EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52023PC0197

Prijedlog ODLUKE VIJEĆA o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u Zajedničkom odboru osnovanom na temelju Sporazuma između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova u pogledu izmjena Priloga I. i pojašnjenja Priloga IV. Sporazumu

COM/2023/197 final

Bruxelles, 17.4.2023.

COM(2023) 197 final

2023/0096(NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u Zajedničkom odboru osnovanom na temelju Sporazuma između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova u pogledu izmjena Priloga I. i pojašnjenja Priloga IV. Sporazumu

(Tekst značajan za EGP)


OBRAZLOŽENJE

1.Predmet prijedloga

Ovaj se Prijedlog odnosi na odluku o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Europske unije u Zajedničkom odboru osnovanom na temelju Sporazuma između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova u vezi s predviđenim donošenjem odluke o izmjeni Priloga I. i pojašnjenju Priloga IV. Sporazumu nakon 2021.

2.Kontekst prijedloga

2.1.Sporazum između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova

Cilj je Sporazuma između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova (dalje u tekstu „Sporazum”) povezivanje sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) sa švicarskim sustavom tako što bi se omogućilo trgovanje emisijskim jedinicama koje su izdane u jednom sustavu i njihova uporaba za ispunjenje obveze u drugom sustavu, čime bi se povećale prilike za ublažavanje klimatskih promjena. Sporazum je stupio na snagu 1. siječnja 2020.

2.2.Zajednički odbor

Zajednički odbor, koji je osnovan člankom 12. Sporazuma, nadležan je za upravljanje Sporazumom i osiguravanje njegova provođenja. Odbor može odlučivati o donošenju novih priloga Sporazumu ili izmjeni postojećih. Također može raspravljati o izmjenama članaka Sporazuma, olakšati razmjenu mišljenja o zakonodavstvu stranaka i preispitivati Sporazum.

Zajednički odbor bilateralno je tijelo sastavljeno od predstavnika stranaka (EU-a i Švicarske). O odlukama koje donosi Zajednički odbor zajednički se dogovaraju obje stranke.

2.3.Predviđeni akt Zajedničkog odbora

Zajednički odbor na svojem šestom sastanku, koji će se održati 2023., ili ranije na temelju pisanog postupka u skladu s člankom 8. stavkom 4. Poslovnika Zajedničkog odbora 1 treba donijeti odlukuo izmjeni Priloga I. i pojašnjenju Priloga IV. Sporazumu nakon 2021. („predviđeni akt”).

Svrha je predviđenog akta ponovno uskladiti Prilog I. s ažuriranim zakonodavstvom u Europskoj uniji i Švicarskoj Konfederaciji te dati pojašnjenje Priloga IV.

Predviđeni akt postat će obvezujući za stranke u skladu s člankom 13. stavkom 2. Sporazuma, u kojemu je navedeno: „Zajednički odbor može odlučiti donijeti novi prilog ili izmijeniti postojeći prilog ovom Sporazumu”. Nadalje, u skladu s člankom 12. stavkom 3. Sporazuma, odluke koje donese Zajednički odbor u slučajevima predviđenima Sporazumom stupanjem na snagu postaju obvezujuće za stranke.

3.Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije

Odlukom Vijeća na temelju ovog Prijedloga Komisije utvrđuje se stajalište Europske unije o Odluci Zajedničkog odbora koju treba donijeti o izmjeni Priloga I. i pojašnjenju Priloga IV. Sporazumu.

Izmjene Priloga I. Sporazumu postaju potrebne s obzirom na to da se od stupanja Sporazuma na snagu regulatorno okruženje promijenilo i u Europskoj uniji i u Švicarskoj. U oba je sustava 2021. započelo novo razdoblje trgovanja. Kad je riječ o Uniji, novo razdoblje trgovanja dovelo je do niza relevantnih izmjena Direktive 2003/87/EZ 2 , od kojih je za neke potrebno pojašnjenje (ključni kriterij 5. iz dijela A, ključni kriterij 14. iz dijela B Priloga I.), a nekima se ažuriraju relevantne odredbe, uključujući njihova pravna upućivanja (ključni kriterij 10. iz dijela A i ključni kriteriji 2., 9., 10. i 13. iz dijela B Priloga I.) u dijelu A stupca za ETS EU-a u Prilogu I. Nadalje, radi jasnoće primjereno je izbrisati zastarjeli tekst ključnih kriterija u stupcu za EU (ključni kriteriji 8., 9., 12. i 13. iz dijela A i ključni kriteriji 9., 10. i 12. iz dijela B), uključujući uvod dijela A.

Primjenjivost pravnih odredbi od početka novog razdoblja trgovanja odražava se u stupcu za EU (ključni kriteriji 10. i 12. iz dijela A i ključni kriteriji 2. i 12. iz dijela B) i za Švicarsku (ključni kriteriji 2., 3., 4., 5., 10., 11., 12. i 13. iz dijela A i ključni kriteriji 2., 4., 5., 6., 7., 8., 11., 12., 13., 14. i 15. iz dijela B).

Naposljetku, kad je riječ o stupcu za Švicarsku, pojašnjeno je (ključni kriteriji 5. i 10. iz dijela A te 7., 11. i 14. iz dijela B) kako održati usklađenost tih dvaju sustava s obzirom na ravnopravne uvjete i narušavanje tržišnog natjecanja (ključni kriteriji 8., 9. i 10. iz dijela A, ključni kriteriji 9. i 10. iz dijela B). Zbog ažuriranja pravnih upućivanja, djelomično kako bi se uzela u obzir godišnja ažuriranja relevantnog švicarskog zakonodavstva, mijenjaju se ključni kriteriji 4., 5., 10. i 12. iz dijela A te 7., 8., 11. i 15. iz dijela B Priloga I.

Izmjene ključnih kriterija iz dijela C Priloga I. koje se odnose na „Ključne kriterije za registre” odražavaju regulatorno okruženje razdoblja trgovanja koje je započelo 1. siječnja 2021. te uzimaju u obzir razne pristupe koji se primjenjuju u dvama neovisnim, ali povezanim registrima ili uvode tekst koji je primjereniji u određenom kontekstu i usklađen s relevantnim zakonodavstvom.

Naposljetku, u Prilog IV. dodaje se bilješka radi pojašnjenja.

Razvoj funkcionalnog međunarodnog tržišta ugljika povezivanjem sustava trgovanja emisijama na temelju pristupa odozdo prema gore jedan je od dugoročnih ciljeva politike EU-a i međunarodne zajednice, posebno kao sredstvo postizanja klimatskih ciljeva Pariškog sporazuma. U tom je pogledu člankom 25. Direktive o uspostavi sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) omogućeno povezivanje ETS-a EU-a s ostalim sustavima trgovanja emisijama pod uvjetom da su ti sustavi obvezni, imaju utvrđeno apsolutno ograničenje emisija i da su sukladni, što sve vrijedi za švicarski sustav. Nakon stupanja Sporazuma na snagu 1. siječnja 2020. ponovna uspostava usklađenosti i dosljednosti, među ostalim s važećim i primjenjivim pravnim odredbama dviju stranaka Sporazuma, važan je čimbenik za ispravnu i djelotvornu provedbu i funkcioniranje Sporazuma.

4.Pravna osnova

4.1.Postupovna pravna osnova

4.1.1.Načela

Člankom 218. stavkom 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđeno je donošenje odluka kojima se utvrđuju „stajališta koja u ime Unije treba donijeti tijelo osnovano na temelju sporazuma kada je to tijelo pozvano donositi akte koji proizvode pravne učinke, uz iznimku akata kojima se dopunjuje ili mijenja institucionalni okvir sporazuma”.

Pojam „akti koji proizvode pravne učinke” obuhvaća akte koji proizvode pravne učinke na temelju pravila međunarodnog prava kojima se uređuje predmetno tijelo. Obuhvaća i instrumente koji nemaju obvezujući učinak na temelju međunarodnog prava, ali postoji mogućnost da „presudno utječu na sadržaj propisa koje donese zakonodavac Unije” 3 .

4.1.2.Primjena na ovaj predmet

Zajednički odbor tijelo je osnovano u skladu s člankom 12. Sporazuma između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova.

Akt koji Zajednički odbor treba donijeti akt je koji proizvodi pravne učinke. Predviđeni akt bit će obvezujući prema međunarodnom pravu u skladu s člankom 12. stavkom 3. Sporazuma između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova.

Predviđenim aktom ne dopunjuje se niti mijenja institucionalni okvir sporazuma.

Stoga je postupovna pravna osnova za predloženu odluku članak 218. stavak 9. UFEU-a.

4.2.Materijalna pravna osnova

4.2.1.Načela

Materijalna pravna osnova za odluku na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a prije svega ovisi o cilju i sadržaju predviđenog akta o kojemu se zauzima stajalište u ime Unije. Ako predviđeni akt ima dva cilja ili elementa te ako se može utvrditi da je jedan od ta dva cilja ili elementa glavni, a drugi samo sporedan, odluka na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a mora se temeljiti na samo jednoj materijalnoj pravnoj osnovi, naime onoj koju zahtijeva glavni ili prevladavajući cilj ili element.

4.2.2.Primjena na ovaj predmet

Glavni cilj i sadržaj predviđenog akta odnose se na okoliš.

Stoga je materijalna pravna osnova predložene odluke članak 192. stavak 1. UFEU-a.

4.3.Zaključak

Pravna osnova predložene odluke trebao bi biti članak 192. stavak 1. UFEU-a u vezi s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a.

5.Objava predviđenog akta

Budući da će se aktom Zajedničkog odbora izmijeniti prilozi I. i IV. Sporazumu između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova, primjereno ga je nakon donošenja objaviti u Službenom listu Europske unije.

2023/0096 (NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u Zajedničkom odboru osnovanom na temelju Sporazuma između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova u pogledu izmjena Priloga I. i pojašnjenja Priloga IV. Sporazumu

(Tekst značajan za EGP)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Sporazum između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova („Sporazum”) 4 potpisan je 23. studenoga 2017. u skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2017/2240 5 .

(2)Sporazum je sklopljen Odlukom Vijeća (EU) 2018/219 6 , a na snagu je stupio 1. siječnja 2020.

(3)Na temelju članka 12. stavka 3. Sporazuma, Zajednički odbor može donositi odluke koje nakon stupanja na snagu postaju obvezujuće za stranke.

(4)Člankom 13. stavkom 2. Sporazuma propisano je da Zajednički odbor može izmijeniti priloge Sporazumu.

(5)Primjereno je ponovno uspostaviti dosljednost s pravnim odredbama koje se primjenjuju na sustave trgovanja emisijama Europske unije i Švicarske Konfederacije nakon početka novog razdoblja trgovanja 1. siječnja 2021. i na pojašnjenje Priloga IV. Sporazumu.

(6)Zajednički odbor na svojem šestom sastanku ili ranije na temelju pisanog postupka u skladu s člankom 8. stavkom 4. Poslovnika Zajedničkog odbora treba donijeti odluku u pogledu izmjene priloga I. i IV. Sporazumu.

(7)Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Zajedničkog odbora u pogledu izmjene priloga I. i IV. Sporazumu jer će izmijenjeni prilozi biti obvezujući za Uniju.

(8)Stajalište Unije u okviru Zajedničkog odbora trebalo bi se stoga temeljiti na priloženom nacrtu odluke,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na šestom sastanku Zajedničkog odbora ili ranije na temelju pisanog postupka u skladu s člankom 8. stavkom 4. Poslovnika Zajedničkog odbora temelji se na nacrtu odluke Zajedničkog odbora koji je priložen ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu,

   Za Vijeće

   Predsjednik

(1)    Odluka br. 1/2019 Zajedničkog odbora osnovanog Sporazumom između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova od 25. siječnja 2019. o donošenju njegova poslovnika, dostupna na https://ec.europa.eu/clima/system/files/2021-07/20191201_jc_dec_rop_en.pdf i u Odluci Vijeća (EU) 2018/1279 od 18. rujna 2018., SL L 239, 24.9.2018., str. 8.
(2)    Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ.
(3)    Presuda Suda od 7. listopada 2014., Njemačka protiv Vijeća, C-399/12, ECLI:EU:C:2014:2258, točke od 61. do 64.
(4)    SL L 322, 7.12.2017., str. 3.
(5)    Odluka Vijeća (EU) 2017/2240 od 10. studenoga 2017. o potpisivanju, u ime Unije, i privremenoj primjeni Sporazuma između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova (SL L 322, 7.12.2017., str. 1.).
(6)    Odluka Vijeća (EU) 2018/219 od 23. siječnja 2018. o sklapanju Sporazuma između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova (SL L 43, 16.2.2018., str. 1.).
Top

Bruxelles, 17.4.2023.

COM(2023) 197 final

PRILOG

Prijedlogu odluke Vijeća

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u Zajedničkom odboru osnovanom na temelju Sporazuma između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova u pogledu izmjena Priloga I. i pojašnjenja Priloga IV. Sporazumu.


ODLUKA br. 1/2023 ZAJEDNIČKOG ODBORA OSNOVANOG SPORAZUMOM IZMEĐU EUROPSKE UNIJE I ŠVICARSKE KONFEDERACIJE O POVEZIVANJU NJIHOVIH SUSTAVA TRGOVANJA EMISIJAMA STAKLENIČKIH PLINOVA
od …

u pogledu izmjena Priloga I. i pojašnjenja Priloga IV. Sporazumu

ZAJEDNIČKI ODBOR,

uzimajući u obzir Sporazum između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova 1 (dalje u tekstu „Sporazum”) i njegov članak 13. stavak 2.,

budući da:

(1)Donošenjem Odluke br. 2/2019 Zajedničkog odbora od 5. prosinca 2019. ispunjeni su uvjeti za povezivanje utvrđeni u Sporazumu i omogućeno je stupanje Sporazuma na snagu 1. siječnja 2020.

(2)U skladu s člankom 13. stavkom 2. Sporazuma Zajednički odbor može izmijeniti priloge Sporazumu.

(3)Novo razdoblje trgovanja u sustavu trgovanja emisijama Europske unije i sustavu trgovanja emisijama Švicarske počelo je 1. siječnja 2021.

(4)U tom novom razdoblju trgovanja uvedene su regulatorne promjene u oba sustava.

(5)U skladu s člankom 13. stavkom 7. Sporazuma primjereno je uzeti u obzir regulatorne promjene, uključujući potrebna pojašnjenja ključnih kriterija utvrđenih u Prilogu I. Sporazumu, kako bi se održala usklađenost dvaju sustava trgovanja emisijama, osigurala cjelovitost tržišta i onemogućilo narušavanje tržišnog natjecanja.

(6)Odlukom br. 1/2022 Zajedničkog odbora od 9. prosinca 2022. izmijenjen je Prilog IV. s obzirom na oznake stupnja tajnosti.

(7)Kako bi se izbjegli nesporazumi i nejasnoće, primjereno je pojasniti značenje osjetljivih informacija s visokom ocjenom povjerljivosti i cjelovitosti u kontekstu Sporazuma,

DONIO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilozi I. i IV. Sporazumu zamjenjuju se Dodatkom ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno na engleskom u [Bruxellesu] [Bernu] [xx 2023.]

Za Zajednički odbor

Tajnik za Europsku uniju

Predsjednik

Tajnik za Švicarsku

DODATAK

PRILOG I.

KLJUČNI KRITERIJI

A. Ključni kriteriji za stacionarna postrojenja

Ključni kriteriji

U ETS-u EU-a

U ETS-u Švicarske

1.

Obveza sudjelovanja u ETS-u

Sudjelovanje u ETS-u obvezno je za postrojenja koja obavljaju aktivnosti te ispuštaju stakleničke plinove navedene u nastavku.

Sudjelovanje u ETS-u obvezno je za postrojenja koja obavljaju aktivnosti te ispuštaju stakleničke plinove navedene u nastavku.

2.

ETS obuhvaća barem aktivnosti kako su navedene u:

   Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ,

kako je na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma.

   članku 40. stavku 1. Pravilnika o CO2 i njegovu Prilogu 6.,

kako je na snazi 1. siječnja 2022.

3.

ETS obuhvaća barem stakleničke plinove kako su navedeni u:

   Prilogu II. Direktivi 2003/87/EZ,

kako je na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma.

   članku 1. stavku 1. Pravilnika o CO2,

kako je na snazi 1. siječnja 2022.

4.

Utvrđuje se gornja granica emisija za ETS koja je barem onoliko stroga kao što je ona u:

   člancima 9. i 9.a Direktive 2003/87/EZ,

kako su na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Linearni faktor smanjenja od 1,74 % godišnje povećat će se od 2021. na 2,2 % godišnje te će se primjenjivati na sve sektore u skladu s Direktivom (EU) 2018/410, kako je na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma.

   članku 18. stavcima 1. i 2. Zakona o CO2,

   članku 45. stavku 1. Pravilnika o CO2 i njegovu Prilogu 8. točki 1.,

kako su na snazi 1. siječnja 2022.

Linearni faktor smanjenja iznosi 2,2 % godišnje od 2021.

5.

Mehanizam za stabilnost tržišta

EU je 2015. uveo rezervu za stabilnost tržišta (Odluka (EU) 2015/1814), čije je djelovanje ojačano Direktivom (EU) 2018/410.

U propisima EU-a navodi se da će Komisija do 15. svibnja svake godine počevši od 2017. objaviti ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju. Na temelju te brojke utvrđuje se bi li neke od emisijskih jedinica namijenjenih prodaji na dražbi trebalo staviti u rezervu ili osloboditi iz rezerve.

   članak 19. stavak 5. Zakona o CO2,

   članak 48. stavci 1.a i 5. Pravilnika o CO2 i njegov Prilog 8. točka 2.,

kako su na snazi 1. siječnja 2022.

Švicarsko zakonodavstvo predviđa smanjenje količina za prodaju na dražbi ovisno o ukupnom broju emisijskih jedinica u optjecaju. Osim toga, emisijske jedinice koje nisu namijenjene prodaji na dražbi poništavaju se na kraju razdoblja trgovanja. 

6.

Razina nadzora tržišta ETS-a barem je onoliko stroga kao što je ona u:

   Direktivi 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (MIFID II),

   Uredbi (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (MIFIR),

   Uredbi (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (MAR),

   Direktivi 2014/57/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o kaznenopravnim sankcijama za zlouporabu tržišta (Direktiva o zlouporabi tržišta) (CS‑MAD),

   Direktivi (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (AMLD),

kako su na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma.

   Saveznom zakonu o švicarskom nadzornom tijelu za financijsko tržište od 22. lipnja 2007.,

   Saveznom zakonu o infrastrukturama financijskog tržišta i ponašanju na tržištu pri trgovanju vrijednosnim papirima i izvedenicama od 19. lipnja 2015.,

   Saveznom zakonu o financijskim institucijama od 15. lipnja 2018.,

   Saveznom zakonu o suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma od 10. listopada 1997.,

kako su na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma.

U švicarskim propisima o financijskom tržištu ne definira se pravna priroda emisijskih jedinica. Konkretno, emisijske jedinice ne smatraju se vrijednosnim papirima u Zakonu o infrastrukturi financijskih tržišta te se njima stoga ne može trgovati na reguliranim mjestima trgovanja. Budući da se emisijske jedinice ne smatraju vrijednosnim papirima, švicarski propisi o vrijednosnim papirima ne primjenjuju se na trgovanje emisijskim jedinicama izvan uređenog tržišta na sekundarnim tržištima.

Ugovori o izvedenicama smatraju se vrijednosnim papirima u skladu sa Zakonom o infrastrukturi financijskih tržišta. To uključuje i izvedenice koje imaju emisijske jedinice kao temeljni instrument. Izvedenice emisijskih jedinica kojima se trguje izvan uređenog tržišta između nefinancijskih i financijskih drugih ugovornih strana obuhvaćene su odredbama Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta.

7.

Suradnja u pogledu nadzora tržišta

Stranke uspostavljaju odgovarajuće mehanizme suradnje u pogledu nadzora tržišta. Ti mehanizmi suradnje odnose se na razmjenu informacija i izvršenje obveza koje proizlaze iz sustava nadzora tržišta pojedine stranke. Stranke obavješćuju Zajednički odbor o svim takvim mehanizmima.

8.

Kvalitativna ograničenja za međunarodne jedinice barem su onoliko stroga kao što su ona navedena u:

U pravu Unije od 2021. nadalje nisu predviđena prava na korištenje međunarodnih jedinica.

U švicarskom pravu od 2021. nadalje nisu predviđena prava na korištenje međunarodnih jedinica.

9.

Količinska ograničenja za međunarodne jedinice barem su onoliko stroga kao što su ona navedena u:

U pravu Unije od 2021. nadalje nisu predviđena prava na korištenje međunarodnih jedinica.

U švicarskom pravu od 2021. nadalje nisu predviđena prava na korištenje međunarodnih jedinica.

10.

Besplatna dodjela izračunava se na temelju referentnih vrijednosti i faktora prilagodbe. Emisijske jedinice koje se ne dodjeljuju besplatno nude se na dražbi ili se poništavaju. U tu svrhu ETS ispunjava barem uvjete utvrđene u:

   člancima 10., 10.a, 10.b i 10.c Direktive 2003/87/EZ,

   Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/447 оd 12. ožujka 2021. o utvrđivanju revidiranih referentnih vrijednosti za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica za razdoblje od 2021. do 2025. na temelju članka 10.a stavka 2. Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća kako se primjenjuje od 1. siječnja 2021.,

   Direktivi (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2018. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika,

   Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/331 od 19. prosinca 2018. o utvrđivanju prijelaznih pravila na razini Unije za usklađenu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica na temelju članka 10.a Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća,

   Delegiranoj odluci Komisije (EU) 2019/708 od 15. veljače 2019. o dopuni Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu utvrđivanja sektora i podsektora koji se smatraju izloženima značajnom riziku od istjecanja ugljika, za razdoblje od 2021. do 2030.,

   bilo kojem međusektorskom faktoru korekcije u ETS‑u EU‑a u razdobljima od 2021. do 2025. ili od 2026. do 2030.,

– Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/1842 оd 31. listopada 2019. o utvrđivanju pravila za primjenu Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dodatnih aranžmana za prilagodbe dodjele besplatnih emisijskih jedinica zbog promjena razine aktivnosti.

kako su na snazi 1. siječnja 2021.

   članku 18. stavku 3. i članku 19. Zakona o CO2,

   članku 45. stavcima od 2. do 6. i člancima 46., 46.a, 46.b i 48. Pravilnika o CO2 te njegovu Prilogu 9.,

kako su na snazi 1. siječnja 2022.

U razdoblju od 2021. do 2025. besplatne emisijske jedinice ne prelaze razine besplatnih emisijskih jedinica dodijeljenih postrojenjima u ETS-u EU-a.

11.

U ETS-u su predviđene sankcije u istim okolnostima i u istoj visini kao što su one navedene u:

   članku 16. Direktive 2003/87/EZ,

kako je na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma.

   članku 21. Zakona o CO2,

   članku 56. Pravilnika o CO2,

kako su na snazi 1. siječnja 2022.

12.

Praćenje i izvješćivanje u ETS-u barem su onoliko strogi kao što su oni u:

   članku 14. Direktive 2003/87/EZ i njezinu Prilogu IV.,

   Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/2066 od 19. prosinca 2018. o praćenju i izvješćivanju o emisijama stakleničkih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Uredbe Komisije (EU) br. 601/2012,

kako su na snazi 1. siječnja 2021.

   članku 20. Zakona o CO2,

   člancima od 50. do 53. Pravilnika o CO2 te njegovu Prilogu 16. točki 1. i Prilogu 17. točki 1.,

kako su na snazi 1. siječnja 2022.

13.

Verifikacija i akreditacija u ETS-u barem su onoliko stroge kao što su one u:

   članku 15. Direktive 2003/87/EZ i njezinu Prilogu V.,

   Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/2067 оd 19. prosinca 2018. o verifikaciji podataka i akreditaciji verifikatora u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća,

kako su na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma.

   člancima od 51. do 54. Pravilnika o CO2,

kako su na snazi 1. siječnja 2022.

B. Ključni kriteriji za zrakoplovstvo

Ključni kriteriji

Za EU

Za Švicarsku

1.

Obveza sudjelovanja u ETS-u

Sudjelovanje u ETS-u obvezno je za zrakoplovne aktivnosti u skladu s kriterijima navedenima u nastavku.

Sudjelovanje u ETS-u obvezno je za zrakoplovne aktivnosti u skladu s kriterijima navedenima u nastavku.

2.

Obuhvaćenost zrakoplovnih aktivnosti i stakleničkih plinova te pripisivanje letova i njihovih emisija u skladu s načelom uzimanja u obzir odlaznog leta kako je navedeno u:

   Direktivi 2003/87/EZ, kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2017/2392 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2017., za privremeno odstupanje od izvršenja u pogledu letova u zemlje s kojima sporazum u skladu s člankom 25. Direktive 2003/87/EZ nije postignut, i iz njih,    

– Delegiranoj odluci Komisije (EU) 2020/1071 оd 18. svibnja 2020. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu isključivanja dolaznih letova iz Švicarske iz sustava EU-a za trgovanje emisijama (Tekst značajan za EGP),

– Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/1122 оd 12. ožujka 2019. o dopuni Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu funkcioniranja Registra Unije,

kako su na snazi 1. siječnja 2021.

Od 1. siječnja 2020. ETS-om EU-a obuhvaćeni su letovi iz zračne luke koja se nalazi na području Europskog gospodarskog prostora („EGP”) u zračne luke koje se nalaze na državnom području Švicarske, dok su letovi iz zračnih luka koje se nalaze na državnom području Švicarske u zračne luke koje se nalaze na području EGP-a isključeni iz ETS-a EU-a, na temelju članka 25.a Direktive 2003/87/EZ.

1.    Područje primjene

Dolazni letovi u zračnu luku koja se nalazi na državnom području Švicarske ili odlazni letovi iz te zračne luke, osim odlaznih letova iz zračne luke koja se nalazi na području EGP-a.

Sva privremena odstupanja u pogledu područja primjene ETS-a, kao što su odstupanja u smislu članka 28.a Direktive 2003/87/EZ, mogu se primjenjivati u odnosu na ETS Švicarske u skladu s odstupanjima koja su uvedena u ETS EU-a. Za zrakoplovne aktivnosti obuhvaćene su samo emisije CO2.

2.    Ograničenja obuhvaćenosti

Opća obuhvaćenost navedena u točki 1. ne uključuje:

1.    letove koji se obavljaju isključivo radi prijevoza, po službenoj zadaći, vladajućeg monarha i članova njegove uže obitelji, čelnika država, čelnika i članova vlada i ministara u vladama, ako je to potkrijepljeno odgovarajućim pokazateljem statusa u planu leta;

2.    vojne, carinske i policijske letove;

3.    letove povezane s potragom i spašavanjem, letove u svrhu gašenja požara, humanitarne letove i letove za potrebe hitne medicinske službe;

4.    letove koji se obavljaju isključivo prema pravilima vizualnog letenja kako je utvrđeno u Prilogu 2. Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu od 7. prosinca 1944.;

5.    letove koji završavaju u zračnoj luci iz koje je predmetni zrakoplov poletio i tijekom kojih nije bilo slijetanja;

6.    vježbovne letove koji se provode isključivo radi stjecanja ili zadržavanja dozvole ili licencije ako je riječ o letačkoj posadi te ako je to potkrijepljeno odgovarajućom napomenom u planu leta, pod uvjetom da ti letovi ne služe za prijevoz putnika i/ili tereta ili za prazni ili tehnički let zrakoplova;

7.    letove koji se obavljaju isključivo u svrhu znanstvenog istraživanja;

8.    letove koji se obavljaju isključivo u svrhu provjere, testiranja ili certificiranja zrakoplova, opreme zrakoplova ili zemaljske opreme;

9.    letove koji se obavljaju zrakoplovima čija je najveća certificirana uzletna masa manja od 5 700 kg;

10.    letove koje obavljaju operatori u komercijalnom zračnom prijevozu čije ukupne godišnje emisije iz letova obuhvaćenih ETS‑om Švicarske iznose manje od 10 000 tona ili koji ostvare manje od 243 leta po razdoblju tijekom tri uzastopna četveromjesečna razdoblja unutar područja primjene ETS-a Švicarske, ako ti operatori nisu obuhvaćeni ETS-om EU-a;

11.    letove koje obavljaju operatori u nekomercijalnom zračnom prijevozu obuhvaćeni ETS‑om Švicarske čije ukupne godišnje emisije iznose manje od 1 000 tona u skladu s odgovarajućim odstupanjem koje se primjenjuje u ETS-u EU-a, ako ti operatori nisu obuhvaćeni ETS-om EU-a.

Ta ograničenja obuhvaćenosti predviđena su u:

   članku 16.a Zakona o CO2,

   članku 46.d i članku 55. stavku 2. Pravilnika o CO2 te njegovu Prilogu 13.,

kako su na snazi 1. siječnja 2022.

3.

Razmjena relevantnih podataka o primjeni ograničenja u pogledu obuhvaćenosti zrakoplovnih aktivnosti

Dvije stranke surađuju u vezi s primjenom ograničenjâ u pogledu obuhvaćenosti komercijalnih i nekomercijalnih operatora u ETS‑u Švicarske i ETS-u EU-a u skladu s ovim Prilogom. Obje stranke posebno osiguravaju pravodobno slanje svih relevantnih podataka kako bi omogućile ispravnu identifikaciju letova i operatora zrakoplova koji su obuhvaćeni ETS-om Švicarske i ETS-om EU-a.

4.

Gornje granice emisija (ukupna količina emisijskih jedinica koju treba dodijeliti operatorima zrakoplova)

Članak 3.c Direktive 2003/87/EZ,

kako je na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Člankom 3.c Direktive 2003/87/EZ emisijske su jedinice prvotno dodijeljene kako slijedi:

   15 % ponuđeno na dražbama,

   3 % izdvojeno u posebnu rezervu,

   82 % dodjeljuje se besplatno.

Dodjele su izmijenjene Uredbom (EU) br. 421/2014, pri čemu je dodjela besplatnih emisijskih jedinica smanjena razmjerno smanjenju obveze predaje (članak 28.a stavak 2. Direktive 2003/87/EZ). Uredbom (EU) 2017/2392, kako je na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma, taj je pristup produljen do 2023., a od 1. siječnja 2021. primjenjuje se linearni faktor smanjenja od 2,2 %.

Gornje granice emisija odražavaju sličan stupanj strogosti kao i one u ETS-u EU-a, posebno u pogledu postotka smanjenja između godina i razdoblja trgovanja. Emisijske jedinice u okviru gornjih granica emisija raspodjeljuju se kao slijedi:

   15 % nudi se na dražbi,

   3 % izdvaja se u posebnu rezervu,

   82 % dodjeljuje se besplatno.

Ta se dodjela može preispitati u skladu s člancima 6. i 7. ovog Sporazuma.

Do 2020. količina emisijskih jedinica unutar gornjih granica emisija izračunava se metodom odozdo prema gore na temelju emisijskih jedinica koje treba dodijeliti besplatno u skladu s prethodno navedenom raspodjelom gornjih granica emisija. Svako privremeno odstupanje u pogledu područja primjene ETS-a zahtijeva odgovarajuća razmjerna prilagođavanja iznosa koje treba dodijeliti.

Od 2021. količina emisijskih jedinica unutar gornjih granica emisija izračunava se na temelju gornjih granica emisija iz 2020. uzimajući u obzir mogući postotak smanjenja u skladu s ETS-om EU-a.

To je predviđeno u:

   članku 18. Zakona o CO2,

   članku 46.e Pravilnika o CO2 i njegovu Prilogu 15.,

kako su na snazi 1. siječnja 2022.

5.

Dodjela emisijskih jedinica za zrakoplovstvo putem dražbe

   Članak 3.d i članak 28.a stavak 3. Direktive 2003/87/EZ,

kako su na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Dražbu švicarskih emisijskih jedinica koje treba ponuditi na dražbi provodi švicarsko nadležno tijelo. Švicarska ima pravo na prihod ostvaren prodajom švicarskih emisijskih jedinica putem dražbe.

To je predviđeno u:

   članku 19.a stavcima 2. i 4. Zakona o CO2,

   članku 48. Pravilnika o CO2 i njegovu Prilogu 15.,

kako su na snazi 1. siječnja 2022.

6.

Posebna rezerva za neke operatore zrakoplova

   Članak 3.f Direktive 2003/87/EZ,

kako je na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Emisijske jedinice izdvajaju se u posebnu rezervu za nove sudionike i brzorastuće operatore, osim što Švicarska do 2020. neće imati posebnu rezervu jer je za pribavljanje podataka o švicarskim zrakoplovnim aktivnostima referentna godina 2018.

Ta posebna rezerva predviđena je u:

   članku 18. stavku 3. Zakona o CO2,

   članku 46.e Pravilnika o CO2 i njegovu Prilogu 15.,

kako su na snazi 1. siječnja 2022.

7.

Referentna vrijednost koja se primjenjuje za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica operatorima zrakoplova

   Članak 3.e Direktive 2003/87/EZ,

kako je na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Godišnja referentna vrijednost iznosi 0,000642186914222035 emisijskih jedinica po tonskom kilometru.

Referentna vrijednost ne smije biti veća od one u ETS-u EU-a.

Godišnja referentna vrijednost iznosi 0,000642186914222035 emisijskih jedinica po tonskom kilometru.

Ta referentna vrijednost predviđena je u:

   članku 46.f stavku 1. Pravilnika o CO2 i njegovu Prilogu 15.,

kako su na snazi 1. siječnja 2022.

8.

Besplatna dodjela emisijskih jedinica operatorima zrakoplova

   Članak 3.e Direktive 2003/87/EZ,

kako je na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Izdavanje emisijskih jedinica prilagođava se u skladu s člankom 25.a Direktive 2003/87/EZ razmjerno odgovarajućim obvezama izvješćivanja i predaje koje proizlaze iz stvarne obuhvaćenosti letova između EGP-a i Švicarske sustavom ETS-a EU-a.

Broj emisijskih jedinica koje se besplatno dodjeljuju operatorima zrakoplova izračunava se tako da se prijavljeni podaci o tonskim kilometrima prijeđenima u referentnoj godini pomnože s primjenjivom referentnom vrijednošću.

Ta besplatna dodjele predviđena je u:

   članku 19.a stavcima 3. i 4. Zakona o CO2,

   članku 46.f stavcima 1. i 3. Pravilnika o CO2 i njegovu Prilogu 15.,

kako su na snazi 1. siječnja 2022.





9.

Kvalitativna ograničenja za međunarodne jedinice barem su onoliko stroga kao što su ona navedena u:

U pravu Unije od 2021. nadalje nisu predviđena prava na korištenje međunarodnih jedinica.

U švicarskom pravu od 2021. nadalje nisu predviđena prava na korištenje međunarodnih jedinica.

10.

Količinska ograničenja za upotrebu međunarodnih jedinica

U pravu Unije od 2021. nadalje nisu predviđena prava na korištenje međunarodnih jedinica.

U švicarskom pravu od 2021. nadalje nisu predviđena prava na korištenje međunarodnih jedinica.

11.

Pribavljanje podataka o tonskim kilometrima za referentnu godinu

-Članak 3.e Direktive 2003/87/EZ,

kako je na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Ne dovodeći u pitanje odredbu u nastavku, novi podaci o tonskim kilometrima pribavljaju se istodobno i primjenom istog pristupa kao i podaci o tonskim kilometrima za ETS EU‑a.

Dok se ne pribave novi podaci o tonskim kilometrima te u skladu s Pravilnikom o pribavljanju podataka o tonskim kilometrima i pripremi planova za praćenje koji se odnose na udaljenosti prijeđene zrakoplovima, kako je na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma, referentna godina za pribavljanje podataka za švicarske zrakoplovne aktivnosti jest 2018.

To je predviđeno u:

   članku 19.a stavcima 3. i 4. Zakona o CO2,

članku 46.f stavku 1. Pravilnika o CO2 i njegovu Prilogu 15.,    

kako su na snazi 1. siječnja 2022.

12.

Praćenje i izvješćivanje

   Članak 14. Direktive 2003/87/EZ i njezin Prilog IV.,

   Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/2066 od 19. prosinca 2018. o praćenju i izvješćivanju o emisijama stakleničkih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Uredbe Komisije (EU) br. 601/2012,

   Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/1603 od 18. srpnja 2019. o dopuni Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s mjerama koje je donijela Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija u zrakoplovstvu u svrhu provedbe globalne tržišno utemeljene mjere,

kako su na snazi 1. siječnja 2021.

Odredbe o praćenju i izvješćivanju odražavaju isti stupanj strogosti kao u ETS-u EU-a.

To je predviđeno u:

   članku 20. Zakona o CO2,

   člancima od 50. do 52. Pravilnika o CO2 i njegovim prilozima 16. i 17.,

kako su na snazi 1. siječnja 2022.

13.

Verifikacija i akreditacija

   Članak 15. Direktive 2003/87/EZ i njezin Prilog V.,

   Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/2067 оd 19. prosinca 2018. o verifikaciji podataka i akreditaciji verifikatora u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća,

kako su na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Odredbe o verifikaciji i akreditaciji odražavaju isti stupanj strogosti kao u ETS-u EU-a.

To je predviđeno u:

   članku 52 stavcima 4. i 5. Pravilnika o CO2 i njegovu Prilogu 18.,

kako su na snazi 1. siječnja 2022.

14.

Nadležnost

Primjenjuju se kriteriji utvrđeni u članku 18.a Direktive 2003/87/EZ. U tu svrhu te u skladu s člankom 25.a Direktive 2003/87/EZ Švicarska se smatra nadležnom državom članicom u pogledu pripisivanja nadležnosti za operatore zrakoplova Švicarskoj i državama članicama EU-a (EGP-a).

U skladu s člankom 25.a Direktive 2003/87/EZ nadležna tijela država članica EU-a (EGP-a) odgovorna su za sve zadaće povezane s nadležnošću nad operatorima zrakoplova koji su im dodijeljeni, uključujući zadaće koje se odnose na ETS Švicarske (npr. zaprimanje verificiranih izvješća o emisijama kojima su obuhvaćene zrakoplovne aktivnosti EU-a i Švicarske, nadležnost nad operatorima zrakoplova i računima, usklađivanje i provedba).

Europska komisija bilateralno se dogovara sa švicarskim nadležnim tijelima o predaji relevantne dokumentacije i informacija.

Europska komisija posebice osigurava prijenos besplatno dodijeljenih emisijskih jedinica EU-a operatorima zrakoplova za koje je nadležna Švicarska.

U slučaju bilateralnog sporazuma o upravljanju letovima koji se obavljaju u vezi sa zračnom lukom EuroAirport Basel‑Mulhouse‑Freiburg, a koji ne uključuje izmjenu Direktive 2003/87/EZ, Europska komisija prema potrebi olakšava provedbu takvog sporazuma pod uvjetom da to ne dovodi do dvostrukog obračunavanja.

Švicarska je nadležna za operatore zrakoplova koji imaju:

   važeću poslovnu dozvolu koju im je izdala Švicarska, ili

   najveće procijenjene pripisane emisije iz zrakoplovstva u Švicarskoj u okviru povezanog ETS-a.

Švicarska nadležna tijela odgovorna su za sve zadaće povezane s nadležnošću nad operatorima zrakoplova koji su dodijeljeni Švicarskoj, uključujući zadaće koje se odnose na ETS EU-a (npr. zaprimanje verificiranih izvješća o emisijama kojima su obuhvaćene zrakoplovne aktivnosti EU-a i Švicarske, nadležnost nad operatorima zrakoplova i računima, usklađivanje i provedba).

Švicarska nadležna tijela bilateralno se dogovaraju s Europskom komisijom o predaji relevantne dokumentacije i informacija.

Švicarska nadležna tijela posebice prenose iznos besplatno dodijeljenih švicarskih emisijskih jedinica operatorima zrakoplova za koje su nadležne države članice EU-a (EGP-a).

To je predviđeno u:

   članku 39. stavku 1.a. Zakona o CO2,

   članku 46.d Pravilnika o CO2 i njegovu Prilogu 14.,

kako su na snazi 1. siječnja 2022.

15.

Predaja

Pri procjeni usklađenosti operatora zrakoplova na temelju količine predanih emisijskih jedinica, nadležna tijela država članica EU-a (EGP-a) najprije uzimaju u obzir emisije obuhvaćene ETS-om Švicarske i upotrebljavaju preostali iznos predanih emisijskih jedinica kako bi se uzele u obzir emisije obuhvaćene ETS-om EU-a.

Pri procjeni usklađenosti operatora zrakoplova na temelju količine predanih emisijskih jedinica, nadležna tijela Švicarske najprije uzimaju u obzir emisije obuhvaćene ETS-om EU-a i upotrebljavaju preostali iznos predanih emisijskih jedinica kako bi se uzele u obzir emisije obuhvaćene ETS-om Švicarske.

To je predviđeno u:

članku 55. stavku 2.a Pravilnika o CO2,

kako je na snazi 1. siječnja 2022.

16.

Pravna provedba

Stranke provode odredbe svojeg ETS-a u odnosu na operatore zrakoplova koji ne ispunjavaju obveze u odgovarajućem ETS-u, neovisno o tome je li za operatora nadležno tijelo EU-a (EGP-a) ili švicarsko nadležno tijelo, ako su potrebne dodatne mjere kako bi tijelo koje je nadležno za operatora moglo izvršiti provedbu.

17.

Određivanje nadležnosti za operatore zrakoplova

U skladu s člankom 25.a Direktive 2003/87/EZ, u popisu operatora zrakoplova koji Europska komisija objavljuje u skladu s člankom 18.a stavkom 3. Direktive 2003/87/EZ za svakog se operatora zrakoplova navodi nadležna država, uključujući Švicarsku.

Za operatore zrakoplova koji joj se dodijele prvi put nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma Švicarska je nadležna nakon 30. travnja godine dodjele i nakon što privremena veza između registara postane operativna.

Obje stranke surađuju u razmjeni relevantne dokumentacije i informacija.

Dodjela operatora zrakoplova ne utječe na obuhvaćenost tog operatora zrakoplova odgovarajućim ETS-om (tj. operator koji je obuhvaćen ETS-om EU-a i za koji je nadležno švicarsko nadležno tijelo ima istu razinu obveza u okviru ETS-a EU-a uz njegovu obuhvaćenost u okviru ETS-a Švicarske, i obrnuto).

18.

Načini provedbe

Sve dodatne načine provedbe potrebne za organizaciju rada i suradnju unutar jedinstvenog sučelja za vlasnike računa iz sektora zrakoplovstva izrađuje i donosi Zajednički odbor nakon potpisivanja ovog Sporazuma, u skladu s člancima 12., 13. i 22. ovog Sporazuma. Ti se načini provedbe primjenjuju od dana početka primjene ovog Sporazuma.

19.

Pomoć Eurocontrola

Za dio ovog Sporazuma koji se odnosi na zrakoplovstvo Europska komisija uključuje Švicarsku u mandat koji je dodijeljen Eurocontrolu u pogledu ETS-a EU-a.

C. Ključni kriteriji za registre

ETS svake stranke uključuje registar i dnevnik transakcija, koji moraju ispunjavati sljedeće ključne kriterije u pogledu sigurnosnih mehanizama i postupaka te u pogledu otvaranja računa i upravljanja računima.

Ključni kriteriji u pogledu sigurnosnih mehanizama i postupaka

Registri i dnevnici transakcija štite povjerljivost, cjelovitost, dostupnost i autentičnost podataka pohranjenih u sustavu. U tu svrhu stranke provode sigurnosne mehanizme navedene u nastavku.


Ključni kriteriji

Za pristup računima potreban je mehanizam verifikacije s pomoću dvaju faktora za sve korisnike koji pristupaju računu.

Za pokretanje i odobravanje transakcija zahtijeva se mehanizam potpisivanja transakcije. Potvrdna šifra šalje se korisnicima drugim putem.

Svaku od sljedećih operacija pokreće jedna osoba, a odobrava druga (načelo „četiri oka”):

sve operacije koje poduzima administrator, osim ako se primjenjuju opravdani izuzeci kako su utvrđeni u tehničkim standardima za povezivanje,

sve prijenose jedinica, osim ako je opravdana primjena alternativne mjere koja pruža istu razinu sigurnosti.

Primjenjuje se sustav slanja obavijesti kojima se korisnike upozorava na to da se provode operacije koje se odnose na njihove račune i jedinice na računima.

Od pokretanja prijenosa do njegova izvršenja za sve se korisnike primjenjuje odgoda od najmanje 24 sata kako bi primili informacije i zaustavili prijenos za koji se sumnja da je nezakonit, osim ako sustav provjerenih računa pruža istu razinu sigurnosti.

Švicarski administrator i središnji administrator Unije poduzimaju mjere kako bi obavijestili korisnike o njihovim odgovornostima u pogledu sigurnosti njihovih sustava (npr. osobnih računala, mreža) te u pogledu rukovanja podacima/pretraživanja interneta.

Kad je riječ o usklađenosti i podložno zakonima i propisima stranaka, emisije se mogu obuhvatiti samo emisijskim jedinicama koje su izdane u istom razdoblju ili ranije.

Ključni kriteriji u pogledu otvaranja računa i upravljanja računima

Ključni kriteriji

Otvaranje računa operatora/vlasničkog računa operatora

Zahtjev operatora ili nadležnog tijela za otvaranje računa operatora/vlasničkog računa operatora upućuje se nacionalnom administratoru (za Švicarsku je to Savezni ured za okoliš). U zahtjevu se navodi dovoljno informacija za identifikaciju postrojenja obuhvaćenog ETS-om i odgovarajuća identifikacijska oznaka postrojenja.

Otvaranje računa operatora zrakoplova/vlasničkog računa operatora zrakoplova

Svaki operator zrakoplova obuhvaćen ETS-om Švicarske i/ili ETS-om EU-a ima jedan račun operatora zrakoplova/vlasnički račun operatora zrakoplova. Za operatore zrakoplova za koje su nadležna švicarska tijela taj se račun drži u švicarskom registru. Zahtjev operatora zrakoplova ili ovlaštenog predstavnika operatora zrakoplova upućuje se nacionalnom administratoru (za Švicarsku je to Savezni ured za okoliš) u roku od 30 radnih dana od odobrenja plana praćenja operatora zrakoplova ili njegova slanja iz države članice EU-a (EGP-a) švicarskim tijelima. U zahtjevu se navodi jedinstvena oznaka (ili više njih) zrakoplova kojim upravlja podnositelj zahtjeva i koji je obuhvaćen ETS-om Švicarske i/ili ETS-om EU-a.

Otvaranje osobnog vlasničkog računa/računa za trgovanje

Zahtjev za otvaranje osobnog vlasničkog računa/računa za trgovanje upućuje se nacionalnom administratoru (za Švicarsku je to Savezni ured za okoliš). U njemu se navodi dovoljno informacija za identifikaciju vlasnika računa/podnositelja zahtjeva te uključuje barem:

za fizičku osobu: dokaz o identitetu i podatke za kontakt,

za pravnu osobu:

izvod iz trgovačkog registra, ili

ispravu kojom se dokazuje registracija pravnog subjekta i, prema potrebi, instrument o osnivanju pravnog subjekta,

potvrdu iz kaznene evidencije za fizičku osobu ili, prema potrebi, ako je riječ o pravnoj osobi, za njezine direktore.

Ovlašteni predstavnici/predstavnici računa

Svaki račun ima najmanje jednog ovlaštenog predstavnika/predstavnika računa kojeg je imenovao budući vlasnik računa. Ovlašteni predstavnici/predstavnici računa pokreću transakcije i druge procese u ime vlasnika računa. Pri imenovanju ovlaštenog predstavnika/predstavnika računa dostavljaju se sljedeće informacije o ovlaštenom predstavniku/predstavniku računa:

ime i podaci za kontakt,

isprava kojom se dokazuje identitet,

potvrda iz kaznene evidencije.

Provjera dokumenata

Svaka preslika dokumenta dostavljena kao dokaz za otvaranje osobnog računa/osobnog vlasničkog računa ili za imenovanje ovlaštenog predstavnika/predstavnika računa mora biti ovjerena kao vjerodostojna izvorniku. Ako je dokument izdan izvan države koja zahtijeva presliku, preslika također mora biti legalizirana ako nije drugačije predviđeno nacionalnim pravom. Datum ovjere i, prema potrebi, legalizacije ne smije biti stariji od tri mjeseca prije dana podnošenja zahtjeva.

Odbijanje zahtjeva za otvaranje ili ažuriranje računa ili za imenovanje ovlaštenog predstavnika/predstavnika računa

Nacionalni administrator (za Švicarsku je to Savezni ured za okoliš) može odbiti zahtjev za otvaranje ili ažuriranje računa ili za imenovanje ovlaštenog predstavnika/predstavnika računa pod uvjetom da je to odbijanje razumno i opravdano. Odbijanje mora biti opravdano na temelju barem jednog od sljedećih razloga:

dostavljene informacije i dokumenti nisu potpuni, nisu ažurirani ili su na drugi način netočni ili neistiniti,

predloženi predstavnik je pod istragom ili je u posljednjih pet godina osuđen za prijevaru povezanu s emisijskim ili Kyotskim jedinicama, za pranje novca, financiranje terorizma ili za drugo teško kazneno djelo za koje se može poslužiti svojim računom,

zbog razloga utvrđenih nacionalnim zakonodavstvom ili zakonodavstvom Unije.

Redovito preispitivanje informacija o računu

Vlasnici računa nacionalnom administratoru (za Švicarsku je to Savezni ured za okoliš) u roku od 10 radnih dana prijavljuju svaku promjenu podataka o računu ili korisniku te dostavljaju informacije koje zatraži nacionalni administrator koji je odgovoran za pravodobno odobrenje ažuriranja informacija.

Nacionalni administrator najmanje jednom u tri godine preispituje jesu li podaci koji se odnose na račun još uvijek potpuni, ažurirani, točni i istiniti te prema potrebi od vlasnika računa zahtijeva da ga obavijesti o svim promjenama. Za račune operatora/vlasničke račune operatora, račune operatora zrakoplova/vlasničke račune operatora zrakoplova i verifikatore preispitivanje se provodi barem jednom svakih pet godina.

Suspenzija pristupa računu

Ako se prekrši bilo koja odredba iz članka 3. ovog Sporazuma u pogledu registara ili ako je u tijeku istraga o mogućem kršenju tih odredaba, pristup računima može se suspendirati.

Povjerljivost i otkrivanje informacija

Informacije, uključujući stanja svih računa, sve provedene transakcije, jedinstvenu identifikacijsku oznaku emisijskih jedinica i jedinstvenu brojčanu vrijednost serijskog broja Kyotskih jedinica koje sudjeluju u transakciji ili na koje utječe transakcija, pohranjene u EUTL-u ili SSTL-u, Registru Unije, švicarskom registru ili bilo kojem drugom registru Kyotskog protokola, smatraju se povjerljivima.

Takve se povjerljive informacije mogu dostaviti relevantnim javnim subjektima na njihov zahtjev ako takvi zahtjevi imaju legitiman cilj te su opravdani, potrebni i razmjerni u svrhe istrage, otkrivanja, kaznenog progona, poreznog postupka, provedbe, revizije i financijskog nadzora radi sprečavanja i suzbijanja prijevara, pranja novca, financiranja terorizma, drugih teških kaznenih djela, zlouporabe tržišta ili drugih povreda zakonodavstva Unije ili nacionalnog prava države članice EGP-a ili Švicarske kako bi se osiguralo dobro funkcioniranje ETS-a EU-a i ETS-a Švicarske.

D. Ključni kriteriji za dražbovne platforme i postupke

Subjekti koji provode dražbe emisijskih jedinica u ETS-u stranaka moraju ispunjavati sljedeće ključne kriterije navedene u nastavku i u skladu s njima provoditi dražbe.

Ključni kriteriji

1.

Subjekt koji provodi dražbu bira se u postupku kojim se osigurava transparentnost, proporcionalnost, jednako postupanje, nediskriminacija i natjecanje među potencijalnim dražbovnim platformama na temelju zakonodavstva Unije ili nacionalnog zakonodavstva u području javne nabave.

2.

Subjekt koji provodi dražbu mora biti ovlašten za tu djelatnost te u svojem radu osiguravati potrebne zaštitne mjere, koje, među ostalim, obuhvaćaju mehanizme za identifikaciju i upravljanje potencijalno štetnim posljedicama sukoba interesa, za identifikaciju i upravljanje rizicima kojima je tržište izloženo, za uvođenje transparentnih i nediskriminirajućih pravila i postupaka za pravedno i uredno dražbovanje te dovoljno financijskih sredstava koja omogućuju uredno funkcioniranje.

3.

Pristup dražbama podliježe minimalnim zahtjevima u pogledu odgovarajuće duboke analize klijenta kako bi se osiguralo da sudionici ne ugrožavaju funkcioniranje dražbi.

4.

Postupak dražbe mora biti predvidljiv, posebno u pogledu vremenskog rasporeda i odvijanja prodaje te procijenjenih količina koje se stavljaju na raspolaganje. Glavni elementi metode dražbovanja, uključujući raspored, datume i procijenjene količine za prodaju, objavljuju se na internetskim stranicama subjekta koji provodi dražbu najmanje mjesec dana prije početka dražbe. Svaka znatna prilagodba najavljuje se unaprijed, i to što je prije moguće.

5.

Dražbovna prodaja emisijskih jedinica provodi se s ciljem smanjenja na najmanju moguću mjeru bilo kakvog utjecaja bilo koje stranke na ETS. Subjekt koji provodi dražbu osigurava da konačne dražbovne cijene ne odstupaju znatno od relevantne cijene emisijskih jedinica na sekundarnom tržištu tijekom dražbovnog razdoblja jer bi to ukazivalo na nedostatke u dražbama. Metodologiju kojom se utvrđuje odstupanje iz prethodne rečenice trebalo bi prijaviti nadležnim tijelima za nadzor tržišta.

6.

Sve informacije koje nisu povjerljive, a odnose se na dražbe, uključujući cjelokupno zakonodavstvo, smjernice i obrasce, objavljuju se na otvoren i transparentan način. Rezultati svake provedene dražbe objavljuju se u najkraćem razumnom roku te uključuju relevantne informacije koje nisu povjerljive. Izvješća o rezultatima dražbi objavljuju se najmanje jedanput godišnje.

7.

Dražba emisijskih jedinica podliježe odgovarajućim pravilima i postupcima za ublažavanje rizika od protutržišnog postupanja, zlouporabe tržišta, pranja novca i financiranja terorizma na dražbama. Koliko je god moguće, ta pravila i postupci ne smiju biti manje strogi od pravila i postupaka koji se primjenjuju na financijska tržišta u pravnim režimima stranaka. Subjekt koji provodi dražbe posebno je odgovoran za uspostavljanje mjera, postupaka i procesa kojima se osigurava cjelovitost dražbi. Prati i ponašanje sudionika na tržištu te obavješćuje nadležna javna tijela u slučaju protutržišnog postupanja, zlouporabe tržišta, pranja novca ili financiranja terorizma.

8.

Subjekt koji provodi dražbe i dražba emisijskih jedinica podliježu odgovarajućem nadzoru koji provode nadležna tijela. Imenovana nadležna tijela moraju imati potrebne pravne ovlasti i tehnička sredstva za nadziranje:

organizacije i ponašanja operatora dražbovnih platformi,

organizacije i ponašanja profesionalnih posrednika koji djeluju u ime klijenata,

ponašanja i transakcija sudionika na tržištu kako bi se spriječilo trgovanje na temelju povlaštenih informacija i manipuliranje tržištem,

transakcija sudionika na tržištu kako bi se spriječilo pranje novca i financiranje terorizma.

Koliko je god moguće, nadzor ne smije biti manje strog nego što je nadzor financijskih tržišta u pravnim režimima stranaka.

Švicarska nastoji angažirati privatni subjekt za dražbe svojih emisijskih jedinica u skladu s pravilima javne nabave.

Dok se ne sklopi ugovor s takvim subjektom te ako je broj emisijskih jedinica koje treba ponuditi na dražbi u određenoj godini manji od utvrđenog praga, Švicarska može nastaviti primjenjivati trenutačni postupak dražbovanja, to jest dražbe koje provodi Savezni ured za okoliš, pod sljedećim uvjetima:

1.prag iznosi 1 000 000 emisijskih jedinica, uključujući emisijske jedinice koje se nude na dražbi za zrakoplovne aktivnosti;

2.primjenjuju se ključni kriteriji od 1. do 8., osim kriterija 1. i 2., a posljednja rečenica u kriteriju 5. te kriteriji 7. i 8. primjenjuju se samo na Savezni ured za okoliš u mjeri u kojoj je to moguće.

Ključni kriterij 3. primjenjuje se zajedno sa sljedećom odredbom: pravo na sudjelovanje u nadmetanju na dražbama švicarskih emisijskih jedinica u okviru dražbovnih postupaka koji su se primjenjivali u trenutku potpisivanja ovog Sporazuma jamči se svim subjektima u EGP-u koji ispunjavaju uvjete za sudjelovanje u nadmetanju na dražbama u Uniji.

Švicarska može dati ovlaštenje subjektima koji provode dražbe, a smješteni su na području EGP-a.



PRILOG IV.

DEFINIRANJE STUPNJEVA OSJETLJIVOSTI U OKVIRU ETS-A

A.1. – Ocjena povjerljivosti i cjelovitosti

„Povjerljivost” znači ograničena otvorenost informacija ili čitavog informacijskog sustava ili njegova dijela (kao što su algoritmi, programi i dokumentacija) kojima mogu pristupiti samo ovlaštene osobe, tijela i postupci.

„Cjelovitost” znači jamstvo da se informacijski sustav i obrađene informacije mogu promijeniti samo namjernim i legitimnim djelovanjem te da će sustav dati očekivani rezultat točno i u cijelosti.

Za svaku informaciju u okviru ETS-a koja se smatra osjetljivom potrebno je razmotriti aspekt povjerljivosti s obzirom na učinak koji bi mogao nastati na poslovnoj razini ako se ta informacija otkrije te je potrebno razmotriti aspekt cjelovitosti s obzirom na učinak koji bi mogao nastati na poslovnoj razini ako se ta informacija neželjeno promijeni, djelomično ili u cijelosti uništi.

Razina povjerljivosti informacija i razina cjelovitosti informacijskog sustava ocjenjuju se nakon procjene koja se temelji na kriterijima sadržanima u odjeljku A.2. Te ocjene omogućuju evaluaciju ukupnog stupnja osjetljivosti informacija putem tablice u odjeljku A.3.

A.2. – Ocjena povjerljivosti i cjelovitosti

A.2.1. – „Niska ocjena”

Niska ocjena daje se svakoj informaciji koja se odnosi na ETS, a čije bi otkrivanje neovlaštenim osobama i/ili čiji bi gubitak cjelovitosti uzrokovali umjerenu štetu strankama ili drugim institucijama koja bi mogla:

– umjereno utjecati na političke ili diplomatske odnose,

– na lokalnoj razini nepovoljno utjecati na imidž ili ugled stranaka ili drugih institucija,

– prouzročiti neugodnost za pojedince,

– utjecati na moral/produktivnost osoblja,

– prouzročiti ograničen financijski gubitak ili u umjerenoj mjeri olakšati nepropisno stjecanje dobitka ili prednosti pojedincima ili poduzećima,

– umjereno utjecati na učinkovit razvoj ili provedbu politika stranaka,

– umjereno utjecati na pravilno upravljanje strankama i njihovim djelovanjem.

A.2.2. – „Srednja ocjena”

Srednja ocjena daje se svakoj informaciji koja se odnosi na ETS, a čije bi otkrivanje neovlaštenim osobama i/ili čiji bi gubitak cjelovitosti uzrokovali štetu strankama ili drugim institucijama koja bi mogla:

– prouzročiti neugodnost za političke ili diplomatske odnose,

– naštetiti imidžu ili ugledu stranaka ili drugih institucija,

– prouzročiti duševnu bol za pojedince,

– dovesti do posljedičnog pada morala/produktivnosti osoblja,

– dovesti stranke ili druge institucije u neugodan položaj u komercijalnim ili političkim pregovorima s drugima,

– pojedincima ili poduzećima prouzročiti financijski gubitak ili olakšati nepropisno stjecanje dobitka ili prednosti,

– utjecati na istragu kaznenog djela,

– kršiti zakonske ili ugovorne obveze u pogledu povjerljivosti informacija,

– utjecati na razvoj ili provedbu politika stranaka,

– utjecati na pravilno upravljanje strankama i njihovim djelovanjem.

A.2.3. – „Visoka ocjena” 2

Visoka ocjena daje se svakoj informaciji koja se odnosi na ETS, a čije bi otkrivanje neovlaštenim osobama i/ili čiji bi gubitak cjelovitosti uzrokovali katastrofalnu i/ili neprihvatljivu štetu strankama ili drugim institucijama koja bi mogla:

– nepovoljno utjecati na diplomatske odnose,

– prouzročiti znatnu duševnu bol za pojedince,

– dodatno otežati održavanje operativne učinkovitosti ili sigurnosti stranaka ili drugih sudionika,

– pojedincima ili poduzećima prouzročiti financijski gubitak ili olakšati nepropisno stjecanje dobitka ili prednosti,

– kršiti obveze održavanja povjerljivosti informacija koje im pružaju treće strane,

– kršiti zakonska ograničenja u vezi s otkrivanjem informacija,

– dovesti u pitanje istragu ili olakšati počinjenje kaznenog djela,

– staviti stranke u nepovoljan položaj u komercijalnim ili političkim pregovorima s drugima,

– ometati učinkovit razvoj ili provedbu politika stranaka,

– oslabiti pravilno upravljanje strankama i njihovim djelovanjem.

A.3. – Određivanje stupnja osjetljivosti informacija u okviru ETS-a

Na temelju ocjena za povjerljivost i za cjelovitost u skladu s odjeljkom A.2. te u skladu sa stupnjevima osjetljivosti iz Priloga III. ovom Sporazumu ukupan stupanj osjetljivosti informacija utvrđuje se s pomoću sljedeće tablice:

Ocjena povjerljivosti

Ocjena cjelovitosti

Niska

Srednja

Visoka

Niska

Oznaka EU-a:

SENSITIVE: ETS Joint Procurement

Oznaka Švicarske:

LIMITED: ETS

Oznaka EU-a:

SENSITIVE: ETS 

(ili (*)
Oznaka EU-a:

SENSITIVE: ETS Joint Procurement

Oznaka Švicarske:

LIMITED: ETS)

Oznaka EU-a/Švicarske:

SPECIAL HANDLING: ETS Critical

Srednja

Oznaka EU-a:

SENSITIVE: ETS 

(ili (*)

Oznaka EU-a:
SENSITIVE: ETS Joint Procurement

Oznaka Švicarske:
LIMITED: ETS)

Oznaka EU-a:

SENSITIVE: ETS 

(ili (*)

Oznaka EU-a/Švicarske:
SPECIAL HANDLING: ETS Critical)

Oznaka EU-a/Švicarske:

SPECIAL HANDLING: ETS Critical

Visoka

Oznaka EU-a/Švicarske:

SPECIAL HANDLING:
ETS Critical

Oznaka EU-a/Švicarske:

SPECIAL HANDLING: ETS Critical

Oznaka EU-a/Švicarske:

SPECIAL HANDLING: ETS Critical

(*) Moguću varijaciju potrebno je procijeniti za svaki slučaj pojedinačno.

(1)    SL L 322, 7.12.2017., str. 3.
(2)    Radi pojašnjenja preporučuje se istaknuti da se tekst pod ovom točkom A.2.3. odnosi samo na „osjetljive informacije” u smislu članaka 8. i 9. ovog Sporazuma, čak i ako je gotovo identičan tekstu upotrijebljenom za definiranje klasificiranih podataka iz Odluke Komisije (EU, Euratom) 2019/1962 оd 17. listopada 2019. o provedbenim pravilima za postupanje s podacima stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED (SL L 311, 2.12.2019., str. 22.).
Top