

Ovaj se Prijedlog temelji na načelu jedinstvenog upisa u registar obveznika PDV-a u EU-u i očekuje se da će dodatno smanjiti potrebu za višestrukim upisima u drugim državama članicama. Stoga će pridonijeti smanjenju administrativnog opterećenja i povezanih troškova za poduzeća koja na daljinu prodaju uvezenu robu vrijednosti veće od 150 EUR.

Platforma „Fit for Future” uključila je inicijativu o PDV-u u digitalnom dobu u svoj godišnji program rada za 2022. prepoznajući potencijal te inicijative za smanjenje administrativnog opterećenja u tom području politike 16 . Ovaj se Prijedlog također nadovezuje na ključne ciljeve Prijedloga o PDV-u u digitalnom dobu tako što se njime dodatno smanjuju administrativno opterećenje i troškovi povezani s usklađenosti u pogledu PDV-a.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Očekuje se da će se ovim Prijedlogom povećati prihodi država članica od PDV-a jer će se njime poboljšati naplata PDV-a tako što će se mjere za usklađenost usredotočiti na manji broj poreznih obveznika koji su uglavnom usklađeni. Proširenje sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz kako bi obuhvatio svu prodaju uvezene robe na daljinu, uz iznimku proizvoda koji podliježu trošarinama, pomoći će u smanjenju administrativnog opterećenja i troškova povezanih s izdavanjem i provjerom upisa u registar obveznika PDV-a. Zahvaljujući proširenju pravila o pretpostavljenom dobavljaču, sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz i posebnih postupaka trebalo bi doći do smanjenja broja zahtjeva u poreznim upravama za upis poreznih obveznika koji nemaju poslovni nastan. Stoga će se ovim Prijedlogom smanjiti administrativni troškovi država članica povezani s upisom u registar trgovaca koji prodaju na daljinu robu uvezenu u EU vrijednosti veće od 150 EUR jer će takvi trgovci odsad moći prijaviti i uplatiti PDV koji se mora platiti za takve isporuke putem sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz, zbog čega se za te isporuke više neće morati upisati u registar obveznika PDV-a u više država članica.

5.DRUGI ELEMENTI

Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Odbor za PDV, savjetodavni odbor za pitanja povezana s PDV-om u kojem sudjeluju predstavnici svih država članica i kojim predsjedaju službenici Komisije iz Glavne uprave za oporezivanje i carinsku uniju (GU TAXUD), raspravit će o mogućim problemima s tumačenjem novog zakonodavstva u pojedinim državama članicama i razjasniti ih.

Stalni odbor za administrativnu suradnju (SCAC) bavit će se mogućim pitanjima administrativne suradnje među državama članicama koja proizlaze iz novih odredbi obuhvaćenih ovim Prijedlogom.

Osim toga, Komisija će pratiti i ocijeniti funkcionira li ova inicijativa ispravno u smislu postizanja njezinih ciljeva.

Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Ovaj prijedlog uključuje tri glavna elementa. Prvo, predlaže se proširenje primjene pravila o pretpostavljenom dobavljaču, koje je trenutačno ograničeno na prodaju na daljinu uvezene robe čija vrijednost ne premašuje 150 EUR, kako bi se obuhvatila sva prodaja na daljinu robe koja se uvozi iz trećeg područja ili treće zemlje. Proširenje pravila o pretpostavljenom dobavljaču postiže se brisanjem upućivanja na prag od 150 EUR u članku 14.a stavku 1. Direktive Vijeća 2006/112/EZ. Na temelju proširenog opsega pravilo o pretpostavljenom dobavljaču stoga bi se primjenjivalo na svu prodaju na daljinu robe uvezene u EU koja se omogućuje elektroničkim sučeljem, neovisno o stvarnoj vrijednosti pošiljke.

Drugo, predlaže se proširenje primjene sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz, koji je trenutačno ograničen na prodaju na daljinu uvezene robe u pošiljkama čija stvarna vrijednost ne premašuje 150 EUR, kako bi se obuhvatila sva prodaja na daljinu uvezene robe, neovisno o njezinoj vrijednosti. Međutim, proizvodi koji podliježu trošarinama i dalje bi bili isključeni iz tog sustava. Proširenjem sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz unaprijedio bi se koncept jedinstvenog upisa u registar obveznika PDV-a u EU-u time što bi se dodatno ograničio broj slučajeva u kojima se porezni obveznik mora upisati u registar obveznika PDV-a u drugoj državi članici. To proširenje primjene sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz postiže se brisanjem upućivanja na prag od 150 EUR u članku 369.l prvom stavku Direktive Vijeća 2006/112/EZ.

Treće, Prijedlogom bi se proširila primjena posebnih postupaka utvrđenih u glavi XII. poglavlju 7. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, koja je trenutačno ograničena na uvezenu robu koja ispunjava uvjete i čija stvarna vrijednost ne premašuje 150 EUR, kako bi se obuhvatila sva roba koja ispunjava uvjete. Proizvodi koji podliježu trošarinama i dalje bi bili isključeni iz tih postupaka. Proširenjem posebnih postupaka unaprijedio bi se koncept jedinstvenog upisa u registar obveznika PDV-a u EU-u time što bi se dodatno ograničio broj slučajeva u kojima se porezni obveznik mora upisati u registar obveznika PDV-a u drugoj državi članici. Članak 369.y Direktive Vijeća 2006/112/EZ stoga se mijenja kako bi se izbrisalo upućivanje na prag od 150 EUR.

2023/0158 (CNS)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu pravila o PDV-u koja se odnose na porezne obveznike koji omogućuju prodaju na daljinu uvezene robe i u pogledu primjene posebne odredbe za prodaju na daljinu robe uvezene iz trećih područja ili trećih zemalja i posebnih postupaka za prijavu i plaćanje PDV-a pri uvozu

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 113.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta 17 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 18 ,

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Člankom 14.a stavkom 1. Direktive Vijeća 2006/112/EZ 19 predviđa se „režim pretpostavljenog dobavljača”. U skladu s tim člankom, ako porezni obveznik korištenjem elektroničkog sučelja omogućuje prodaju na daljinu robe uvezene iz trećih područja ili trećih zemalja, tog bi poreznog obveznika trebalo smatrati pretpostavljenim dobavljačem za tu robu.

(2)Primjena režima „pretpostavljenog dobavljača” trenutačno je ograničena na prodaju na daljinu robe uvezene iz trećih područja ili trećih zemalja u pošiljkama čija stvarna vrijednost ne premašuje 150 EUR. Kako bi se smanjio teret usklađivanja za trgovce koji prodaju robu upotrebom elektroničkih sučelja, kao što su mjesta trgovanja, i pridonijelo jedinstvenom upisu u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (PDV) u Uniji, trebalo bi izbrisati ograničenje od 150 EUR. Režim pretpostavljenog dobavljača trebao bi prema tome obuhvaćati svu prodaju na daljinu robe uvezene iz trećih područja ili trećih zemalja u Uniju, neovisno o njezinoj vrijednosti.

(3)U glavi XII. poglavlju 6. odjeljku 4. Direktive 2006/112/EZ utvrđuje se posebna odredba za prodaju na daljinu robe uvezene iz trećih područja ili trećih zemalja poznata kao „sustav ,sve na jednom mjestu’ za uvoz”. Porezni obveznici koji se odluče registrirati za sustav „sve na jednom mjestu” za uvoz ne moraju se upisati u registar obveznika PDV-a u svakoj državi članici u kojoj dolazi do isporuke robe potrošačima koja ispunjava uvjete. Umjesto toga, PDV koji treba platiti za te isporuke može se prijaviti i platiti u jednoj državi članici u okviru sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz. Međutim, taj poseban sustav „sve na jednom mjestu” za uvoz ograničen je na prodaju na daljinu robe uvezene u pošiljkama čija stvarna vrijednost ne premašuje 150 EUR. Kako bi se pridonijelo jedinstvenom upisu u registar obveznika PDV-a u Uniji, prag od 150 EUR trebalo bi izbrisati kako porezni obveznici koji na daljinu prodaju robu uvezenu iz trećih područja ili trećih zemalja u Uniju čija vrijednost premašuje 150 EUR ne bi bili obvezni upisati se u registar radi plaćanja PDV-a na uvoz u svakoj državi članici koja je odredište robe.

(4)U glavi XII. poglavlju 7. Direktive 2006/112/EZ utvrđuju se posebni postupci za prijavu i plaćanje PDV-a pri uvozu. Ako su ispunjeni određeni uvjeti, posebni postupci omogućuju poštanskim operaterima, žurnim prijevoznicima, carinskim zastupnicima i drugim subjektima koji ispunjavaju carinske uvozne deklaracije u ime kupca da svaki mjesec prijave i uplate PDV naplaćen za određeni uvoz. Posebni postupci ograničeni su na robu uvezenu u pošiljkama čija stvarna vrijednost ne premašuje 150 EUR i ne obuhvaćaju proizvode koji podliježu trošarinama. Stoga, kako bi se smanjili teret usklađivanja i troškovi povezani s robom uvezenom u pošiljkama stvarne vrijednosti veće od 150 EUR, trebalo bi izbrisati prag od 150 EUR.

(5)U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima 20 , države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava veza između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive, zakonodavac smatra opravdanim dostavljanje takvih dokumenata.

(6)Budući da se cilj ove Direktive, to jest unapređenje koncepta jedinstvenog upisa u registar obveznika PDV-a u Uniji, može ostvariti samo na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(7)Direktivu 2006/112/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive 2006/112/EZ

Direktiva 2006/112/EZ mijenja se kako slijedi:

1.u članku 14.a stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Ako porezni obveznik, korištenjem elektroničkog sučelja, kao što je mjesto trgovanja, platforma, portal ili slično sredstvo, omogućuje prodaju na daljinu robe uvezene iz trećih područja ili trećih zemalja, smatra se da je taj porezni obveznik sâm primio i isporučio tu robu.”;

2.u članku 369.l prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Za potrebe ovog odjeljka prodaja na daljinu robe uvezene iz trećih područja ili trećih zemalja ne obuhvaća proizvode koji podliježu trošarinama.”;

3.članak 369.y zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 369.y

Ako se za uvoz robe, izuzev proizvoda koji podliježu trošarinama, ne primjenjuje posebna odredba iz poglavlja 6. odjeljka 4., država članica uvoza dopušta osobi koja podnosi robu carini za račun osobe kojoj je roba namijenjena unutar područja Zajednice da se koristi posebnim postupcima za prijavu i plaćanje PDV-a pri uvozu u pogledu robe za koju otprema ili prijevoz završavaju u toj državi članici.”.

Članak 2.

Prenošenje

1.Države članice najkasnije do 31. prosinca 2027. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

One primjenjuju te odredbe od 1. ožujka 2028.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

   Za Vijeće

   Predsjednik

(1)     Statistički podaci o poreznim prihodima – Objašnjenja o statistici (europa.eu) , Eurostat.
(2)    Zaključci Vijeća o provedbi paketa o PDV-u u e-trgovini, ST 7104/22 od 15. ožujka 2022.
(3)     Revizija Carinskog zakonika Unije (europa.eu) .
(4)     PDV u digitalnom dobu (europa.eu) .
(5)    Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu pravila o PDV-u za digitalno doba (COM(2022) 701 final). Prijedlog uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu dogovora o administrativnoj suradnji u području PDV-a potrebnih za digitalno doba (COM(2022) 703). Prijedlog provedbene uredbe Vijeća o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 282/2011 u pogledu informacijskih zahtjeva za određene odredbe PDV-a (COM(2022) 704 final).
(6)     https://ec.europa.eu/taxation_customs/business/vat/vat-e-commerce_en
(7)    U planovima država članica za oporavak i otpornost predviđen je čitav niz reformi usmjerenih na poboljšanje poslovnog okruženja i poticanje uvođenja digitalnih i zelenih tehnologija. Te se reforme nadopunjuju važnim radom na digitalizaciji poreznih uprava kao strateškog sektora javne uprave. (Godišnja strategija održivog rasta 2022., COM(2021) 740 final).
(8)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru – Unaprjeđenje carinske unije: plan djelovanja, Bruxelles, COM(2020) 581 final.
(9)    Konferencija o budućnosti Europe – Izvješće o konačnom ishodu, svibanj 2022., Prijedlog br. 16, točke od 1. do 3. Konferencija o budućnosti Europe održavala se od travnja 2021. do svibnja 2022. Riječ je o jedinstvenom primjeru deliberativne demokracije na paneuropskoj razini pod vodstvom građana, u kojem su sudjelovale tisuće europskih građana, kao i politički akteri, socijalni partneri, predstavnici civilnog društva i ključni dionici.
(10)    PDV u digitalnom dobu. Završno izvješće (sv. IV. Savjetovanja). Posebni ugovor br. 07 kojim se provodi okvirni ugovor br. TAXUD/2019/CC/150.
(11)    Evaluacija druge verzije završnog izvješća još je uvijek u tijeku u vrijeme donošenja Prijedloga.
(12)    Copenhagen Economics (2016.), E-commerce imports into Europe: VAT and Customs treatment (Uvoz u Europu u okviru e-trgovine: postupanje u pogledu PDV-a i carine).
(13)    Najveće istrage OLAF-a odnosile su se na uvoz putem Ujedinjene Kraljevine od 2013. do 2016. Vidjeti predmet Suda Europske unije C-213/19 Europska komisija protiv Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske.
(14)    Program rada Komisije za 2022., Prilog II.: Inicijative u okviru REFIT-a, pododjeljak „Gospodarstvo u interesu građana” (točka 20.).
(15)     2022_annual_work_programme_-_fit_for_future_platform_en.pdf (europa.eu) .
(16)    SL C , , str. .
(17)    SL C , , str. .
(18)    Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11.12.2006., str. 1.).
(19)    SL C 369, 17.12.2011., str. 14.
Top